ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
-
Upload
tiskarnica -
Category
Documents
-
view
238 -
download
0
Transcript of ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 1/28
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 2/28
ZE-DO eko
2
EKO ZANIMLJIVOSTI
Primarna ili prodajna ambalaža su: čaše, vrećice, li-
menke, staklenke, plastične boce, kutije, zdjele, tube, po-
tom posude i pribor za jelo za jednokratnu upotrebu.Sekundarna ili zajednička ambalaža su folije, kutije ili
slični omoti i druga ambalaža u sastavnim dijelovima, kojaokružuje ili drži zajedno veći broj osnovnih prodajnih je-
dinica istovrsne ili raznovrsne robe.Tercijarna ili transportna ambalaža su posude, sandu-
ci, ručke, vreće, palete, kutije ili druga ambalaža sa sastav -nim dijelovima.
Povratna ambalaža je ona za koju je osigurano vraća-
nje kaucije i nakon svakog povratka namijenjena je po-
novnom korištenju.Otpadna ambalaža je otpad u skladu s propisom o
postupanju s otpadom i zapravo je komunalni otpad.
EKOLOGIZMI Čovjek je
čovjeku - okolinaNe pitaj me koliko
imam zemlje, već me pitajkoliko imam vode.
xxx
Društvo koje svjesnodozvoli uništenje svo-
jih prirodnih i kulturnihdobara, nema prava nasamopoštovanje.
xxx
Kriza industrijskog svi-jeta je kriza života. Zato jesvijest o životu supstancijaekološke svijesti.
xxx
Mnogi ljudi svoju zabri-nutost za životnu sredinuprazne u traganju za dru-
gim krivcima.xxx
Od hrane svježe – bo-
lesti bježe.xxx
Čovjek koji zasadi i od-njeguje makar jedno drvo,ostavlja za sobom dobruuspomenu na Zemlji.
xxx
Iz krznenih kaputa na-
topljenih krvlju nevinih ži-
votinja ne može se pričatio ljubavi prema prirodi iživotu.
xxx
Niko nema pravo zau-
zeti prirodu na apsolutan iegoističan način.
xxx
Zanosni napredak izokrenuo se u – ubojitinapredak.
Većina mačaka nevoli kupanje, ali u sva-
kom pravilu postojeizuzeci. Bijeli Bengal-ski tigar Odin, koji živi
u zoološkom vrtu “SixFlags Discovery King -dom” u blizini San Fran-
cisca, uživa u plivanjupogotovo ako lovi ko-
mad mesa. Ako ste mis-lili da su ajkule dovoljnoopasne, onda niste jošupoznali Odina.
Odin ima šest godinai odrastao je u zoološkomvrtu “Six Flags Discov -ery Kingdom” u Valleju.Dug je skoro tri metra iodličan je plivač. Bijeluboju ima zbog rijetkog genetičkog poremećaja.Njegov trener Lee, ot-krio je Odinove plivačkevještine kada mu je ko-
mad mesa ispao u bazen,a Odin je skočio za hra-
nom i nastavio plivati.Iako velike mačke uglav -nom ne vole kupanje,neki tigrovi uskaču uvodu tokom lova ili sekupaju iz zadovoljstva.Posjetioci zoološkog vrtaOdina mogu posmatratiu akciji. Naime, izgrađenje veliki bazen od stakla
u kojem se Odin kupa ililovi hranu koju mu trenerbaca, a posjetioci moguposmatrati njegovu igru.
Bengalskitigar kojiuživa uplivanju
Vrste ambalaže u skladusa EU direktivama
Nekadašnja reklama za papirne vrećice, koje suse prije rata proizvodile u maglajskom Natronu
Papirni otpad – računa se da se za svaki kilogram papi-ra utroši oko dva kilograma drvne mase i oko hiljadu litaravode. Tome treba dodati i vodu neophodnu za preostalidio proizvodnje papira, što u prosjeku povećava pomenu-
tu količinu još za 500 litara vode.Staklena ambalaža – odlična karakteristika stakla je da
ga je moguće u potpunosti reciklirati i to bezbroj puta.PET ambalaža – prema nekim statističkim pokazatelji-
ma na 50 hiljada stanovnika godišnje se potroši 250 tonaPET ambalaže. Razgradnje ove ambalaže je veoma spora
i mjeri se stotinama godina.Limenke- Al ambalaža - reciklažom se znatno štedi
energije potrebna za njenu proizvodnju, pa uštede mogubiti i do 95 odsto.
ZAŠTO RECIKLIRATI?
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 3/28
ZE-DO eko
3
ZNA^AJNI DATUMI
ZE-DO eko, časopis o zaštiti životne sredine. Izlazi tromjesečno. Izdavač NIPD Naša riječ d.o.o. Zenica. Za izdavača SajtoĆehović, direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muidža, Mubera
Pezo, prim. dr. sci. Smajil Durmišević, pro. dr. Mustaa Omanović, pro.dr. Šefet Goletić, pro. dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić,Senaid Šabanović i Sajto Ćehović. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, Razija Bašić, Lejla Sarajlić, OsmanDrino, Selma Sarajlić, Lejla Kadrić, Edina Kadušić i Bojan Bogdanović. Fotoreporter Mehmed Doglod. Tehničko uređenje: SelverOmerović. Računarska priprema Studio “Naša riječ”. Štampa: MinexPrint Zenica. Za štampariju: Ibrahim Meškić
Svjetski dan zaštite okoliša, svake se godine
obilježava 5. juna/ lipnja i sa obilježavanjem ovog
datuma zapravo Ujedinjeni narodi potiču pažnju
svjetske javnosti na problem okoliša i jačaju poli-
tičku pozornost i akciju.
Predsjednik SjedinjenihAmeričkih Država Fren-
klin Pirs, ponudio je 1854.godine da država kupi ve-
liki dio indijanske zemlje, aindijanskom narodu obe-
ćao je – rezervat. Na tu po-
nudu dobio je odgovor odpoglavice plemena Sietla.
Ovo pismo se ubraja međunajdublje i najljepše mislikoje su ikada izrečene oprirodi i životnoj sredini.
Objavljujemo ulomak tog pisma:
«Kada Veliki poglavica iz
Vašingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od
nas traži. Kako se može prodati ili kupiti nebo i toplina zemlje?
Tako nešto sasvim nam je stra- no. Mi nismo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode... Sva - ki djelić ove zemlje svet je mom
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA – 5. JUNI/LIPNJA
Svjetski dan zaštite okoliša je dan koji građani svijeta
obilježavaju živopisnim šarenilom aktivnosti, poput ulič-
nih utrka, biciklističkih parada, koncerata zelenih, eseja
i natjecanja u posterima u školama, sađenja stabala, kao
i kampanji reciklaže materijala i čišćenja otpada.
ZEMLJA NAM JE MATI
narodu. Svaka blistava borova
iglica, svako zrno pijeska na ri- ječnom sprudu, svaka maglica u tami šume, sveti su u mislima i
u životu mog naroda...
Dio smo zemlje i ona je
dio nas! Mirisave trave su nam sestre. Jelen pastuh, veliki orao– braća su nam. Stjenoviti vrho- vi, sočni pašnjaci, toplo povijenotijelo ponijevo i čovjek, sve pri - pada istoj porodici.
Blistava voda što teče brza - cima i rijekama nije samo voda,
već i krv naših predaka. Akovam prodamo zemlju, morate
znati da je sveta, morate reći svojoj djeci da je sveta. Da svaki odraz u bistrom jezeru kazuje
događaje i uspomene iz života mog naroda. Žubor vode, glas je oca, moga oca. Rijeke su naša braća, utoljuju nam žeđ...
Bijeli čovjek se prema maj - ci-zemlji i prema bratu-nebu
odnosi se kao prema stvarima
koje se mogu kupiti, opljačkati,
prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uni - štiti zemlju i za sobom ostaviti
pustoš. U gradovima bijelog čovjeka nema mirnog kutka.Nema mjesta na kojem bi se čulo otvaranje lišća u proljeće ili drhtaj krila mušica.
..Bijeli čovjek kao da ne opaža vazduh koji udiše. Po-
put nekog ko je dugo na samr-
ti, imun je na smrad. Moraćete učiti svoju djecu, isto kao štomi učimo svoju, da nam je ze - mlja mati. Što snađe zemlju,snađe i njenu djecu. Pljuje li čovjek na zemlju, pljuje na sebe samoga. Zemlja ne pri - pada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji!...»
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 4/28
ZE-DO eko
4
EKOLOGIJA
Biodiverz i -tet jeste zapravobiološka razno-
likost i u svijetuse 22. maja obi-lježava kao Danbiodiverziteta.Kakvo je stanjekada je riječ oBiH u postrat-nom periodu?
Podaci o uti-cajima rata na bi-ološku raznolikost ne postoje, a nevrši se ni monitoring. Jedna od po-
sljedica rata je uništenje komplet-ne dokumentacije koja se odnosina zaštitu prirode. Postoje planovida se uništena dokumentacija ob-
novi, ali je njihova implementaci-ja upitna zbog malog značaja kojipitanja okoliša imaju u bosanskojjavnosti i među zvaničnicima, kaoi zbog nedostatka nansijskihsredstava i profesionalne podrš-ke. Loše upravljanje zemljištemje glavni uzrok smanjenja biološ-ke raznolikosti. Glavni problemipovezani sa upotrebom zemljišta
odnose se na minska polja i neek -
SVJETSKI DAN BIODIVERZITETA – 22. MAJ/SVIBANJ
U BiH uništenadokumentacija o
biološkoj raznovrsnosti
Dvjesto godina stara misterija opoziciji raezije, najveće biljke nasvijetu, na botaničkom porodičnomstablu konačno je razotkrivena.Naveliko iznenađenje naučnika, bilj-ke širine jednog metra, te izrazitocrvenog cvijeta neugodnog mirisa,pripadaju porodici biljaka sa sitnimcvjetovima. Biljku raeziju je dosada bilo teško smjestiti na bota-
ničko porodično stablo zbog neu-
običajenih karakteristika, navodi seu izvještaju naučnog tima, objavlje-
nom u časopisu Science. Svakakose radi o izuzetno zanimljivoj vrstibiljaka koje nemaju korijenje, pe-
teljke i listove. Njihovi džinovskicvjetovi, koji mogu težiti do sedamkg, te po izgledu i mirisu podsje-
ćaju na trulo meso, privlače muhe,
koje ih oprašuju. Neobične biljke,koje se mogu naći u džunglama ju-
goistočnog dijela Azije, također sui parazitske biljke. Kako bi izbje-
gle fotosintezu raezije prožimajutkivo stabljike tropskog ljiljana ihrane se njegovim nutricijentima. Botaničari su koristili DNK analizui otkrili da raezija potječe iz po-
rodice biljaka sa sitnim cvjetovimaEuphorbie, kojoj pripada manio-
ka grmlje, drvo kaučuka i ricinus.
Najviša biljka na svijetu je titanarum, koja može doseći visinu odtri metra, a smrdi kao i raezija
splodirana ubojita sredstva (NUS).Zemljište u BiH je u veoma lošemstanju: 89% je ugroženo erozijom.Nepovoljan reljef i loša poljopri-vredna praksa takođe prouzrokujugubitke. Kao posljedica rudarstva
i nekih industrijskih aktivnosti,20.000 hektara zemljišta pripadatakozvanim “tehnološkim pusti-njama”, od kojih je samo 1,5% re-
kultivisano. Privremena izbjegličkanaselja, NATO kampovi i minskapolja doprinose daljem gubitkuzemljišta. Još jedna opasnost pozemljište dolazi od komunalnog otpada. Veoma je važno da se
promijeni tradicionalno shvatanjeda zaštita prirodeznači ekonom-
ske žrtve. BiHjoš nije potpisalaKonvenciju o bi-ološkoj raznoli-kosti. Izvjesni na-
pori su učinjeni utom pogledu, ali
nedovoljni, zbog teške političke isocijalne situacijeu zemlji.
Razotkrivena misterijaporijekla
Najvećebiljke na
svijetu
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 5/28
TBG BH d.o.o. Kakanj
BETONARA SARAJEVO
Doglodi bb Ilidža
71000 Sarajevo
+387 (0)33 764 390
fax +387 (0)33 764 391(0)33 764 340
(0)33 764 341
Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj
Selima ef. Merdanovića 146
72240 Kakanj
Bosna i Hercegovina
+387 (0)32 557 500
fax +387 (0) 32 557 600www.heidelbergcement.ba
www.kakanjcement.ba
TBG BH d.o.o.o Kakanj
BETONARA LUKAVAC
Magistralni put bb
75300 Lukavac
+387 (0)35 553 150
fax +387 (0)35 553 250(0)35 550 090
(0)35 550 091
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 6/28
ZE-DO eko
6
KANTON
Jedan od strateških
projekata Vlade Zenič-
ko-dobojskog kantona,odnosno Ministarstvaza prostorno uređenje,promet, komunikacije izaštitu okoliša, započetu prošlom mandatu jesteizrada Prostornog planaZeničko-dobojskog kan-
tona. Prema riječima mi-
nistra Nermina Mandre,
dvije, od ukupno sedamstudija, radit će se o troš-
ku pomenutog ministar-stva, riječ je o Prostorno-prometnoj studiji i Planuupravljanja otpadom u
PROJEKTI
Plan upravljanja otpadom u ZE-DOkantonu za period od 20 godinaStuda Plan upravljanja otpadomu ZE-DO kantonu nancirat ćese iz sredstava kantonalnog Ekofonda lNajpovoljnu ponuduza izradu pomenute stude dalareprezentativna rma Bosna SOIL Sarajevo
Ministar Nermin Mandra
Sredstva kantonalnog Eko fonda i ove godine di-
jele se u omjeru 80 posto općinama i 20 posto za
kantonalni Eko fond, što iznosi oko 250 hiljada
KM. –Najviše sredstava kantonalnog Eko fonda
i u 2007. godini bit će utrošeno na projekte eduka-
cije i podizanja ekološke svijesti, putem pisanih i
elektronskih medija te financiranje eko projekata
nevladinih organizacija, a iz ovog fonda se izdva-
jaju i interventna sredstva, nužna općinama, kaže
ministar Mandra.
Iz kantonalnog Eko fonda za izradu studije Plan
upravljanja otpadom u Zeničko-dobojskom kantonu
namijenjeno je 120 hiljada KM i to bi trebalo dabude najznačajnija ovogodišnja aktivnost ministar-stva u oblasti zaštite okoliša. Na tender za izradu
studije ovom ministarstvu su stigle četiri ponude odrelevantnih institucija iz BiH. Najpovoljniju ponu-
du za izradu Plana upravljanja otpadom ima Bo-
sna S OIL iz Sarajeva. Riječ je o reprezentativnoj
firmi, koja ima jako dobre reference u ovoj oblasti.
Inače, Bosna S OIL je član Konzorcija, koji radi
Strategiju zaštite okoliša Federacije BiH i ova firma
je zadužena za sektor otpada. Bosna S OIL je osim
toga dala i najprihvatljiviju ponudu u smislu da biovu studiju uradila za oko četrdeset hiljada KM. – S
obzirom na to da smo za izradu ove studije planirali
120 hiljada, ostatak novaca, ukoliko se odlučimo za
Bosna S OIL, usmjerit ćemo za neke nove projekte,
ističe ministar Mandra.
Zeničko-dobojskom kan-
tonu. Kada je riječ o ovojdrugoj, ona će se finan-
cirati iz sredstava Kanto-
nalnog eko fonda. StudijaPlan upravljanja otpa-
dom na području ZE-DO kantona prvo trebada snimi postojeće stanjeu upravljanju kućnim ot-
padom, otpadom iz me-
dicinskih ustanova, po-
tom i o aspektima otpadau komercijalnim – malo-
prodajnim, institucional-nim i industrijskim usta-
novama, a treba sadržatii prijedloge za koncept
regionalnog upravljanjaotpadom i to sa svim as-
pektima regionalnog kon-
cepta – organizacionim,pravnim, financijskim,tehničkim. – Plan uprav-
ljanja otpadom, prema
članu 9. Zakona o uprav-
ljanju otpadom jeste za-
konska obaveza svakog
kantona i ova studijatreba dati preduvjete za
održiv integralni sistem
upravljanja otpadom za
dugoročni period od 20
godina, s obzirom na to
da su u zeničkoj općini u
završnoj fazi radovi na
izgradnji Regionalne sa-
nitarne deponije Mošća-
nica, uz mogućnost da se
u toku njegove realiza-
cije mogu raditi i prila-
godbe, u skladu sa izmi-
jenjenim uvjetima te uz uvažavanje vremenskih i
ekonomskih ograničenja,
kaže ministar Mandra.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 7/28
ZE-DO eko
7
KANTON
Postrojenja koja su imala dozvole za radprije stupanja na snagu seta okolinskih zako-
na, između ostaloga i Zakona FBiH o zaštitiživotne sredine, donesenih polovicom 2003.godine, sada moraju imati okolinske dozvole.–Ministarstvo za prostorno uređenje i okolišZE-DO kantona uradilo je prošle godine dvapravilnika o uvjetima i rokovima za dobijanjeokolinskih suglasnosti i u njima se pominje
plan aktivnosti koje treba provesti svaki pogoni postrojenje, kako bi smanjili emisije zaga-
SVE KRAĆI ROK ZA IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA
Proceduruispoštovalo tek
desetak od okostotinu firmi
Procedura
Plan aktivnosti za smanjenje zagađenosti i
dobijanje okolinske dozvole, svaka firma do-
stavlja federalnom, odnosno kantonalnom
ministarstvu za prostorno uređenje i okoliš, u
ovisnosti od veličine firme. Stručna komisija
ministarstva valorizira planove aktivnosti,
ukoliko je plan odobren, to preduzeće pod-
nosi zahtjev za izdavanje okolinske sugla-
snosti. Bez okolinskih dozvola firme neće
moći raditi, pa će inspekcije moći i zatvoriti
neke pogone i postrojenja koja značajnije
zagađuju okoliš. Kada je riječ o velikim
kompanijama, poput zeničkog Mittala,
Termoelektrane kakanj, Tvornice cementa
Kakanj i drugih, one su prema federalnom
Zakonu o zaštiti zraka dužne te dozvole
imati do 1. januara 2012. godine.
đenja i kako bi mogli na osnovu toga dobitiokolinsku suglasnost. U tom planu aktivno-
sti moraju se naći mjere, rokovi i nanciranjeprovedbe pojedinih mjera za smanjenje zaga-
đenja, kaže Sead Čizmić, dodajući da je većinapogona i postrojenja i u F BiH i u BiH, dakletu izuzetak nisu ni pogoni i postrojenja u ZE-DO kantonu, zapali u pravi cajtnot. Po Zako-
nu o zaštiti okoliša svi trebaju imati okolinskedozvole do 2008. godine, istina nije preciziranmjesec. Kako doznajemo u Sektoru za zaštituokoliša pomenutog ministarstva u ZE-DOkantonu stotinjak je pogona i postrojenja koja
su obavezna imati okolinske dozvole, prematome ti subjekti su dužni sačiniti i planove ak -
tivnosti za smanjenje zagađenja, a dosada jesvega desetak rmi to uradilo.
Izrada nacrtazakona o progla-
šenju Spomeni-ka prirode TajanZavidovići je za-
vršena, kao i to-
pografske karte urazmjeri 1: 10.000,a nacrt ovog do-
kumenta naći će sena jednoj od sko-rašnjih sjednica
URA\EN NACRT ZAKONA
O proglašenjuSpomenika prirode
Tajan Zavidovići
Vlade ZE-DO kan-
tona, potom će seo njemu očitovati
i zastupnici Kan-
tonalne skupštineZE-DO kantona.– Na Skupštini ZE- DO kantona će se odrediti i rok za jav-
nu raspravu o nacrtu
pomenutog dokumen-
ta, a u njoj će najpri - je i najviše učestvovati općine na čijem će se
teritoriju i proglasi- ti Spomenik prirode Tajan, to su Zavido-
vi ći i Kakanj, kažeSead Čizmić, šef Sektora za zaštituokoliša u Ministar-stvu za prostornouređenje, promet,komunikacije i za-
štitu okoliša. Za-
kon o proglašenjuSpomenika priro-
de Tajan Zavido-
vići, će zapravozaštititi ovaj teri-
torij prirodnih lje-
pota u našem kan-
tonu, što znači datu neće biti dozvo-
ljena gradnja minih i d r o c e n t r a l a ,otvaranje kameno-
loma, eksploataci-
ja pijeska, šljunka iuopće gradnja bilokakvih objekata.
Zaš to Spomenik prirode
Tajan Zavidovići?
Spomenik prirode Tajan Zavidovići
bit će prvi ovakve vrste u Zeničko-do-
bojskom kantonu. Teritorij na kome će
se prostirati i biti zakonom zaštićem,
a riječ je o dijelu prirodnih ljepota u
općinama Zavidovići i Kakanj, već jedugo zanimljiv, kako sa turističkog,
tako i ekonomskog aspekta. Kanjoni
Mašice, Duboke Tajašnice, Suhe,
potom Mašićka stijena, vrijedni speleo-
loški objekti, poput jame Atom, Lukine
pećine i pećine u Srednjoj stijeni, jezero
na Maš ici, prirodni kameni mostovi sa
pećinama, zanimljiva flora i fauna,
brojni paleontološki nalazi, izron Suhe,
kao i ogromni turistički potencijali
– izletišta Kamenica, Ponijeri, Pepe-lari i mnogo toga drugoga, jeste ono š to
karakterizira pomenuti teritorij, a što će
se zaštititi Spomenikom prirode Tajan
Zavidovići.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 8/28
ZE-DO eko
8
TEMA BROJA
Historijat pušenja du
-
hana na prostorimastarog svijeta počinje 1492.godine. Kod nas pušenjeima dugu tradiciju i vre-menom se veoma proširilomeđu stanovništvom. Da-
nas ima veliki broj pušača,ali i onih koji ukazuju naveliku opasnost od puše-
nja. Prema savremenim
naučnim saznanjima puše-
nje je ovisnost, što znači dapušač postaje psihički, a uodređenom stepenu i zič-
ki ovisan o cigareti.Duhan je biljka čije je
botaničko ime Nicotianatabacum L. Ime je dobiopo Francuzu Jean Nicot-ukoji je prvi donio duhan izAmerike u Francusku 1560.godine. Nikotin, kao glav -ni štetni sastojak u duhan-
SVJETSKI DAN BORBE PROTIV PUŠENJA – 31. MAJ
PUŠENJE - RUŽNA, ŠTETNA I NEHIGIJENSKA NAVIKA
skom dimu (C10H14N2),je žestok otrov, smrtono-
sna doza nikotina je 50
mg, a nije pronađen speci-čan antidot - protuotrov.Jedna cigareta sadrži oko10 mg nikotina, a puše-
njem se unese 2 do 3 mg nikotina po cigareti. Porednikotina i njegovih srod-
nika (nikotimin, anabazin,i dr.), sastojci duhanskog dima su i ugljenmonoksid,cijanovodonična kiselina,podražajni gasovi i pare,katran, arsen, hrom, nikal
i drugi.
Sve veći broj pušačameđu mladima i ženama
Uzroci uživanja duhanasu mnogobrojni. Uzroci
Prema istraživanjima puši 27,97% učenika srednje
škole. U posljednjem razredu srednje škole puši oko
40% učenika, a 75% pušača stiče ovu naviku prije
osamnaeste godine života. U zemljama u razvoju puši
50% muškaraca i 8% žena dok u razvijenim zemljama
puši 41 % muškaraca i 21% žena. Procenat pušača u
razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u
zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.
koji se najčešće navode uliteraturi su sljedeći: znati-želja - da se proba da li semože pušiti. Mnogi us-
piju dokazati da mogupušiti, ali usput steknu na-
viku, koje se kasnije vrloteško ili nikako ne moguriješiti. Želja da se budesličan starijima. Ponekadje prihvatanje pušenjaneka vrsta “pristupnice”određenoj grupi vršnja-
ka. Nerijetko, mladi ljudikoji ne bi željeli pušiti, neznaju kako da odbiju puše-
nje, a da pri tome ne buduod grupe omalovažavani,ili čak odbačeni. Imita-
Pišu:Doc. dr. sc.
Smajil Durmišević iass. prim. dr. JasminkaDurmišević-Serdarević
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 9/28
ZE-DO eko
9
TEMA BROJA
cija je snažan psihološkičinilac koji utiče da mla-
di započnu sa pušenjem.Oponašaju se roditelji,stariji rođaci, junaci sa l-ma, TV, estrade itd. Mnogimladi ljudi počinju pušiti
iz protesta, u znak neza-
dovoljstva, zabrinutostiili pobune protiv autorite-
ta. Neki počinju pušiti jersmatraju da im to pomažeu društvenim kontaktima.Pušenje se često upražnja-
va prilikom ugodnih doga-
đaja, poslije jela, prilikomodmora, pri ćaskanju. Ma-
sovni mediji mogu mno-
go doprinijeti promocijizdravlja i zdravog načinaživota, ali mogu i negativ -
Rizici pasivnog puš enja
Pasivno pušenje znači
boravak nepušača u pro-
storijama gdje se puš i.
Istraživanja pokazujuda je pasivno puš enje
gotovo jednako š tetno
kao i aktivno puš enje.
Boravak u prostoriji u
kojoj se puši (npr. zavrijeme sastanka) ima
za nepušača isti učinakkao da puš i po jednu
cigaretu na sat. Pasivno
pušenje je naročito po-
gubno za zdravlje djece,š to je motiv i opomena
raditeljima pušačima
da odbace tu lošu i opa-
snu naviku.
no uticati na opredjeljenjemladog čovjeka. Porodicaima velikog uticaja na po-
javu pušenja duhana međumladima. Istraživanja uka-
zuju da u porodicama ukojima oba roditelja puše,
najčešće postaju pušačii njihova djeca. Značajnifaktori u nastanku pušenjasu i društveno-socijalni,osjećaj manje vrijednosti,neprekidna žurba za ne-
čim, razvoj tehnike i au-
tomatike, što sve stvaraosjećaj psihičke napetosti inesigurnosti.
Sve je veći broj pušača
među omladinom i međuženama, pa čak i međudjecom.
Pušenje,vodeći uzrok smrti
Sadržavajući u ciga-
retnom dimu preko 4.000različitih hemijskih sup-
stanci, pušenje predstav -lja vodeći uzrok smrti odkardiovaskularnih obolje-
nja, malignih neoplazmi ihroničnih obstruktivnihoboljenja pluća, odnosećisvake godine u svijetu oko3 miliona života. Pušenjeuzrokuje 30% smrtnostiod malignih neoplazmi -raka, u okviru kojih 20%čini Ca - rak pluća, čijemsu nastanku pušači izlože-
niji 10 do 30 puta češće
od nepušača. Udruženosa drugim faktorima rizi-ka kao što je gojaznost,zička neaktivnost, hiper-tenzija, dijabetes, alkohol,
pušenje duhana drama-
tično utiče na skraćenjeočekivane dužine života,i to u prosjeku 10 godinakod ženske a 15 godinakod muške pušačke po-
pulacije. Polovina pušačaumrijeće u srednjoj život-noj dobi, i tako će izgu-
biti u prosjeku 22 godineživotnog vijeka. Studije u
Velikoj Britaniji su poka-
zale da su pušači u 30-imi 40-im godinama života 5puta podložniji srčanom
udaru od nepušača. Puše-
nje je siguran ili vjerovatanuzrok smrti od: raka usnešupljine, ždrijela, pluća, jednjaka, mokraćne be-
šike, gušterače, bubrežnekarlice, želuca, grlića ma-
terice. Pušenje je takođeruzrok bolesti srca, mož-
danog udara, oboljenjaperifernih krvnih sudova,hronične opstruktivnebolesti pluća, niske težinenovorođenčadi. Pušenjemože biti uzrok: ulkusnebolesti, neuspješnih trud-
noća, povećane smrtnostinovorođenčadi i mnogihdrugih bolesti i poreme-
ćaja zdravlja.
Uticaj pušenja na porodični budžet
Pušač za trideset godina pušačkog staža optereti poro-dični budžet za oko 25.000 DEM. Ovo su samo direktne
ekonomske štete, ali, ako bi se preračunavale štete zbog
oštećenja zdravlja, i sljedstveno tome troškovi liječenja,
te gubitak radi smanjenja privređivanja zbog umanjene
radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 10/28
ZE-DO eko
10
USPJE[NE FIRME
Delta Petrol d.o.o. Ka-
kanj egzistira već jedanaestpunih godina , a osnovnadjelatnost ove rme je ka-
libracija ili baždiranje mje-
rila protoka u nafti. – U sklopu rme egzistira nekolikosegmenata - kalibracija koja se
obavlja u okviru laboratorije,
akreditirane i imenovane poISO standardu 17 025, drugi segment je servis i održavanje benzinskih stanica, gdje radimo
za velike kompanije poput Ener - gopetrola, INE, Petrol Sloveni - je OMV Austrije, kompletan servis i održavanje benzinskih pumpi na cijelom prostoru BiH
a servisiramo i oko četiri stotine privatnih benzinskih stanica.
Naša djelatnost je i čišćenje nadzemnih i podzemnih tanko-
va i separatora zauljenih voda,
kao i mašinska montaža i isporuka opreme za benzinske
stanice i terminale, ističe vla-
snik i direktor kakanjskog Delta Petrola Bakir Spahić,koji je dobitnik i certikataISO 14001:2004. Nedav -no je ova rma skrenula
na sebe pažnju bh. javno-
sti sa jednim vrlo uspješnoobavljenim poslom. - Radili smo reciklažu zauljene vode,
PREDSTAVLJAMO VAM: DELTA PETROL d.o.o. KAKANJ
Prečišćenu vodu ponovnovratili u Neretvu
Delta Petrol Kakanj prva domaća rma koja je uspješno uradila reciklažuzauljene vode, izvađene iz reke Neretve prošle godine
izvađene iz Neretve prošle go- dine kada se dogodila velika
ekološka katastrofa. Javnosti je poznato da se izlilo trafo ulje
u rijeku Neretvu, koje sadrži polihlorovane bifenile, odnosno
ono što mi nazivamo piralen i
to ulje se površinski zaustavilou blizini Hidrocentrale Grabo-
vica, priča direktor Spahić,dodajući da je Delta Pe-
trolu bilo jako teško dobitiovaj posao jer ovakve i slič-
ne poslove rade uglavnominozemne rme.
Ovo ulje zajednosa vodom u količini od90 hiljada litara, bilo je
uskladišteno na termina-
lu tečnih goriva u Mosta-
ru, a inspekcija je tražilada prečišćena voda mora
Dosada je Delta Petrol
imala pet intervencija u
BiH prilikom prevrtanja
cisterni koje su vozile opa-
sne materije, naftu, benzin,
mazut. Menadžment ovefirme u fazi je pregovora
sa kantonalnim Ministar-
stvom za prostorno uređe-
nje i okoliš oko sklapanja
ugovora kako bi dežurali
24 sata u slučaju istih ili
sličnih ekoloških incidena-
ta. – Mi smo za tako nešto
spremni, s obzirom da ras-
polažemo sa četiri specijal-
na vozila većih kapaciteta,pa možemo sanirati i veće
ekološ ke katastrofe, nego
što je bila ova kod Mosta-
ra, ističe Spahić, dodavši
da tokom jedne godine u
BiH se uveze 500 hiljada
tona raznih ulja, sprejeva,
razrjeđivača, boja, lako-
va..., a od toga je 30 odsto
otpad koji završi niko ne
zna gdje.
Detalj prilikom reciklaže vode
Delta Petrol prva
domaća firma koja jeradila reciklažu uljemzagađene vode
direktor Bakir Spahić
Prečišćenu vodu ponovno su vratili u rijeku Neretvu
imati pet miligrama po li-tru ulja te da sadržaj uku-pnih masnoća bude do 25miligrama po litru. -Posti-gli smo izvanredne rezul-
tate, četiri puta je manjebilo ulja po litru i propi-sanih masnoća. Inspekcij-ski organi i ljudi koji suobavili poslije laborato-
rijsku analizu nisu moglivjerovati da smo dobilitako izvanredne rezultate,
ističe Spahić. Ovaj posaoradnici Delta Petrola Ka-
kanj radili su uz nadzorinspekcije, a prečišćenu i
iskontroliranu vodu po-novno su vraćali u rijekuNeretvu.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 11/28
aša vizija je:biti profitabilno preduzeće i pouzdan poslovni partner na slobodnom tržištu električne energije,kontinuirano sprječavati i smanjivati zagađivanje okoline idoprinositi održivom društveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine i lokalne zajednice,
arancija da ćemo realizovati našu viziju je:primjena postulata održivog razvoja kao ideje vodilje našeg poslovanjauvođenje sistema okolinskog upravljanja kojim se zaštita okoline podiže na nivo strateškog menadžmenta,opredijeljenost poštivanju okolinskog zakonodavstvakontinuirana edukacija kadrovapartnerski odnos sa svim zainteresovanim stranamaprimjena najboljih raspoloživih tehnika u sprječavanju i smanjivanju zagađivanja okoline
JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. - SarajevoTermoelektrana “Kakanj” – Kakanj
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 12/28
ZE-DO eko
12
EKOLOGIJA
Nedavno je Centarza ekonomski, tehno-
loški i okolinski razvoj– CETEOR Sarajevo uzeničkom Hotelu Inter-nacional održao seminaro temi Zakonska obavezaza pripremu postojećihpreduzeća za dobijanjeokolinske dozvole - Planaktivnosti sa mjerama i
rokovima za postupnosmanjenje emisija, odno-
sno zagađenja i za usagla-
šavanje sa najboljom res-
položivom tehnikom.Predavači na ovom
seminaru bili su stručnja-
ci CETEOR-a – JasminaČomić, Merima Karabe-
gović i Aida Muminović,a uvodničar je bio Sead
Čizmić, šef Sektora zazaštitu okoliša kantonal-nog Ministarstva za pro-
storno uređenje i okoliš.
CENTAR ZA EKONOMSKI, TEHNOLOŠKI I OKOLINSKI RAZVOJ – CETEOR SARAJEVO
Veliki broj firmi nije upoznatsa Zakonom o zaštiti okoliša
bismo razgovarali o pomenutoj
temi. S obzirom na to da je BiH, odnosno Federacija BiH
usvojila set okolinskih zakona,
jedan od njih propisuje kako
se može dobiti okolinska do-
zvola. Ovaj seminar je prilika
da se privredni subjekti upo- znaju sa ovom problematikom
i da se kroz izradu planova
svojih aktivnosti, naravno ne
Educirati i novinare
CETEOR ima ideju da napravi jednodnevni
stručni seminar i za predstavnike medija, kako bi
novinari dobili više informacija koje se tiču zaštite
okoliša te pravovremeno i valjano izvještavali
javnost jer u oblasti ekologije ima dosta i stručnih
stvari, izmjene legislative, itd.
Nažalost, ovoj važnojtemi prisustvovali sumalobrojni. O ciljevimaovog seminara, kazalanam je nešto više prof.Zineta Bašalić, inače me-
nadžerica za edukaciju uCETEOR-u.
-S obzirom na to da je Zenica veliko privredno po-
dručje te da ima dosta firmi i velikih zagađivača na ovaj se - minar pozvali smo predstav-
nike i privrede i vlasti, kako
odmah, nego onoliko koliko
njihove mogućnosti dozvolja - vaju, počnu pridržavati onoga što je Zakon o zaštiti okoliša propisao. Praksa je pokazala da veliki broj preduzeća nisu ni upoznata sa tom svojom za-
konskom obavezom, pa držav - ne, odnosno institucije vlasti
na svim nivoima moraju poja-
čati svoje aktivnosti na infor - miranju svih privrednih firmi,
koje moraju dobiti okolinsku
dozvolu za budući rad.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 13/28
ZE-DO eko
13
RMU KAKANJ
Stručnjaci Centra zaekonomski, tehnološki iokolinski razvoj /CETE-
OR/, iz Sarajeva, koji su8. maja, organizovali se-
minar u Kaknju na temuUspostava lokalnog mo-
nitoringa kvalitete zraka,nedvojbeno tvrde da suugljevi koji se spaljuju uKaknju najveći uzročnicipojava sumpor-dioksida uzraku, kojeg udišu građaniKaknja, ali i znatno šireokoline. Ukratko, rezimeovog seminara, a premaonome što su objavili lo-
kalni mediji je slijedeći:Termoelektrana ima toli-ko visok dimnjak da samo
zimi ugrožava zrak napodručju općine Kakanj,Tvornica cementa ima
NAKON JEDNODNEVNOG CETEORovog SEMINARA U KAKNJU
Rudnik nije zagađivač zraka
problem sa čvrstim česti-cama, a nema sumpor - di-
oksida, dok Rudnik Kakanji ostali rudnici koji isporu-
čuju ugalj Termoelektrani
imaju osnovni proizvod ukojem se nalazi više sum-
pora od količina propisanihrazličitim konvencijama izakonskim propisima.
Zašto CETEORstalno etiketiraKakanjski rudnik?
Radi visokih koncentra-
cija ugljen- dioksida treba
tražiti ekasnije i kvalitet-nije odsumporavanje. To jepreskupa tehnologija kojune može nansirati Kakanj.pa je neophodna pomoćdržavnih i međunarodnihinstitucija.
Po ko zna koji put u po-
sljednjih nekoliko godinastručnjaci CETEORA na-
stavljaju upoznavati javnost
o štetnim sastojcioma ugljakoji se proizvodi i spaljujena području srednje Bosnei Kaknja. Još 2002. godinepredsjednik naučno- struč-
nog odbora CETEOR-adr. Aleksandar Kneževićizašao je sa tvrdnjom da jenajveća opasnost po kva-
litet zraka u Kaknju ugalji njegov hemijski sastav.
Tada je istaknuto da je pro-
izvođač robe odgovoran zanjen ekološki kvalitet, čimeje direktno za zagađenost
zraka u Kaknju etiketiranRudnik Kakanj.
Zar rudari mogu kopatineki drugi ugalj?
Pet godina poslije, istina,u nešto blažoj formi pono-
vo se ističe da su u različitimvremenskim situacijama uKaknju veće od dozvoljenihkoncentracije sumpor- di-
oksida, a najveći uzročnik su naši ugljevi. Ovoga puta,kao i u ranijim istupima CE-
TEOR-ovi stručnjaci nisudali odgovor na pitanje koima obavezu eliminirati izaustaviti ispuštanje sum-
por- dioksida iz ugljeva kojise koriste za proizvodnjuelektrične energije, proizvo-
đač uglja ili proizvođač elek -
trične energije? U Rudnikunema takve dileme. Ugalj jeprirodni resurs, a u kakanj-skim ugljenim slojevima sumanje količine sumpora odonih koje se nalaze u bre-
zanskom, gračaničkom, ze-
ničkom ili ostalim ugljevimakoji se spaljuju u Termoelek -trani Kakanj. Istina, najvećekoličine spaljenog uglja su iz
Kaknja, ali zar rudari mogukopati neki drugi ugalj odonog kojeg imaju u ovdaš-
njim revirima i kopovima?
Ugalj ima prirodni hemski sastav
kojeg rudari ne mogu menjati i zatoRudnik ne može biti zagađivač zraka
Ugalj kakvog rudari nalaze u prirodi
„Pošto su nama od ranije poznati stavovi dr. Kneževića,
mi se nismo odazvali na seminar organiziran u Kaknju“,
kaže generalni direktor Rudnika Haris Neimarlija i
nastavlja: „Ugalj je neobnovljiv resurs i u prirodi se
nalazi takav kakav jeste, zato mi o uglju sa ekološkog
aspekta nemamo šta raspravljati niti dokazivati. Mi,
ekološki izazivamo deformacije na površini zemlje, a
tehničku i biološku rekultivaciju obavljamo tek nakon
što u potpunosti završimo eksploataciju uglja.Tu postoji
naša odgovornost i obaveza, a bolji kvalitet zraka i ma-
nje sumpor- dioksida, obaveza je onih koji ugalj koriste
u svojim postrojenjima. Nema, dobrog i lošeg uglja,
postoje dobre i loše tehnologije za njegovo spaljivanje i
odsumporavanje.“
Ovaj rudnički stav je jasan i nedvosmislen. Ako negdje
u ovoj državi postoje ugljevi bez sumpora ili sa izuzetno
malim količinama, neka stručnjaci CETEOR-a kažu
gdje je takav ugalj, rudarska je poruka i rudari će ga
tamo kopati. Međutim, poznato je da kod nas nema
drugog uglja i da priča o Rudniku kao zagađivačuzraka definitivno treba biti skinuta, kao hipoteka koju
neopravdano godinama nosi.
Haris Neimarlija:Odsumporavanje ugljaje obaveza proizvođačaelektrične i toplotneenergije
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 14/28
ZE-DO eko
14
ZENICA I EKOLOGIJA
Prvi konkretni koracina sanaciji zeničke deponijeSiđe, napravljeni su proteklog mjeseca, tačnije 29. maja,kada je stigla ekipa stručnjakaiz italijanske Regije Piemon-
te, u Zenicu. Njihov zadatak je da sačine plan sanacije ikonzerviranja deponije Siđe.Izvedbeni projekat treba bitigotov do kraja septembra ili
početka oktobra ove godine.Na ovom projektu okuplje-
ni su i lokalni stručnjaci, odgeologa, geometara, ekologa,hidrologa, te djelatnici pre-
duzeća Alba i Komrad.
Cilj je doći dopravog rješenja
Protekle sedmice, svi za-
jedno, na čelu sa načelnikom
Husejinom Smajlovićem,obišli su deponiju Siđe.-Odavno se razgovara o poku-
šajima sanacije deponije Siđe. Mi - slimo je zatvoriti, a u funkciji će uskoro biti Regionalna deponija Mošćanica. U našoj zemlji nema - mo iskustava o saniranju deponija
i zato smo stupili u kontakt sa
stručnjacima iz Regije Pijemonte.Do kraja septembra bi trebali
imati i akt o načinu njene sana -
STRUČNJACI IZ ITALIJE ZAPOČELI ISPITIVANJA NA DEPONIJI SI\E
Projekat sanacije deponije dokraja septembra
cije i to bi bila polazna osnova za
radove sanacije.Tražit ćemo sred -
stva za tu svrhu iz raspoloživih evropskih fondova. Nije nam cilj da trošimo donatorska sredstva,
a ni vlastita, u projekte koji neće denitivno riješiti problem zatva - ranja deponij, pa smo zato oku-
Tim stručnjaka iz Italije sa domaćim ekspertima na deponiji Siđe
Cristiana Taricco
Talijanke analiziraju plan deponije
Načelnik Smajlović na deponiji Siđe Dogovor gdje će se postaviti piezometri
pili zeničku pamet i sve relevantne institucije kako bi došli do pravog
rješenja , kaže Smajlović.Cristiana Taricco, ko-
ordinator projekta i projektmenager EnvirOnment par-
ka, sa sjedištem u Torinu, ociljevima i zadacima ove gru-
pe eksperata iz Italije, kaže:-Mi smo tu da bi napravili
prve analize i utvrdili ključne tačke budućeg projekta kojeg ćemo raditi
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 15/28
ZE-DO eko
15
ZENICA I EKOLOGIJA
zajedno sa Općinom Zenica. Cilj
nam je da obavimo analizu povr- šine deponije, da damo prijedloge o
načinu njenog saniranja, ali će ko- načnu odluku donijeti Općina. Po-
slije nas će doći djelatnici Konzorcija Centra za istraživanje iz Italije,koji će vršiti analizu dubljih slojeva.Radićemo paralelno. Izvedbeni pro- jekat bi trebao biti gotov do kraja
septembra ili početka oktobra.
Utvrđene lokacije
za postavljanjepiezometara
Prva faza, kako su kaza-
li Italijani, biće postavljanjepiezometara, na pet lokacija,u samom «tijelu» deponijeSiđe. Riječ je o ukopavanjupropusnih cijevi, dužine dvametra, promjera tristo mili-metara, kako bi se imalo uvi-
da u nivo podzemnih voda.Iz Italije treba stići i pokret-na laboratorija koja će vršitiispitivanja različitih uzorakamaterijala sa deponije, a onošto se ne mogne uraditi po-
nijet će u Italiju. Italijanskistručnjaci su već na terenu,u specijalnim odijelima i dru-
gom zaštitnom opremom tepobuđuju veliku pozornostZeničana. Dolazak Italijana
obradovao je sve Zeničane,a naročito mještane Tetovakoji sa nestrpljenjem očekujuzatvaranje ove deponije.
Oprema koju nosečlanovi tima Formiranje Ekološ-
kog fonda Općine Zenica
2003. godine pokazalo sekao izuzetno dobar potez.Do sada su iz ovog fondanansirani brojni projek -ti, koji su bitno uticali nesamo na povećanje e-
kasnosti u zaštiti okolišanego i na podizanje svije-
sti građana o značaju eko-
loških problema.Kako smo saznali u
Općinskoj službi za ko-
munalne poslove i eko-
logiju, u cilju edukacijestanovništva iz Fondaje utrošeno 40.000 KM,pri čemu je najveći iznosizdvojen za realizacijuEko-kviza, emitiranog putem RTV Zenica. Zamedijsko praćenje akcijeproljetnog čišćenja gradapotrošeno je šest hiljada
KM, a određeni iznosi
KAKO SE TROŠE SREDSTVA IZ FONDA ZA EKOLOGIJU OPĆINE ZENICA
Velika briga zazaštitu okoliša
su izdvojeni za podrškuedukativnim programima,
školama prilikom izvo-
đenja ekoloških akcija iudruženjima koja se bavepitanjima ekologije.
Eko ribarska staza
Veći iznos sredstava,90.000 KM, utrošen je ucilju poduzimanja inter-ventnih mjera na deponijiotpada Siđe, a većina tog novca isplaćena je JP „Ko-
mrad“ koje je izvodilo sa-
nacione radove na ovomterenu. Za čišćenje riječnihkorita potrošeno je 50.000KM, za kontinuirano mje-
renje zagađenosti zrakakoje vrši Institut „KemalKapetanović“ izdvojenoje 25.000 KM, za učešćeOpćine u realizaciji ekoprojekata potrošeno je oko
23.000 KM, a isti iznos je
dobio i Institut „KemalKapetanović“. Najveći
iznos sredstava iz prošlo-
godišnjeg Ekološkog fon-
da, 130.000 KM, izdvojenje za izgradnju eko ribar-ske staze.
Ambiciozni planovi
Sredstva ekološkog fonda za 2007. godinupredviđena su u iznosu odpola miliona KM. I ove go-
dine najveći iznos je plani-
ran za dovršetak izgradnjeribarske eko staze, za šta bitrebalo biti potrošeno oko150.000 KM, dok će inter-ventne mjere na deponijiSiđe koštati oko 100.000KM. Za edukaciju stanov -ništva, čišćenje riječnihkorita i izmirenje obavezaiz 2006. godine planiranoje po 50.000 KM, mjere-
nje emisije štetnih česticau atmosferi i mjerenje za-
gađenosti zraka ukupnoće koštati 50.000 KM, a zaizravno sudjelovanje Op-
ćine u realizaciji ekološkihprojekata predviđeno jeda se utroši 30.000 KM.Ovogodišnji Ekološkifond sadrži i jednu važnunovost – izgradnju azila za
pse lutalice i jame grobni-
ce, za šta bi izrada projek -tne dokumentacije trebalakoštati 20.000 KM.
Očekuje se produženje ribarske eko staze
Unaprjeđenje zaštiteokoliša i podizanjeekološke svesti gra-đana l Kontinuiranomjerenje zagađenostizraka l Izrada pro-jekta azila za pse lu-talice i jama grobnice
Čišćenje riječnih korita – stalna briga Općine
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 16/28
ZE-DO eko
16
ZENICA I EKOLOGIJA
Jedan od najznačajnijihekoloških projekata, čija birealizacija trebala biti na-
stavljena ove godine svaka-
ko je ribarska eko staza uzrijeku Bosnu, predviđena zaribare i šetače, na područjuMZ Dolača. Ribarsku ekostazu je u jesen 2006. godi-ne svečano otvorio načel-nik Općine Zenica HusejinSmajlović. Prošle godine naovom dijelu riječnoga toka,u dužini od 850 metara, po-
ravnan je teren, nakon čegaje uređena i asfaltirana sta-
za. Duž cijele staze postav -ljeni su ivičnjaci i ograda, apostavljene su i parkovskeklupe za odmor, te korpe
ZENIČANI ODUŠEVLJENI IZGRADNJOM RIBARSKE EKO STAZE
Slijedi dogradnja prelijepog izletišta
Svakodnevno smo svjedoci nastojanja JP za uređenjegrada da što ljepše uredi ulice i parkove Zenice. Ima-
mo nove zasade cvijeća, drveća... Samo u proljetnoj ak -ciji sadnje, zasađeno je 450 mladih stabala lipe, javora,kestena i breze. Nažalost, svakodnevno smo svjedocidestruktivnog ponašanja primitivaca koji se nazasluženozovu građanima Zenice. Jedan primjer takvog ponašanja
zabilježio je i objektiv našeg fotoreportera. Kao što se li-
jepo i vidi, neko se potrudio da mladoj sadnici oguli korui time joj oduzme mogućnost da živi. Sada, ova biljka po-
lako umire! A ona je samo jedna od mnogih ubijenih...
FOTO STOP
Ubice biljaka
Potpun ugođaj za istinske ljubitelje prirodel Potrebno izgraditi ribarsku kućicu za
čuvara i ostavljanje alata lOdvoz smećapredstavlja veliki problem
za otpatke, raspoređene nasvakih dvadesetak metara. Duž staze zasađen je odre-
đen broj sadnica, a gostimaje stavljen na raspolaganjeparking sa 15 mjesta zaparkiranje automobila.
Ribari ekolozi
Adnan Doglod, sekretarzeničkog Udruženja sport-skih ribolovaca “Bistro”,kaže da zenički ribari (inačepoznati kao veoma aktivničuvari okoliša u Zenici injenoj okolini) ulažu dostatruda u očuvanje ove staze.Međutim predlažu da Op-
ćina odredi jednu parceluu njenom vlasništvu za iz-
gradnju ribarske kućice,gdje bi boravio čuvar i gdjebi se mogla čuvati ribarskaoprema, ali i alat potrebanza održavanje ovog terena.Ono što predstavlja pro-
blem jeste odvoz smeća.
Otpad u korpama ali...
- Najveći broj posjeti-laca staze ponaša se pri-
stojno i otpatke odlažu u, za tu namjenu predviđenekorpe, kojih je ovdje zaistaveliki broj. Međutim, pro-
blem nastaje kada se korpenapune i ljudi nemaju iz-
bora nego otpad ostavljajupored njih, vele u “Bistru”i dodaju da bi trebalo neštovrlo brzo uraditi.
Budući da su izgrad-
njom ribarske eko staze
obradovani mnogi Zeniča-
ni, pokazalo se kao neop-
hodno njeno produženje.U toku je izrada projektnedokumentacije, a kako sa-
znajemo u Općinskoj služ-
bi za komunalne poslovei ekologiju, za dogradnjustaze u općinskom Ekološ-kom fondu predviđeno jenovih 150.000 KM.Otpad pored prepunih korpi
Ribarska eko staza
Ljepotu eko stazevrijedi sačuvati
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 17/28
ZE-DO eko
17
ZENICA I EKOLOGIJA
Koncentracija lebdećihčestica i sumpornog dioksi-da u zraku na području Ze-
nice mjere se na tri mjesta– na Institutu “Kemal Ka-
petanović”, u Crkvicama iu Tetovu. Kako je za ZE-DO eko izjavio Mirnes
Duraković, ekolog upo-
slen na Institutu, prosječnekoncentracije sumpornog dioksida u aprilu ove go-
dine bile su u granicamanormi.
Koncentracija unormalnim granicama
- Na Institutu prosječ - na koncentracija je iznosila
45 mikrograma po kubnom
ZAGA\ENOST ZRAKA U ZENICI
Za sada, otrovi su pod kontrolomProljeće bez suvišnog sumpornog dioksidai lebdećih čestica lMial Steel iz upotrebeizbacuje parne lokomotive lO ekološkim
pitanjima se ne pregovara
Zenički kontrast
Zagađenje zraka još uvijek u propisanim granicama
Uskoro se ukidaju parne lokomotive
Kada je riječ o Mittal Steelu, odnosno
o pokretanju integralne proizvodnje,
Duraković ističe da je strah Zeničana odovog preduzeća „urođen“. On kaže:
- Načelnik Općine Zenica se nedavno
sastao sa direktorom Mittal Steela, pri
čemu je načelnikov stav, kada je riječ o
saradnji Općine sa Mittalom, bio da će
se o svemu dogovarati osim o pitanjima
ekologije. Potrebno je samo primijenitinajsavremenije tehnologije i pridržavati
se međunarodnih ekoloških normi.
metru, na Crkvicama 52 mi - krograma po kubnom metru i
u Tetovu 72 mikrograma pokubnom metru. Maksimalne koncentracije u aprilu su izno-
sile na Institutu 79 mikro- grama po kubnom metru, na
Crkvicama 102 mikrograma po kubnom metru, a u Tetovu
124 mikrograma po kubnom metru – riječi su Mirnesa
Durakovića.Koncentracija lebdećih
čestica u aprilu bila je tako-
đe u granicama normale.- Na Institutu je koncen -
tracija iznosila 55 mikro- grama po kubnom metru, a
u Tetovu 74 mikrograma pokubnom metru. Maksimalne
koncentracije lebdećih čestica u martu su bile na Institutu 112 mikrograma po kubnom metru
a u Tetovu 243 mikrograma po kubnom metru – kažeDuraković.
Zbogom, parnelokomotive?
U aprilu je došlo doznačajnog opadanja kon-
centracije mjerenih po-
lutanata, a što je najzna-
čajnije, ni jednom nijeprekoračen dozvoljenimaksimum njihovog pri-sustva u zraku. Sličnasituacija je bila i u maju,
tako da Zeničani, za sada,nemaju razloga bojati seprekomjerne koncentra-
cije otrova koji bi mogli
ugroziti njihovo zdravljei život. Jedan od važnijihrazloga za ovo je ljepše
vrijeme, kada atmosfer-ske prilike pogoduju ras-
pršivanju čestica, a eli-miniran je i rad brojnih
kotlovnica koje ugalj ko-
riste kao gorivo. MirnesDuraković kaže da će u
Mittalu uskoro biti izba-
čene iz upotrebe i parnelokomotive, pa bi atmos-
fera bila čistija.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 18/28
ZE-DO eko
18
EKO PROJEKTI
Imajući u vidu da će Re-
gionalna sanitarna deponija«Mošćanica» uskoro početi
sa radom, svakako da je jed-
no od bitnih pitanja vezanihza njen što bolji i ekasnijirad, i adekvatno rješavanjeproblema reciklaže otpada.Naime, za što ekasniju za-
štitu okoliša, pored korište-
nja postrojenja za reciklažukorisnih komponenti iz ot-pada, u posljednje vrijemeje sve više potrebna i ade-
kvatna podrška građana.Ona se najbolje ostvarujerazdvojenim skupljanjemkorisnih komponenti i osta-
taka iz otpada, čime građani
PROJEKAT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM U REGIJI ZENICA
Otpad nije smećePotrebno adekvat-no rješavanje pro-blema reciklažeotpada, u koji seviše moraju uklju-čiti i sami građanilNajprihvatljivikoncept reciklaž-nog dvorišta
nim procesima. Ovi po-
stupci se mogu podijelitina korištenje materijala ikorištenje energije. Poredveć navedenih razloga zapotrebom reciklaže, svaka-
ko da se moraju razmotritii osnovni kriterijumi za nje-
no provođenje, kao što su:- Da li je to tehnički
moguće?- Kakav je odnos troš-
kova proizvodnje odre-
đenog proizvoda u pore-
đenju sa troškovima pro-
izvodnje sa primarnomsirovinom?
- Postoji li tržište zadobivene proizvode?
- Da li ponovno ko-
Koncept reciklažnog dvorišta
Sponzor strane Privredno društvo Regionalna deponija “Mošćanica”
Skica sistema razdvojenog skupljanjakomponenti komunalnog otpada
direktno utiču na smanjenjeotpada, koje se odlaže nadeponijama, ali i na štednjuprimarnih (neobnovljivih)sirovina.
Osnove reciklaže otpada
Izraz recycling (reciklaža)potiče iz engleskog jezika iznači ponovno korištenje. Uekologiji, to podrazumijevakružni ciklus u kome se ko-
risne komponente iz otpada,umjesto da se konačno zbri-njavaju postupkom sagori-jevanja ili odlaganjem u de-
poniju otpada, postupkomreciklaže ponovno iskoristekao sekundarne sirovine,koje se koriste u proizvod-
Posebni kontejneri za određenu vrstu otpada
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 19/28
ZE-DO eko
19
Nova kontroverznaideja američkih naučnikasugerira da je velika svemir-ska stijena eksplodirala nadSjevernom Amerikom prije13.000 godina te promije-
nila tok historije. Eksplozija je možda uništila sve američkekulture kamenog doba, kao i velike sisare ovog kontinenta,kao što su mamuti i mastodoni, te sjevernoameričke kamile iogromne mesoždere koje su naseljavali kontinent. Eksplozija
komete ili asteroida je uzrokovala veliko globalno zahlađenjekoje je možda utjecalo i na ljudske kulture koje su se pojavlji-vale u Evropi i Aziji.
Dokazi potiču od naslaga sedimenta sa više od 20 lokacijaširom Sjeverne Amerike.
Ova teorija naučnika tvrdi da se eksplozija dogodila prije12.900 godina i da ju je uzrokovao vanzemaljski objekt širinedo 5 kilometara. Iza eksplozije nije ostao krater, vjerovatnozbog ledenog sloja Laurentide, koji je pokrio hiljade kvadrat-nih kilometara Sjeverne Amerike tokom ledenog doba, a kojije dovoljno slojevit da bi mogao maskirati mjesto udara. Dru-
ga mogućnost koju navode naučnici je da je objekt eksplodi-rao u zraku.
Profesor američkog univerziteta UCSB, James Kennett,izjavio je za BBC da je ta eksplozija kriva za izumiranje ve-
likog broja raznih vrsta sisara na kraju posljednjeg ledenog doba. Nestala je u ovom udaru potpuno i ljudska kulturaClovis, koja je naseljavala područje Sjeverne Amerike i prematradicionalnoj teoriji pri kraju ledenog doba, naselili narodikoji su preko kontinentalnog mosta između sjeveroistočneAzije i Aljaske prešli na područje Amerike.
EKO PROJEKTI
rištenje ima prednost zaokoliš u odnosu na drugepostupke zbrinjavanja?
Sistemi skupljanjakomponenti otpada
Što se tiče sistema sku-
pljanja i iskorištavanja ko-
risnih komponenti iz ot-pada generalno postoje trinačina:
1. Sistem skupljanjamješavine otpada sa na-
knadnim sortiranjem2. Sistem skupljanja
mješavine korisnih kom-
ponenti otpada sa naknad-
nim sortiranjem i
3. Razdvojeni sistem
kompletnom infrastruk -turom (pristupni putevi,dovoljan broj kontejnera ikanti za prijem razdvoje-
no skupljenih komponentiotpada). Prijem ovih kom-
ponenti vrše obučeni rad-
nici, a građani na reciklaž-
na dvorišta mogu donositisortirane:
- korisne komponenteiz otpada: papir i staklo,stakleni ambalažni otpad(boce i sl.), ravno prozor-sko staklo, metalni amba-
lažni otpad (limenke), PEgajbe za pića, PET am-
balažni otpad, PE folije,
građevinski šut, zeleni bi-
Kontejneri za opasni otpadskupljanja korisnih kom-
ponenti i ostatka otpadana mjestu produkcije
Najbolji rezultati se do-
bivaju korištenjem trećeg sistema, u kojem proizvo-
đači otpada vrše razdvaja-
nje korisnih komponenti izotpada na samome izvoru,npr. u domaćinstvu, trgovi-
ni, javnoj ustanovi i sl. Ovajsistem također zahtijeva do-
nošenje adekvatnih zakon-
skih propisa, koji će obave-
zati pojedince i institucije naovakav način skupljanja ot-pada, visoku motiviranost ivisok stepen informisanostigrađana. Zbog toga je vrlobitno formiranje konceptareciklažnog dvorišta, koji
se zasniva na tome, da se zaodređenu naseljenu oblastorganizuje pripremljenoi no uređeno mjesto sa
ootpad, autogume, krupniotpad (aparati bijele tehni-ke iz domaćinstva, namje-
štaj i sl.), tekstil, sve vrstemetala (razdvojene po vr-stama) i sl.
- problematični otpadiz domaćinstva: baterije,lijekovi, motorna ulja, an-
tifriz, boje i tekućine
Reciklažna dvorištau suštini služe kao me-
đudeponije za skupljanjeproblematičnih otpada, sakojih se oni dalje upućujuu postrojenja za obradu idalje na konačno zbrinja-
vanje. Na kraju možemozaključiti da odnos premaotpadu treba da bude iden-
tičan kao i prema ličnoj
higijeni, jer u suštini otpadnije smeće, nego je tosamo sirovina na pogreš-
nom mjestu.
Ameriku razorilaeksplozija koja jepromijenila tok
historije
U dubokim vodama Južnog okeana koji okružuje Antarktik,naučnici su pronašli grupu naj-različitijih morskih životinjakoje do sada nisu bile poznate.Otkriveno je više od 700 novihstvorenja koja žive u moru. Pro-
nalasci su objavljeni u magazinu “Nature” i odaju uvide u evo-
luciju života u okeanima. “Ovi pronalasci predstavljaju značajankorak za razumijevanje kompleksnih odnosa između dubokihokeana i distribucije morskog života”, objašnjava dr. Katrin Lin-
se, autorica studije o biologiji mora “British Antarctic Survey”.Otkriće 700 novih životinjskih vrsta popunit će znanstveni va-
kuum koji se veže za faunu dubokih dijelova Južnog okeana.Istraživanje okeana trajalo je više od tri godine. Rezultati
do kojih su naučnici došli, pomoći će i boljem razumijevanjuklime i okoliša u kojem ove životinje žive.
Pronađeno novo“životinjsko carstvo”
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 20/28
ZE-DO eko
20
EKOLOGIJA
Sto godina
u službi okoliša
Na nedavno održanom4. Međunarodnom sajmuZEPS Intermetal, u Zeni-ci, organiziran je i «Arce-
lor Mittal dan» na kojemje prezentiran ProjekatFeniks - početak integral-ne proizvodnje i zaštiteokoliša. Ovim projektomsu planirana ulaganja od
sto miliona dolara, te do-
datni obrtni kapital od 25miliona američkih dolara.Glavni projekat sadrži oko dvjestotinjak podprojeka-
ta. Realizacija je već zapo-
čela sredinom marta ovegodine, a pokretanje in-
tegralne proizvodnje oče-
kuje se u drugoj polovininaredne godine.
-
U okviru projekta Fe - niks radimo i ekološke pro-
jekte. Oni jesu tehnički, ali istodobno imaju i ekološki ka-
MITTAL STEEL ZENICA
Konačno, Mittalovci
počeli misliti ekološki
Dr. Mustafa Imamović
Kompanija će formiratislužbu koja će se bavi-ti ekološ kim pitanjima.Radi se i plan prilago-đavanja, koji će jasnodefinisati šta treba uraditiu narednom periodu, š ta
treba izgraditi. Plan iprogram, odnosno elaboratzaštite okoline sačinićenajbolje bh institucije.
rakter. Tim projektima ćemou značajnoj mjeri unaprijediti životnu sredinu. Izvršićemorevitalizaciju postojećih sistema za oprašivanje, rekonstrukci-
ju nus-produkata na koksari
kako bi spriječili emisiju štet - nih uticaja. Unaprijedićemosistem prečišćavanja voda na
postrojenjima biohemije na koksari. Revitaliziraćemokotao dva, napravićemo novu livnu platformu i granulaciju
troske, nabavićemo nove dizel lokomotive za transport i neće više biti parnih lokomotiva.Veoma bitna stvar biće i kori - štenje ekološki prihvatljivih go-
riva, sirovina i materijala, a ja-
sno kroz sve to ćemo poboljšati
iskorištavanje energije, kazaoje dr. Mustafa Imamo-
vić, direktor Departmentaza vođenje projekta.
Na teritoriji Fede-
racije postoje 1.893
lokacije takozvanih ne-
kontroliranih (divljih)deponija, na površiniod 974.221 kvadratnihmetara. Izuzev u Sara-
jevskom i Kantonu 10,gdje ovakva odlagalištanisu uočena baš u svimopćinama, u drugimkantonima ih ima svug -dje, a najviše u Zenič-
ko-dobojskom i Tuzlan-
skom kantonu. Odlažuse komunalni, indu-
strijski, inertni i otpadianimalnog porijekla.Uinformaciji federalneUprave civilne zaštitestoji i da FBiH ima 21sanitarno uređenu de-
poniju te 33 djelimično
Divlje deponijeutiču i na zdravlje
uređene. Na uređenimse uglavnom odlažu
sve vrste otpada iz do-
maćinstava (komunalniotpad), a pored toga,na gradskim smetljišti-ma ili djelimično ure-
đenim i divljim depo-
nijama završavaju svevrste otpada organskog i neorganskog porije-
kla iz domaćinstava,ugostiteljskih objekata,krupni komadi namje-
štaja i kućanski aparati,građevinski materijal,razni industrijski otpadi otpad animalnog po-
rijekla (leševi uginulihi ubijenih životinja),plastika, staklo, medi-cinski otpad, zemljaniiskopi.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 21/28
ZE-DO eko
21
EKOLOGIJA
Savez izviđača opći-ne Zenica i ovog ljeta ćenastaviti sa realizacijomprošle godine započetog projekta pod nazivom«Izviđačka eko škola»,čiji je idejni tvorac du-
gogodišnji član izviđača
IZVI\AČKA EKO ŠKOLA NA BORAČKOM JEZERU
Stvaranje kvalitetnihekoloških kadrova
Eko škola se odvija na Boračkom jezeru i traje deset dana
Ove godine u sklopu “Izviđačkog ljeta2007” eko školu će pohađati 30-ak
zeničkih gimnazalaca
i legenda ovog udruženja,Miroslav Popović. Ciljove škole je razvoj ekološ-
ke svijesti kod najmlađih,što znači da je namjeraosnivača djelovati preven-
tivno kako bi se kod djece
stvorile navike ponašanja
u prirodi, a osim zeničkihizviđača, značajnu podrš-
ku ovom projektu pruža-
ju Općina Zenica i VladaZDK.
Ovo je inače prvi pro-
jekat ove vrste u BiH, a zanjegovu realizaciju je oda-
brana posebna metodikarada i detaljno je razrađenprogram djelovanja. Ovegodine će u školi učestvo-
vati 30-ak zeničkih gimna-
zijalaca, koji će u sklopu4. smjene «Izviđačkog lje-
ta 2007», od 29. 7 - 7. 8.,boraviti na Boračkom je-
zeru, gdje će uz posebneinstruktore sticati znanja
o ekologiji i pravilnomponašanju u prirodi. Cje-
lokupan program eduka-
cije realizuje se u prirodi,pod geslom «upoznajprirodu, da bi je znaovoljeti i čuvati», a realiza-
cijom ove škole, zeničkiizviđači će obezbijeditikvalitetne kadrove za or-ganizovanje prvog izvi-đačkog eko odreda, kojibi uskoro trebao postativodeća ekološka snaga uovoj regiji.Uskoro će se formirati i prvi izviđački eko odred
Doc. dr. Smaji-
la Durmiševića, prim.dr.med.spec., načelnikaSlužbe za higijenu i zdrav -stvenu ekologiju Kanto-
nalnog zavoda za javnozdravstvo Zenica, zamolilismo za komentar masov -nog trovanja salmonelomkoje se desilo u picerijiPomodorino u Sarajevu,koje je, nažalost, na nega-
tivan način upozorilo dase mora povesti više raču-
na o ispravnosti namirnicakoje građani konzumiraju.
KANTONALNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZENICA
Bez kontrole ispravnosti hrane
i vode otvoreni putevi bolesti
Kakva je situacija na
području Zeničko-doboj-
skog kantona doc.dr. Dur-mišević kaže:
-Nepoštovanje kontinuiteta,
sveobuhvatnosti i temeljitosti
u nadzoru nad zdravstvenom
ispravnošću namirnica, gotovih jela u javnom sektoru i vode za
piće, otvara puteve pojavi bolesti u obimnosti i težini koje ima -
ju karakteristike katastrofa,
a u šta se možemo uvjeriti
analizirajući epidemiološku situaciju u bližoj i daljoj prošlosti na teritoriji naše zem-
lje, smatra Durmišević.
Treba poduzeti maksimalne napore za pojačan nadzornad ispravnošću namirnica, gotove hrane, vode za piće...
Smajil Durmišević
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 22/28
ZE-DO eko
22
EKOLOGIJA I MLADI
Učenici Osnovne ško-
le „Musa Ćazim Ćatić“,u Zenici, organizovali su
krajem aprila akciju ure-
đivanja botaničkog vrta udvorištu škole. U ovoj ak -ciji učestvovali su učenici,nastavnici i ostalo osoblješkole, potom roditelji, dje-
ca sa posebnim potrebama,te predstavnici Udruže-
nja distročara iz Zenice.Realizaciju ovog projekta
UČENICI OŠ “MUSA ĆAZIM ĆATIĆ” ZENICA SJAJNI EKOLOZI
Prelijepa oaza u središtu gradaomogućila je Fondacija„Mozaik“ iz Sarajeva, kojaje za ovu namjenu izdvoji-
la 1.500 KM.-Cilj ove akcije bio je da učenike sa posebnim potre - bama nesmetano uključimou rad škole, jer će od nared -
ne školske godine i zvaničnokrenuti njihovo uključivanje.Sve škole i sada imaju djecu sa posebnim potrebama. Mi imamo troje , dvoje boluje od cerebralne paralize, a jedno
ima Daunov sindrom. Zapra -
vo, realizacijom ovog projekta htjeli smo da pokažemo da su sva djeca ista i da mogu zajed-
no uraditi mnogo toga , kazalaje Amna Soć, direktoricaOŠ „Musa Ćazim Ćatić“,u Zenici.
Posađene su trajne sad-
nice, ruže, niski čempresi,kao i sezonsko ukrasnocvijeće u žardinjerama okoškole. Akciju je podržala iALBA Zenica, koja je do-
nirala dvije klupe i šljunak za staze, zatim, rma „Or-
bis“ koja je kupila sadnice.Elektrodistribucija Zenicase pobrinula da vrijedniučenici dobiju osvježenje,a Škola je obezbijedilasendviče.
Održavanje ovog vrtapreuzeće polaznici ekosekcije, ali i ostali učeniciškole, kako bi sačuvali oduništavanja ovu malu, pre-
lijepu oazu u svom nepo-
srednom okolišu.
Botanički vrt ispred OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, u Zenici
Sa akcije uređivanja lijepe oaze u samom središtu grada
Ekološka sekcija O.Š. MešaSelimović broji 40-tak redov -nih članova, učenika od 5. do8. razreda. Sekciju vodi nastav -nik biologije Amer Razić. Ča-sovi eko sekcije se održavaju
redovno jedanput sedmično, akada je potrebno i češće.
U okviru redovnih aktiv -nosti, članovi sami odabiruteme koje će obrađivati, a zatim se dijele u grupe u kojimase najstariji članovi odrede kao vođa grupe. O svim obra-đivanim temama prave se panoi koji se izlažu u školi.
- Redovno organizujemo školska takmičenja iz ekologije. Takokroz igru, na zanimljiv način stičemo nova znanja iz ove oblasti.Također smo, za mlađe učenike organizovali predavanja o temama
EKO SEKCIJA O.Š. “MEŠA SELIMOVIĆ”
Praktičan rad bitniji od teorije
Za budućnost ambiciozni mladi ekolozi, uz nastavak
redovnih aktivnosti, imaju mnogo planova, a neki od njih
su ispitivanje javnog mnijenja o najvećim ekološkim pro-
blemima u gradu, apliciranje projekata za eko fond...
koje smo mi obrađivali poput za - gađenosti zraka u Zenici, zaštiti životne sredine i sl .- izjavila jeJakuta Imširović, članicaeko sekcije.
Članovi ove eko sekcije
napravili su preko 20 porto-
folija sa ekološkim temama, aprošle godine imali su i EKOsedmicu. Mladi ekolozi na-
stoje malim koracima uticati na ljude iz svoje okoline, kojisu, kako sami kažu, slabo ili nikako ekološki osviješteni.Sa dosta uspjeha učestvovasli su i na EKO kvizu Televizi-je Zenica, te u proljetnoj akciji čišćenja grada.
Bitna nam je teorija i dosta smo «teoretski potkovani», ali mnogo nam je bitnije praktično djelovanje. Mi tako redovno či - stimo i uređujemo dvorište škole, ali i okolne zelene površine jer
mislimo da je to najbolji način uticanja na druge ljude. Tu nam pomažu Alba, KPZ Zenica i Krivaja, koji su nam donirali mla - de sadnice kako bi uljepšali dvorište – pojašnjava nam Adna
Rakić, također članica eko sekcije.
Članovi eko sekcije prilikom uređenja dvorišta
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 23/28
ZE-DO eko
23
EKOLOGIJA I MLADI
Ekološka sekcija zeničkeOpće gimnazije formirana jeu dvije grupe. Jednu čini de-setak učenika drugog razredačiji su zadaci pretežno teorij-ske prirode, dok su u drugoj
grupi učenici završnog razre-
da, a bavili su se praktičnomprimjenom, prethodno steče-nih znanja iz ekologije, poputčišćenja i uređenja školskog dvorišta i sl. Članovi se oku-
pljaju dva puta sedmično kadarade na samostalnim projekti-ma. Osim toga, svake sedmiceprave portofolij na neku eko-
lošku temu koji zatim istaknu
EKOLOŠKA SEKCIJA OPĆE GIMNAZIJE ZENICA
Gimnazijalci njeguju i gradski okoliš
Redovni članovi eko sekcije: Marina Pašalić, \ena Husagić,Lejla Mehica, Lana Fejzić, Erna Husanović i Mensura Čičak
u holu škole. Trenutno rade
na problemu odlaganja sitnog otpada, odnosno nedovolj-nom broju kanti za otpatke u Zenici. U vezi s tim planirajuda urade anketu i potpisivanjepeticije, a rezultate će dosta-
viti nadležnom ministarstvu,uz zahtjev za postavljanjevećeg broja kanti, naročitona području zeničkog bisera– Kamberovića polja. Nedav -
no su tu i obilježavali drveće
osnovnim informacijama ovrsti biljke i upozorenjem oneophodnosti njihove zaštite.
-Nažalost, u vrlo kratkom vremenskom roku naša obilježja su nestala, a nesavjesni građani, naro- čito mladi i dalje uništavaju zasade.Ali, mi ćemo biti uporni i nećemoodustati – izjavila je Erna Hu-
sanović, jedna od članica ekosekcije.
Od njihovih nedavnih
aktivnosti treba spomenuti
i to da su povodom Dana
planete Zemlje učestvovaliu sadnji borića i ruža ispred
Doma za nezbrinutu djecu
u Crkvicama, te istaknuti
saradnju sa Forumom Syd
koji pruža potporu svim
njihovim projektima.
O ekološ koj osviješ tenosti
naših građana gimnazijal-
ci nemaju visoko miš ljenje.
Kako kažu, malo se radi
preventivno, već samo kadse desi kakva ekološ ka
katastrofa. - Rješenje za
to vidimo u angažovanju
većeg broja eko policaja-
ca, novčanim kaznama,
te emitiranju «šok» vijesti
u medijima o ekološ kim
katastrofama – slažu se sve
članice eko sekcije.
Formirani udve grupel
Petica zapostavljanjevećeg brojakanti za otpatke
Nedavno smo pisali o Ekološ-
koj sekciji Mješovite trgovinskougostiteljsko-poljoprivredne sred-
nje škole u Zenici koja je za vri -
jedno učešće u akciji čišćenja gra-
da pod motom «Zenico, volimo te»dobila pohvalu koju im je uručio
EKOLOŠKA SEKCIJA MJEŠOVITE TRGOVINSKO UGOSTITELJSKO-POLJOPRIVREDNE SREDNJE ŠKOLE U ZENICI
Nastavili vrijedno raditi
načelnik Husejin Smajlović. U raz-
govoru s članovima ove sekcije i snjihovom profesoricom, voditelji-com ekološke sekcije Elvedinom
Đulić, čuli smo da im ova pohva-
la mnogo znači i da je podstrek zanjihov budući rad. Upravo tako je
Svakodnevna briga o zasaducvijeća u plasteniku
i bilo. U Ekološkoj sekciji su na-
stavili neumorno raditi. U posljed-
nje vrijeme ponovo su organiziralinekoliko akcija čišćenja i uređenjaškolskog dvorišta i njegove okoli-ce, njeguju zasade cvijeća u pla-
steniku koje će se naći u školskomvrtu, izrađuju panoe, educiraju se
o svim ekološkim postignućimakao i problemima koji su sve većiu Svijetu i prijete planeti Zemlji injezinom opstanku.
Panoi su jedan od načina nakoji Ekološka sekcija educiraučenike ove škole o važnostiekologije za život na Zemlji
Kao što su najavili ekolozi ove školeangažirat će se uskoro na čišćenjukorita rijeke Bosne, a voditeljicaEkološke sekcije Elvedina \ulićveli da se u ovoj školi ozbiljno raz-mišlja i o uvođenu novog smjera uobrazovanju djece – smjera ekološ -kog tehničara. Ova inicijativa biće
upućena nadležnima i od njih ćeovisiti njezina dalja sudbina. Zatosve pohvale ovoj školi i njihovojvrijednoj Ekološ koj sekciji.
U ovoj srednjoj školi sa dugogodišnjom tradicom, sa dosada postignutim izuzetnim rezultatima na svim poljima
razmišljaju o uvođenju novog zanimanja – ekološki tehničar
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 24/28
ZE-DO eko
24
EKOLOGIJA I UMJETNOST
Murat Jašarević poznatje ogromnom broju Ze-
ničana. Pune 34 godine u
svom Foto studiju u Starojčaršiji izrađivao je odličnefotograje brojnim Zeni-čanima, a uporedo se ba-
vio i kreativnom ili umjet-ničkom fotograjom, kaohobijem.
Pejzaž – posebnainspiracija
Danas Murat Jašare-
vić uživa u penzionerskimdanima, ali se i dalje bavikreativnom fotograjomte uzgaja cvijeće u svojojbašti na Kanalu. Ne možese sa sigurnošću reći kojaod ove dvije lijepe ljudskedjelatnosti bolje „ide“ Mu-
ratu, koja mu je bliža i kojuviše voli. On kaže:
- To je jedno s drugim
MURAT JAŠAREVIĆ, MAJSTOR UMJETNIČKE FOTOGRAFIJE
Ljubav prema fotografiji sraslasa ljubavlju prema prirodi
Bezbrojne suMuratove fotograje
pejzaža, motivacveća, leptira,raznih insekata,seru fotograjagljiva, portreta...
toliko sraslo, sjedinjeno.Ljubav prema fotografiji je
srasla sa ljubavlju prema
prirodi, jedno s drugim ide.Ja slikam pejzaž, što je dioprirode, on me posebno in-
spiriše jer je veoma zahtje-
van u bavljenju fotografijom.Bezbrojne su Muratovefotografije pejzaža, mo-
tiva cvijeća, gajenog ilidivljeg, leptira, insekata,ima predivnu seriju foto-
grafija gljiva, portreta, ajedan mali dio vremenaposvetio je i fotografiji
akta, što priznaje nije uo-
bičajeno niti prihvatljivoza našu sredinu.
Umjetnik Internacionalnefederacije za fotografiju
Inače, Murat Jašarevićje majstor umjetničke foto-
graje Asocijacije za umjet-ničku fotograju u Bosni iHercegovini u kojoj djeluje iFoto grupa „Art 7“ Zenica.Foto grupa „ Art 7“ Zenica(ranije su se zvali Foto klubZenica) je članica Asocijaci-je za umjetničku fotograjuu BiH još od 1991. godine ipo Muratovim riječima pri-je rata su osvojili Kup mar-šala Tita. Za veliki uspjeh
ove grupe u bavljenju krea-
tivnom fotograjom MuratJašarević je jedan od najza-
služnijih članova, ako ne inajzaslužniji, iako on to sam
ne bi priznao. Od 2006. go-
dine Jašarević je i umjetnik Internacionalne federacijeza umjetničku fotograju(AFIAP).
Brojne izložbe i nagrade
Murat se prisjeća daje pored BiH izlagao i uMariboru, Kopru, Onta-
riu, dva puta u gradovi-ma bivše Čehoslovačke,Ruženberoku i Vsetinu, uRovinju, Skoplju, Leskov -cu, u Andori, Zagrebu,potom u Saveznoj Repu-
blici Njemačkoj, Belgiji,Luksemburgu, Mađarskoj.Na domaćim salonima fo-
tograje izlagao je ravno200 puta, dobio 64 diplo-
me i nagrade.„Fotograja ponekad
govori više nego tekst izato joj treba dati primjere-
no mjesto i kod vas u medi-jima“, ističe Jašarević.
Muratov dom: kao sa slike
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 25/28
ZE-DO eko
25
“Dobra voda” za turisteTuristička zajednica ZE-DO kantona uspješno je realizovala projekat izgradnje vodovoda “Dobra voda” na Smetovima.Ovaj projekat je
još jedan ogroman doprinos Turističke zajednice unapređenju i razvoju turizma u našem kantona.Ukupna vrijednost investicije je oko 140.000,00 KM a kompletnu investiciju je nansirala TZ ZDK.Ovaj vodovod će biti dostupan besplatno svim pravnim i zičkim licima koja se na području Smetova odluče baviti turističko-ugosti-
teljskom djelatnošću. Pored kapitaže i bazena od 30 m3 izgrađene su i dvije javne česme koje su već u funkciji i koje koriste svi izletnici idrugi posjetioci Smetovima. Kvalitet vode je odličan kao što i sam naziv vrela kaže “Dobra voda”.Na ovaj način Turistička zajednica želi daobezbjedi osnovne preduslove za daljnji razvoj i unapređenje turizma na ovom prelijepom području.
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 26/28
ZE-DO eko
26
EKO KNJIGE
U Zavidovićima, kažu, mnogiznaju za ing. Admira Bajraktarevića,kao i mnogi iz šire regije, prvenstvenozbog njegove ljubavi prema prirodi injegove upornosti da istraži te njezi-ne zagonetke i tajne predoči javnosti.Sa prijateljima iz SNIK «Atom» i Spe-
loeloškog društva ing. Bajraktarević
sate i sate provodi u istraživanjimaneistraženih krajevaregiona, a posebnonjegovih jama, po-
nora, pećina...Knjiga ing. Baj-
raktarevićan izašlapod naslovom «Svje-
tlo u Tajanu», čiji jeizdavač Sportski inaučno- istraživačkiklub «Atom» - Zavi-
dovići, a pokroviteljVlada Zeničko-do-
bojskog kantona
NOVE KNJIGE: ING. ADMIR BAJRAKTAREVIĆ IZ ZAVIDOVIĆA
“Svjetlo u Tajanu” Pred čitaocima, zaljubljenicima prirode i njezinih čari,nalaze se zapisi o istraživanjima jame Atom i ponora
Novara, dva najznačajna lokaliteta na kojima je prirodapokazala sva svoja čudovišna umeća
i Općina Zavidovići, jesu zapisi oistraživanjima dva najvažnija lokalite-
ta u okolini Zavidovića – jame Atomi ponora Novara.
- Imao sam prilike da se vrzmamtu oko Admira i oko njegovih najbli-žih saradnika i uvjerim se u njegovui njihovu upornost i ustrajnost, rekao
bih opsjednutost ovim istraživanjima.
Zato sam siguran da će naći odgovorena izazove koji su pred njima, napisaoje recenzent prof. Dragan Šimšić.
Inače, Admir Bajraktarević pri-kuplja, slaže, sortira i zapisuje teodređuje vrijednost «materijala» odznačaja za speleologiju, arheologiju,biologiju, paleontologiju i antropo-
logiju, navodi prof. Šimšić. On kažei to da je ing. Bajraktarević jedan odvodećih ekologa i najznačajnijih bo-
raca za uvođenje zavidovićkog Taja-
na u društvo spomenika prirode teje sa svojim domaćim i prijateljimaiz Evrope «odradio» bezbroj poho-
da, vrhova, ekspedicija, pećina, rije-
ka, podzemnih kanala...Stručnjaci kažu da istraživanje
jame Atom i ponora Novara preva-
zilaze lokalne okvire i u širem kon-
tekstu predstavljaju značajan dopri-nos ne samo speleološkoj djelatno-
sti nego i nauci uopće.
U Ponoru iza Pavlove: foto Damir Basara
Iz knjige: odlomak iz četrnaestog istraživanja
Polako napredujemo poznatim podzemnim prostorima i postavljamo užad.
Poslije Simoneovog vodopada visokog preko 20 metara ulazimo u uski me-
andar. Jedva se provlačimo i nakon samog izlaska iz tog uskog grla nalazimo
se na rubu 50-metarskog širokog grotla. Izgleda veličanstveno.
Tu nas stižu Mladen, Mile i Borko.Spuštamo se jedan za drugim niz veliku
vertikalu. Dolazimo u prekrasan prostor koji karakterišu dva velika stala-
gmita. Idemo dalje...
Zahvaljujući sredstvima kantonalnog Eko fonda, kantonalni Resursni eko-
loški centar uradio je Eko index ZE-DO kantona. Riječ je o velikim panoima satekstualnim dijelom i fotograjama, koji građanima našeg kantona, ali i putnicimanamjernicima daju brojne informacije o kulturno-historijskim i prirodnim zna -
menitostima te zaštiti okoliša i eko projektima koji se trenutačno rade u nekolikoopćina ZE-DO kantona. Svaka općina ima svoj Eko index. Na njegovoj izradiradilo je nekoliko eko društava, poput «20. mart 1990» Breza, Eko Klek Zavido -
vići, Mladi rijeke Krivaje Olovo, potom Eko pokret Eko BiH ZDK Zenica, EkoMaglaj i Eko Nova Zenica. Ovi panoi sa obiljem informacija i fotograja bit ćepostavljeni na vidno mjesto u gradovima kantona, čije su ekološke organizacijeradile na njihovoj izradi i na većim izletištima.
AKTIVNOST KANTONALNOG RESURSNOG EKOLOŠKOG CENTRA
Uradili Eko index
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 27/28
ZE-DO eko
27
EKO ZANIMLJIVOSTI
Astronomi su otkrili jednu plan-
etu van Sunčevog sistema, a kojaima najviše sličnosti sa Zemljom odsvih otkrivenih planeta do sad. „Su-
per-Zemlja“ bi mogla imati vodu u
tečnom stanju na svojoj površini. Pla-
neta se nalazi u orbiti zvijezde Gliese581, udaljenoj od nas 20,5 svijetlosnihgodina u sazviježđu Libra. Naučnicisu napravili otkriće koristeći teleskopEso, koji se nalazi u Čileu.
“Dobre“ temperature na ovoj planeti mogu biti znakom da tu vodapostoji u tečnoj formi, što povećavašanse da bi se na tom planetu moglinaći i životni oblici. - Procijenili smo
da bi srednja temperatura na ovoj“Super-Zemlji” mogla biti između0 i 40°C, tako da bi se voda moglanalaziti u tečnom stanju, objasnilaje Stephane Udry iz Ženevskog opservatorija, vodeći naučnik naovom istraživanju. - Uz to, radijusplanete bi mogao biti oko 1,5 radi-jusa Zemlje, a model predviđa daje planeta stjenovita – kao i Zemlja– ili prekrivena oceanima.
Xavier Delfosse, član tima sa Uni-
verziteta iz Grenobla kaže: - Tečnavoda je osnovna stvar za postojanježivota koji mi poznajemo. On vje-
ruje da bi ova planeta mogla postati
veoma važan cilj budućih svemirskihmisija posvećenih potrazi za vanze-
maljskim životom. Opservatorijeće pokušati identicirati tragove at-mosferskih gasova, kao što je metan,pa čak i markere hlorola, pigmentabiljki na Zemlji koji igraju glavnu
ulogu u fotosintezi. Ova „ekspla-
neta“ – tako astronomi nazivajuplanete koje kruže oko zvijezda vanSunčevog sistema – je najmanja dosada otkrivena. Ona obavi punu or-bitu oko svoje zvijezde za samo 13dana. Razlog tome je što se nalazi14 puta bliže svojoj zvijezdi, negošto se Zemlja nalazi u odnosu naSunce. Ipak, pošto je zvijezda manjai hladnija od Sunca – a time i manje
sjajna – planeta leži u „naseljivojzoni“, regiji oko zvijezde u kojem jevoda u tečnom stanju. Ovo otkrićeje stvorilo nevjerovatno uzbuđenje unaučnim krugovima.
Na „Super Zemlji“ život je moguć
U kineskim zoološkim vrtovima spro-
vode se posebne studije o ponašanju živo-
tinja uoči zemljotresa i drugih prirodnihkatastrofa. Naime, kineski naučnici su ubi-jeđeni da neke životinje mogu bolje predvi-djeti prirodne katastrofe od bilo kojeg teh-
ničkog uređaja. U zoološkom vrtu Guang -zhou postavljene su sprave za posmatranje
u blizini mjesta na kojima se najčešće krećuzmije, kornjače, žabe, paunovi, srne i vje-
verice. - Otkrili smo da se mnoge životinječudno ponašaju prije zemljotresa. Životinjekoje žive u vodi traže suhe površine, a onekoje žive na suhom, bude se i postaju ne-
mirne, objasnili su stručnjaci u zoološkomvrtu, a prenosi China Daily. Prema ranijimistraživanjima, abnormalno ponašanje prijeneke prirodne katastrofe može se uočiti čak kod 130 različitih životinjskih vrsta. -Miševii zmije obično ne napuštaju svoja skrovi-šta tokom dana, ali kada je na pomolu ze-
mljotres, oni odmah istrče vani, pojasnio jeChen Honghan, direktor zoološkog vrtaGuangzhou. Chen je naglasio da se žirafeprije zemljotresa skrivaju iza drveća, a nilskikonji bježe iz vode na suho tlo.
Životinje mogupredvidjeti prirodnekatastrofe
8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]
http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 28/28
EKO DATUMI
19. januar -
Dan bez korova
2. februar -
Svjetski dan močvara
14. mart -
Međunarodni dan rijeka
22. mart -
Svjetski dan voda
20. april -
Međunarodni dan zašti-
te od buke
22. april -
Dan Planete Zemlje
20. maj -
Dan zdravih gradova
22. maj -
Svjetski dan biodiver-
ziteta
24. maj -
Evropski dan parkova
31. maj -
Svjetski dan nepuš enja
5. juni -
Svjetski dan čovjekova
okoliš a
8. juni -
Svjetski dan oceana
11. juni -Dan vrtova
14. septembar -
Dan praš uma
16. septembar -
Međunarodni dan zašti-
te ozonskog omotača
22. septembar -Evropski dan bez au-
tomobila, Svjetski dan