SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.igupi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD

Prezentacija podataka laserskog skaniranja i terestičkih mjerenja crkve Sv. Nikole

Izradila:

Antea Vidović

Velebitska 4

Split

anteav@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, prosinac 2004.

2

Zahvala:

Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Miodragu Roiću, koji mi je svojim znanjem i velikim trudom pomogao pri izradi ovog diplomskog rada.

Posebno hvala mom Krsti i svim prijateljima koji su me pratili na ovom putu i omogućili da mi studiranje ostane u najljepšem sjećanju.

I na kraju, veliko hvala mojim roditeljima, bratu i sestri, koji su mi svojom podrškom, razumijevanjem i odricanjem omogućili da slijedim svoj san i završim ovaj fakultet.

3

Prezentacija podataka laserskog skaniranja i terestičkih mjerenja crkve Sv. Nikole

Antea Vidović

Sažetak: Povećanjem važnosti nekretnina i pravima nad njima, raste i važnost shvaćanja prostora koji nas okružuje te upravljanja tim prostorom u različite svrhe. Upravo je to prikazano na primjeru crkve Sv. Nikola iz Starog Grada gdje je korištenjem različitih podataka i programa napravljena prezentacija u svrhu obnove crkve.

Od programa koji su se koristili izdvojila bi Dreamweaver, MicroStation SE i Photoshop, jer su činili okosnicu ovog diplomskog rada. MicroStation-om je izrađen 3D model crkve iz kojeg su onda dobiveni razni vizualni prikazi – presjeci, tlocrti, pogleda..., koji se mogu koristiti u različite tehničke namjene bez ponovnog izlaska na teren. Njime su predočeni i rezultati laserskog skaniranja. Photoshop je korišten za obradu slika i fotografija. Dreamweaver je korišten za izradu prezentacije, i to u obliku Web stranica, jer dopušta implementaciju različitih medija. Ovakav tip prezentacije mnogo je teži za izradu, ali je rezultat zbog toga mnogo dojmiljiviji.

Presentation of the laser scanning data and ground based measurements of the church St. Nicolas

Abstract: With increasing value of real estates and rights upon them, there is also a need for a better understanding of the space around us and better management of that space for different use. That was shown on the example of the church St. Nicolas in Stari Grad with a presentation which was made, combining different data and softwares, for a renovation of the church.

From all the software that was used, I would like to single out Dreamweaver, MicroStation SE and Photoshop, because they made the framework of this graduation thesis. Using MicroStation SE we made 3D model of the church, from which later we obtain different visual aspects in a form of plans, sections, views, that can be used for a different technical purpose without redoing field work. We also used it to present the laser scanning results. Photoshop was used for editing images and photos. Presentation was made in a form of Web-pages by using Dreamweaver, because he allows us implementation of different kind of media. This type of presentation is much harder to make, but the utter result is therefore much more impressive.

4

Prezentacija podataka laserskog skaniranja i terestičkih mjerenja crkve Sv. Nikole

Antea Vidović

S A D R Ž A J

1. UVOD.............................................................................................................. 6

2. PRIKUPLJANJE PODATAKA........................................................................ 7

2.1. USPOSTAVA LOKALNE GEODETSKE OSNOVE .................................................. 9 2.2. IZMJERA..................................................................................................... 9

3. PROGRAMSKA PODRŠKA ......................................................................... 14

3.1. MICROSOFT WORD I EXCEL....................................................................... 14 3.2. MICROSTATION SE................................................................................... 15 3.3. ADOBE PHOTOSHOP ................................................................................. 17 3.4. DREAMWEAVER 4 ..................................................................................... 19

4. LASERSKO SKANIRANJE.......................................................................... 22

4.1. LASERSKI SKANERI ................................................................................... 23 4.1.1. Osnovni princip rada ....................................................................... 23 4.1.2. Metode određivanja koordinata....................................................... 24 4.1.3. Sigurnost......................................................................................... 25

4.2. PRIMJENA ................................................................................................ 26 4.3. PRIKAZ LASERSKIH SKANERA NA TRŽIŠTU.................................................... 28

5. MODELIRANJE CRKVE............................................................................... 30

5.1. OPĆENITO O MODELIRANJU........................................................................ 30 5.2. IZRADA 3D MODELA CRKVE SV. NIKOLA ...................................................... 31 5.3. VIZUALIZACIJA 3D MODELA........................................................................ 33

6. IZRADA VRML-A.......................................................................................... 37

6.1. OPĆE KARAKTERISTIKE ............................................................................. 37 6.2. IZRADA VRML-A CRKVE SV. NIKOLA .......................................................... 40

7. IZRADA PREZENTACIJE ............................................................................ 44

7.1. IZRADA .................................................................................................... 45 7.2. HOME STRANICA....................................................................................... 47 7.3. SVETI NIKOLA........................................................................................... 48 7.4. STARI GRAD............................................................................................. 50 7.5. FOTO ALBUM............................................................................................ 51 7.6. STRANICA O PREZENTACIJI (CD-U)............................................................. 52 7.7. MAPA WEB-A (SADRŽAJ) ........................................................................... 53 7.8. KONAČAN IZGLED SITE-A ........................................................................... 53 7.9. SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD-A)........................................................ 55

8. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 57

5

Literatura

Životopis

6

1. Uvod

Nekretnine danas dobivaju sve veći značaj, u svijetu i kod nas. Da bi se njima moglo što jednostavnije i učinkovitije raspolagati, javlja se sve veća potreba za što boljim upravljanjem prostornim informacijama.

Jedno od rješenja problema što boljeg upravljanja jest 3D izmjera i digitalna obrada velike količine 3D podataka u stvarnom vremenu, posebno razvojem CAD (Computer Aided Design) sustava, kao i njihovo uključivanje u vrlo popularne FM (Facility Management) sustave. U zadnje vrijeme vrlo popularan pojam «as-built» temelji se na velikoj količini točnih 3D podataka o prostoru i objektima u njemu (Matijević 2002).

Ovakav pristup evidenciji nekretnina u 3D obliku nalazi primjenu kod: upravljanja zgradama i poslovnim prostorima, zaštite spomenika u svrhu obnove objekta, uspostave prava nad nekretninama (npr. kod etažiranja), te za bolje funkcioniranje različitih komunalnih sustava (Roić 2002).

Zadatak ovog diplomskog rada bila je izrada multimedijalne prezentacije podataka crkve Sv. Nikola u Starom Gradu na otoku Hvaru za potrebe renoviranja i prezentacije crkve. Zbog toga se velika pozornost u izradi ovog diplomskog rada posvetila 3D izmjeri i vizualizaciji samog objekta, što je kasnije uključeno u prezentaciju.

Podaci izmjere su prikupljeni tokom studentske prakse FAROS2003, u sklopu zadatka topografske izmjere i vizualizacije postojećeg stanja crkve Sv. Nikola, a obrađeni su na Geodetskom fakultetu po završetku terenskog dijela prakse. Kombinacijom precizne izmjere i digitalne obrade podataka, terestičkih i laserskih, dobiven je 3D model crkve.

Tako dobivene podatke bilo je potrebno dodatno obraditi i preoblikovati da bi dobili multimedijalne sadržaje (slike, zvuk i video), te mogućnost interaktivnog korištenja (VRML), jednog od zanimljivijih dijelova ovog rada, kako bi se pokazalo da se i najmodernija računalna tehnologija može korisno implementirati u geodeziju.

7

2. Prikupljanje podataka

U okviru stručne prakse FAROS 2003, u Starom Gradu na otoku Hvaru, jedan od zadataka bila je i izmjera postojećeg stanja crkve Sv. Nikole za potrebe renoviranja crkve (Slika 1). Crvenom bojom označena je lokacija crkve. Uspješna realizacija zadatka može se ostvariti samo ako se postojeći podaci prikupe i valoriziraju te na prikladan način koriste.

Slika 1. Područje zadatka "SV. NIKOLA" na Osnovnoj državnoj karti

Terenska mjerenja obavljena su tijekom prakse u razdoblju od 30. 09. do 03. 10. 2003. u vremenu od 8 sati do 14 sati (Slika 2). Grupu pod nazivom TOP (topografska izmjera i vizualizacija) činili su: Srđan Lambeta, Alen Loncman, Ivan Sučić, Ivana Topić, Ante Tandara i Antea Vidović, te mentor zadatka dipl. ing. Hrvoje Matijević, asistent.

8

Slika 2. Terenska mjerenja

Instrumentarij se sastojao od bezdodirne mjerne stanice Leica TCR 407 (Slika 3), uz pribor za prisilno centriranje (Slika 4), vrpce, dvometra i ručnog laserskog daljinomjera. Kao pomoćni dio instrumentarija koristio se digitalni fotoaparat kojim se svaki dan fotografiralo stanje crkve. Te fotografije su tokom terenskog dijela poslužile kao skice izmjere, a kasnije su korištene i kod obrade kao materijali za bolju vizualizaciju.

Slika 3. LEICA TCR 407 Slika 4. Prisilno centriranje

Terenski radovi uključivali su obilazak terena da bi se utvrdila situacija, uspostavu točaka lokalne geodetske osnove oko crkve, stabilizaciju tih točaka te samu detaljnu izmjeru vanjskog i unutrašnjeg dijela crkve.

9

2.1. Uspostava lokalne geodetske osnove

Nakon što je obavljeno rekognosciranje terena i crkve dogovorom je isplaniran najbolji položaj točaka koje će činiti lokalnu geodetsku osnovu. Posebna pažnja posvećena je postavljanju i stabilizaciji tih točaka jer su one kasnije poslužile kao stajališta za detaljnu izmjeru crkve, ali i konfiguracije terena. Odlučeno je da je najpovoljnije postavljanje šest točaka oko crkve te dviju točaka unutar crkve. Točke su numerirane od 100 nadalje (Slika 5). Stabilizacija tih točaka je obavljena kolcima i bolcnama (Slika 6).

Slika 5. Lokalna geodetska osnova Slika 6. Primjer stabilizacije točke

2.2. Izmjera Kao što smo već spomenuli, vanjski dio crkve je mjeren sa šest stajališta i to redom P100, P101, P102, P103, P104, P105, dok je unutrašnji dio mjeren sa dva stajališta, P106 koje se nalazi u velikoj lađi, te P107 koje je u sakristiji. Dok je jedna grupa od dva studenta detaljno mjerila crkvu sa mjernom stanicom, dvije preostale grupe po dva studenta su vršile kontrolna odmjeranja pomoću vrpce, dvometra i ručnog daljinomjera. Te skice odmjeranja koristile su se kasnije prilikom izrade 3D modela kao što se vidi na slikama (Slika 7 i Slika 8).

Slika 7. Skica izmjere

10

Slika 8. Skica izmjere

Mjerenja nisu izvedena bez poteškoća jer je drugi dan mjerenja primijećeno da jedna podnožna ploča nije ispravna te se morala rektificitrati. Zbog toga se, u nedostatku vremena, treći dan koristila još i mjerna stanica Topcon GMT 100 kojom je istovremeno mjerena konfiguracija terena.

Četvrti dan prakse crkva je mjerena i laserskim skanerom Cyrax 2500 (Slika 9), o čemu više u poglavlju o laserskom skaniranju.

Slika 9. Laserski skaner Cyrax 2500

Iako studenti nisu sami rukovali ovim skupim instrumentom, grupa je bila upoznata s instrumentarijem i načinom izmjere (Slika 10).

11

Slika 10. Skaniranje

Laserskim skanerom crkva je izmjerena izvana sa tri stajališta, odnosno sa tri skana: pročelje sa zapadne strane, zvonik, te pročelje sa južne strane. Unutrašnjost crkve je također izmjerena, i to sa jednog stajališta, ali sa tri skana: lađa crkve, glavni oltar, te kor crkve. Dobili smo primjer direktnog prikaza skaniranog objekta (Slika 12).

Slika 11. Metoda slobodnog stajališta Slika 12. Rezultat mjerenja skanerom

Uz laserski skaner korištena je i bezdodirna stanica LEICA (Slika 11) kako bi se mogao definirati sustav i kasnije koordinate točaka izmjerenih laserskim skanerom. Metoda određivanja koordinata je metoda slobodnog stajališta koja je, kako smo upoznali, daleko jednostavnija od prisilnog centriranja te se ovom metodom postiže jednaka točnost rezultata.

12

Četvrti dan terenskog dijela prakse, nakon što je sa uspostavljenih stajališta detaljno izmjerena crkva i okolni teren, izmjeren je poligonski vlak pomoću pribora za prisilno centriranje. Pri tome se najviše primijetio nedostatak ispravnosti kompletnog instrumentarija jer jedna podnožna ploča nije imala optički visak pa se mjerenje zakompliciralo i produljilo do kasnih popodnevnih sati. Također je lokalna geodetska osnova priključena na poznatu točku 1004, čije su koordinate određene isto na stručnoj praksi u sklopu zadatka progušćenja katastarske geodetske osnove.

Poligonski vlak je izračunat istu večer kako bi se utvrdilo je li potrebno ponoviti mjerenja dok smo još u Starom Gradu. Na sreću, točnost vlaka je bila zadovoljavajuća tako da su svi podaci potrebni za obnovu prikupljeni i prebačeni na računalo. Poučeni iskustvom napravljene su i sigurnosne kopije svih podataka prakse. U narednim tablicama nalaze se podaci o izmjerenim i izračunatim poligonskim vlakovima. U prvoj se nalazi slijepi lokalni vlak (Tablica 1), a u drugoj priključen na poznatu točku 1004 (Tablica 2).

Tablica 1. Slijepi poligonski vlak

Broj vlaka

Broj točke

Prelomni i vezni kutovi

Izjednačeni smjerni kutovi

Dužina u

metrima

∆yn (+/-) u (m)

∆xn (+/-) u (m)

yn (m) xn (m)

Broj

točke

4 P101 6386383,88 4782845,17 P101

225, ° 48´ 50˝

P100 41, ° 02´ 49˝ 6386364,81 4782826,65 P100

86, ° 51´ 39˝ 20,98 20,95 1,15

P106 188, ° 45´ 27˝ 6386385,76 4782827,80 P106

95, ° 37´ 06˝ 14,81 14,74 -1,45

P107 6386400,50 4782826,35 P107

90, ° 28´ 45˝ 35,69 35,69 -0,30

Nap

omen

a: točk

a 10

7 je

izraču

nata

i di

rekt

no s

a 10

0

P107 44,3955 6386400,50 4782826,35 P107

13

Tablica 2. Poligonski vlak Broj vlak

Broj točke

Prelomni i vezni kutovi Smjerni kutovi D u

(m) ∆yn (+/-)

u (m) ∆xn (+/-)

u (m) yn (m) xn (m) Broj točke

3 37 6386257,39 4783901,60 37 2 ˝ 173, ° 42´ 55˝

1004 146, ° 40´ 59˝ 6386372,18 4782859,32 1004 140, ° 23´ 56˝ 18,36 11,71 -14,15 2 ˝ P101 265, ° 24´ 52˝ 6386383,88 4782845,17 P101 0,01 225, ° 48´ 50˝ 26,60 -19,07 -18,54 2 ˝ P100 87, ° 35´ 23˝ 6386364,81 4782826,65 P100 133, ° 24´ 15˝ 10,78 7,83 -7,41 2 ˝ P102 137, ° 10´ 38˝ 6386372,65 4782819,24 P102 0,01 0,01 90, ° 34´ 55˝ 30,78 30,78 -0,31 3 ˝ P104 170, ° 38´ 24˝ 6386403,43 4782818,94 P104 81, ° 13´ 22˝ 18,82 18,60 2,87 3 ˝ P105 73, ° 40´ 41˝ 6386422,03 4782821,81 P105 0,01 0,01 334, ° 54´ 06˝ 29,88 -12,67 27,06 2 ˝ P103 106, ° 48´ 33˝ 6386409,37 4782848,87 P103 0,01 0,01 261, ° 42´ 41˝ 25,76 -25,49 -3,71 2 ˝ P101 238, ° 41´ 09˝ 6386383,88 4782845,17 P101 320, ° 23´ 52˝ 18,36 -11,71 14,15 2 ˝ 1004 213, ° 19´ 01˝ 6386372,18 4782859,32 1004 353, ° 42´ 55˝

[d]= 179,3

4 ima -0,03 -0,04 treba 0,00 0,00 fy,fx 0,03 0,04 fd= 0,05 ima 353, ° 42´ 35˝ treba 353, ° 42´ 55˝ fß= 20˝

14

3. Programska podrška

Kako je zadatak ovog diplomskog rada bila izrada prezentacije u koju su uključeni različitih podaci, tako je bilo potrebno kombinirati više korisničkih programa da bi se u potpunosti realizirala ova tema.

Okosnicu su činili programi za izradu trodimenzionalnog modela, prezentacije u obliku Web stranica i obradu slika, no ovdje su spomenuti i neki drugi programi koji su pomogli u stvaranju ovog rada.

3.1. Microsoft Word i Excel

Word

Tekst procesori su svakako najrašireniji programi na osobnim računalima.

Gotovo najrašireniji i najprodavaniji takav program danas je zasigurno Microsoft Word. Po svojim karakteristikama ubraja se u vrh programa za obradu teksta jer olakšava stvaranje, uređivanje i formatiranje. Word (Slika 13) ima toliko mogućnosti da ih je praktički nemoguće sve iskoristiti (Paar 2000).

Slika 13. Korisničko sučelje Word-a

Word je u ovom radu korišten za pisanje teksta, kako se može primijetiti.

15

Excel

Excel (Slika 14) u sebi sadrži čitav niz različitih alata koji mogu biti od velike pomoći za rješenje različitih računskih problema. Prednost nije samo u brzom i jednostavnom rješavanju već i u lakoći upravljanja raznim podacima što omogućava analizu složenih rješenja i veću kvalitetu u radu (Paar 2000).

Slika 14. Korisničko sučelje Excel-a

Excel je u ovom radu korišten za računanje koordinata točaka na temelju podataka dobivenih na terenskim mjerenjima.

3.2. MicroStation SE

MicroStation je CAD (Computer Aided Design) programski paket, proizvod tvrtke Bentley Systems, u okviru korporacije Integraph (SAD).

Ovaj program predstavlja rješenje raznih zadataka u arhitekturi, strojarstvu, građevini, geodeziji i ostalim tehničkim granama. To je sustav za interaktivno geometrijsko 2D i 3D modeliranje s mogućnošću dopunjavanja različitim grafičkim sadržajima, te alfa-numeričkim i tekstualnim podacima.

Sve se obavlja putem grafičkog korisničkog sučelja (Slika 15).

16

Slika 15 .Korisničko sučelje MicroStation-a

MicroStation sprema crteže u DGN (design file) formatu. To je format koji u novijim verzijama nema granica što se tiče preciznosti, broja slojeva (layer) i veličine same datoteke. On može učinkovito spremati podatke i u drugim formatima od kojih su najznačajniji DXF (data interchange format) i DWG programa AutoCad (Medan 2002).

Značajnije karakteristike ovog programskog sustava su: podržava rad jedne osobe ili rada u mreži; mogućnost definiranja vlastitih kataloga simbola; povezivanje s relacijskim bazama podataka, te zapise i u raznim grafičkim formatima (tiff, jpeg...). Također raspolaže posebnim programskim jezikom MDL (MicroStation Developing Language) za programiranje pomoću višeg programskog jezika C (Rožić 1996).

Nakon što instaliramo program na računalu, pokretanjem aplikacije otvara se MicroStation Manager u kojem možemo otvoriti nove ili postojeće datoteke. I započinjemo sa radom.

U ovom radu MicroStation je korišten za izradu 3D modela crkve Sv. Nikola, te se koristio u izradi primjera prividne stvarnosti i filmova. Više o načinu rada može se pronaći u narednim poglavljima.

17

3.3. Adobe Photoshop

Adobe Photoshop CS je profesionalni image editor – editor slika kojeg koriste fotografi, profesionalni dizajneri, grafički producenti, a proizvod je tvrtke Adobe Systems Inc.

Korisničko sučelje Photoshopa uređeno je tako da bi se korisniku olakšalo kreiranje i editiranje slika, i da ga je jednostavno i zabavno koristiti (Slika 16).

Slika 16. Korisničko sučelje Photoshop-a

Pri tome nam nudi mogućnost mijenjanja načina prikazivanja njegove radne površine (fullscreen), otvaranje više prozora istovremeno, itd. Statusna linija na dnu prozora prikazuje niz korisnih informacija kao što su trenutna veličina slike i same datoteke, te i instrukcije za korištenje odabranog alata (Slika 17).

Slika 17 .Statusna linija

18

Nakon što smo pokrenuli aplikaciju i otvorili prozor Photoshopa, primjećujemo pojavu različitih «toolbox-a» na kojima se nalaze alati što nam dozvoljavaju radnje poput odabira tipa slike, selektiranja slike ili nekog njezinog dijela, bojanja, crtanja...(Slika 18).

Slika 18. Toolbox

Photoshop podržava također rad u slojevima (layerima) pa možemo obrađivati jedan dio slike (u jednom sloju) bez da mijenjamo druge dijelove (u drugim slojevima).

Photoshop je jedan od najboljih grafičkih editora kada govorimo o kreiranju i modeliranju slika za prezentaciju na Web-u. Pri tome nam je dostupna i opcija pregleda slike u pregledniku (preview in browser) kako bi vidjeli kako će slika izgledati u sklopu Web stranice.

Računalna grafika

Računalna grafika se dijeli u dvije osnovne kategorije: rastere i vektore:

- u rasterskoj ili bitmap grafici slike su definirane kao serije pixela, od kojih svaki ima svoje određeno mjesto

- u vektorskoj grafici slike su kompozicije oblika koji su definirani početnom i završnom točkom svake linije koja čini taj oblik (Paar 2000).

Photoshop dozvoljava rad sa oba tipa računalne grafike.

Slika 19. Primjer rasterske i vektorske ovisnosti o rezoluciji

19

Glavna razlika je što su rasteri rezolucijski ovisni, jer sadrže određeni broj piksela, pa se smanjenjem rezolucije (veličina piksela se povećava) dovodi do smanjenja kvalitete slike. Vektorska grafika je rezolucijski neovisna, što znači da možemo skalirati sliku i mijenjati rezoluciju bez da se izgubi kvaliteta slike. To se vidi na gornjoj slici (Slika 19).

Kada mislimo na pohranu podataka, Photoshop kao i većina srodnih programa nudi opciju pohrane u različitim formatima. Danas postoji više od sto različitih grafičkih formata koji se koriste na računalima. Teži se normizaciji tih formata u smislu njihove buduće kompatibilnosti (Paar 2000).

Photoshop podržava slijedeće formate zapisa koji se međusobno razlikuju po ekstenzijama: PSD, PDD, BMP, GIF, EPS, PCX, PDF, RAW, PCT, PNG, TIF, TGA, JPEG.

Ovim programom sam se koristila u diplomskom radu za izradu i editiranje slika koje su činile dio Web stranica, ali i za editiranje slika dobivenih iz MicroStation-a.

3.4. Dreamweaver 4

Dreamweaver je proizvod tvrtke Macromedia Inc. i predstavlja profesionalni HTML (Hypertext Markup Language) editor za vizualno modeliranje i upravljanje Web stranicama. Bilo da želite raditi direktno sa HTML kodovima ili vam je draže vizualno modelirajuće okružje, Dreamweaver uvelike olakšava rad, prije svega za početnike, i osigurava velik broj pomoćnih alata i savjeta prilikom kreiranja Web stranice.

Program uključuje velik broj alata kod kodiranje i velik broj dodatnih opcija: HTML, CSS, JavaScript Reference (brzo povezivanje s HTML znakovima), JavaScript Debugger (provjerava sintaksne i logičke pogreške), te editore koda koji dozvoljavaju mijenjanje JavaScript-a, XML-a i tekst dokumenata izravno u Dreamweaver programu.

Postupak izrade Web stranice ovim korisničkim programom sastoji se od pet faza (Slika 20).

Slika 20. Faze izrade Web stranice koristeći Dreamweaver

20

Planiranje označava, kako sam izraz kaže, izradu približnog plana o tome koji su nam ciljevi prilikom izrade ove stranice, na što se želimo najviše orijentirati, te prikupljanje svih potrebnih podataka. Važan dio ovog koraka je definiranje «site-a» unutar samog programa. Pojam site odnosi se na Web područje (remote site) ili lokalno područje (local site) negdje na osobnom računalu gdje će se spremiti različite datoteke sa svim podacima (Slika 21).

Slika 21. Definiranje site-a

Drugi korak je dizajniranje Web stranice. Korištenjem informacija koje smo prikupili prilikom planiranja, ovdje određujemo sadržaj, navigaciju i specijalne karakteristike koje ćemo koristiti na stranicama.

Izgled same stranice je važan dio dizajniranja Web stranice jer će se na način koji odaberemo stranica prikazati na Web-u ili u prezentaciji. Izbor izgleda u Dreamweaver-u je: Layout view, Table view i Frame view. U izradi ovog diplomskog rada izabran je model preko definiranja tablica u koje su se ubacivali razni podaci (Slika 22).

Slika 22. Table View

21

Korisnički alat Dreamweaver-a dozvoljava pregled, kako će stranica izgledati na Web-u bez da je prethodno postavite na Web, i to naredbom «preview in browser». Na taj način stignemo popraviti sve eventualne greške prije samog objavljivanja.

Glavna traka s altom na radnoj površini programa sadrži mnoge opcije koje nam olakšavaju rad, ovisno o tome koliko predznanje posjedujemo. Tako nam pruža opciju rada datoteke sa HTML kodovima, izradu vlastitih Flash objekata, usavršavanje timske suradnje i prilagodbe Dreamweaver-a svojim potrebama (Slika 23).

Slika 23. Traka s alatom

Razvoj je sljedeći korak u izradi Web stranica i uglavnom se odnosi na dodavanje sadržaja i poboljšanje razvojnog procesa. Tako nam program dozvoljava ubacivanje slika različitih formata (gif, jpeg), teksta, flash objekata, pa čak i zvučnih datoteka.

U ovoj fazi razvoja naše Web stranice postaju interaktivne i to stvaranjem međusobnih veza – linkova između njih (Slika 24).

Slika 24. Alat za povezivanje slike linkom

Nakon što su sve stranice napravljene stavljamo ih na neki od servera kako bi ih i drugi mogli vidjeti. No prije nego ih objavimo, potrebno je sve datoteke prebaciti iz lokalnog site-a (ako smo prije u njemu radili) na neki od servera na Web-u. To se radi korištenjem Dreamweaver-ove FTP naredbe.

Nakon objave stranice na Web, ovaj nam program može poslužiti i za održavanje i ažuriranje postojećih stranica. Time je završena i zadnja faza izrade prezentacije ovim korisničkim programom.

22

4. Lasersko skaniranje

U suvremenoj geodeziji pojavio se način mjerenja duljina elektromagnetskim valovima. U samom početku takav način mjerenja je bio ograničen na mjerenje faznog pomaka odaslanog i primljenog elektromagnetskog vala, prije svega zbog ograničenja u tadašnjoj tehnologiji. Takav princip mjerenja zahtijevao je reflektore na cilju.

Veliki napredak u mjernoj tehnologiji omogućio je pojavu prvih sustava za mjerenje duljina koji ne trebaju reflektor na cilju. Princip rada ovih sustava zasniva se na korištenju impulsnog mjerenja duljina. Daljnji napredak tih sustava javio se strelovitim povećanjem procesorske snage PC-a koji su omogućili obradu velike količine 3D podataka – CAD/CAM sustavi. Sve to omogućilo je pojavu prvih terestičkih laserskih skanera.

3D lasersko skaniranje je nova metoda prostornog snimanja i vizualizacije objekta, gdje laserska zraka prikupi izvorno, brzo i točno 3D oblake točaka x, y, z koordinata nekog objekta (Matijević 2001). Tisuće točaka mjereno je u jednoj sekundi da bi se na kraju spojili milijuni točaka objekta radi dokumentiranja cijelog objekta sa visokom točnošću. Kao što smo već napomenuli, cijeli proces pratio je i sve veći razvoj računalne tehnologije zajedno sa sniženjem cijena 3D grafičkih ubrzivača, što je dovelo, ne samo do obrade velike količine 3D podataka u stvarnom vremenu – gdje se javlja pojam «kao izgrađeno» (as built) , već i do 3D modeliranja.

Na slici možemo vidjeti primjere laserskih skanera zajedno sa PC kao korisničkim sučeljem (Slika 25).

Slika 25. Prikaz laserskog skanera (Cyrax) sa PC (URL 1)

23

4.1. Laserski skaneri

Kada govorimo o modernizaciji mjerenja duljina u geodeziji, mislimo prije svega na mjerenja putem elektromagnetskog zračenja, gdje moramo razlikovati dvije osnovne metode – faznu i impulsnu. Obje metode zasnivaju se na osnovnom principu (1).

D = 1 ⁄ 2 · c · t (1)

Znači, ako znamo brzinu svijetlosti c i vrijeme t u kojem ona prijeđe dvostruki put između dvije točke, možemo izračunati njihovu udaljenost D. Kako je brzina poznata i konstantna, mjerenje se svodi na dovoljno točno određivanje vremenskog intervala od odašiljača do reflektora i natrag.

Kod faznog mjerenja odabrana je posredna metoda mjerenja intervala na osnovi mjerenja fazne razlike odaslanog i primljenog signala (Benčić 1990). Za točno određivanje faznog pomaka potrebno je koristiti što veću frekvenciju vala, te mjerenje u više valnih duljina kako bi se riješio problem ne-jednoznačnosti (ambigviteta). Kod ovog načina mjerenja obavezno je postavljanje reflektora na cilju.

Kod impulsne metode elektronički sklop u vrlo kratkom vremenu šalje elektromagnetski impuls prema cilju te direktno mjeri vrijeme potrebno za njegov povratak. Iako bi teoretski bio dovoljan jedan, uglavnom se šalje slijed impulsa sa jednakim vremenskim razmakom kako bi se otklonile moguće pogreške i povećala točnost mjerenja. Impulsni način mjerenja duljina ima nekoliko prednosti u odnosu na fazni: kraće trajanje, jednoznačnost dobivene duljine, manja snaga odašiljača, te, možemo reći, najvažnija prednost, mogućnost mjerenja bez reflektora na cilju. A to nam omogućava korištenje dovoljno jakog odašiljača impulsa – lasera.

Upravo mjerenje duljina impulsnom metodom (bez-reflektorna), visoke točnosti, uz rast snage mikroprocesora, dovoljno jakih za obradu velike količine 3D podataka, omogućili su prije nekoliko godina pojavu 3D laserskih skanera.

4.1.1. Osnovni princip rada

Princip rada laserskih skanera temelji se na mjerenju polarnih koordinata, horizontalnog i vertikalnog kuta, te udaljenost do pojedine točke prostora. Instrument šalje slijed laserskih impulsa, uz unaprijed određen razmak. Laserski skaner registrira ukupni pomak sustava u odnosu na početni položaj te izmjerenu duljinu. Na taj način računa prostorne koordinate svake točke.

Kako bi se uopće moglo postići skaniranje, odnosno izmjera objekta mjerenjem velikog broja točaka u 3D koordinatnom sustavu, potrebno je uz mjerenje duljina dovoljno točno poznavati i horizontalni i vertikalni kut prema njima. Jer za razliku od klasičnih geodetskih instrumenata, laserski skaneri ne mjere direktno kutove prema točki.

24

Zbog toga je važan dio konstrukcije laserskog skanera rješenje usmjeravanja laserske zrake (Slika 26).

Slika 26. Unutrašnji referentni sustav laserskog skanera

Laserska zraka, ovisno o izvedbi, usmjerava se u prostoru okretanjem oko dvije osi. Okretanje oko jedne odvija se puno brže, pa okretanje oko druge nastupa kada prva završi cijeli ciklus. Dvije su glavne vrste izvedbe ovih okretanja, što čini i glavnu razliku između pojedinih skanera.

Prva se temelji na usmjeravanju zrake pomoću dva zrcala. Pomak jednog i drugog zrcala moguće je unaprijed odrediti, a ograničen je rezolucijom. Instrumenti sa ovakvim rješenjem nisu pogodni za izmjeru unutrašnjosti građevina.

Druga grupa sličnih skanera temelji se na okretanju jednog zrcala dok je pomak u horizontalnom smislu izveden okretanjem dijela uređaja.

Postoji još jedna metoda usmjeravanja laserske zrake, u pojedinoj ili obje ravnine, pulsiranjem zrcala. Takvo rješenje nudi laserski skaner Riegl LMS-Z... serije.

4.1.2. Metode određivanja koordinata

Za razliku od klasičnih geodetskih instrumenata, koji služe za određivanje prostornih koordinata, laserski skaneri nisu opremljeni uređajima za točno pozicioniranje. Kao jedno od mogućih rješenja problema je integracija s GPS uređajem, no takvo rješenje zahtijeva točno poznavanje njihovih središta, što kod laserskih skanera često nije dostupno.

Ovaj problem zato se najčešće rješava jednostavnim transformacijskim postupcima gdje se mjerenja s više stajališta i položaja instrumenata prevode u zajednički koordinatni sustav, gdje se najčešće koriste identifikacijske marke (Slika 27). Dakako, da bi ovo rješenje uopće funkcioniralo potrebno je postojanje «preklopa» odnosno identičnih točaka mjerenih u različitim fazama postupka mjerenja. Ako su nadalje, dovoljnom broju točaka poznate koordinate i u globalnom referentnom sustavu, moguća je daljnja transformacija koordinata svih točaka.

25

Slika 27. Primjer identifikacijske marke

Postupak prevođenja uključuje određivanje preklopnih točaka u svakom oblaku te njihovu transformaciju u jedinstveni koordinatni sustav korištenjem šest parametarske (rigid body) transformacije (Matijević 2001).

4.1.3. Sigurnost

Isto ono svojstvo koje lasersko zračenje čini pogodnim za razne znanstvene, tehničke i medicinske primjene, velika količina optičkog zračenja na malom području u kratkom vremenu, jest upravo i razlog zbog kojeg može uzrokovati ozbiljne ozlijede oka i kože (URL 3).

Upravo zbog toga proizvođači, u ovom slučaju laserskih skanera, su dužni svrstati svoj proizvod u jednu od sigurnosnih klasa. Postoje dva glavna standarda za lasersku sigurnost: američki FDA 21CFR part 1040 sec.1040.10 i međunarodni 60825-1 IEC:1993+A1:1997 (Matijević 2001). Iako među njima postoje razlike, općenita je podjela u četiri glavne grupe (Tablica 3).

Tablica 3. Sigurnosne klase lasera

Klasa 1 Smatra se sigurnim, prema medicinskim saznanjima jer ne emitiraju štetno zračenje (osim kod kontrolnih mjerenja)

Klasa 2 Emitiraju zračenje u vidljivom dijelu spektra i mogu dovesti do oštećenja oko prilikom dugotrajnog izlaganja. Refleks treptaja oka 0.25 s će pružiti dostatnu zaštitu kod izlaganja ovim laserima

Klasa 3 Uglavnom nisu opasni kod momentalnog izlaganja golim okom, ali predstavljaju opasno oštećenje oka ako se gleda kroz optičke instrumente (dalekozor,...).

Klasa 3a lasera neće oštetiti oko pri kratkom gledanju bez pomagala.

Klasa 3b lasera može prouzrokovati ozbiljne ozljede oka ako se zraka gleda izravno.

Klasa 4 Predstavljaju opasnost za ozljedu oka, kože, i te su sposobni izazvati vatru, pogotovo prilikom izravnog gledanja laserske zrake, ili izlaganja raspršenoj refleksiji.

Ovisno o tome koja je valna duljina zračenja koje laser emitira i kolika je njegova izlazna snaga određeni su parametri interakcije laserskog zračenja sa tkivom koje

26

ga apsorbira. Tako nastala oštećenja tkiva mogu biti termalne i fotokemijske prirode.

4.2. Primjena

Danas lasersko skaniranje omogućava ekonomičnost, jednostavnije planiranje, kvalitetu i sigurnost za široku namjenu. 3D lasersko skaniranje prikuplja s izvanrednom točnošću i cjelovitošću «kao izgrađeno» (as built), prostorne informacije, brzo i nesmetano. Njihovom naknadnom obradom moguće je izvoditi modele obzirom na konkretne zahtjeve, pa ga sve to čini vrlo pogodnim za upotrebu u gotovo svakoj grani ljudske djelatnosti.

Tuneli

Laserski skaneri su više nego pogodni za obavljanje posla kod detaljne topografske izmjere. Na primjer, dobivanje presjeka tunela u intervalu od 1 metra, te 3D modeliranje (Slika 28).

Slika 28. Topografska izmjera presjeka tunela (URL 2)

Izgradnja objekta

Laserskim skaniranjem brzo se provodi mjerenje objekata i površine objekta prije, tokom i poslije izgradnje da bi se točno utvrdilo da li postoji nekakvo pomicanje (Slika 29).

Slika 29.Topografska izmjera mosta (URL 2)

Održavanje postrojenja

Omogućava upravljanje postojećim prostorom, određivanje pozicije cijevi, uspostava «as-built» dimenzija čime se znatno smanjuje vrijeme potrebno za obavljanje zadatka. Posebno prilikom izmjere rafinerija ili sličnih pogona sa mnoštvom cijevi i dr. Ovo je od velike važnosti za pogonski katastar (Slika 30).

27

Slika 30. 3D model tvorničke hale (URL 2)

Ostala primjena

Kao što smo rekli laserski skaneri uvukli si se u sve pore ljudskog djelovanja, na našu sreću. Tako se mogu koristiti i prilikom arheoloških iskapanja, gdje se zahtijeva visoka točnost i gustoća mjerenja za potrebe dokumentiranja (Slika 31).

Slika 31. Topografska izmjera nalazišta (URL 2)

Vjerojatno jedan od najzanimljivijih područja korištenja laserskog skaniranja je u zrakoplovnoj industriji (Slika 32).

Slika 32. 3D skan zrakoplova (URL 2)

28

4.3. Prikaz laserskih skanera na tržištu Cijena laserskih skanera još uvijek je veoma visoka, ali povećanjem ponude na tržištu vjerojatnost je da će im se cijena postupno snižavati.

Upravo zbog toga prije nabavke ovakvog tipa instrumenta, treba dobro odrediti kakvi su nam prioriteti glede vrste i kvalitete podataka koji će njime biti prikupljeni. Prikaz nekih poznatijih proizvođača nalaze se u tablici (Tablica 4).

Tablica 4. Modeli laserskih skanera

GSI 100GSI 100Ilris 3DIlris 3DCallidus Callidus 1.11.1

Riegl Riegl LMSLMS–– Z Z

360360

Cyrax Cyrax 25002500

InstrumentInstrument

Mensi corp.Mensi corp.Optech Optech inc.inc.

Callidus Callidus Precission Precission SystemsSystems

Riegl Riegl LMSLMS

Cyra Cyra Tech. Tech.

incinc

ProizvoProizvođđačiačiKoji ujedno Koji ujedno

i nude i nude softveresoftvere

GSI 100GSI 100Ilris 3DIlris 3DCallidus Callidus 1.11.1

Riegl Riegl LMSLMS–– Z Z

360360

Cyrax Cyrax 25002500

InstrumentInstrument

Mensi corp.Mensi corp.Optech Optech inc.inc.

Callidus Callidus Precission Precission SystemsSystems

Riegl Riegl LMSLMS

Cyra Cyra Tech. Tech.

incinc

ProizvoProizvođđačiačiKoji ujedno Koji ujedno

i nude i nude softveresoftvere

Od gore prikazanih laserskih skanera nama je daleko najinteresantniji instrument Cyrax 2500 Cyra Technologies Inc. jer smo imali priliku vidjeti ga na studentskoj praksi Faros 2003.

Ovaj laser, druge generacije spomenutog proizvođača, spada u grupu usmjerenih laserskih skanera, što znači da nema mogućnost okretanja instrumenta. Zbog toga ovaj skaner ima raspon, u jednom postavu, ograničen na 40º u horizontalnom i vertikalnom smislu.

Koristi laser klase 2, a najveća udaljenost mjerenja duljina iznosi oko 100m, mada je preporučljivo do 50m gdje postiže točnost od ± 6mm. Većina proizvođača nudi uz instrument na raspolaganje korisniku ugrađenu CCD kameru koja pruža mogućnost bilježenja informacija o boji svake mjerene točke. Njihove usporedne karakteristike možemo vidjeti u donjoj tablici (Tablica 5).

29

Tablica 5. Usporedni prikaz karakteristika laserskih skanera različitih proizvođača-osnovne karakteristike

Instrument Cyrax 2500 LMS-Z360 Calidus 1.1

Ilris 3D GS-100

Korisničko sučelje Laptop PC (Windows NT/2000)

Laptop PC (Windows NT/2000)

Laptop PC (Windows 98/ NT/ 2000/ XP)

Laptop PC (Windows 98/ NT/ 2000/ XP)

PC, Laptop PC (Windows

NT/2000)

Točnost pozicioniranja

±6 mm @ 1.5m - 50m

±6 mm - ±12 mm * ±6 mm @ 1.5m - 50m

*

Točnost duljine ±4 mm ±5 mm ±5 mm na 30m ±4 mm ±6 mm

Točnost kuta ±60 mikro- radijana

0.0025°

0.001°

±60 mikro- radijana

0.0018°

Preciznost površinskog

modela

±2 mm * ±3mm -±7mm ±2 mm *

Sigurnost Klasa II lasera (ref. CFR 1040)

Klasa I lasera (IEC60825-1:2001)

Klasa I lasera Klasa I lasera (IEC 60825-1)

Klasa II lasera (EN

60825:1994)

Veličina točke < 6 mm od 0 - 50 m

* * 29 mm @ 100 m

3 mm od 0 - 50 m

Skaner

Dimenzije 15.8"D x 13.25"W x 16.9"H

490 mm x 210 mm (duljina i

promjer)

460 mm x 300 mm (duljina i

promjer)

312 × 312 × 205 mm

38 x 42 x 28 (cm)

Težina 20.5 kg,

nominalna cca. 13kg 13kg 12kg 13.6kg (30lbs)

Zadnjih nekoliko godina laserski skaneri se sve više i više koriste u svim vidovima geodezije. Sa laserskim skanerima udaljenost do točaka se mjeri bez reflektora i mjerenje nije provedeno za pojedinu točku već se cijela površina automatski skanira. Za terestička mjerenja skaneri su se uglavnom koristili za izgradnju objekta, ali danas je njihova primjena daleko šira.

To se posebno vidi kod njihove primjene u pogonskim katastrima, jer pružaju veoma isplativ sustav upravljanja industrijskim i drugim postrojenjima. Geodeti su već provodili mjerenja za potrebe pogonskih katastara klasičnim metodama izmjere, ali oni zahtijevaju dugotrajni postupak, od same izmjere pa do obrade. Upravo skraćivanje potrebnog vremena, čime se podiže učinkovitost jest glavna prednost laserskih skanera, kako za potrebe katastara tako i za većinu ostalih geodetskih projekata.

30

5. Modeliranje crkve

Geometrijsko modeliranje je osnovna sastavnica računalnog modeliranja nekim od CAD alata. Mogućnosti izrade i prikaza realnog svijeta na zaslonu računala koristeći metode geometrijskog 3D modeliranja i vizualizacije daje nam priliku sagledavanja, korištenja i donošenja korisnih odluka prilikom upravljanja.

Proces izrade 3D modela izvodi se u tri glavna koraka: izmjera, modeliranje i vizualizacija (Roić i dr. 2002). O samoj izmjeri smo govorili u prethodnom poglavlju, tako da će u ovom poglavlju biti riječ o modeliranju i vizualizaciji 3D modela crkve Sv. Nikola.

5.1. Općenito o modeliranju

Postoji nekoliko načina modeliranja trodimenzionalnih svjetova. Za koji ćemo se odlučiti ovisi o našem predznanju i poznavanju programskog paketa u kojem obavljamo modeliranje.

Razlikujemo tri pristupa:

1. Žičani (Wireframe)

2. Plošni (Surface)

3. Čvrsti (Solid)

Osnovni elementi kod 3D modeliranja su:

• Točka

• Linija

• Površina

• Tijelo

Koristeći ove osnovne elemente kod izrade trodimenzionalnog modela, na njih djeluju sve transformacije koje korisnik prilikom izrade modela koristi.

Kada govorimo o postupcima modeliranja korištenjem CAD sustava, 3D model se može izraditi na dva zanimljiva načina: posredno iz postojećeg dvodimenzionalnog prikaza u obliku tlocrta ili presjeka, ili izravno, ako raspolažemo podacima 3D izmjere.

Kako je u ovom slučaju provedena takva izmjera crkve, u izradi modela smo se odlučili za ovaj direktni pristup.

31

5.2. Izrada 3D modela crkve Sv. Nikola

Digitalni 3D model crkve izrađen je na PC računalima fakultetske računaonice, a kao programski paket obrade korišten je program MicroStation SE, tvrtke Bentley. Prije same izrade modela bilo je potrebno provesti obradu terenskih mjerenja. Obrada podataka uključivala je izjednačenje vlaka, izračun koordinata i visina točaka geodetske osnove, iz lokalnog u HDKS, te potom računanje koordinata detaljnih točaka crkve Sv. Nikole. Kao referentna točka na temelju koje su točke transformirane u HDKS je uzeta točka 1004 čije koordinate su dobivene izmjerom koju su proveli članovi druge grupe na studentskoj praksi.

Postojeće datoteke sa mjerenjima su obrađene da bi se prilagodile za računanje koordinata. Za to nam je poslužio tablični kalkulator Excel. Izvršeno je izjednačenje poligonskog vlaka, te su izračunate njihove koordinate (Tablica 6). Točnost vlaka izražena je preko fβ = 20'' i fd =0.05 m.

Tablica 6. Koordinate stajališta

Stajalište Y X h

P100 6386364,812 4782826,646 11,68

P101 6386383,884 4782845,174 10,27

P102 6386372,645 4782819,238 11,73

P103 6386403,433 4782848,875 9,16

P104 6386403,433 4782818,936 10,69

P105 6386422,030 4782821,807 10,57

P106 6386385,763 4782827,795 10,94

P107 6386400,502 4782826,345 11,30

Nakon toga izračunate su koordinate detaljne izmjere crkve. Aplikacijama su unesene u CAD program MicroStation, u 3D datoteku gdje su ucrtane sve točke, koordinate stajališta kao i detaljne točke objekta, te se započelo sa povezivanjem detaljnih točaka i modeliranjem. Prilikom obrade odlučilo se da se naprave pojedine dgn referentne datoteke prema stajalištima, i u njima su se nalazile točke mjerene sa tog stajališta. Na taj način je više studenata ove grupe moglo istovremeno modelirati pojedine dijelove crkve (Reference/Tools/Attach). Jedna od datoteka izabrala se kao glavna (Master) i u nju su po potrebi mogu uključiti referentne datoteke (Reference/Tools/Merge Into Master).

Nakon uspješnog modeliranja crkve izvana, započelo je modeliranje unutrašnjosti crkve, odnosno crtanje kora, glavne i male lađe, sakristije i male prostorije, na isti način. Konačni rezultat obrade bio je 3D model crkve Sv. Nikole (Slika 33).

32

Slika 33. Modeliranje Slika 34. Primjer preklapanja

Zbog nedostatka softvera za obradu velikog broja točaka koje su dobivene laserskim skanerom, nisu se najpovoljnije mogli iskoristiti ti podaci. Točke dobivene laserskim skaniranjem su prorijeđene te aplikacijom unesene u CAD program također u 3D datoteku. Oni su učitani kao referentni jer su jedino na takav način mogli biti uklapani s prethodno modeliranim objektom kako bi se usporedili i izvršile kontrole (Slika 34 ).

Istovremeno su obrađivane rasterske datoteke fotografija. Obrada je uključivala izrezivanje karakterističnih detalja sa fotografija crkve, njihova obrada softverom za obradu slika, te georeferenciranje pomoću identičnih točaka na pročeljima. To se odnosilo npr. na vrata, prozore itd. Zatim su sa fotografija izrezivani karakteristični materijali (Slika 35). Rasteri su obrađeni i definirane su palete (sv_nikola.pal). U tu svrhu korišten je grafički program za obradu slika Adobe PhotoShop 4.

Slika 35. Materijal zida crkve

33

Sljedeći zadatak bio je izrada elaborata postojećeg stanja crkve Sv. Nikole na osnovi dobivenog modela crkve. U sklopu elaborata postojećeg stanja crkve Sv. Nikole prikazani su određeni presjeci, tlocrti, i pogledi sa svih strana svijeta (Slika 36, Slika 37 i Slika 38).

Slika 36. Presjek modela Slika 37. Presjek modela

Slika 38. Pogled s istoka

5.3. Vizualizacija 3D modela

Što se tiče vizualizacije trodimenzionalnog modela, koji ćemo od prikaza izabrati, ovisi o fazi izrade modela i o posebnim uvjetima koji su postavljeni pred nas. Pri tome treba voditi računa i o dva veoma važna aspekta koji utječu na prikaz modela, a to su materijali i osvjetljenje (Medan 2004).

Razlikujemo dvije vrste prikaza 3D modela:

34

1. Žičani mode (wireframe)

2. Sjenčani model (rendered)

Žičani model nije baš pogodan za vizualizaciju jer ne postoji način kako ukloniti skrivene plohe, pa takvo stanje modela u složenijim situacijama može dovesti do nerazumijevanja međusobnog položaja pojedinih elemenata modela (Medan 2004).

Zato se žičani model više koristi prilikom modeliranja, dok se kod vizualizacije prednost daje sjenčanom modelu. On nam omogućuje mnogo kvalitetniji i realniji prikaz modeliranog objekta (Slika 39). Osnovni preduvjet da bi neki model bio uspješno sjenčen jest da model bude sastavljen od prostornih površina. Za to u MicroStationu postoji jednostavna naredba Render (Slika 40).

Slika 39. Vizualizacija modela sjenčenjem (rendering)

Slika 40. Alati za sjenčenje

35

Pri sjenčenju prostornih površina možemo koristiti različite algoritme koje sadrži MicroStation. Neki od tih algoritama su: Constant, Smooth, Phong, Ray Trace, Radiosity...Kako smo već spomenuli, sjenčani model unutar MicroStation-a omogućava i postavljanje raznih izvora svjetlosti. Dvije glavne vrste izvora svjetlosti su: svijetlo iz izvora (Source Lightining) i globalno svijetlo (Global Lightining). U sjenčani model je također moguće uključiti razne materijale (teksture) kojima se kasnijom obradom mogu pridodati zasebna svojstva (Slika 41). Ovdje smo učitanjem ranije definirane palete, dodijelili teksturu modelu (Settings/Rendering/Asign Materials).

Slika 41. Vizualizacija korištenjem teksture

Sve ove opcije vizualizacije trodimenzionalnog modela unutar MicroStation-a dati će modelu još realističniji izgled. Neke od primjera korištenja tih opcija možemo vidjeti i na slijedećim slikama (Slika 42 i Slika 43).

Slika 42. Vizualizacija 3D modela kombinacijom različitih alata

36

Slika 43. Vizualizacija 3D modela kombinacijom različitih alata

Već smo u uvodu ovog diplomskog rada napomenuli da je dobivene podatke bilo potrebno dodatno obraditi i preoblikovati da bi se dobili multimedijalni sadržaji.

U ovom smo poglavlju govorili o izradi i vizualizaciji 3D modela crkve Sv. Nikole. Veći dio tih zadataka obavljen je nakon studentske prakse od strane studenata grupe TOP kojoj sam i ja pripadala. No za potrebe prezentacije te sam dobivene rezultate trebala dodatno obraditi na način da sam nadopunila i popravila sve što je nedostajalo ili nije bilo dobro napravljeno.

Te su sve dorade 3D modela napravljene kako bi se dobio što realističniji prikaz crkve u obliku različitih slika, filmova i prividne stvarnosti (o njoj više u slijedećem poglavlju).

37

6. Izrada VRML-a

Primjerom virtualne stvarnosti u ovom radu prikazano je kako danas računalom podržano upravljanje prostorom doživljava svoj vrhunac.

Čovjek je od samog početka razvoja informatičke ere nastojao stvoriti sliku prividnog svijeta, prividne stvarnosti, koju će moći osjetilima doživljavati, ali i na nju utjecati.

6.1. Opće karakteristike

VRML je kratica od Virtual Reality Modeling Language, i predstavlja računalni jezik za modeliranje prividne stvarnosti. VRML je format za opis interaktivnih 3D svjetova i objekata, a dizajniran je za korištenje na različitim razinama poput Interneta, Intraneta ili lokalnim računalima.

Također, VRML podržava pregledavanje dinamičnih 3D scena kroz koje korisnik može prošetati, odnosno sagledati iz različitih pozicija i perspektiva. VRML svoju primjenu nalazi na različitim područjima. Što se tiče geodezije, koristi se kod vizualizacije izmjerenih i modeliranih objekata te kao vizualna podrška kod izrade informacijskih sustava za upravljanje prostorom (Medan 2004).

Naime, u današnje vrijeme se sve više koriste 3D CAD programi za dizajn i izradu projektne dokumentacije na računalu. Pojavom VRML-a javljaju se unutar tih paketa i programskih alati za konverziju CAD 3D formata u VRML format. Na taj način moguće je model objekta pretvoriti u VRML format te se upotrebom preglednika interaktivno kretati kroz njega, i sve njegove prostorije. Upravo na taj način je napravljen primjer prividne stvarnosti u ovom diplomskom radu; iz dgn datoteke konverzijom se model prebacio u wrl datoteku. O tome nešto kasnije.

Modeliranje i kreiranje VRML svjetova i objekta moguće je upotrebom većine CAD orijentiranih računalnih sustava, ali se u profesionalnoj upotrebi najčešće koriste specijalizirani korisnički programi.

Za pregledavanje virtualnih scena potrebno je koristiti Internet preglednike (browsere) koji to omogućuju ili uz pomoć već dostupnih preglednika uz odgovarajući plug-in (URL 6).

VRML jezik izrastao je iz 3D grafičkog programskog paketa Open Inventor tvrtke Silicon Graphics (SGI). SGI je razvio Open Inventor kao programski alat višeg nivoa koji se oslanja na grafičku biblioteku Open GL, koja predstavlja standard u svijetu brzih grafičkih radnih stanica, te se, u dogovoru između MicroStation-a i SGI-a, koristi i na Windows NT operativnim sustavima. Open Inventor je poslužio kao model za VRML jezik i predstavlja zapravo njegovu jednostavniju verziju (URL 5).

Razvoj samog VRML jezika u takvom obliku prošao je nekoliko značajnih faza.

Prvi standard pod imenom VRML 1.0 izrađen je 1995. godine i uspješno je dozvoljavao modeliranje objekta, njihovo povezivanje u cjeline te povezivanje s

38

drugim VRML ili HTML dokumentima, te multimedijalnim objektima poput zvuka, videa ili slike. Korisnik se mogao «šetati» kroz prividni svijet, ali je sve bilo statično, i interakcija s korisnikom je bila vrlo slaba.

VRML 2.0 standard izrađen je 1996. godine s jasnim ciljem unaprjeđenja jezika. Razlika u odnosu na prethodnu verziju bila je u činjenici što je ovim standardom omogućeno modeliranje interaktivnim, statičkim ili dinamičkim, prividnim svjetovima. Time su položeni temelji za daljnje unaprjeđenje jezika.

Verzija VRML 97 predstavlja neformalno ime za Internet Standard ISO/IEC 14772-1; 1997. To je međunarodni standard, registriran 1997. godine, koji je osim manjih promjena gotovo identičan s prijašnjom verzijom (URL 6).

Karakteristike

VRML definira format datoteke koji integrira grafiku i multimediju. Koncepcijski, svaki VRML standard je trodimenzionalno vremenski definiran prostor koji sadrži grafičke i zvučne objekte koje je moguće dinamički modificirati kroz razne mehanizme. Jezik je sposoban prikazati kako statičke tako i dinamičke 3D modele stvarnog svijeta (Medan 2004).

Dok je ranije za pregled 3D objekata na Internetu bilo potrebno koristiti posebne aplikacije, pojavom VRML jezik to se mijenja. Zbog toga VRML smatra poput trodimenzionalnog HTML jezika jer ga je moguće pregledavati pomoću Web preglednika novijih verzija.

Sam VRML je dizajniran kako bi ispunio zahtjeve autorizacije, sposobnosti kombiniranja, proširivosti, sposobnosti implementacije, promjenjivosti i skaliranja.

Struktura

Svaka VRML datoteka sastoji se od sljedećih glavnih komponenata:

• zaglavlje (header)

#VRML V 2.0 utf8

Zaglavlje je samostalan redak UTF-8 teksta koji definira datoteku kao VRML datoteku, V 2.0 označava VRML standard, a utf8 set znakova koji čine 8bitni tekst koji je kompatibilan s ASCII setovima.

• graf scena

Graf scena sadrži čvorove koji opisuju objekte i načine njihovog funkcioniranja.

• prototipi

Omogućuju grupi čvorova da budu prošireni od strane VRML jezika.

Svaka VRML datoteka:

39

1. posredno postavlja prostorne svjetske koordinate za sve objekte definirane u datoteci, ili za one koji će biti naknadno uključeni

2. jasno definira i gradi 3D i višemedijskih objekata

3. omogućava specifikaciju hiper-veza (linkova) prema drugim datotekama

4. definira ponašanje objekta

Osnovni elementi VRML datoteka nazivaju se čvorovima (nodes). Pri tome razlikujemo više vrsta čvorova, dok nam najvažnije predstavljaju oni koji sadrže definiciju objekta ili definiciju položaja i orijentacije objekta u trodimenzionalnom prostoru u odnosu na ishodište koordinatnog sustava.

Neki od važnijih čvorova su: Shape koji se sastoji od dva polja – appearance i geometry, i u kojem definiramo sve vidljive objekte, i Transform pomoću kojeg možemo definirati novi koordinatni sustav za objekte.

Preglednici VRML ekstenzija

Za prikaz i manipulaciju modela kreiranih VRML jezikom potrebno je koristiti neke od postojećih preglednika.

Nailazimo na tri osnovne komponente VRML preglednika:

- Parser koji čita VRML datoteke i kreira graf scene

- Graf scene koje sačinjavaju hijerarhija transformacije i Route Graf

- Komponente Audio/Vizualne prezentacije koja izvršava grafički i audio rendering čvorova koji se vraća kao povratna informacija korisniku.

Korisnički ulaz generalno utječe na senzore i navigaciju te je tako povezan sa komponentom Route Graf (senzori) i komponentom Audio/Vizualne prezentacije (Medan 2004).

Danas na tržištu postoji niz preglednika VRML svjetova. Razlikuju se po svojoj kvaliteti i mogućnostima, opcijama koje nude, dok nekih velikih razlika među njima nema. U narednom tekstu prikazani su neki od poznatijih preglednika od kojih se većina može skinuti (download) sa Interneta bez naknade.

Cosmo Player – Izradila ga je tvrtka SGI, i podržava VRML standarde 1.0 i 2.0, te mogućnost prikaza JavaScripta i VRMLScript jezika. Radi na Windows i Mac platformama.

Cortona VRML Client – Odličan preglednik koji uz standarde 1.0 i 2.0 podržava i GeoVRML standard. Daje također mogućnost prikaza JavaScripta kodova i radi na Windows i Mac platformama.

WorldView – Jedan od najbržih preglednika koji se koristi na Windows i Mac platformama u obliku nadogradnje (plug-in) na njihove postojeće Web preglednike

40

kao Internet Explorera i Netscape Navigatora. Također podržava JavaScript jezike.

6.2. Izrada VRML-a crkve Sv. Nikola

Upotreba ovog jezika omogućava pregled modeliranog objekta u virtualnom svijetu. Kao dio ovog diplomskog rada izrađen je primjer virtualne stvarnosti crkve Sv. Nikola.

Što se tiče samog procesa izrade virtualnog prikaza, u daljnjem tekstu pokazat ćemo kako je zahvaljujući proširenim mogućnostima ove verzije MicroStation-a, SE, izrada VRML-a veoma pojednostavljena. Svi pripremni radovi odvijaju se unutar korisničkog sučelja MicroStation-a, i može ih se smatrati kao proširenje 3D modeliranja.

Prvi korak u tim pripremnim radovima je određivanje tekstura koje će biti dodijeljene modelu u svrhu što realnije vizualizacije (Slika 44).

Slika 44. Fotografija crkve (istok)

Teksture su rađene na temelju fotografija snimljenih na praksi, koje su prethodno obrađene grafičkim programom Photoshop. MicoStation nam nudi mogućnost kreiranja vlastitih paleta u kojima bi bile sadržane teksture. Odabirom naredbi Settings – Rendering – Define Materials otvara se istoimeni prozor koji nudi mogućnost definiranja vlastitih paleta (Slika 45). Na taj način je kreirana sv_nikola.pal datoteka, koja se koristila u izradi VRML-a i sjenčenja 3D modela.

41

Slika 45. Prozor za definiranje tekstura

Vidimo da se unutar tog prozora nude različite opcije (Angle, Weight,...) pomoću kojih je odabrane teksture moguće uspješno prilagoditi plohi.

Slijedeći korak je upravo dodjeljivanje pojedinih tekstura modeliranim oblicima. Opet idemo naredbom Settings – Rendering, ali sada biramo opciju Asign Materials (Slika 46). Tom naredbom se otvara istoimeni prozor koji dozvoljava ubacivanje teksture u model. Važno je naglasiti da nam rad u slojevima (level) znatno olakšava dodjeljivanje teksture.

Slika 46. Prozor za dodavanje materijala

Nakon što smo dodijelili sve teksture spremamo ih u posebne datoteke Material Table, s ekstenzijom mat. Na taj način kod svakog ponovnog pozivanja modela možemo izbjeći ponovno definiranje tekstura.

Drugi korak u pripremnim radovima odnosi se na izradu nekoliko različitih pogleda pomoću kojih će nam kasnije biti olakšana interakcija s modelom. To se radi

42

pomoću naredbi unutar izbornika Utilities – Saved Views. MicroStation još nudi i opciju definiranja svijetla da bi se izbjegle tamnije površine koje se slabije vide.

Time smo završili sa pripremnim radovima i krećemo u izradu virtualnog prikaza. Dovoljno je pod izbornikom File izabrati opciju Export, zatim VRML World i automatski nam se otvara prozor na kojem odabiremo opcije za konverziju dgn formata u wrl format. Tako dobivene datoteke pregledavaju se u VRML preglednicima i omogućavaju stvaranje virtualnog dojma «šetnje» kroz model.

Na slijedećim slikama prikazani su neki od primjera virtualnog okruženja crkve Sv. Nikola (Slika 47, Slika 48, Slika 49 i Slika 50).

Slika 47. Crkva u virtualnom okruženju (istok)

Slika 48. Pogled s kora crkve

43

Slika 49. Oltar u VRML okruženju

Slika 50. Unutrašnji prikaz zidova i lukova crkve

44

7. Izrada prezentacije

Za izradu prezentacijskog CD-a koristila sam se programom Dreamweaver verzija 4.0. Iako je glavni dio zadatak bila izrada prezentacijskog CD-a, a Dreamweaver-ova osnovna karakteristika je izrada Web stranica, ipak sam se odlučila za njega jer omogućava izbor da se ovaj projekt koristi samo kao prezentacija na CD-u ili da ga se kasnije postavi na Web i time osigura pristup velikom broju zainteresiranih korisnika.

Nakon što je izabran korisnički program, trebalo je odgovoriti na glavno pitanje- što od prikupljenih podataka koristiti u prezentaciji o crkvi sv. Nikole? Naime, kako je već spomenuto u prethodnim poglavljima, crkva je izmjerena i obrađena u sklopu studentske prakse FAROS 2003. Konačan rezultat dodatne obrade podataka prilikom izrade ovog diplomskog rada bio je nadopunjeni 3D model samog objekta i njegova vizualizacija, zajedno sa različitim prikazima, tlocrtima, slikama, filmovima, te primjerom prividne stvarnost.

Kako je okosnica prezentacije crkva Sv. Nikole u Starom Gradu, odlučila sam da će osnovu prezentacije činiti upravo podaci vezani za tu crkvu. Da bi se donekle podigla dinamičnost same prezentacije u dogovoru s mentorom odlučila sam uključiti i neke sporedne informacije vezane uz ionako veoma zanimljiv Stari Grad, kao što su povijest, položaj, župa Sv. Stjepana (kojoj pripada Sv. Nikola), fotoalbum, itd.

Većinu tih dodatnih podataka sam prikupila od osoba koje su se na neki način već bavili crkvom, dok sam nešto pronašla i na Web-u, na sličnim stranicama.

Slika 51. Mediji korišteni u izradi prezentacije

Kada sam odlučila koji će svi podaci i mediji biti uključeni u prezentaciju (Slika 51), još se samo trebalo pozabaviti njenom strukturom i dizajnom, kako bi ona bila zanimljiva, logična i jednostavna i ostalim korisnicima. Zbog toga sam radove podijelila u pojedine cjeline, odlučila kakva će navigacija biti među njima, i krenula u izradu prezentacijskog CD-a.

45

7.1. Izrada

U prethodnom smo poglavlju pokazali kakav je slijed izrade prezentacije u obliku Web stranica korištenjem programa Dreamweaver.

Planiranje → Dizajn → Razvoj → Objavljivanje → Održavanje

Tako sam pristupila i u izradi ove prezentacije.

U fazi planiranja skicirala sam slijed pojedinih stranica, hijerarhijski organiziranih, kako bi prezentacija imala početak i kraj. Zatim sam naredbom Site/Define Site na traci s alatima korisničkog sučelja definirala svoj site (Slika 52). Pošto u ovoj fazi izrade prezentacije nije definirano gdje će se ona nalaziti na Web-u, odlučila sam se za lokalni site na osobnom računalu (D:\Prezentacijski CD\antea\). U njega sam pohranila sve datoteke s potrebnim podacima.

Slika 52. Definiranje site-a

Nakon planiranja krenula sam u drugu fazu izrade – dizajniranje. Na samom početku trebalo se odlučiti za jedan od tri načina izrade koje nudi Dreamweaver. Odabrala sam se za Table View model gdje se definiranjem tablica određuje prostor koji će činiti Web stranicu.

U ovom modelu se radi na način da se cijela stranica Dreamweaver-om podijeli na stupce i redove - tablice, određenih dimenzija (ovisno o rezoluciji), koje se onda ispunjavaju tekstom, slikama, linkovima, itd (Slika 53).

46

Slika 53. Definiranje tablica

Pri samoj izradi bilo je potrebno postaviti neke standarde i pridržavati ih se tokom cijelog procesa. Kako smo rekli da je princip izrade putem tablica prvo se definirala širina i visina glavne tablice koja će činiti rezoluciju Web stranice. Pošto su monitori na kojima će se pregledavati stranice različitih dimenzija, ovisno o korisnikovim željama, bilo je potrebno postaviti standardnu rezoluciju za sve stranice, 800 x 600, te omogućiti njezino automatsko prilagođavanje trenutnim rezolucijama monitora.

Definiranje standarda odnosilo se i na veličinu i font slova, veličinu slika i navigaciju među glavnim i sporednim stranicama.

Glavne stranice su: Home, Sv. Nikola, Stari Grad, Foto Album, O CD-u, Mapa Web-a. Sa tih je stranica dalje moguć pristup pojedinim sporednim stranicama (ikonografija, lasersko skaniranje, položaj, 3D prikazi,...). Navigacija je kod svih stranica osim početne (home) ostvarena preko glavnog izbornika i to na način da je prvo u Dreamweaver insertiran izbornik u obliku slike jpeg formata (Slika 54). Zatim je korištenjem opcije hotspot dio slike gdje se nalazi tekst pretvoren u link.

Slika 54. Glavni izbornik

Sve stranice imaju istu podlogu koja jedina nije ograničena rezolucijom te uvijek prekriva cijelu širinu i visinu monitora.

Daljnji razvoj izgleda stranice tekao je dodavanjem raznog sadržaja u obliku teksta, slika, filmova, zvuka i virtualne stvarnosti. Uglavnom su sve slike obrađene

47

programom Photoshop i sačuvane opcijom Save For Web prije nego su uključene u stranice.

7.2. Home stranica

Slika 55. Početna (home) stranica

Ova slika (Slika 55) predstavlja izgled početne stranice. Sačuvana je kao index.html i postavljanjem na Web čini prvu - start stranicu prezentacije koja će se učitati. Ako se prezentacija pregledava sa CD-a, prvo će se učitati intro, a tek nakon njega home. Jedina razlika od drugih stranica je što ne sadrži glavni izbornik već ima neovisne linkove koji vode do stranica Sv. Nikole, Starog Grada, Foto Albuma, O CD-u i Mape Web-a. Svi drugi standardi jednaki su kao i na ostalim.

Već sam ranije spomenula koji će sve mediji biti korišteni u izradi ove prezentacije. Tako sam na primjeru ove stranice pokazala kako se u prezentaciju može uspješno uvrstiti i zvuk. Svaki put kada se otvori ova home stranice, u pozadini svira pjesma O Mikula sveti pope.

48

7.3. Sveti Nikola

Slika 56. Web stranica o crkvi Sv. Nikole

Ova slika (Slika 56) predstavlja izgled stranice o crkvi Sv. Nikole, koja čini okosnicu ove prezentacije. Vidimo da je navigacije između nje i ostalih glavnih stranica ostvarena preko glavnog izbornika. Na njoj se još nalaze i linkovi prema sporednim stranicama (neovisni, dio teksta ili kao slika) istaknuti plavom bojom i podcrtani (Slika 57), a glavne podstranice su - unutrašnjost, vanjski izgled, 3D model crkve i lasersko skaniranje.

Slika 57. Veze na sporedne stranice (tekst i slika)

49

Klikanjem na jedan od tih linkova, na primjer 3D model crkve, otvoriti će nam se izabrana stranica (Slika 58), koja je navigacijski organizirana isto kao i Sv. Nikola (glavni izbornik, linkovi u tekstu, link kao slika,...). Pretraživanje je olakšano i sa vezama na dnu stranice, tako da se ne moramo svaki put ponovno vraćati na stranicu Sv. Nikole da bi pregledali i njezine ostale podstranice.

Slika 58. 3D model crkve

Na ovoj stranici najbolje se vidi multimedijalni pristup izradi ove prezentacije jer se osim teksta i slika na njoj nalaze i linkovi koji vode prema filmovima (izvana i unutrašnjost) i virtualnoj stvarnosti (VRML).

50

7.4. Stari Grad

Slika 59. Stari Grad

Na gornjoj slici (Slika 59) vidi se kako izgleda stranica koja predstavlja Stari Grad. Navigacija je i ovdje organizirana preko glavnog izbornika, te linkova prema sporednim stranicama – položaj, povijest, župa Sv. Stjepana (Slika 60).

Slika 60. Veze na sporedne stranice (tekst i slika)

51

7.5. Foto Album

Slika 61. Foto Album

Na gornjoj slici (Slika 61) vidi se kako izgleda stranica koja predstavlja Foto Album. Ta stranica sadrži četrdesetak sličica smanjenih dimenzija. Pritiskom na bilo koju od njih ona će se povezati sa svojom većom verzijom, i prikazati u tom povećanom obliku (Slika 62).

Slika 62. Povećana slika

52

7.6. Stranica o prezentaciji (CD-u)

Slika 63. O prezentaciji (CD-u)

Na gornjoj slici (Slika 63) nalazi se stranica koja ukratko objašnjava način na koji je nastala prezentacija, otkuda su skupljeni podaci, tko je izradio prezentaciju i slične informacije. Navigacijski je organizirana kao i ostale stranice.

53

7.7. Mapa Web-a (sadržaj)

Slika 64. Mapa Web-a

Na gornjoj slici (Slika 64) nalazi se stranica koja predstavlja tzv. mapu Web-a na kojoj se nalaze linkovi prema svim stranicama prezentacije, glavnim i sporednim. To je svojevrstan sadržaj koji omogućava svima koji ne vole «surfati» direktan pristup traženim stranicama.

7.8. Konačan izgled site-a

Nakon što smo izradili 64 Web stranice i povezali ih linkovima, bilo preko glavnog izbornika, hyper-teksta ili slike, naš site je sada potpuno izgrađen (Slika 65 i Slika 66), i spreman za objavljivanje na Internetu.

54

Slika 65. Navigacija između glavnih stranica

Ako kliknemo na znak plus kraj svake od ovih stranice, Dreamweaver nam pokazuje daljnju navigaciju, odnosno sporedne stranice sa kojima su povezane.

Slika 66. Sve stranice u site-u

55

Jedna od prednosti Dreamweaver-a je ta što taj program dozvoljava pregled stranica u pregledniku tokom same izrade stranice. Na taj način možemo odmah vidjeti kako će nam stranice izgledati na Web-u, odnosno što će se sve vidjeti, ili gdje smo možda pogriješili. To se ostvaruje pomoću naredbe Preview in browser ili pritiskom na tipku F12.

Sve ove podatke vezane za izradu prezentacije pohranili smo na CD. Ovdje, za razliku od Web-a, ne moramo voditi računa o količini podataka i brzini učitavanja jer se sve učitava sa CD-a koji je mnogo brži.

CD je izrađen tako da se umetanjem u CD-rom automatski pokrene default Web preglednik i počne se sa prezentacijom.

To je napravljeno pomoću programa za automatsko startanje CD-a (ShellRun). U datoteci autorun.inf napisana je naredba koja upućuje da se pokrene program i automatski otvori intro stranica sa koje je moguće pristupiti prezentaciji, odnosno home stranici.

7.9. Sadržaj priloženog medija (CD-a)

Na priloženom mediju pohranjeni su postignuti rezultati. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 7).

Tablica 7. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa / Datoteka Sadržaj 1 2 3

1. Diplomski.doc Tekst diplomskog rada

2. html / *.html Web stranice

3. html / filmovi / *.avi Filmovi (izvana i unutrašnjost)

4. html / glazba / *.mp3 Pjesme

5. html / clipovi / * jpeg, *.psd

Pozadina i veliki meni

6. html / fotoalbum / *.jpeg Fotografije sa prakse

7. html / položaj_slike / *.jpeg

Slike položaja Starog Grada

8. html / povijest_slike / *.jpeg

Slike povijesti Starog Grada

9. html / slike / *.jpeg, *.gif

Slike unutrašnjosti i vanjskog dijela crkve

10. html / procesija / *.jpeg Slike procesije

56

11. html / sv.nikola-slike / *.jpeg

3D model, pogledi, presjeci,...

12. html / sv.nikola-ikonografija / *.jpeg

Pomorska ikonografija crkve

13. html / vrml / sv_nikola.wrl

VRML prikaz crkve

14. autorun.inf Naredba za automatsko pokretanje CD-a

57

8. Zaključak

Na početku ovog diplomskog rada napomenuli smo kako je prodor moderne računalne tehnologije, prije svega u geodeziji, utjecao na naše shvaćanje prostora i važnost upravljanja tim prostorom.

Zbog toga je važan dio ovog rada bila izrada elaborata postojećeg stanja crkve Sv. Nikola, u svrhu restauracije, čija je osnovica njezin 3D model.

Pri izradi tog modela ostvarena je visoka točnost prilikom računanja koordinata točaka (fβ = 20'' i fd =0.05 m), koja nam sada omogućuje korištenje 3D modela za različite tehničke namjene. Naime, iz njega su se dobili različiti vizualni prikazi - tlocrti, presjeci, pogledi, filmovi, koji se sada mogu koristiti za obnovu crkve ili nova projektiranja, bez ponovnog izlaska na teren.

U ovom radu predstavljena je i nova metoda prostornog snimanja i vizualizacije objekta - 3D lasersko skaniranje, no zbog nedostatka softvera za obradu velikog broja točaka koje su dobivene laserskim skanerom, nisu se najpovoljnije mogli iskoristiti ti podaci.

Sve to uključeno je u prezentacijski model, kao krajnji rezultat mog diplomskog rada, koji se sastoji od šezdeset i četri stranice (u obliku Web site-a i CD-a), osamdesetak slika, statičnih i pokretnih, dva filma i jednog primjera prividne stvarnosti te zvučnih zapisa.

Primjerom prividne stvarnost (virtual reality) prikazano je kako danas računalom podržano upravljanje prostorom osim obične filozofije postaje stvarnost. Time smo dobili jednu novu razinu upravljanja prostorom, bilo izgrađenih ili postojećih objekata, čime projektanti i investitori imaju bolju mogućnost ocjene izgleda i funkcionalnosti objekta.

Ovakav način prezentacije, iako sporiji i teži jer zahtjeva poznavanje većeg broja korisničkih programa, ima i znatno više prednosti od uobičajenih prezentacija, samim time što nam dozvoljava korištenje i drugih medija osim samog teksta ili slika. A to samu prezentaciju čini mnogo atraktivnijom i dojmiljivijom.

58

Literatura:

Adobe Systems Inc., (2003): Adobe Photoshop User`s Guide

Benčić, D., (1990): Geodetski instrument, Školska knjiga, Zagreb

Bentley Systems, (1997): MicroStation SE User`s Guide

Cetl, V., Roić, M., Matijević, H. (2002): Internet and Spatial Data Infrastructure - Towards a Spatial Society, Proceedings CUC, CARNet, Zagreb

Macromedia Inc., (2000): Dreamweaver User`s Guide

Matijević, H., Roić, M. (2002): Terestrički laserski skaneri. Geodetski list. (79) 3, str. 171-187, Zagreb

Medan, R., (2004): Podrška upravljanju geodetskim fakultetom i VRML, diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Paar, R., (2000): Multimedijalna prezentacija geodetskih radova, diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Roić, M., Mastelić Ivić, S., Matijević, H., (2001): Moderni pogonski katastri - as built, Zbornik radova drugog hrvatskog kongresa o katastru, Roić, M. i Kapović, Z. (ur.), str. 161-170, Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb

Roić, M., (2002): Podrška upravljanju prostorom, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb

Roić, M., Matijević, H., (1997): Računalom podržano upravljanje prostorom, Zbornik radova prvog hrvatskog kongresa o katastru, Roić, M. i Kapović, Z. (ur.), str. 169-178, Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb

Rožić, N., (1996): Geoinformatka III, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb

POPIS URL-ova: URL 1: http://www.cyra.com

URL 2: http://www.rieglusa.com

URL 3: http://www.ipf.tuwien.ac.at/publications/

URL 4: http://www.optech.on.ca/ilrisfeatbens.htm

URL 5. http://www.opengl.org (30. 09. 2004.)

URL 6. http://www.ocmus.com/vrml.html (30.09.2004..)

59

Ž I V O T O P I S

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime VIDOVIĆ, ANTEA Adresa VELEBITSKA 4, 21000 Split, Republika Hrvatska Telefon 0915772864

Faks E-pošta anteav@geof.hr

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 24. ožujka, 1980.

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do) • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja HEP – d.p. Elektra

• Vrsta posla ili područje • Zanimanje i položaj koji obnaša Studentska praksa

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti

• Datum (od – do) • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja Privatna geodetska tvrtka «GEOMETRICUS»

• Vrsta posla ili područje • Zanimanje i položaj koji obnaša Studentska praksa

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti

ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 1994. – 1998.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove 1. Gimnazija Split – jezični smjer • Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji) 4. stupanj

60

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama.

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI

DRUGI JEZICI

ENGLESKI, TALIJANSKI, FRANCUSKI • sposobnost čitanja IZVRSNO, DOBRO, DOBRO • sposobnost pisanja IZVRSNO, DOBRO, OSNOVNO

• sposobnost usmenog izražavanja IZVRSNO, DOBRO, OSNOVNO

SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna

komunikacija, gdje je timski rad osnova (npr. u kulturnim ili sportskim

aktivnostima).

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Npr. koordinacija i upravljanje osobljem,

projektima, financijama; na poslu, u dragovoljnom radu (npr. u kulturi i

športu) i kod kuće, itd.

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama

opreme, strojeva, itd.

AUTOCAD,K MICROSTATION SE, SMALLWORLD, DREAMWEAVER, PHOTOSHOP, VJEŠTINE STEČENE NA FAKULTETU I TOKOM STUDENTSKE PRAKSE

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Glazba, pisanje, dizajn, itd.

DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

Sposobnosti koje nisu gore navedene.

VOZAČKA DOZVOLA DA

DODATNE OBAVIJESTI

DODATCI