SEMINARSKI RAD-Internet Marketing Armin Kutovic

UVOD

UNIVERZITET Union - Nikola TeslaFAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO

BEOGRAD

SEMINARSKI RADPredmet:Marketing

Tema:Internet marketingMentor:

Student:Prof. dr Dragan Rajevi

Armin Kurtovi

Br.indexa:I0646/13

Sarajevo, 2015.godinaSADRAJ

1UVOD

31.INTERNET

72. INTERNET MARKETING-PRISTUP INTERNET STRANICAMA

72.1. DIREKTNO UPISIVANJE ADRESE

72.2. INTERNET DIREKTORIJI

82.3. LINK I BANNER

82.3.1. LINK

82.3.2 BANNER

92.4. TRAILICE

103. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTERNET MARKETINGA

134. SREDSTVA INTERNET MARKETINGA

134.1. KREIRANJE ELEKTRONSKIH PRODAVNICA

144.2. PLASIRANJE INTERNET OGLASA

164.3. UEE NA FORUMIMA, NEWSGROUP, BBS I WEB COMMUNITIES

174.4.KORITENJE E-MAIL.

19ZAKLJUAK

20LITERATURA

UVOD

Domet internet-a je mnogo vei nego domet bilo koje obine reklame

Online marketing je oblik direktnog marketinga koji se provodi posredstvom interaktivnih online kompjuterskih sistema koji elektronskim putem povezuju kupce sa prodavaima. Postoje dvije osnovne vrste online marketing kanala: Komercijalni online servisi;

Internet.Internet je novi medij koji je masovno popularan, i openito gledano ne postoji sfera ivota u kojoj Internet vie ili manje ne bi mogao biti od koristi. Utemeljen je krajem ezdesetih godina kao neprofitna, rastua globalna mrea svih mrea koja povezuje naune, istraivake i univerzitetske centre. Svaki menader koji ide u korak s vremenom i savremenom tehnologijom fokusira se na Internet. Internet je postao svjetsko trite, mjesto gdje se sastaju ponuda i potranja, mjesto gde ljudi kroz proces razmjene zadovoljavaju svoje potrebe. Internet marketing je u informatikim zemljama vrlo iroko podruje. Internet marketing se moe objasniti kao marketinki alat koji pomae marketingu u svim elementima marketing mixa. Nerazumijevanje Interneta i mogunosti koje prua kao novo trite, jeste da veina ljudi ne shvata da sr Interneta nije tehnologija nego komunikacija. Internet marketing predstavlja koritenje pretraivanja i prezentiranja na Internetu u cilju stvaranja profita. Prezentiranje na Internetu predstavlja reklamu koja ima bitne razlike u svim njenim segmentima u odnosu na standardno reklamiranje. Kako je Internet marketing nova oblast u savremenim sistemima komunikacije i u marketingu uope, postoje mnoge zablude i ine se mnoge greke u predstavljanju kompanija, proizvoda i usluga na Internetu. Marketing zahtjeva kontinuiranu analizu, istraivanje, planiranje i praenje rezultata koritenjem standardnih i alternativnih metoda. Istraivanja pokazuju da Internet sa strane kupca predstavlja medij ravnopravan televiziji ili novinama. Moda to znai da tek ulazimo u fazu ozbiljnog rasta Internet marketinga.INTERNET MARKETING I NJEGOVA OPRAVDANOST KORITENJA

1.INTERNET Internet je globalna mrea od nekoliko desetina hiljada kompjutera povezanih tako da stvaraju trenutnu i decentralizovanu mogunost globalnog komuniciranja. Prvobitno uspostavljen da omogui istraivaku i obrazovnu razmjenu, Internet je danas dostupan mnogo irem auditoriju. Koritenje Interneta u biznisu teklo je vrlo sporo, zapoelo je krajem 1980., ali je doivjelo eksploziju 1993. pojavom World Wide Web-a. U ovom irenju znaajna su dva momenta. Jedan je kada je Internet postao mrea izbora za povezivanje svih raunara unutar kompanije, a drugi je momenat kada je pristup iz kue preko obine telefonske linije postao triste samo po sebi. Korisnici Interneta mogu slati poruke, razmjenjivati slike, kupovati proizvode te pristupati vijestima, kuharskim receptima, umjetnikim i poslovnim informacijama. Koritenje Interneta samo po sebi je besplatno, iako pojedinani korisnici najee treba da plate komercijalnu uslugu da bi se nakaili na njega. Nema jednog vlasnika Interneta i nema organizacije ili vlade koja ga kontrolie. Snana nezavisnost i kooperativna priroda Interneta su njegove najistaknutije osobine. Prisustvom na mrei postajete aktivnim uesnikom porodice - predstavljate svijetu sebe, svoju kompaniju, proizvod ili uslugu. Prisustvo na Mrei osigurava proizvodima/uslugama i idejama mjesto rame uz rame svjetskih velikana. Svi Internet korisnici mogu dohvatiti stranice svake prezentacije i proizvoljno ih pretraivati. Dizajn Internet stranica postaje novom granom industrijskog dizajna. Ova zanimljiva simbioza ini Internet snanim marketinkim medijem. Prisustvo na Internetu predstavlja interaktivni propagandni pano 24h dostupan svima. Ako kompanija ima u vidu proizvod bilo koje vrste a teko joj je dosei kupce, najbolji nain je prezentacija na Internetu, gdje potencijalni kupci nalaze svoje kompanije. Nijedan komunikacioni medij ili elektronska tehnologija nisu nikada imali tako brz rast kao to je imao Internet, ak ni fax ili PC. Servisi ili podruja Interneta su sljedei:

ServisiKoritenje

Elektronska pota Omoguava korisnicima da poalju potu elektronskim putem bilo gdje u svijetu.

Usenet Grupe za diskusiju, newsgroup i elektronske table sline onima koje se nude putem komercijalnih online servisa.

Telenet Online baze podataka, katalozi biblioteka i elektronski urnali koje obavljaju stotine koleda i javnih biblioteka.

File transfer protokol (ftp) ili hypertext transfer protokol (http) Sposobnost prenoenja fajlova od jednog do drugog kompjutera.

Clinet server Omoguava prenoenje fajlova od jednog do drugog kompjutera

Gopher Sistem za ponovno pronalaenje ili vraanje dokumenata koji se koriste kod traganja za informacijama.

Wide Area Information Server (WAIS) Omoguava korisniku da upotrebljava keywords u odreenim bazama podataka i pronae puni tekst s informacijama.

World Wide Web (WWW) Radi mnoge stvari koje radi Gopher i WAIS, ali kombinuje zvuk, grafike slike, video i hypertext na jednoj stranici.

Iako Internet nudi razliite servise korisnicima, najmoniji i najpopularniji servis je World Wide Web (WWW) najee oznaavan kratko kao Web. U stvari, mnogi koriste termine Internet i World Wide Web kao sinonime. Za marketare brojni Internetovi servisi nude potencijalne mogunosti, ali je upravo Web razvijen kao komercijalna komponenta. Naredna tabela objanjava neku od Internet-ove terminologije:

Termin Objanjenje

browser Grafiki interface koji omoguava jednostavan pristup dokumentima na WWW.

Website Poetni set elemenata i veza koji sadri informacije o kompaniji, organizaciji i pojedincu na Web-u. Web-mjesto.

Surfing Sleng rije koritena da opie radnju traganja za informacijama na Web.

URL Uniform resourse locator-adresa koja govori browser-u koje je i gdje je specifino mjesto gdje elite da idete. Obino poinje sa http://, Telenet, gopher ili ftp.

Links Na Web dokumentima, linkovi su obojeni ili oznaeni drugaije od teksta; kada je link izabran, browser e "oistiti" ekran i pronai povezani dokument.

Provider Kompanija ili institucija koja posjeduje vlastiti server kojem pristupate ili reguliete pristup Internetu. Provider-i obino naplauju proviziju od korisnika. U BiH takvi su BiHNet, dELTA, Logosoft i dr.

Homepage Prva stranica na nekom Web mjestu

HTML "Hypertext markup language"; jezik koriten za kreiranje Web stranica sa grafikom, linkovima i tekstom.

Hiljade biznisa ima uspostavljene site na World Wide Web-u. Iako se Web sites kompanija znaajno razlikuju po svojoj namjeni i sadraju, postoje dva osnovna tipa Web sites:

Korporativni Web sites;

Marketing Web sites.

Korporativni Web Sites sadri informacije i druge sadraje dizajnirane da prui odgovore na pitanja kupaca, da izgradi dobre odnose s kupcima i da stvori pozitivan imid o kompaniji radije nego da direktno prodaje proizvode ili usluge kompanije. Korporativni Web site upravlja interaktivnom komunikacijom zapoetom od strane potroaa.Marketing Web site je kreiran od strane kompanije radi komuniciranja sa potroaima u cilju njihovog pomjeranja blie donoenju odluke o kupovini ili nekom drugom eljenom kupovnom ponaanju. Marketing Web site je dizajniran da upravlja interaktivnom komunikacijom iniciranom od strane kompanije. Prednost Interneta je ta to postavljanjem na Web, sajt male firme moe biti isto tako velik i produktivan kao i sajtovi velikih kompanija. Klju toga nalazi se u atraktivnom dizajnu, lakoj navigaciji i kvalitetnom sadraju koji sajt mora da prui, a to su i osnovni principi izrade dobrih prezentacija.2. INTERNET MARKETING-PRISTUP INTERNET STRANICAMADo neke Internet adrese posjetitelji dolaze najee na tri ili etiri naina:

Direktnim upisivanjem adrese u programe instalirane na kompjuteru za pretraivanje Interneta (Microsoft Internet Explorer, Netscape, Opera, ili neki drugi).

Pretraivanjem "Internet direktorija"

Vezom (linkom) sa drugih Web stranica ili "bannerom" (reklamom postavljenom na nekoj drugoj Web stranici)

Pretraivanjem pomou "Internet pretraivaa" ili popularno "trailica" 2.1. DIREKTNO UPISIVANJE ADRESE

Ovakav nain pretrage zahtjeva tano poznavanje Internet adrese. Zbog toga je ovakav pristup stranicama i najrjei, ako se prethodno ne obavi upoznavanje trita sa Internet adresom putem nekih drugih medija (televizija, radio, novine, plakati, letci, itd).2.2. INTERNET DIREKTORIJIInternet direktoriji su web stranice na kojima su Web adrese stranica rasporeene u grupe i podgrupe, prema temama, podrujima iz znanosti, kulture, marketinga, itd. Mogu biti usko specijalizirane za neku temu ili openite sa poetnom grupom "World (Svijet)".Iako je pretraivanje ovakvih Web stranica olakano internim pretraivaem (trailicom), potraga moe biti mukotrpna, a rezultati takve pretrage nezadovoljavajui. Razlog tome je to se baze podataka takvih Web stranica pune pomou "editora" ili administratora, rijetko automatizmom. Znai pomou ljudi koji su zadueni za njihovo punjenje i odravanje. Zbog "ljudskog faktora" i potrebe za dobrim poznavanjem sadraja Web stranica i potreba, te nedovoljnog broja parametara koritenih kod pretrage baze podataka, smjetanje adrese stranica u ovakve direktorije je vrlo sporo i esto rezultira pogrekama kod prikaza rezultata.2.3. LINK I BANNER Promocija i javno oglaavanje na InternetuPod pojmom promocija podrazumijeva se obavjetavanje potroaca o neumu te se nudi na tritu. Javno oglaavanje je podsjeanje na neto ve postojee. Promocija i javno oglaavanje tradiconalno su marketinke aktivnosti orijentidsane masovnim medijima. Npr. radio i televizija imaju veliki nedostatak u odnosu na Internet, to su jednosmjerni a ne interaktivni mediji. Internet je interaktivni medij koji istovremenomoe sluiti u svrhe masovnog i pojedinanog informisanja. Ovakav nain oglaavanja uz brojne prednosti, naalost ima i nedostataka koji nerijetko rezultiraju neuspjehom i "kontra-reklamom" sa neeljenim posljedicama. Iskustva su razliita: od pozitivnih, znai poveanja broja ciljanih posjeta do negativnih u smislu totalno pogrenog navoenja posjeta na stranice, pa do tete nanesene ugledu kompanije koja se tim putem oglaavala.2.3.1. LINKVano je napomenuti da ovakav nain oglaavanja nije uvijek besplatan i za uspjeh reklamiranja prethodi struna analiza stranice "A" (na kojoj se postavlja link ili banner) i stranice "B" (stranica koja se oglaava na stranici A) te njihovih statistika posjeta. Nasumice postavljen link na stranicu "A" (iako besplatan) u smislu poveanja broja posjeta, moe stranicu smjestiti na stranice nepoeljnog sadraja ili sadraja koji nije tematski vezan sa sadrajem stranica ili poslom kojim se kompanije bave.2.3.2 BANNERNajei oblici upotrebe Web servisa u svrhu marketinke promocije i javnog oglaavanja danas su oglasni transparenti ( engl. Banner). Banneri ujedinjuju : tekstualne i grafike oglase u tampanim medijima, tv spotove, radio poruke. Jednostavno reeno banneri nisu nita drugo do web stranice nekog Internetskog subjekta. Cilj je pivui maksimalnu panju potencijalnog potroaa robe ili usluga to oglasom reklamira i motivisati ga da pamti ponuene informacije o toj robi ili usluzi. Zbog nedovoljnog poznavanja ove problematike od strane naruioca izrade Web stranica kao i onog koji ih izrauje, dogaaju se katastrofalne pogreke i sredstva uloena u ovaj nain reklamiranja veinom su nepovratno izgubljena. Rezultat ovakvog nepromiljenog i brzopletog reklamiranja esto je razoarenje od strane naruioca izrade Web stranica koji se zbog nepoznavanja problematike reklamiranja oslonio na iskustva i "strunost" programera i dizajnera Web stranica. Kompanije koje se bave izradom Web stranica, zbog prirode posla i profesije uposlenih kadrova, nemaju vremena ni strunosti da se ovom problemu posvete i shvate ga kao sastavni ili dodatni dio usluge kod izrade Web stranice, a niti njihove kompanije upoljavaju adekvatan struni kadar koji je sposoban za profesionalni pristup Internet oglaavanju i pruanju takvih usluga. U naoj zemlji kompanije uglavnom zaostaju kada je u pitanju promocija i oglaavanje njihovih proizvoda i usluga. Internetski trokovi oglaavanja su daleko nii od ostalih medija. Internetskom promocijom i oglaavanjem kompanija e pokazati da slijedi trendove savremenog poslovanja

2.4. TRAILICEInternet pretraivai ili "trailice" su aplikacije smjetene i instalirane na nekoj Web stranici s namjerom lakeg pretraivanja Interneta od strane korisnika Interneta. Da ciljano pretraivanje Interneta i nije tako lahak posao, uvjerili smo se opisom prethodna tri naina. Tome treba pridodati i broj stranica koje pretrauje zasigurno najvei i najugledniji Internet pretraiva "Google". U razvoj aplikacija ulau se ogromna financijska sredstva, a sve s namjerom da se pretraivanje Interneta svede na to jednostavniji nain. Zbog svega toga "trailice" su sve popularniji nain pretraivanja Interneta i njihov udio u cjelokupnom Internet prometu u smislu pretraivanja iznosi 80%. Oglaavanje pomou trailica u stvari i nije u pravom smislu rijei oglaavanje, ali je najbolji nain da stranice budu pronaene izmeu milion drugih stranica, bez straha da e se adresa pojaviti na stranicama neprimjerenog ili tematski nevezanog sadraja. Svoju popularnost "trailice" mogu zahvaliti jadnostavnoj upotrebi i kvalitetnim rezultatima obavljene pretrage. Pretraivanje pomou trailice je krajnje jednostavno, ako se ista pravilno koristi, a znanje potrebno u tu svrhu je minimalno. 3. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTERNET MARKETINGA

Internet marketing prua nekoliko znaajnih prednosti potencijalnim kupcima i to:

Ugodnost i praktinost. Kupci mogu naruivati proizvode 24 sata na dan gdje god da su. Oni ne moraju voziti do mjesta prodaje, traiti prostor za parking i hodati kroz brojne prodavnice da bi pronali i ispitali robu koju ele kupiti. To takoer znai da kupci ne moraju prei cijeli put do prodavnice da bi tek tamo saznali da je eljeni proizvod nestao iz prodaje, odnosno da ga nema u zalihi. Smanjenje neugodnosti. Internet kupovina je lagana i obavlja se u privatnosti. Sa Internet servisima, kupci se ne moraju suoavati sa prodavaima ili se izlagati nagovaranju i raznim emocionalnim pritiscima. Informacije. Kupci mogu pronai brojne uporedne informacije o kompanijama, proizvodima i cijenama bez da naputaju svoju kancelariju ili kuu. Oni se mogu fokusirati na objektivne kriterioje kao to su cijene i nain plaanja, kvalitet, izvedba i raspoloivost, brzina dostave i slino. Interaktivnost i neposrednost. Kupci mogu "razgovarati" sa prodavaevim Web site-om kako bi pronali tane informacije, proizzvod ili uslugu koju ele, a zatim neposredno naruiti sebi na ekran odnosno disk kompjutera. Primanje i upuivanje informacija je brzo u poreenju sa "ekspresnom" potom ili faksom.Postoje brojne prednosti koje Internet marketing prua kompaniji marketaru:

Ciljni marketing. Glavna prednost Web-a je sposobnost da cilja veoma specifine grupe pojedinaca sa minimumom rasipanja. Kao rezultat preciznog ciljanja, poruke mogu biti dizajnirane odnosno skrojene tako da utiu na specifine potrebe i elje ciljnog auditorija. Izgraivanje meusobnih veza (relationship). Obzirom da je jadan na jedan, da je interaktivan u svojoj prirodi, internet marketing je koristan instrument za graenje dobrih dugotrajnih odnosa sa kupcima. Kompanije mogu razgovarati sa potroaima i nauiti mnogo od njih za svoj biznis, te ta saznanja unijeti u svoje baze podataka. Brzo prilagoavanje uslovima na tritu. Kompanije mogu brzo (pri)dodati proizvode svojoj ponudi i mijenjati cijene i opise proizvoda. Kada, na primjer, poalje papirni katalog, proizvodi, cijene i drugi kataloki elementi su fiksirani sve dok se ne napravi i poalje novi katalog. Internet katalog moe biti mijenjan konstantno, prilagoavajui asortiman proizvoda, cijene i promociju tako da bude u skladu s promjenama situacije na tritu. Smanjenje trokova i poveanje efikasnosti. Internet marketari izbjegavaju potrebu da imaju prodavnicu i snjom povezane trokove iznajmljivanja prostora, osiguranja, opremanja i drugo. Obzirom da kupci kontaktiraju direktno s prodavcima, internet marketing esto rezultira u niim trokovima i poboljanoj efikasnosti u funkcijama distribucije i logistike kao to su poslovi procesiranja narudbe, rukovanje zalihama, isporuka i podsticanje trgovine. Komuniciranje elektronskim putem esto manje kota nego komuniciranje tampanim materijalima preko pote. Trini potencijal i globalni medij. Internet raste astronomskom brzinom. Kako raste broj kunih PC tako rastu i spoznaja i interes za Internet. Zbog toga e se i trini potencijal stalno poveavati. Internet takoer omoguava kupcima i prodavcima da klikom na mia idu iz jedne u drugu zemlju, u sekundi vremena, irom svijeta. Internet marketing mogu koristiti i male i velike firme. Nedostaci koji postoje povezani sa marketingom na Internetu:

Problemi sa mjerenjem efikasnosti. Obzirom na novitet ovog medija, sofisticiraniji i univerzalno prihvatljiviji naini ispitivanja auditorija i mjerenja efikasnosti jo uvijek nisu utvreni. Razliite istraivake firme koriste razliite metodologije za istraivanje Interneta, zbog toga su esta znaajna odstupanja u rezultatima mjerenja istih pojava. Karakteristike auditorija. Web nije dobar marketing kanal za svakoga. Mnogi korisnici Interneta su zainteresovani za kompjuterske proizvode i tehnoloke proizvode, tako da je gotovo polovina cjelokupne Web propagande vezana za kompjuterske orjentisane proizvode. Takoer, postoje razlozi zato se Internet sporije adaptira na stranim tritima-na primjer: jeziki, trokovni, infrastrukturni i drugo. Web- vrijeme. Glavni prigovor koji se stavlja Web-u je vrijeme koje je potrebno za pristup informacijama. Obzirom da sve vie i vie ljudi ulazi na Web, ovaj e se problem pogoravati. Zaguenost. Kako se broj oglasa umnoava, vjerovatnoa da firmin oglas bude uoen se smanjuje u skladu s tim. Jedna je studija pokazalada samo 7,2 % korisnika Interneta esto ili veoma esto kliknu na oglaivaki banner za vie informacija, dok je polovina izjavila da to nikad ne rade. Trokovi i ogranien kvalitet produkcije. Mnogi oglaivai vjeruju da je Internet efikasan medij za skupe stvari, ali nisko efikasan za jeftine potroake proizvode kao to su supe ili slatkii. Pored toga, iako je to vana stvar, Internet propaganda ne moe ponuditi sposobnosti mnogih konkurentskih medija sa stanovita produkcije. Website nema visok kvalitet TV ili tampane reprodukcije, tj. TV i tampane grafike.4. SREDSTVA INTERNET MARKETINGA

Internet marketing marketari mogu provoditi na etiri naina:

Putem kreiranja elektronskih prodavnica;

Internet plasiranjem propagandnih oglasa;

Ueem na forumima, grupnim razgovorima i tematskim konferencijama;

Koritenjem e-mail.

4.1. KREIRANJE ELEKTRONSKIH PRODAVNICAJedna od najveih prednosti Interneta je to to moe da slui kao elektronska prodavnica gdje kupac pronalazi prodavaa, isporuuje narudbu, plaa naruenu robu preko svoje kreditne kartice i prima isporuku proizvoda putem redovne potanske slube. Kupevo (ne)povjerenje i mogunost zloupotrebe broja kreditne kartice su jedine potekoe za koritenje Internet opinga.Da bi elektronska prodavnica jedne kompanije doivjela uspjeh potrebno je da se razlikuje od drugih. Uvijek treba razmiljati sa aspekta kupaca ta je to to oni ele da vide u prodavnici i kako ona treba da izgleda.

Prodavnica treba da sadri to vie informacija o proizvodima i uslugama. One treba da budu rasporeene logikim redoslijedom tako da homepage sadri linkove od stranica koje su posveene jednom proizvodu ili grupi slinih proizvoda. Home pages kompanija mogu da nude korisnicima brojne informacije:

Opis kompanije i njenih proizvoda, tekstualni i u obliku slika.

Kompanijin katalog koji opisuje izgled proizvoda, raspoloivost i cijene.

Vijesti o kompaniji, ukljuujui izvjetaje o finansijskom poslovanju, tekue dogaaje, nove proizvode i pogodnosti, datume seminara i programa obuke i drugo.

Tehnike informacije i broure o proizvodu.

Informacije o mogunostima za zaposlenje u kompaniji.

Mogunost za slanje poruka osoblju kompanije.

Mogunost da se ispostavi narudba prije naputanja online mjesta.Dizajniranje stranice na Internetu je veliki izazov. Kada interaktivno radi sa ogromnom koliinom informacija ponuenih na svojoj home page, kompanija mora pomoi ljudima da pronau njihovo mjesto. Praktino kreiranje informacije pomau kompaniji da stvori user-frendly mjesto koje ljudi mogu pronai i posjetiti bez da se izgube.

4.2. PLASIRANJE INTERNET OGLASA

Kompanije i pojedinci mogu plasirati oglase na internetu, odnosno na Web-u na etiri naina:

Oglasi na prostorima za organizovano oglaavanje;

Grafiki oglasi;

Sponzorski oglasi;

Oglaavanje na listama.

Oglas na posebnim prostorima za organizovano oglaavanje su najstarija forma oglaavanja na Internetu. Osobina ovih oglasa je da su klasificirani po kategorijama i da su sloeni u skladu sa vremenom kada su stavljeni, sa posljednjim oglasom na vrhu lista. Grafiki oglasi izgledaju kao slika koja nosi promotivnu poruku. Pritiskom mia na dio grafikog oglasa koji predstavlja link potencijalni kupac dobiva vie informacija o proizvodu ili usluzi koja se predstavlja tim grafikim oglasom. Grafiki oglasi su locirani sa stranicama na Web koje su najvie posjeene. Sponzorski oglasi su najjeftiniji vid oglaavanja na Internetu. To je plaeni prostor na Internetu koji nas identificira kao sponzora nekog dogaaja na Internetu. U sponzorske poruke se ubrajaju i informacije o kompaniji ili proizvodu koje se nalaze u ekranu, kao dobrodolica svaki put kada se prikljuimo na jedan od komercijalnih servisa.

Oglaavanje na listama znai objavljivanje oglasa na jednoj od hiljade lista koje se nalaze na Internetu. Svaka od tih lista je usmjerena na neku temu kao to je marketing, vrijeme, igrice, sport i drugo. Da bi ostvarila dobar uticaj na svoje Internet posjetioce, kompanija bi trebala da razmotri pet sugestija:

Prvo, zaustaviti surferse na njihovom putu. Ponuditi neki ugodan posao ili koristiti stvari kao to su izazivanje ili sadraj koji nudi popuste ili neto besplatno.

Drugo, mijenjati svoju ponudu esto, moda ak i svaki dan. Jedan od razloga zato ljudi surfaju po Internetu je da pronau ta se novo dogaa. Dobar oglas koristi novosti i vijesti.

Tree, obezbjediti da se sve realizacije odvijaju brzo, kratko i jezgrovito, jer veina posjetilaca nema dugu panju. etvrto, pronai nain da se zadri panja posjetioca, postavljanjem provokativnih pitanja, napraviti da se vrijeme koje oni provedu na Web mjesti isplate, uvijek im davati neto ak i ako je to samo novi djeli znanja koji oni mogu iskoristiti za svoje potrebe.

Peto, pronai nain da oglasi sadre sve eljene informacije i opcije.

4.3. UEE NA FORUMIMA, NEWSGROUP, BBS I WEB COMMUNITIES

Kompanije mogu odluiti da uestvuju u razliitim internet grupama koje nisu organizovane samo iz komercijalnih razloga. Njihovo uee u tim grupama moe poveati kompanijsku poznatost i kredibilitet, a moe uticati i na prihvatanje proizvoda ili usluga od strane korisnika. Kompanije mogu odluiti da uestvuju ili da sponzoriraju:

Online forume

Tzv. Newsgroups

Bulletin Boards Systems

Web communities koji su usmjereni na specifine grupe ljudi sa posebnim interesima

Forumi su debatne grupe locirane na komercijalnim internet servisima. Forum moe voditi biblioteku, chat room za trenutnu razmjenu poruka.Newsgroup su Internet verzija foruma. Newsgroup su nastale od grupa ljudi koji alju i itaju poruke na odreenu specifinu temu koja je od interesa za njih. Internet korisnici mogu uestvovati u newsgroup bez formalnog ulanjenja.

Bulletin Board Systems (BBS) su specijalizovani servisi koji su okupljeni oko specifinih tema ili grupa. Oni rade sa irokom lepezom tema-od godinjih odmora i zdravlja do kompjuterskih igara i imovine. Marketari mogu eljeti da identifikuju i da se ukljue u BBs kako bi uticali na ulanjene korisnike BBS-a koji odgovaraju njihovom ciljnom tritu. Popularnost foruma i newsgroup je rezultirala u pojavi komercijalno sponzoriranih Web sajtova nazvanih Web Communities. To su mjesta gdje lanovi mogu diskutovati online i razmjenjivati poglede o pitanjima od zajednikog interesa. To su mjesta gdje svako zna svaiju e-mail adresu.

4.4.KORITENJE E-MAIL

E-mail je isto to i obina pota s tim da je elektronska pota jeftinija i primalac je moe imati na svom kompjuteru mnogo bre nego kada bi je slali obinom potom. Pomou elektronske pote kompanija moe:

Reklamirati proizvode i usluge;

Izgraditi svoj identitet;

Slati informacije o proizvodima;

Primati narudbe 24 sata na dan;

Ponuditi postprodajne usluge.

Elektronska pota je osnovni instrument Internet marketing komuniciranja. Zbog toga je potrebno posvetiti posebnu panju kreiranju poruke za e-mail. Glavni elementi e-mail poruke su naslov, sadraj, potpis i adresa poiljaoca. Ono to treba posebno spomenuti kod komuniciranja s potroaima preko e-mail je baza podataka. U svakoj formi direktnog marketinga koristi se baza podataka da bi lake ustanovili koje kupce da kontaktiramo. Kod e-mail komuniciranja to je jo lake. Svaki odgovor na promocionu poruku sadri ime poiljaoca i njegovu e-mail adresu. Dovoljno je samo ta dva podatka kopirati u bazu podataka i staviti datum kada smo zadnji put kontaktirali s njim. Napravljenu bazu podataka potrebno je odravati aktuelnom.

PrimjerU razvijenim trinim ekonomijama Internet je vec odavno postao neizostani kanal prodaje i komuniciranja izmeu sadanjih i potencijalnih korisnika. Danas kompanija Centrotrans i Bh Telecom imaju vlastiti Web site. Web adresa kompanije Centrotrans je www.centrotrans.com i Bh Telecoma www.bih.net.ba. Po svojim karakteristikama Web site ove dvije kompanije prestavlja dobro izraeni marketing site sa solidnom grafikom, preglednim rasporedom elemenata i obilje informacija do kojih se dolazi klikom na odreene linkove. Prva strana web site ili home page prua rijei dobrodolice i nekoliko uvodnih reenica sa informacijama za posjetioce. Cjelokupan tekst na Web site-u kompanije Centrotrans dostupan je na engleskom, njemakom i bosanskom jeziku, po izboru. Web site kompanije Centrotrans adreiran je domenom com to znai da je svrstan u grupu komercijalnih sajtova.ZAKLJUAK

Internet je medij koji je doivio masovnu popularnost i uspio prodrijeti u sve sfere ivota ljudi, pa tako i poslovanje kompanija, koje sve vie nastoje iskoristiti brojne mogunosti ovog medija, koje nudi na jeftiniji i efikasnijji nain od drugih. Prisustvo kompanije na Internetu nikako ne moe biti samo prenesena broura ili propagandni letak. Adekvatna Internet prezentacija, promotivne aktivnosti koje ukljuuju prijavljivanje na pretraivae i reklamiranje na Web stranicama koji mogu doprinjeti veoj posjeenosti stranica, kao i e-asopisi, reklamiranje u njima, diskusije i ostali alternativni naini Internet marketinga koji su adekvatni poslovanju odreene kompanije, trebalo bi planski obuhvatiti promiljenim marketingom ukoliko se ele postii pozitivni poslovni rezultati. Za dobar marketing nisu najvanija velika novana ulaganja, ve znanje i ideje.

Svakim danom sve vie, polako ali sigurno, razliite privatne i dravne tvrtke, obrtnici i organizacije poinju sa svojim Internet prisustvom na nain koji ne podrazumijeva samo predstavljanje proizvodnog programa, sa eventualnim cjenovnikom i kontaktima, ve i kompletno osmiljenu prezentaciju koja je napravljena za osobu koja dolazi na njihove Internet stranice.Da bi Internet marketing doivio svoj zaslueni rast, potrebno je stvoriti kritinu masu strunjaka, koji e svojim znanjem i zalaganjem dokazati njegovu efikasnost. U veini kompanija kao problem se javlja tradicionalna podjela odgovornosti i polja djelovanja izmeu odjeljenja marketing i informatike. Potrebno je da marketari koji poznaju tehnologiju, a s druge strane da menaderi informatikih odjela znju koje informacije treba ponuditi tritu, da bi se postigao maksimum u interaktivnom marketingu. Karakteristino je navesti da mnoge Internet kompanije koje postoje manje od 10 godina danas vrijede vie od kompanija koje posluju preko 100 godina. Npr. Coca-Cola je trebala preko 50 godina da postane trini lider, dok je online pretraivau Yahoo bilo potrebno samo 5 godina da stekne dominaciju na tritu.

LITERATURA

Grupa autora-dr Boris Tihi: OSNOVI MARKETINGA, Dom tampedd Zenica, Sarajevo 1999. Grupa autora-Boris Tihi : MARKETING, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2006.

Internet: www.desing-ers.net www.internet-marketing/index.php www.sun.com. www.mediamarket.ba www.e.prodaja.com Menader amerike raunarske firmeSun.1996., www.sun.com.

Grupa autora-dr Boris Tihi;OSNOVI MARKETINGA;Dom tampedd Zenica; Sarajevo 1999.;str. 390.



HYPERLINK "http://www.mediamarket.ba" www.mediamarket.ba

HYPERLINK "http://www.desing-ers.net" www.desing-ers.net

HYPERLINK "http://www.internet-marketing/index.php" www.internet-marketing/index.php

Grupa autora-dr Boris Tihi:MARKETING;Ekonomski fakultetu Sarajevu; Sarajevo 2006.; str. 483.










PAGE 1

SEMINARSKI RAD-Internet Marketing Armin Kutovic

Documents

Transcript of SEMINARSKI RAD-Internet Marketing Armin Kutovic