ZE-DO eko [broj 28, zima 2012.]

7/27/2019 ZE-DO eko [broj 28, zima 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-28-zima-2012 1/32

GODINA VIIl Broj 28l Zima 2012.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE, PROMET I KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLINE ZDK

CIJENA 1 KM

Centrala: 032/445-520; 445-221 Vrandučka bb (Pečuj)

Tel.: 032/456-350; Fax: 456-346Benzinska pumpa 446-040



ZE-DO eko: Časopis o zaštiti životne sredine, Izlazi tromjesečno; IZDAVAČ: NIPD „Naša riječ“, d.o.o.Zenica; ZA IZDAVAČA: Sajto Ćehović, direktor; GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sajto Ćehović;UREDNICA IZDANJA: Elvira Šaćirbegović; REDAKCIONI ODBOR: Mr. Raif Seferović, predsjednik,prim.dr.sci. Smajil Durmišević, Sajto Ćehović, Branimir Muidža, Nermin Mandra, Mubera Pezo, prof.dr.

Jovan Sredojević, Emir Zukić, Šahbaz Velispahić, Senaid Šabanović; REDAKCIJA: Elvira Šaćirbegović,Lejla Sarajlić, Elmedin Bašić, Dunja Novalić, Nejra Bradarić, Adem Mecavica, Neven Krajišnik, Samir Milunić;FOTOGRAFIJE:Jasmin Imamović;GRAFIČKO OBLIKOVANJE:Mirsad Handžar;RAČUNARSKA

PRIPREMA: Studio „Naša riječ“; ŠTAMPA: “Graforad” Zenica; ZA ŠTAMPARIJU: Pero Letić

Loš kvalitet zraka i zagađenje ujedinili suZeničane, koji su na najmasovnijim pro-testima poslije rata odlučno rekli “DOSTA”kršenju okolišnih propisa i štetnim emisi- jama iz ArcelorMittala. U organizaciji Ekooruma, u subotu 22. decembra, pet dodvanaest, na platou kod spomenika Ka-

Zeničani odlučno rekli “DOSTA” aerozagađenju

meni spavač okupilo se, kako se procje-njuje, oko deset hiljada građana, zahti- jevajući od lokalnih i ederalnih vlasti dapoduzmu korake na poboljšanju kata-stroalnog stanja okoliša.Eko orum i građani Zenice traže od Ar-celorMittala da poštuje ekološke zakone,standarde i propise FBiH, da hitno realizi-ra ekološke projekte iz okolinskih dozvo-la, osposobi i maksimalno koristi postoje-će kapacitete za prečišćavanje otpadnih

voda i gasova, te da u danima nepovolj-nih vremenskih prilika koristi alternativnagoriva i smanji proizvodnju na minimum.Takođe, insistiraju na realizaciji investi-cija prema ugovoru o dokapitalizaciji iz2004. godine, a od Vlade Federacije BiHtraže da vrši kontrolu ugovornih obave-za. Građani najzagađenijeg grada u regi- ji zahtijevaju od Federalnog ministarstvaokoliša i turizma da izvrši pritisak na svezagađivače da poštuju okolišne propisei da javno objavljuje rezultate monito-ringa emisija polutanata iz postrojenjaza koja je izdalo okolišne dozvole. Od in-spekcije se traži da vrši kontrole rada po-strojenja ArcelorMittala, posebno u da-nima nepovoljnih vremenskih prilika, teizriče maksimalne kazne zagađivačima.Dio zahtjeva upućen je i Općini Zeni-ca, od koje se traži hitno zakazivanje te-

matske sjednice Općinskog vijeća o pro-blemu zagađenja, javno objavljivanjeizvještaja o stanju okoliša za 2011. i 2012.godinu, te hitna nabavka i puštanje u radsistema za monitoring kvaliteta zraka iizradu katastra zagađivača.Građani su se pješice zaputili do Arcelor-Mittala, a na putu ka vodećem zagađi-vaču nakratko su se zaustavili pred Op-ćinom Zenica, gdje su takođe zalijepilipano sa svojim zahtjevima. Pred sjedi-

štem ArcelorMittala ponovili su zahtjevza smanjenje zagađenja, zbog kojeg sumnogi sve češće primorani da traže i me-dicinsku pomoć.- Evidentan je porast zloćudnih oboljenja,ali i svih drugih oboljenja koja su direktnoili indirektno vezana za zdravlje. Ovo je po-bjeda Zeničana i vrlo je važno da smo po-slali signal da je narod u Zenici spremanstati u zaštitu svoga zdravlja. Naglašavamda nismo protiv investiranja, nego tražimoda investitori poštuju zakone ove zemlje,kazao je dr. Harun Drljević, član UO Ekooruma Zenica.Eko orum neće stati na protestima, većnajavljuje dalju borbu za čist i zdrav oko-liš. Ukoliko ne uslijedi adekvatna reakcijaprozvanih institucija i ArcelorMittala, neisključuju ni tužbe pred domaćim i me-đunarodnim sudovima.

2 ZE-DO ekoZima 2012.



3ZE-DO eko

AKTUELNO

Do sredine januara tematskasjednica i oprema za monitoringKomentirajući zahtjeve Eko oruma,savjetnik načelnika za ekonomskeodnose i poduzetništvo, MuhamedPašić izjavio je da će se tematskasjednica Općinskog vijeća Zenica opitanju zagađenja održati sredinom januara, te da će tom pril ikom biti

objavljeni podaci mjerenja parame-tara zraka za 2012. godinu. Muhamed Pašić

Kako je najavljeno, krajem decembrapočela je montaža displeja i stacio-narnih stanica za mjerenje kvalitetazraka na području Zenice. Prema rije-čima Muhameda Pašića, savjetnika

načelnika za ekonomske odnose i po-duzetništvo, oprema će biti u unkciji u prvom tromjesečju iduće godine,a javnosti će u realnom vremenu biti

Počela montaža opreme zamjerenje kvaliteta zraka

Okrugli sto pod nazivom "Stanje iperspektive poboljšanja komunal-

ne higijene na području općineKakanj" održan je u protekle sri- jede u organizaciji Općine Kakanj.Pozdravnu riječ gostima je uputionačelnik Kaknja Nermin Mandra.Razgovaralo se o primjeni propi-sa koji regulišu oblast upravljanjaotpadom sa akcentom na načelaregionalnosti u vezi odlaganja ko-munalnog otpada. Sead Imamo-vić , direktor JP „Vodokom“ Kakanjupoznao je prisutne o dosadaš-

njim aktivnostima i budućim projektima ovog preuzeća. -Krajnji cilj kojim teži Općina Kakanj je pristu- panje Regionalnoj deponiji "Mošća-nica" i zatvaranje deponije otpada"Bare" u Kaknju, uz prethodno osi-guranje uslova za reciklažu otpadau Kaknju kako bi se izdvojila korisnakomponenta koja može kroz postu- pak reciklaže u konačnici rezultirati i proitom, a sve u cilju da se na Re-gionalnu deponiju "Mošćanica" od-

lažu što manje količine otpada, tj.samo ona komponenta koja se nemože reciklirati, istakao je Imamo-vić. Okruglom stolu su pored pred-stavnika Odsjeka za zaštitu okoli-ne Općine Kakanj prisustvovali sui predstavnici Federalnog ministar-stva okoliša i turizma, Alba iz Ze-nice, Rudnika Kakanj, Termoelek-trane Kakanj i Tvornice cementa.O zbrinjavanje otpada na ekološkiprihvatljiv način u skladu sa zako-nom i propisanom tehnologijomsa područja regije za upravljanječvrstim otpadom govorio je EmirZukić, direktor PD „Regionalnadeponija Mošćanica“.

Cilj Kaknja jepristupanje

RD "Mošćanica"

dostupne inormacije o zagađenostina tri lokacije - u Tetovu, Radakovu icentru grada. Dotrajali displej na zgra-di nekadašnje "Jugobanke" zamijenitće skoro tri puta veći displej.

- Pored toga što će građani imati inorma-cije o zagađenju, Općinski štab za inter-ventne mjere će na osnovu tih podatakamoći proglašavati epizode pripravnosti,upozorenja i uzbune, što do sada nismomogli jer je sadašnja oprema, koja je stara40 godina, davala rezultate sa zadrškomod dva dana - kazao je Pašić.Vrijednost projekta, zajedno sa gra-đevinskim radovima procjenjujese na milion i po maraka. Općinaočekuje da će od Fonda za zaštitu

okoliša Federacije BiH, pored odo-brenih 300 hiljada, dobiti još 700 hi-ljada maraka, dok će se iz gradskogbudžeta izdvojiti oko 500 hiljadamaraka.

Bitka dobijena, borba se nastavlja- Bitka je dobijena, ali ne i rat. Borba se na-stavlja. Svi bismo bili sretni da se možemo

posvetiti drugim ekološkim problemima,kao što su plasti čne kese ili solarna ener-gija, a ne zagađenju zraka - kazao je Le-meš na press konerenciji održanoj na-kon protesta.Na adrese prozvanih institucija i Arcelor-Mittala poštom su odaslani izneseni za-

htjevi. Sada se čeka njihovo izjašnjenje.

Obećanje Općine Zenica da će do 15. januara održati tematsku sjednicu te in-stalirati opremu za monitoring, Lemeš jepozdravio, istakavši kako se nada da ćeo nekim zahtjevima ubrzo pričati u proš-lom vremenu.- Svjesni smo da se stvari ne mogu rije-šiti preko noći, ali je prošlo 3.000 noći idana. Želimo kontinuitet dešavanja, a

ne kontinuitet laži – kazao je dr. Drljević.

3ZE-DO eko Zima 2012.



Upravni odbor Fonda za zaštitu oko-liša Federacije BiH, na prijedlog nje-govog direktora, na 35. sjednici, odr-žanoj 12. oktobra 2012, a na osnovuprovedenog javnog konkursa za ko-rištenje sredstava Fonda za zaštituokoliša FBiH, za realizaciju programa,projekata i sličnih aktivnosti iz oblastizaštite okoliša za 2012, donio je Odlu-ku o odabiru korisnika tih sredstava.Prema ovoj odluci su dva LOT-a – prvi

se odnosi na sunansiranje programa,projekata i sličnih aktivnosti sredstvi-ma prikupljenih od općih i posebnihvodnih naknada, a LOT 2 se odnosi nasunansiranje programa, projekatai sličnih aktivnosti sredstvima priku-pljenim od naknada, koje se plaćajupri registraciji motornih vozila, a u ciljupodsticanja smanjenja zagađenja zra-ka od izduvnih gasova u saobraćaju.

Nezadovoljni u ZDK

Ukupni iznos za LOT 1 je 16 miliona i52 hiljade KM, koje je dobilo 80 apli-kanata sa područja FBiH. S obzirom

da na području ZE-DO kantona eg-zistiraju velike kompanije poput Ar-celorMittala, Termoelektrane Kakanj,Preventa, Tvornice cementa Kakanj,Natron Hayata, naš kanton je dobio jako malo sredstava – samo milioni 40 hiljada KM, što je u procentimatek 6,2 odsto. Primjerice, grad Mo-star je samo za projekt zaštite rijekeNeretve, odnosno za izgradnju glav-nog kanalizacionog projekta, dobio

dva miliona maraka. Stoga je VladaZE-DO kantona, odnosno resornoMinistarstvo, odlučilo da poduzmeodređene korake kako bi ova raspo-

››› RASPODJELA SREDSTAVA FEDERALNOG FONDA ZA ZAŠTITUOKOLIŠA U 2012. PO OSNOVU JAVNOG KONKURSA

Potpisani ugovori za

odobrene projektedjela sredstava u narednom periodubila pravičnija, odnosno da se sred-stva vraćaju tamo, odakle se i ubiru.

Općina Zenica očekivala

mnogo više

Kada je riječ o LOT-u 2, ukupno jepodijeljeno dva miliona i 780 hiljadaKM za 24 aplikanta, od čega je ZE-DO kanton dobio tek 400 hiljada KM,

što je u procentima izraženo 14,3 od-sto. Po osnovu LOT-a1 i LOT-a2 uku-pno je podijeljeno 18 miliona i 832hiljada KM, a od tog iznosa projektisa područja ZE –DO kantona inansi-rat će se sa svega milion i 440 hilja-da KM, što je 7,6 odsto od ukupnihsredstava Federalnog onda za 2012.po osnovu pomenutog javnog kon-kursa. Tako je, primjerice Općini Ze-nica za projekt „Nabavka, isporukai održavanje stanica za monitoringkvalitete zraka“ odobreno samo 300hiljada maraka, iako je ova općinaaplicirala za pomenuti projekt za mi-lion KM.

Prema Odluci o odabiru korisnikasredstava Federalnog Fonda za zašti-tu okoliša za 2012. na osnovu javnogkonkursa, Sarajevski kanton je dobiočetiri miliona i 945 hiljada KM, ili 26,3odsto, Hercegovačko-neretvanski trimiliona i 390 hiljada KM ili 18 odsto,Tuzlanski kanton tri miliona i 240 hi-ljada KM ili 17,2 odsto, a ZE-DO kan-ton milion i 440 hiljada KM ili 7,6 od-sto sredstava.

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline je na pomenuti objavljeni javni konkurs apliciralo s projektom izrade tehničkedokumentacije za rješavanje problema otpadnih voda Kantonalne bolnice uZenici. To je izuzetno značajan projekt, nažalost Federalni ond ga nije odo-brio, uz obrazloženje, doduše usmeno, da još nije realiziran projekt upravljanjainektivnim otpadom u ZDK, za koji je ovaj ond Vladi ZDK odobrio milion i sto-tinu hiljada KM. No, javnosti je već dobro poznato da od šest ponuđača, kojisu se prijavili na međunarodni tender za nabavku i ugradnju opreme za zbri-

njavanje inektivnog otpada u pet zdravstvenih ustanova na području ZDK, ni jedan nije udovoljio uvjetima tog tendera, tako da će biti ponovljen, a nakonšto su riješene žalbe pojedinih ponuđača. S obzirom na to da je Vlada ZDK sprojektom zbrinjavanja inektivnog otpada aplicirala u 2011, a s novim projek-tom u 2012, Fondu je dostavljen prigovor.

KANTON




KANTON

Odobrenim sredstvima u iznosu od mili-on i 40 hiljada KM Federalnog onda za za-štitu okoliša, a po osnovu LOT-a1 u ZE-DOkantonu nansirat će se slijedeći projekti:Općina Doboj Jug - Fekalna kanali-zacija Karuše u sistemu separatne ka-

nalizacije ove općine, riječ je o projek-tu JKP Vis, u iznosu od 50 hiljada KMi Studija izvodljivosti za idejni projektza Projekt izgradnje centralnog uređa- ja prečistača za tri općine – Doboj Jug,Usora i Tešanj – 80 hiljada KM

Općina Maglaj – Nastavak radova naizgradnji ekalne kanalizacije naseljaMisurići, vrijednost projekta 150 hilja-da KM i Zaštita vodotoka rijeke Bosneod onečišćavanja iz energetskih po-strojenja Natron Hayata, projekt ovekompanije – iznos 100 hiljada KM,Općina Usora – projekt KanalizacijaŽabljak – u iznosu od 100 hiljada KM,Općina Visoko – projekt „Zaštita izvo-

rišta Vrutak – iznos 100 hiljada KM, JKPVisočica i Izrada projektno-tehničkedokumentacije elaborata za zaštituizvorišta Močila u Smršnici, riječ je oprojektu Medrese „Osman e. Redžo-vić“, iznos 10 hiljada KM.Općina Kakanj – Izrada elaborata za-štitnih mjera i određivanje zona sani-tarne zaštite izvorišta Pitka voda, JPVodokoma Kakanj, u iznosu od 30 hi-ljada KM i projekt Izgradnja kanaliza-cionog sistema u slivu rijeke Trstioni-ce, I aza – iznos 100 hiljada KM.Općina Žepče – projekt Taložnik pje-

skolov – prihvat pripadajućeg i krutog

otpada ispred pumpne stanice na ka-nalizacionom kolektoru uz rijeku Bo-snu za grad Žepče, između Š17 i Š16– 50 hiljada KM,

Odobreni projekti u ZE-DOkantonu iz lot-a 1

Općina Zenica – projekt PDRD „Mošća-nica“ Izvođenje nadogradnje kaseta zaodlaganje otpada – 50 hiljada KM i Stu-dija izvodljivosti i idejni projekt kom-pletnog sistema prikupljanja transportai prečišćavanja otpadnih voda Arcelor-Mittala Zenica – iznos 50 hiljada KM,Općina Zavidovići – Izrada projek-tno-tehničke dokumentacije za iz-gradnju lterskog postrojenja navodovodu Suha, projekt JKP Radnik –iznos 50 hiljada KM.Općina Tešanj – Projekt odvodnje i tre-tman otpadnih voda iz radnog kruga

Pobjeda Tešanj – iznos 40 hiljada KM i

Izrada stručnih podloga za I azu snab-dijevanja vodom općine Tešanj, uz pro-vođenje istražnih radova – iznos 80 hi-ljada KM.

Odobreni projekti u ZE-DOkantonu iz lot-a 2

Općina Maglaj – Obnova starih i us-postava novih gradskih drvoreda, projekt Komunalnog javnog društva Ma-glaj – 50 hiljada KMOpćina Kakanj – Sanacija drvoreda iparkovskih površina u Kaknju, projektZavoda za planiranje i izgradnju opći-ne Kakanj – 25 hiljada KM i Rekultiva-cija obalnog područja Zgošće i rijeke

Bosne, II aza – 25 hiljada KMOpćina Zenica – Nabavka, isporukai održavanje stanica za monitoringkvalitete zraka u općini Zenica – 300hiljada KM.




Od jeseni 2012. godine zaživjela jeUredba o vrstama naknada i kriteri- jumima za obračun naknada za za-gađivače zraka, poznatija kao Uredba„Zagađivač plaća“. U skladu sa Zako-nom o Fondu i ovom Uredbom, Fe-deralni ond za zaštitu okoliša je za-gađivačima izdao rješenja o visinamanaknada koje trebaju platiti za zagađi-vanje zraka.- Naknade koje trebaju platiti pojedinevelike kompanije i industrijska postro-

jenja u ZE-DO kantonu za zagađivanje zraka su uglavnom na očekivanom ni-vou, no za neke zagađivače nismo oče-kivali da će biti tako niske. S obzirom na

to da je ova Uredba stupila na snagu u jesen 2012. zagađivači će zapravo pla-titi 50 odsto naknada za 2011. godinu –

kaže Sead Čizmić, pomoćnik ministraza zaštitu okoline u kantonalnom Mi-nistarstvu za prostorno uređenje, pro-met i komunikacije i zaštitu okoline.Prema ovoj Uredbi Termoelektrana

Kakanj će zbog ogromnih godišnjihemisija SO

2, koje se kreću od 70 – 80

hiljada tona, morati platiti i najvećunaknadu za zagađivanje zraka. U pita-nju je iznos od milion i 800 hiljada KM,što je polovica od tri miliona i 600 hi-ljada KM. Puni iznos će TE Kakanj mo-rati platiti već slijedeće godine.Kada je riječ o zeničkoj kompaniji Ar-celorMittal, njene godišnje emisijesumpornog dioksida (SO

2) su 10.053

tone, NOx – 2.217 tona i prašine1.397 tona, pa su iznosi naknada zazagađivanje zraka ovim polutanti-ma koje mora platiti slijedeći – zaprašinu - 170 KM po toni, za NOx –

36 KM po toni i za SO2

– 38 KM potoni. Dakle, za ova tri polutanta Ar-celorMittal treba platiti pola iznosa

od 579 hiljada KM, kolika je ukupnaobračunata naknada za ovog zaga-đivača za 2011.Najmanju naknadu plaća Tvornica ce-menta Kakanj - ukupno 19 hiljada KM,

››› OD JESENI 2012. GODINE

Zaživjela Uredba „Zagađivač plaća“

a s obzirom da je dužna, kao i ostali

zagađivači platiti 50 odsto iznosa to jenešto manje od deset hiljada KM, dok je maglajski Natron Hayat obavezanplatiti oko 43 hiljade KM.Ukupno je sa područja ZDK po osno-vu ove Uredbe Federalnom ondu zazaštitu okoline plaćeno oko dva milio-na i 179 hiljada KM.- Evidentno je da TE Kakanj plaća naj-veću naknadu za zagađivanje zraka,a upitna je naknada ArcelorMittala jer nisu uračunate sve emisije zagađuju-

ćih materija koje ova kompanija emi-tira u zrak, već samo one zagađujućesupstance iz šest kontrolisanih dimnja-ka, pa će se u narednom periodu morati uraditi neke korekcije – ističe Čizmić.

- Federalni ond za zaštitu okoliša je u skladu sa Zakonom o Fondu, biodužan da sredstva zagađivača po osnovu naknada za zagađivanje zra-ka u iznosu od 70 odsto vrati kantonima, a 30 odsto tih sredstava ostavi usvom budžetu. Fond do danas ni jedne konvertibilne marke od ovih nakna-da nije transerisao ZE-DO kantonu i mi ćemo morati upozoriti čelne ljudeFonda da se ponašaju u skladu sa okolinskim zakonima – riječi su pomoć-nika ministra u resornom kantonalnom Ministarstvu.

Fond kontinuirano transeriše sred-stva koja se prikupljaju po osnovuPravilnika o registraciji motornihvozila. Za jedanaest mjeseci ovegodine u ZE-DO kanton je transe-rirano milion i 23.232 KM, a od toga80 odsto sredstava, riječ je o izno-su od 818.586 hiljada KM, dobija-

ju općine za programe, projekte iaktivnosti iz oblasti zaštite okoliša,a 20 odsto, odnosno 204.646 KM,dobija Vlada ZDK.

KANTON




U pripremi je izrada konačnog rje-šenja za zaštitu od buke na ranžirnojželjezničkoj stanici Površinskog kopa„Vrtlište“ u Rudniku mrkog uglja Ka-kanj.Pretovarni sistem za prijem, utovar itransport uglja sa Površinskog Kopa„Vrtlište“, zvanično je u rad pušten po-četkom oktobra ove godine. Njegovazavršna tačka je ranžirna stanica u kojoj se ugalj utovara u željezničke vago-ne. Tokom ove godine u više navrataizvršeno je dnevno i noćno mjerenjebuke prilikom rada ranžirne stanice.Dobiveni rezultati su opredijelili Upra-vu Rudnika Kakanj, da u interesu sma-

njenja buke na ovoj ranžirnoj staniciugradi posebne materijale kojima ćese smanjiti buka.Rješenje koje su ponudili stručnja-ci Rudnika podrazumijeva izgradnjuzaštitnog zida od jednostrano apsor-birajućih aluminijskih panela. Predvi-đena su tri segmenta u jednom zidudužine 4.000 mm i visine 4.000 mms obje strane utovarnog bunkera. Izovakvih segmenata biće montiranadva zida ukupne dužine po 12 metara.

Trenutno je u toku tenderska proce-dura za odabir dobavljača potrebnogmaterijala.Zaštitni zid od buke će biti instaliranuz utovarni bunker duž škarpe nasipana kojem je izgrađena ranžirna želje-znička stanica.

Eko unaprjeđenja

Postrojenje za prečišćavanje vodeiskorištene i onečišćene u proizvod-nom procesu modernizovano re-konstrukcijom koja je dala očekivaneeekte tako da se voda uzeta iz otvo-renog vodotoka – rijeke Bosne, nakontretmana u postrojenju „Putox“, vraća

u rijeku Bosnu čistija nego što je iz njeuzeta.U Rudniku mrkog uglja „Kakanj“ je zapotrebe PK „Vrtlište“ prije više od de-set godina izgrađen industrijski vodo-vod sa vodozahvatom iz otvorenogvodotoka – rijeke Bosne. Vodovodunkcionira tako što centriugalnapumpa crpi vodu iz rijeke i usmjerava

je u lter koji sve čestice u vodi veli-čine iznad 100 μm izbacuje u taložnik nečistoća, a preko ltera u odgovara- juće rezervoare za različite tehnološ-ke potrebe. U tehnološkom ciklususe voda onečišćava motornim uljima,natom, natnim derivatima, te ekal-nim i oborinskim vodama.Nakon što voda bude upotrijebljena uproizvodnom procesu, usmjerava se upostrojenje za prečišćavanje otpadnihvoda „Putox“. Ovo postrojenje vraćavodu u prirodu, odnosno rijeku Bosnu,

ali potpuno očišćenu. Razvojem novihtehnologija i zastarijevanjem postoje-ćeg sistema za tretman otpadnih voda„Putox“ ukazala se potreba za njego-vom rekonstrukcijom.Prošlo je dva mjeseca od njegove re-konstrukcije i u ovom periodu posti-gnuti su očekivani eekti. Iskorištenavoda se u prirodu vraća kvalitenija i či-stija nego što je iz nje uzeta.

Na Putoxu novi separator

Dr. Omer Jukić, odgovorni je projek-tant na ovom poslu, a bio je nadzorniorgan na izgradnji postrojenja „Putox“,kojeg je izgradila rma „Unioninvest“po austrijskoj licenci. Poslije gotovo

trideset godina ponovno je došao upriliku da radi na „Putox“-u, ali ovogputa na njegovom unaprjeđenju. Evošta nam kaže o urađenoj rekonstruk-ciji:- S obzirom na činjenicu da je zastarje-la tehnologija koja se koristi u postroje-nju za tretman otpadnih voda „Putox“ onečišćenih motornim uljima, masti-

ma i natnim derivatima, instalirali smo savremenije uređaje za tretmanovih voda. U tom kontekstu dosadašnji separator ulja sa tri komore koristimokao bazen za taloženje mulja (talož-nik), odakle se dekantirana otpadnavoda i na njoj plivajuće ulje, masti i natni derivati, preko preljeva i sabirni-ka preljevene otpadne vode, usmjeravau separator ulja, masti i natnih deriva-ta s koalescentnim flterom italijanskefrme ISEA, TIP OTTO-PE 060 s proto-kom od 6,00 l/s, a iz njega se preostala

otpadna voda usmjerava u kanalizaci-oni sistem i dalje u rijeku Bosnu.Novi separator je izveden u skladu snormama DIN 1999 Part 1. i DIN 4040Part 2./Part 3 (Evropska Direktiva91/271 E.N.). Osim toga, kvalitet in-fuenta zadovoljava uvjete propisane„Pravilnikom o graničnim vrijednosti-ma opasnih i štetnih tvari za tehno-loške otpadne vode prije njihovog is-puštanja u sistem javne kanalizacije,odnosno u drugi prijemnik“ ("Službe-

ne novine FBiH" 50/70 od 29.06.2007.godine). Separator je k lase I (koncen-tracija mineralnih ulja < 5 mg/l ; uljai masti < 20 mg/l i odstranjuje > 90%plivajućih tvari).

››› EKO UNAPRJEĀENJA U RMU KAKANJ

Zaštita od buke na “Vrtlištu”

PRIVREDA I EKOLOGIJA




Piše: Pro.dr.sc.Smajil

Durmišević, prim.dr.med.spec .

TEMA BROJA

Kantonalni zavodza javno zdravstvo

ZenicaTeleon: +387 32 443 540

Fax: +387 32 443 530e-mail: [email protected]

Cantonal PublicHealth Institute of ZenicaID broj: 421810029000672000 Zenica,Fra Ivana Jukića br.2Bosna i Hercegovina

Dobrom inormiranošću umanjuje-mo često nepotrebne strahove odkontakata i susreta s bićima kojanam život čine sadržajnijim i kvali-tetnijim, a ujedno sebi osiguravamo

bolju zaštitu od mogućih bolesti.Evo šta bi o najčešćim zoonozamatrebali znati svi vlasnici kućnih lju-bimaca, ali i oni koji to nisu.Slučajevi bolesti koje prenose kuć-ni ljubimci događaju se vrlo rijetko.U jednom periodu bila je nešto uče-stalija psitakoza koja je bila vezanaza uvoz papiga i drugih ukrasnihptica koje su se prodavale “na crno”,a u tim slučajevima se zaobilazi ve-terinarska služba i karantin ptica.

Bolest se očituje kao srednje teškaupala pluća koja se uspješno liječilijekovima tetraciklinom ili azitro-micinom. Zadnji slučajevi u Hrvat-skoj su bili zabilježeni prije desetak godina vezano uz jesensku izložbuukrasnih ptica.Jedna od zoonoza o kojoj se čestogovori je toksoplazmoza, no ona jeviše izvikana, nego što uistinu pred-stavlja medicinski problem. Naime,s toksoplazmom se može često doćiu dodir, zbog čega se razviju anti-tijela koja se zadržavaju u tijelu re-lativno dugo pa ako budu uočenaprilikom pretraga krvi, to nerijetkoizazove strah kod pacijenta, poseb-

no ako je riječ o trudnicama. Među-tim, to nije nikakav zabrinjavajućinalaz jer u našoj populaciji vrlo vi-sok postotak osoba (čak oko 80 od-sto) ima pozitivna antitijela na tok-

soplazmozu. Osim toga, simptomisu vrlo blagi – povećani limni čvo-rovi i blago povišena temperatura,pa se kod osoba koje imaju norma-lan imunološki aparat i ne preporu-čuje nikakva terapija.

Bolesti kućnih ljubimaca i

divljih životinja

Što se tiče ehinokokoze ili takozva-ne pseće trakavice, ta je bolest ma-

nje vezana za kućne ljubimce, a višeuz ekstenzivan, odnosno nekontroli-ran uzgoj pasa i smanjene higijenskeprilike. Ali, psi koji imaju rodovnik idolaze od registriranih uzgajivačaredovito se dehelmentiziraju (iz nji-hovih crijeva uklanjaju se gliste kojesu uzročnici bolesti), i to spada u ve-terinarsku rutinu. Bolest uzrokuje ra-zvoj cista u organima, najčešće je-tri i plućima, koje se uspješno liječekombinacijom lijekova s ubrizgava-njem čistog alkohola u samu šuplji-nu ciste, a ako je potrebno, ponekadse može obaviti i kirurško uklanjanjeciste. Ako su ehonokokne ciste loci-rane na hirurški teško pristupačnom

i anatomski rizičnom mjestu mogupredstavljati značajan zdravstveni iklinički problem.Prije nekoliko godina oko Siska jebilo nekoliko slučajeva tularemije –

bolesti koja se očituje upalom plu-ća i limnih čvorova koju prenosezečevi. Kada čuju da je izvor zarazezec, ljudi obično krivo pretpostav-ljaju da je riječ o kuniću, no kunićikoji se kupuju u trgovinama kućnimljubimcima i ne izlaze iz kaveza nepredstavljaju opasnost, već su izvorisključivo divlji zečevi, a zarazi suzapravo najizloženiji lovci.Postoji i virus hemoragične grozni-ce, bolesti poznatije kao mišja gro-

znica, koju prenose glodari, ali i uovom slučaju riječ je isključivo odivljim životinjama, a ne o glodari-ma koji žive u kavezima i prodaju seu trgovinama kućnim ljubimcima.Što se tiče kućnih glodara među nji-ma može cirkulirati i virus takozva-nog limocitarnog horio-meningiti-sa, ali to je ekstremno rijetko.

(Ne)opravdan strah

od bjesnila?

I naposljetku, tu je bjesnilo kojegase ljudi obično najviše pribojava- ju. Za strah nema velikog razloga, jer prevencija dobro unkcionira i

Zoonoze kod kućnih ljubimaca




TEMA BROJA

svi psi u kontroliranom uzgoju suobavezno cijepljeni, tako da kodnas slučajeva bjesnila i nije bilo, a izadnji slučaj u Hrvatskoj prije pet-naestak godina također je bio po-vezan sa divljim životinjama, odno-sno šumskim bjesnilom, a zaraženaosoba bila je lovac. Bjesnilo se u BiH

pojavljuje sporadično. Najveći brojslučajeva je zabilježen u populacijidivljih životinja, odnosno kod lisica.U cilju sprječavanja pojave bjesni-la kod životinja, a time i smanjenjarizika za obolijevanje ljudi, u skla-du sa legislativom na snazi u BiHse provodi obavezna vakcinacijapasa protiv bjesnila jednom godiš-nje. Obaveznoj redovnoj vakcinacijipodliježu svi psi stariji od tri mjese-ca, dok se u određenim situacijama

može narediti vakcinacija i ostalihvrsta životinja. Za vakcinaciju se ko-risti inaktivisana vakcina (od mrtvogvirusa). Ove vakcine stvaraju otpor-nost za dvije do tri sedmice, a imu-nitet traje oko godinu dana. U Bosnii Hercegovini je pojava bjesnila kodljudi rijetka, ali postoji realna opa-snost od ove bolesti o čemu svje-doče podaci iz epizootiološke kartebjesnila u FBiH tokom 2000 - 2001.godine tehnikom luorescentne mi-kroskopije registrovana su 62 pozi-tivna slučaja, a od toga 88,71% koddivljih životinja i 11,29% kod doma-ćih životinja. U odnosu na sezonal-nost najveći prosječan broj sluča- jeva bjesnila utvrđen je u perioduoktobar - april, a bolest je zabilježe-

na u skoro svim područjima Federa-cije BiH. U BiH su registrirani smrtnislučajevi od ove bolesti.Ukratko, kada je riječ o držanju kuć-nih ljubimaca, nema mjesta za pani-ku i strah od nekakvih teških bolestikoje bi oni mogli prenijeti na čovjeka,posebno uz pridržavanje osnovnih hi-

gijenskih i preventivnih mjera, tj. mo-gućnosti zaraze zaista su svedene naminimum.

Prevencija-najbolja zaštita

Najsigurniji način da se zoonozeizbjegnu je dobra prevencija. Pri-državanjem osnovnih preventivnihmjera može se, ako ne posve uklo-niti, onda barem značajno smanji-ti mogućnost inekcije uzročnikomneke od bolesti, koje na nas mogupreći sa ljubimaca ili neke druge ži-votinjske vrste: redovno tretirajte

vašeg kućnog ljubimca protiv pa-razita po preporuci veterinara, jerna taj način uklanjate parazite, alii sprječavate daljnju kontaminaci- ju okoliša; posvetite više pažnje lič-noj higijeni, osobito pranju ruku; re-dovno uklanjajte izmet životinja sasvih površina; tretirajte vaše kućneljubimce protiv buha, jer one moguprenijeti neke vrste trakavica; ne do-puštajte djeci da idu bosa ili da ležena igralištima koja su uprljana izme-

tom životinja; ne pijte vodu sa mje-sta koja mogu biti kontaminiranaživotinjskim urinom i izmetom; oba-vezno i redovno perite voće i povrćeprije konzumiranja.

Kada je riječ o držanju kućnih ljubimaca, nema mjesta za paniku istrah od nekakvih teških bolesti koje bi oni mogli prenijeti na čo-

vjeka, posebno uz pridržavanje osnovnih higijenskih i preventivnihmjera, tj. mogućnosti zaraze zaista su svedene na minimum.




OKRUGLI STO

U organizaciji NIPD „Naša riječ“ Zenicai Časopisa „ZE-DO eko“ polovicom no-vembra ove godine održan je okruglisto o temi „Upravljanje inektivnim ot-padom na području ZE-DO kantona“,odnosno o problematici medicinskogi animalnog otpada i njihovog zbri-njavanja. Suorganizator ovog struč-

nog skupa bila je kompanija PreventLeather Sarajevo d.o.o. Visoko. Ovajskup okupio je iz ZE-DO kantona, ali iBiH ljude od struke, predstavnike vla-sti, akademske zajednice, privrednihsubjekata, kojih se tiče ova problema-tika, kao i NVO-a. Uvodničari na ovomokruglom stolu su bili: pro. dr. Smajil

Durmišević, načelnik Službe za hi-gijenu i zdravstvenu ekologiju Kan-tonalnog zavoda za javno zdravstvoZenica, pro. dr. Jovan Sredojević, re-dovni proesor na Mašinskom akulte-tu UNZE, Muhamed Muminović, su-radnik za okoliš Prevent grupacije nanivou BiH i Jasmina Hrnjica Bajra-

mović, dipl. san. inžinjer, iz rme Gri-zelj dd Sarajevo.Okrugli sto otvorio je direktor Kanto-nalnog zavoda za javno zdravstvo doc.dr. Suad Sivić. - Pristup upravljanju inektivnim otpa-dom zahtijeva kompleksno promišljanjei multidisciplinarne timove, koje mi po-

kušavamo ormirati. Vjerujem da će ovaj okrugli sto dati odgovore i ponuditi pri-mjenjiva rješenja u cilju rješavanja ove

problematike - istakao je direktor Sivić.U ime Univerziteta Zenica obratio se ipro. dr. Safet Brdarević, prorektor zanastavu.

Ne postoji registar

subjekata koji produciraju

infektivni otpad

Pro. dr. Smajil Durmišević izlagao jeo temi „Zdravstveni značaj uklanjanjaotpadnih materija“. Dio svog izlaganjaposvetio je zdravstvenom otpadu.

- Prema Svjetskoj zdravstvenoj orga-nizaciji ovaj otpad se može podijeliti uosam glavnih kategorija – opći i urba-ni otpad, patološki otpad, armaceutski otpad, boce pod pritiskom, hemijski ot-

pad, radioaktivni, oštri i šiljati predmeti,inektivni i potencijalni inektivni otpad.Količina zdravstvenog otpada se krećeod 1,2 do 4,4 kilograma/krevet/dan. -Pro. dr. Jovan Sredojević govorio jeo temi „Upravljanje inektivnim otpa-

dom na području ZE-DO kantona“.

- Pripremiti ovako zahtjevan reerat, a dane postoji urađena široka studija, sa regi-strom svih učesnika u produkciji ovih ot-

››› U ORGANIZACIJI NIPD „NAŠA RIJEČ“ ZENICA I ČASOPISA „ZE-DO eko“- OKRUGLI STO „UPRAVLJANJE

Za zbrinjavanje infektivnog otpada

Okrugli sto izazvao veliko interesovanje

Direktor NIPD "Naša riječ" Sajto Ćehović pozdravlja goste

Pro. dr. Smajil Durmišević

pro. dr. Jovan Sredojević




OKRUGLI STO

pada i sistemima, kojim se zbrinjavaju naokolišno prihvatljivi način, bio je veoma

zahtjevan posao... S obzirom na to da

sam proesor na Mašinskom akultetute istovremeno i projektant nekih tehno-loških sistema, stanovišta sam da sistemupravljanja ovim otpadom zapravo za-htijeva jedan inženjerski pristup... – na-glasio je Sredojević.

Otpad nije smeće

Predstavnik rme Prevent Leather Sa-rajevo d.o.o. Visoko Muhamed Mumi-nović prezentirao je temu „Aspektiupravljanja organskim otpadom iz ko-žarske industrije“, a to je bila i prilikada upozna prisutne sa djelatnošću r-me Prevent Leather te sa nastankomotpada u proizvodnom procesu, kaoi projektima urađenim u prošloj i ovojgodini, kao i onima koji će se imple-mentirati 2013.

- Danas naša kožara generira oko osamhiljada tona organskog otpada godišnje...Recikliranje i ponovno korištenje organ-skog otpada jesu aspekti koji su zastuplje-ni u Prevent Leatheru. Dio tog otpada je in-

teresantan drugim industrijama, imamo i jedan dio otpada koji se izvozi u zemljeEvropske unije, za proizvodnju kolagenau armaceutskoj, odnosno kozmetičkoj in-

dustriji. Upotreba organskog otpada kaoobnovljive energije jeste put kojim bi svi mi trebali težiti. Dakle u Prevent Leathe-

ru smo stava da otpad nije smeće i da seiz njega može izvući dodatna vrijednost - kazao je Muminović.Jasmina Hrnjica Bajramović iz rmeGrizelj dd Sarajevo izlagala je o temi„Termički tretman kao rješenje za eek-tno upravljanje animalnim i medicin-skim inektivnim otpadom“.Govoreći o ekonomskim eektima kojemože donijeti termički tretman ani-malnog otpada Hrnjica – Bajramović je prezentirala i ove podatke iz ZDK:

- Dnevno klanje stoke iznosi 70 hilja-da kilograma, pri čemu se produciraoko 24 hiljade kilograma animal-nog otpada. Termičkim tretmanom iz ovog otpada se može proizvesti okostotinu kilograma po satu krvnogbrašna, 130 kilograma /h koštanog,230 kg/h mesnog brašna, 10 kg/h ekoulja i 350 kg/h eko đubriva. Krvno, ko-štano i mesno brašno su vrijedna hra-na za kućne ljubimce i zoo životinje,dok je eko ulje značajno za kozmetič-

ku industriju, a eko đubrivo za horti-kulturu. Ekonomski eekt od prodajeovih količina bi iznosio oko 2,5 mili-ona eura.

INFEKTIVNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZDK“

nužna sistemska rješenja

Ovaj okrugli sto bio je i prilika zapromociju 27. jesenskog broja ča-sopisa „ZE-DO eko“. Učesnici okru-glog stola, kojima je podijeljen ovajbroj, su izrekli pohvale izdavaču –NIPD „Naša riječ“ Zenica i uredniš-tvu, za ovo specijalno izdanje, koje

izlazi sedmu godinu zaredom, podpokroviteljstvom Ministarstva zaprostorno uređenje, promet i ko-munikacije i zaštitu okoline ZE-DOkantona, a u zadnje vrijeme i uz po-dršku ederalnog Fonda za zaštituokoliša. Kao inormativno-stručničasopis itekako je u minulih sedamgodina doprinio promociji ekološ-ke svijesti među osnovcima, sred-njoškolcima, studentima i uopće či-tateljima svih starosnih dobi.

Uskoro će NIPD „Naša riječ“ Zenicaobjaviti i Zbornik radova sa oba okru-gla stola.

Muhamed Muminović

Jasmina Hrnjica Bajramović

Promoviran27. broj časopisa „ZE-DO eko“

GODINA VIIl Broj 27l Jesen 2012.

ČASOPISO ZAŠTITIŽ IVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNOUREĐENJE, PROMET IKOMUNIKACIJE IZA ŠTITU OKOLINE ZDK

CIJENA 1 KM

Centrala: 032/445-520; 445-221 Vrandučka bb (Pečuj)

Tel.: 032/456-350; Fax: 456-346Benzinska pumpa 446-040




OKRUGLI STO

12 ZE-DO eko

Okrugi sto „Zbrinjavanje inektivnogotpada u ZE-DO kantonu“ prvi je

skup ovakve vrste na kome je ana-litički progovoreno o zbrinjavanjumedicinskog, kako opasnog, tako ineopasnog otpada u ZE-DO kanto-nu. Pravu analizu, ali i kritički osvrtna zbrinjavanje medicinskog otpadadala su dvojica uvodničara u svojimreeratima – pro. dr. Smajil Durmi-šević te pro. dr. Jovan Sredojević.Pro. dr. Durmišević je, između osta-loga, naglasio kako neodgovarajući

i nehigijenski postupci sa medicin-skim otpadom dovode do niza rizika,prvenstveno za zdravstvene radnikei ostalo osoblje koje ovim otpadomrukuje, za pacijente, posebno imuno-decijentne, do opasnosti za okoliš imogućnosti sekundarnog širenja in-ekcija. On je dio svog reerata posve-tio i zbrinjavanju zdravstvenog otpa-

da. Pro. dr. Sredojević je prezentirao

u svom radu i neke, kako je kazao,prognozne podatke.

U ZDK se godišnjeupotrijebi 660 hiljadainjekcija i infuzija

U dvanaest općina ZDK egzistirajudvije bolnice, 13 domova zdravlja, 12poliklinika, 40 stomatoloških i 17 gi-

nekoloških ordinacija. Sve ove institu-cije produkuju medicinski, odnosnoinektivni otpad. Godišnje se u ZDK liječi 33 hiljade pacijenata, obavi oko7.500 zahvata, oko 20 hiljada radiološ-kih pretraga, upotrijebi oko 660 hilja-da injekcija i inuzija, obradi 72 hiljaderana, uzme 30 hiljada briseva ...U Planuupravljanja otpadom na području ZE-DO kantona operira se sa podatkomda godišnja produkcija opasnog me-

dicinskog otpada iznosi 442 tone ...Pro. dr. Sredojević je u svom reeratukao primjer odgovornog zbrinjavanjaopasnog i neopasnog medicinskog

otpada naveo JP Kantonalnu bolnicu

Zenica, u kojoj se zbrinjava ova vrstaotpada i iz dva centra za dijalizu, kojiegzistiraju u Visokom i Žepču te vrlomala količina iz drugih medicinskihustanova. U Kantonalnoj bolnici Zeni-ca uposleno je i lice, odgovorno za tre-tman i zbrinjavanje medicinskog otpa-da. Inače, sve količine ovog otpada napojedinim odjeljenjima se razdvojenosakupljaju, sa evidentiranjem inektiv-nog i potencijalno inektivnog otpadau propisane kante i vreće, a potom seobrađuje u sterilizatoru tipa 669 PPG.Nakon toga se drobi u drobilici, a ondase ovaj otpad, uz uredno urađen izvje-štaj o sterilizaciji, odlaže na sanitarnudeponiju „Mošćanica“, Zenica.

Otpad iz bolnice Tešanjzbrinjava se u Doboju

U Općoj bolnici Tešanj, prema poda-cima koje smo dobili od Esada Zilki-ća, glavnog medicinskog tehničara uovoj zdravstvenoj ustanovi, inače za-duženog za zbrinjavanje ovog otpa-da, šprice, igle, upotrijebljeni zavojnimaterijal, sakupljaju se po odjelimau specijalne kartonske kontejnere.- Zadužena osoba kupi inektivni otpad, odvozi u specijalne bravom osi-gurane kontejnere i po prikupljenoj ko-ličini, dolazi zadužena osoba iz Opštebolnice Doboj, s kojom imamo potpi-san ugovor o odvozu ove vrste otpada

te ga specijalnim vozilom odvozi u krugdobojske Bolnice, u kome je montirano postrojenje za njegovo usitnjavanje i inaktivisanje –kaže Zilkić.

KB Zenica primjer odgovornogzbrinjavanja medicinskog otpada

Kako je poznato Vlada ZDK, posred-stvom Ministarstva za prostornouređenje, promet i komunikacije izaštitu okoline, je u završnoj azi im-plementacije projekta zbrinjavanjainektivnog otpada u pet zdravstve-nih ustanova na području ZDK. Ri-

ječ je o projektu vrijednom milioni stotinu hiljada KM, koji se nancirasredstvima ederalnog Fonda za za-štitu okoliša. Kada bude implemen-

tiran ovaj projekt, domovi zdravlja,stacionar i privatne zdravstveneustanove svoj inektivni otpad ćezbrinjavati u KB Zenica.

KB Zenica primjer odgovornog zbrinjavanja medicinskog otpada




Dr. Fatima Ba-šić, epidemi-ologinja u JUDom zdravljaZenica:Izuzetno je po-hvalno da jeNIPD „Naša ri-

ječ“ organizi-rala okrugli stoo problemati-

ci inektivnog,odnosno ani-malnog i me-

dicinskog otpada, s obzirom na to da ova vrsta ot-pada. ima velikog utjecaja na zdravlje ljudi. Kada

je riječ o zbrinjavanju inekt ivnog otpada u domo-vima zdravlja, za nas predstavlja veliki problemprikupljanje i privremeno zbrinjavanje medicin-skog otpada, transport te velika sredstva koja tre-ba uložiti za njegovo deinitivno zbrinjavanje, adomovi zdravlja ih nemaju. Dakle potrebna nam

je podrška svake vrste.. .Sead Čizmić, pomoćnik ministra za zaštitu okoline u Ministarstvu zaprostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK:Resorno kantonalno Ministarstvo je 2011. ederalnom Fondu za za-štitu okoliša apliciralo s projektom „Zbrinjavanje inektivnog otpa-da u ZDK“ i za ovaj projekt odobrena su nam sredstva od milion istotinu hiljada KM. Ministarstvo je ove godine raspisalo međuna-rodni tender za nabavku opreme za tretman inektivnog otpada, alinijedan od šest prijavljenih ponuđača nije zadovoljio uvjete tende-ra, pa smo ga poništili. Javni tender će ponovno biti raspisan. Inače,tu opremu ćemo instalirati u Kantonalnoj bolnici Zenica, Općoj bol-

nici u Tešnju i domovima zdravlja sa poliklinikama u Zavidovićimai Visokom. Naše Ministarstvo osiguralo je i sredstva za adaptacijuprostora u pomenutim zdravstvenim ustanovama, gdje će biti smje-šteni uređaji za zbrinjavanje inektivnog otpada.

13ZE-DO eko

OKRUGLI STO

Emir Zukić, direktor Privrednog društva Regionalna sanitarna de-ponija „Mošćanica“, ZenicaZahvaljujem se NIPD „Naša riječ“ Zenica što je organizirala ovaj, ali iprošli okrugli sto, o temi Problematika krutog komunalnog otpada injegovo zbrinjavanje u ZDK jer su ove teme, zbog ambijenta u komeživimo od izuzetnog značaja. Inektivni, odnosno animalni i medicin-ski otpad, nas u kontinuitetu ugrožavaju, no ova problematika, kada

je riječ o Zenici i većini općina u ZDK, je stalno u sjeni aerozagađenja... No, kada se kompariraju ove dvije problematike, obje su od istevažnosti... Na ovom smo skupu čuli izuzetno korisna uvodna preda-vanja, koja su nas podsjetila na saznanja koja imamo o inektivnomotpadu, ali nam prezentirala i neka nova. Uvodničari su govorili i ozakonskoj regulativi, kada je riječ o ovoj problematici, no u praksi semalo toga uradilo...

RIJEČ PO RIJEČ, O OTPADU

Zvonimir Fale-tar, dipl. ing.t e h n o l o g i j e ,općina Prozor– Rama:Radio sam kaožupanijski sa-nitarni inspek-tor, odnosnodjelatnik župa-nijskog Mini-

starstva zdrav-stva. Inačesam na postdi-

plomskom studiju na odsjeku ekološkog inžinjer-stva Mašinskog akulteta. Općina Prozor –Ramaželi da bude sredina ugodnog življenja, a predu-vjet za to jeste da na adekvatan način zbrine ko-munalni, animalni i medicinski otpad. Kada je riječo ovoj problematici kritiku zaslužuje Vlada FBiH,odnosno resorna ederalna ministarstva, ali i ede-ralni Fond za zaštitu okoliša, koji malo čine da si-

stemski zbrinu ovaj otpad...




Pripremile:Svjetlana Jerkić, dipl.ing.Maja Krajišnik, dipl.ing.

Biološkom razgradnjom odloženog ko-munalnog otpada, bilo da se radi o ure-đenim ili „divljim“ odlagalištima, nakonodređenog vremena dolazi do pojavedeponijskog plina. Na uređenim depo-nijama, kakva je Regionalna deponija u Zenici, to je kontroliran proces štoomogućava njegovo iskorištavanje.

Deponijski plin, u najvećoj mjeri, pred-stavlja smjesu metana (CH4) i ugljen

dioksida (CO2), nešto azotnih oksida

(NOx), sumpor vodika (H

2S), kiseonika

(O2), te drugih elemenata u tragovima.

Ovaj plin spada u grupu tzv. „greenho-use gases“ (GHG), tj. plinova koji utičuna pojačanje eekta „staklenika“. Nekon-trolisana emisija GHG doprinosi global-nom atmoserskom zagrijavanju.S druge strane, deponijski plin posje-duje izraženu energetsku vrijednost. Toga čini potencijalnim gorivom za po-

gon plinskih motora i dobivanje elek-trične i toplotne energije, što otvaramogućnosti zamjene za osilna goriva.

Deponijski plin i

energetska efikasnost

Pod pojmom unaprjeđenja energetskeekasnosti podrazumjevamo kontinui-rani i širok opseg djelatnosti koje za kraj-nji cilj imaju smanjenje potrošnje svihvrsta energije. Direktna posljedica sma-

njenja upotrebe neobnovljivih izvoraenergije (osilna goriva) i korištenja ob-novljivih izvora energije je smanjenjeemisije CO

2i drugih plinova, što dopri-

nosi zaštiti okoliša, smanjenju global-

nog zagrijavanja i održivom razvoju.Jedna od važnih mogućnosti u ciljuunapređenja energetske ekasnosti jesvakako i upotreba deponijskog plina,kao nus proizvoda odlaganja komunal-nog otpada.Glavna komponenta deponijskog plina je metan koji nastaje kao produkt bio-loške razgradnje organskih tvari iz ko-munalnog otpada i predstavlja 20 odstoukupnih antropogenih emisija metana,a metanska komponenta deponijskog

plina posjeduje energetsku vrijednostizmeđu 36-38 MJ/m³, što je dovoljnoda se metan može koristiti kao gorivoza pogone plinskih motora, odnosno zadobivanje električne energije.Uz prethodno rečeno i činjenicu da jemetan 21 puta reaktivniji od ugljen di-oksida, implementacija projekta otpli-njavanja na deponijama komunalnogotpada predstavlja konkretan načinunapređenja energetske ekasnosti.

Projekt otplinjavanja

na RD “Mošćanica”

Kao dio tehnološkog procesa odlaga-nja otpada na odlagalištu Regionalnedeponije “Mošćanica”, vrši se redovanmonitoring uticaja deponije na okoliš,u sklopu kojeg je monitoring deponij-skog plina, njegovog sastava i količine.Vodeći računa o trenutnom stanju, di-namici odlaganja otpada na deponiju,izmjerenim vrijednostima koncentracije i količine deponijskog plina ukazala

se potreba za izradom projekta postrojenja za kontrolisano prikupljanje i sa-gorijevanje deponijskog plina za prvuazu izgradnje deponije.Stručnjaci iz preduzeća “IGT” Saraje-

vo izradili su Glavni projekt otplinjava-nja deponijskih kaseta I aze. Projekt jeizrađen u skladu sa primjenom najbo-ljih raspoloživih tehnologija uz obave-zno poštivanje zakona, te uvažavanjemsmjernica i direktiva EU po pitanjima sa-gorijevanja deponijskog plina uz kon-trolu emisije sa plinske stanice. Projek-tovano postrojenje po svom kapacitetuće omogućiti prikupljanje i sagorijeva-nje deponijskog plina produkovanogna kasetama I aze odlagališta.

Projektom su predviđene sljedećekomponente postrojenja:1. Sistem sabirnih plinskih vodova sa

vertikalnih bušotina za otplinjavanje,2. Plinske stanice za prikupljanje pli-

na za kontrolisanu raspodjelu pli-na na sabirne vodove kompresor-ske stanice sa bakljom,

3. Sistema za prikupljanje i odvođe-nje kondenzata,

4. Kompresorsku stanica sa bakljomza sagorijevanje,

5. Prateća elektro oprema.

Aktivno otplinjavanje deponije odvijatće se tako što će se deponijski plin pre-uzimati iz plinskih bunara ugrađenih utijelo deponije i kroz plinske kolektoreprisilno usisavati uz pomoć kompreso-ra, na baklju za spaljivanje. Na ovaj na-čin bi se obezbijedilo sakupljanje depo-nijskog plina i njegovo izgaranje što ćesmanjiti njegovu emisiju u atmoseru itako smanjiti mogući negativan uticajplina na ljudsko zdravlje i onečišćenjeokoliša. Daljim radom Deponije i po-

rastom deponovanih količina otpadastvorit će se uslovi za maksimalno isko-rištavanje deponijskog plina kao ener-genta ili za proizvodnju električne ener-gije što jeste krajnji cilj projekta.

››› REGIONALNA DEPONIJA “MOŠĆANICA”

Deponijski plin ufunkciji unaprjeđenjaenergetske efikasnosti





ZENICA

Općina Zenica i preduzeće ALBA Zeni-ca u saradnji sa zeničkim školama im-plementiraju projekt sakupljanja PETambalaže. Ciljevi projekta su: ukla-

njanje teško razgradivog plastičnogotpada, drugi ekološki i ekonomskibeneti reciklaže, produženje vijekatrajanja deponije te razvijanje svijestio čistom i zdravom okolišu.Osnovne škole će organizirati priku-pljanje PET ambalaže prema takmičar-skim ili nekim drugim principima, povlastitom opredjeljenju, a u sistem pri-kupljanja mogu biti uključeni i drugigrađani ili rme u okruženju škola, kojiizraze interes i sposobnost da organi-

ziraju sakupljanje.“Ovo je prilika da svima pomognemo i

učinimo da u našem okolišu bude ma-nje teško razgradivih plastičnih boca,a s druge strane je prilika da pomo-gnemo školama da kroz ove aktivnostizarade sredstva, kojima mogu pobolj-šati uslove rada i učenja”, kaže JasminČabaravdić, stručni saradnik u Službiza komunalne poslove i ekologiju.Treba imati na umu da se reciklira-njem PET ambalaže uštedi 84 odsto

energije potrebne za izradu te isteambalaže i sirovina, a plastika koja sekoristi za pakiranje zbgo svoje težinesmanjuje troškove goriva potrebnogza transport.

U okviru Programa praćenja teškihmetala, sumpora i drugih elemena-ta u zemljištu i biljkama na područ-

ju općine Zenica u narednih petgodina bit će vršen monitoring na12 reprezentativnih lokaliteta upo-stavljenih po sistemu cikličnih kru-gova u okolini Željezare.“Općina Zenica ovaj program realizirauz podršku Federalnog ministarstva

za poljoprivredu, Agropedološkog za-voda i Zavoda za poljoprivredu FBiH sa ciljem utvrđivanja sadržaja i dina-mike teških metala, posebno onimkoji se koriste u humanoj i animalnoj

ishrani, uticaja industrijskih emisija naokoliš, podobnosti uzgoja biljaka po-godnih za humanu i animalnu ishra-nu, te utvrđivanja potreba remedija-cije zemljišta”, kažu nam u Službi za

››› USPJEŠNI PROJEKTI

Učenici sakupljaju PET-ice

ZANIMLJIVOSTI O RECIKLAŽI:

- Reciklažom jedne plastične boce sačuva se onoliko

energije koliko jedna sijalica od 60 W potroši za šest

sati neprekidnog rada,

- Skoro 88% energije se uštedi kada se plastika pravi

od upotrebljene plastike u odnosu na situaciju kada

se pravi od prirodnih sirovina, nafte i gasa,

- Prosječna četveročlana porodica baci 40 kg plastike

godišnje,

- Oko 16 odsto novca utrošenog za kupovinu različitih proizvoda odlazi na amba-

lažu koja u najvećem broju slučajeva odmah po kupovini biva bačena u smeće,- Najveći procenat reciklaže u svijetu ima Japan, gdje se reciklira 95 odsto se-

kundarnih sirovina, dok evropski prosjek u toj oblasti iznosi 55 procenata.

- Najveći uvoznik PET ambalaže je Kina, čiji su proizvodi, od plastičnih igra-

čaka do garderobe, uglavnom napravljeni od sekundarnih sirovina.

››› MJERENJA PRISUSTVA TEŠKIH METALA

Koje biljke su pogodne za zeničko područje?komunalne poslove i ekologiju opći-ne Zenica.Nakon raspisanog javnog poziva

za najpovoljnijeg izvođača je iza-bran Institut za privredni inženje-ring - IPI Zenica, koji će u narednihgodinu dana vršiti mjerenja.Dinamika uzimanja uzoraka bilj-nog materijala će se vršiti od zio-loške aze razvoja biljaka do punetehnološke zrelosti, odnosno domomenta žetve, berbe ili završet-kom vegetacione sezone.“Očekujemo da će nam ova ispitiva-nja dati realnu sliku o trenutnoj kon-

taminaciji tla i biljaka, te će nam dati upute u smislu odabira najpovoljnijihkultura za sadnju na određenim po-dručjima” , kažu u Službi. Projekt ćese realizirati narednih pet godina.Grafčki prikaz lizimetrijske stanice




ZENICA

Betonu i sivilu gradske svakodnevni-ce prkose zelene površine među kojima dominira park na Kamberovića

polju, oaza zelenila površine osrednjebosanske čaršije. Zenica je i ove jese-ni akcenat aktivnosti stavila na radovekoji se izvode u pauzi vegetacije.

Kako nam je kazao mr.sc. Adnan Meši-nović, stručni suradnik u Javnom predu-zeću za prostorno planiranje i uređenjegrada Zenica, izvršena je sadnja drveća,ukrasnog grmlja i sezonskog, dvogodiš-

njeg cvijeća kratkog dana. Također, vrše-no je i orezivanje stabala i njihova zaštitaadekvatnim ungicidnim voskovima.

Dopunili drvorede

" Zasadili smo oko 300 stabala, pri čemusmo akcenat stavili na dopunu drvore-

››› ZAŠTITIMO VEGETACIJU

Živopisne boje zeničke jeseni

Radi adekvatne pripreme za zimu ilakšeg održavanja puteva u vrijemesniježnih padavina Općina Zenica jeblagovremeno reagovala i naložilaodređene radove sa ciljem uređenjaputnih pravaca. Tokom oktobra i no-vembra radnici preduzeća Alba Zenicaizvršili su prokres rastinja i proširenjekolovoza duž 130 kilometara puteva

na području općine Zenica."Izvršeno je krčenje i prokres rasti-nja duž puteva u Babinskom slivu, na

putu iz Nemile prema Šerićima i Ora-hovici, iz Lašve prema Višnjici, put

da sa vrstama kompatibilnim domini-rajućim. U ulici Aska Borića drvored smodopunjavali jasenom, u Babinoj Rijeci

lipom, a na Bulevaru gorskim javorom",objašnjava Mešinović.Na nekoliko rekventnih lokacija sađe-ne vrste drveća sa izraženim dekorativ-

nim osobinama, naročito one neobič-nih ormi poput pendulastih jasenova ivrsta zanimljivih boja kao što je crveno-lisna šljiva, judić i srebrna smrča.

Zaštita ade JagnjišteNa adi Jagnjište, posađene su hidro-lne, odnosno vodoljubive vrste (ža-losne vrbe op.a.), sa ciljem da u bu-dućnosti svojim korijenjem umanjeuticaj riječne erozije i spriječe nesta- janje ade. Osim ove unkcije, žalosne

vrbe se izdvajaju radi svoje ljekovitosti(acetilsalicilna kiselina koju luče vrbe je osnova za protuupalne lijekove po-

put andola ili aspirina, op.a.), te zbogsvoje dekorativnosti."Među ukrasnim grmljem odabrali smokoloritne vrste poput crvenolisnih i ze-

lenolisnih žutika, te zimzelenih grmovalovorvišnje. Na lokacijama postojećihcvjetnih gredica i na novoormiranimrondoima zasadili smo oko 900 hrizante-ma, kao cvijeća kratkog dana, te 19.000

komada raznih vrsta viola, koje su otpor-ne na niske temperature i mogu preživjeti snijeg. Ovaj zasad cvijeća ostaje u gredi-cama do maja, kada ćemo ih zamijeniti sa ljetnicama, čime tokom čitave godinecvijetne gredice oslikavaju grad živopi-snim bojama", pojašnjava Mešinović.

››› PROKRES RASTINJA DUŽ PUTEVA

Povećana prohodnost

i sigurnost saobraćaja prema Smetovima, odnosno Sviću, te putevi prema Gornjoj Zenici, Mošća-nici i Dolači. Također, prokres rastinjaoko puteva urađen je i na lokalni pui-tevima u Vranduku, Koprivnoj, Topčić

polju, Starini, Tetovu i Gradišću", kažeAdnan Mešinović, stručni suradnik u JP za prostorno planiranje i uređe-nje grada Zenica.

Ovi radovi su posebno važni radi po-većanja sigurnosti saobraćaja na pu-tevima, jer je nakon prokresa znatnopoboljšana vidljivost puta i vozila izsuprotnog smijera.




ZENICA

Cupressus sempervirens(Čempres)U dvorištu privatne kuće, na putuka Smetovima i na gradskom gro-blju Crkvice, nalaze se dva pri-mjerka čempresa, koliko nam jepoznato jedina u gradu. Kod nasse čempresima često nazivaju tujei pačempresi kojima, za razliku odčempresa, zenički umjereno kon-tinentalni klimatski uslovi odgo-varaju. Oštre zime, nažalost, osta-vile su traga i na ova dva zeničkačempresa.

Zenički "zeleni spomenici"Zenica obiluje raznim prirodnim ljepota-ma, a osim drveća prilagođenog ovdaš-njim uslovima, planski biranog i sađe-nog u parkovima i drvoredima, u gradusu "preživjeli" i rijetki primjerci drveća je-

dinstvenog po svojoj visini, ljepoti ili potome što su opstali u za njih neodgovara-

jućim klimatskim uslovima.Većina Zeničana svakodnevno prola-zi pored njih, a da i ne primjećuje nekaod tih stabala, koja zaslužuju biti pro-glašeni istinskim spomenicima prirode.

Prema mišljenju Adnana Mešinovića,magistra hortikulture, zaštitom ovih pri-

mjeraka drveća u svakom smislu i obi-lježavanjem lokacija na kojima se nalazedoprinijelo bi se jačanju ekološke svije-sti, a akcija bi imala i edukativni eekat. Uovom prilogu donosimo osnovne inor-

macije o nekima od zeničkih unikatnihvrsta drveća.

Sequoiadendron giganteum(Golemi mamutovac)U Masarykovoj ulici, u dvorištu Cr-kve Svetog Ilije, za opstanak se bori jedinstveno i u Zenici jedino stablogolemog mamutovca. To najboljeočituju njegovi žućkasti listići, koji suinače zeleni, ali su požutjeli od nje-gove grčevite borbe za opstanak usjeni koju stvaraju njegovi susjedi,višedecenijske lipe. Ove jeseni izvr-

šeno je orezivanje lipa i omogućenim normalan razvoj. Golemi mamu-tovac može doživjeti duboku starost,a visina do koje raste je 90 metara.Najstariji primjerak mamutovca star je 3.266 godina.

Sambucus nigra (Crna zova)Po svojoj starosti, pravilnoj simetrič-noj ormi i jasno dierenciranom sta-blu, od brojnih pretežno grmolikih isamoniklih zeničkih primjeraka zove,izdvaja se stablo u ulici Potok. Sva-ke godine cvjeta i plodonosi obilno,mami poglede prolaznika i jata glad-nih čvoraka. Treba upozoriti da su svidijelovi zove, izuzev ljekovitog cvije-ta, te ploda ako je termički obrađen,

izuzetno otrovni.

Euodia sp. (Pčelinje drvo)Jedino pčelinje drvo u Zenici na-lazi se u dvorištu Čaršijske džami- je. U ljetnim mjesecima, kad veći-na biljaka završi sa cvjetanjem, udžamijskom haremu tokom lijepihdana može se čuti zujanje brojnihpčela. Med dobiven od cvjetovapčelinjeg drveta izuzetno je kvali-tetan. Drvo se uspješno razmnoža-va iz sjemena.

Celtis australis (Crna košćela)Uslovi uspjevanja u Zenici za ovo,na Sredozemlju i Bliskom Istokučesto, drvoredno stablo, dalekosu od podobnih. Odgovarajućamikroklima i uslovi u Ulici JurajaNeidharta omogućili razvoj dvaprimjerka crne košćele. Tako je ze-nički dendroond bogatiji i razno-vrsniji za ovu plemenitu i na Jugupopularnu vrstu. Crna košćela jeotporna na aerozagađenje i po-znata je po svojoj ljekovitosti, apripravci od ploda i listova liječeprobavni trakt i „ženske“ bolesti.

Pyrus sp. (Kruška jerbasma, tur.Jer – zemlja, Basmak – pasti)Zenički voćari imaju privilegiju da još uvijek mogu naći reznice, ne-kada u avlijama uobičajene, popu-larne vrste kruške jerbasme. Jednotakvo stablo u blizini Poliklinikesvake godine plodonosi kruškeizuzetnog kvaliteta. Stablo je sta-ro 50-tak godina, i pretpostavlja seda je samoniklo ili, što je vjerovat-nije, pripadalo nečijem nacionali-zovanom dvorištu.




ZENICA

U skladu sa Planom upravljanja otpa-dom, Općina Zenica provodi aktivnostprikupljanja podataka neophodnih zaizradu Katastra divljih deponija. Takobi Zenica uskoro trebala imati centra-lizovanu evidenciju-bazu podataka oukupno 250 deponija na području 72mjesne zajednice.“Formiran je operativni tim za teren-ska istraživanja na teritoriji općinekoji ima zadatak procjeniti količi-ne, vrstu i načine nastanka otpada,te evidentirati sve identiicirane lo-kacije. Također, bilježimo i precizneGPS podatke kako bismo mogli pra-titi koje se divlje deponije čiste, a kojene. U skladu sa tim podacima napra-vit ćemo i raspored čišćenja", kaže Ja-smin Čabaravdić, stručni saradnik uSlužbi za komunalne poslove i eko-logiju Općine Zenica, ističući da će

prioritet kod čišćenja imati mjesnezajednice koje su uključene u si-stem organizovanog odvoza otpa-

››› ZNAČAJNI I OBIMNI POSLOVI U 72 MJESNE ZAJEDNICE

Zenica će uskoro imati Katastar

sa 250 divljih deponija

Najnovijim izmjenama Odlukeo komunalnom redu Općine Zeni-ca usvojenim prošle godine, propi-sano je da će svako domaćinstvo umjesnim zajednicama koje su u si-stemu organizovanog odvoza sme-ća od Albe dobijati račun za odvozsmeća, bez obzira da li imaju kantuza smeće ili ne, što bi trebalo imatipozitivan eekat i više domaćinsta-va uključenih u organizovani sistemprikupljanja i odvoza otpada.

da i imaju kante za smeće iz doma-ćinstava. Očišćene lokacije će bitioznačene sa tablama o zabrani od-laganja otpada.Mada je Zenica u maju 2008. godi-

ne dobila prvu regionalnu sanitar-nu deponiju u BiH - RDM "Mošća-nica", nesavjesni građani bacajusmeće na "divlje deponije", jer te-ritorija općine Zenica nije u cje-losti pokrivena organizovanimprikupljanjem otpada, a svijeststanovništva u pogledu zaštite ži-votne sredine nije na zadovoljava- jućem nivou, pa je evidentno po-stojanje divljih deponija.“Stanje je katastroalno. Nailazi-

li smo i na divlje deponije kilometar duboko u šumi, na koje seljani smećedovoze traktorima prilikom odlaskau šumu radi nabavke drva za ogrjev” ,kažu u Službi.




Općina Tešanj je sredina sa jasnom vizijom ravnomjer-nog razvoja cjelokupnogpodručja u svim oblastima.Pravila i ciljevi jasno su de-

nisani Strategijom razvoja.Velika pažnja posvećena jezaštiti okoliša koja je usmje-rena na naglašavanje eko-loške svijesti i kvalitete živ-ljenja. Naša vizija je jasnodenisana – Sredina eko-

loške svijesti, čistoće i reda.

U skladu s tim realizuju semnogobrojne aktivnosti naočuvanju i zaštiti životnesredine.Često mjesto gdje završa-

va otpad jesu riječna korita.Zbog toga je povećan brojaktivnosti koje se odnose naorganizovano čišćenje i ukla-njanje otpada iz riječnih kori-ta Radušice, Tešanjke, Usore idrugih rijeka. Mi moramo biti

odgovorni prema životnoj i

19

MLADI I EKOLOGIJA

CVIJETNI PEHARU četvrtak, 4.10.2012. godine u ime udruženja EKO-MLADI ,Adnan Lihić imao je sastanak sa koordinatorom REC-a Zeni-ca Muhamedom Skopljakom i tom prilikom je upoznat da jeREC nakon analize svih aktivnosti vezanih za uređenje i oču-vanje okoliša za tekuću godinu u općinama ZDK-a, kao i ana-lizirajući rad svojih članica, donio odluku da za tekuću godinupriznanje CVIJETNI PEHAR dodijele udruženju EKO-MLADI.

EKO-MLADI, kao najaktivnija članica unutar REC -a, a općinaTešanj kao najuređenija općina u ZDK i ove godine, dobitnicisu staklenog CVIJETNOG PEHARA, a s obzirom da je prelaznogkaraktera, odlučeno je da pehar ostane i u narednih godinudana na općini Tešanj.

Tešanj – sredina ekološkesvijesti, čistoće i reda

Od decembra 2009. do danas, uz angažman oko 7.500 uče-nika, oko 500 uposlenika, kroz 300 odjeljenja u 12 školana području općine sakupljeno, odvezeno je i reciklirano71.837 kg PET ambalaže, a pretvoreno u broj PET boca toiznosi 1.500.000 PET boca.

Početkom nove školske godi-ne krenulo se i sa priprema-ma za nastavak intenzivnijegorganizovanog sakupljanjaPET ambalaže na područjuopćine Tešanj. Ovakav na-čin organizovanog sakuplja-nja, odvoza i reciklaže PETambalaže je jedinstven pri-

mjer u BiH. U tabeli u prilo-gu je naveden pregled sa-kupljenih količina u periodu01.05.2012 – 03.09.2012, auzimajući u obzir činjeni-cu da je u tom periodu bio iljetni odmor moramo upu-titi čestitke učesnicima nasakupljenim količinama.U ovu aktivnost direktno jeuključeno oko 7.500 učenikauz podršku roditelja, nastav-nika i menadžmenta škola.Ako sumiramo sve sakuplje-ne količine za period de-cembar 2009. do danas do-lazimo do podatka da je uz

radnoj sredini i svakodnevnoukazivati na štetnost odlaga-nja otpada na nepredviđe-nim mjestima.Da bi naš grad izgledao li-

jepo, čisto i ugodno mjestoboravka kako građanimaOpćine Tešanj, a svakako i tu-ristima, jedna od aktivnostikoje se provode je i uređe-nje gradskih površina. Gru-pa mladih pod vodstvom

predstavnika Općine Tešanj

uspješno je završila uređe-nje nekoliko gradskih povr-šina. Tačnije, radi se o parkupreko puta zgrade Općine iprostoru ispred zgrade koji

su uljepšani sadnicama cvije-ća. Na taj način grad je dobiodrukčiji - veseliji i ljepši izgled.Ovakve aktivnosti su dobro-došle i pohvalne, te šalju po-zitivnu sliku da je Tešanj zai-sta sredina ekološke svijesti,

čistoće i reda.

PET AMBALAŽA - SAKUPLJENO SKORO DVA MILIONA BOCA

angažman oko 7.500 učeni-ka, oko 500 uposlenika, kroz300 odjeljenja u 12 škola napodručju općine sakuplje-no, odvezeno i reciklirano71.837 kg PET ambalaže, apretvoreno u broj PET bocato iznosi 1.500.000 PET boca.Akcija organizovanog saku-pljanja, odvoza i reciklažePET ambalaže se nastavlja.

Udruženje „EKO-MLADI“ jepripremilo i distribuiralo po-treban materijal za nesmetannastavak akcije i kontinuira-no će pružati servis školama

u tekućoj školskoj godini.Pozivamo sve zainteresova-ne da ličnim angažmanomdaju doprinos za čišću i ljep-šu okolinu!




INTERVIEW

U poslijednje vrijeme kom-panija ArcelorMittal Ze-nica bila je tema mnogihmedijskih napisa i prilo-ga. Nažalost, dio njih pla-sirao je inormacije kojesu bile ili netačne ili po-vršno i nestručno shvaće-ne, te kao takve pogrešno

tumačene javnosti. Stogasmo prikupili ona pitanjaza koja je iskazano najve-će zanimanje i koja su odnajvećeg značaja za jav-nost te ovim putem želimo

na njih odgovoriti. Na pi-tanja odgovara generalnidirektor kompanije Arce-lorMittal Zenica, gospodinM.V.Kulkarni.

Neki izvještaji kažu da su

emisije iz pogona Arcelor-Mittal Zenice veće nego štosu bile u periodu prije rata?KULKARNI: Izvještaji kojespominjete daju podatkeo kvaliteti zraka u cijelomgradu Zenici, koja sada imamnogostruko veći broj au-tomobila i kućnih ložištanego što je to bio slučaj u

prijeratnom periodu. Ta-kođer, otvorili su se i mno-gi drugi industrijski pogonikoji tada nisu postojali. Ne-moguće je da emisije iz a-brike mogu biti veće sada,

kada znamo da od 2008.godine imamo samo jednuvisoku peć, u poređenju sačetiri, koliko ih je bilo prije rata, samo jednu koksnu

bateriju, u poređenju sa pet

u to vrijeme i da sada proi-zvodimo manje nego što seproizvodilo u to vrijeme.

ArcelorMittal nije

jedini zagađivač

u Zenici

Ljudi često ne vjeruju da seArcelorMittal Zenica držisvojih obećanja vezanih za

ulaganja u zaštitu okoliša.KULKARNI: Kompanija jezapočela sa realizacijomekoloških programa jošu sklopu projekta „Fenix“(ponovno pokretanje inte-gralne proizvodnje) investi-rajući u revitalizaciju, rekon-strukciju i nabavku noveekološke opreme. Do kra- ja 2011. godine investicijete vrste narasle su na 41,8

miliona američkih dolara, apokrivale su okolišne projekte u pogonima Koksare,Aglomeracije, BOF čeličanei Energetike kao i nabavkumoderne opreme za konti-nuirani monitoring. Od po-četka 2012. godine u proce-su smo implementacije tri

velika ekološka projekta naKoksari, Visokoj peći i Aglo-meraciji, gdje će ukupne in-

vesticije dostići otprilike 13

miliona američkih dolara.Mi redovito izvještavamo re-levantne organe o našim in-vesticijama, a podatke smostavili na uvid i medijima.

Kada će stanovnici Zeniceimati zrak i emisije u skla-du sa evropskim i BH stan-dardima i zakonima?KULKARNI: Kompanija Ar-celorMitta Zenica je pripre-

mila plan za dostizanje tihnormi i počela ga je imple-mentirati tokom ponovnogpokretanja integralne pro-izvodnje. Naš cilj je dovestiemisije iz pogona Arcelor-Mittal Zenica u sklad sa od-govarajućim BH i evropskimstandardima u jednom ra-zumnom vremenskom roku- to je jasan cilj investicionihprograma i svi radimo jakopuno na tome.Idući ka ostvarenju toga ciljami smi već ispunili EU nor-me u oblasti prečišćavanjaplinova na Visokoj peći, BOFčeličani i Mikseru, kao i emi-sija iz usponskih kolona nakoksnoj bateriji. A vrlo skorodostići ćemo EU norme koje

se odnose na emisije sa liv-ne platorme Visoke peći iemisije koje nastaju tokom

››› INTERVIEW: M.V.KULKARNI, GENERALNI DIREKTOR ARCELORMITTAL ZENICA

Za ekološke projekte, od početka 2012.

Mi smi već ispunili EU norme u oblasti preči-šćavanja plinova na Visokoj peći, BOF čeličanii Mikseru, kao i emisija iz usponskih kolona nakoksnoj bateriji. A vrlo skoro dostići ćemo EU

norme koje se odnose na emisije sa livne platfor-me Visoke peći i emisije koje nastaju tokom zasi-panja uglja na koksnoj bateriji, kao i eliminiranjevisokog procenta prašine sa linije transporta sin-tera u pogonu Aglomeracija.

Čak i u ovim vrlo teškim ekonomskim uvjetima,investiranja u ekološka poboljšanja se nastavljaju




INTERVIEW

zasipanja uglja na koksnojbateriji, kao i eliminiranje vi-sokog procenta prašine sa li-nije transporta sintera u po-gonu Aglomeracija.Takvi projekti trebaju izvje-sno vrijeme za realizaciju –kako zbog svoje komplek-snosti tako i zbog činjeniceda ih instaliramo na pogone

koji su u radu, što je izazovsam po sebi. Nije potrebnonaglašavati da tako kom-pleksni projekti takođerzahtijevaju velike investici- je što je jako teško u tijekuove ekonomske krize. Ovajzadatak se ne može završi-ti preko noći, stoga molimoza razumijevanje sve našeinteresne grupe, jer ostva-rujemo dobar napredak.Kao što je već spomenuto, na

stanje okoliša u Zenici utje-ču i kućna ložišta, saobraćaj idrugi indistrijski pogoni i svizajedno trebaju raditi na po-boljšanju ovog stanja.

Da li ArcelorMittal tretiraZenicu lošije nego drugegradove u kojima ima svoje pogone?KULKARNI: Apsolutno ne.Svi već završeni ekološ-

ki projekti ispunjavaju BH ievropske standarde, a projekti na kojima radimo ćetakođer zadovoljavati sveove standarde kada njihova

uloženo 13 miliona američkih dolararealizacija bude završena.Međutim, dozvolite mi da vaspodsjetim na neke činjenicekoje javnost često zaboravlja.Naša tehnologija je vrlo sta-ra, projektirana prije više od35 godina. Isto se odnosi napostrojenja za zaštitu okolišakoja su trenutno u unkciji, ato su elektro lteri, vrećasti l-

teri i mokri otprašivači. Budućida su dizajnirani tako davno,oni ne mogu zadovoljiti da-našnje, mnogo oštrije ekološ-ke norme i očekivanja.Ne možemo zaboraviti ni je-dinstvenu situaciju koju ima-mo ovdje u Zenici - u prošlo-sti željezara u Zenici je stvaralavisok nivo zagađenja. Zatim jedošao dugi period kada abri-ka nije radila i dok su drugeevropske tvornice napredo-

vale, kako u ekološkoj opre-mi tako i u tehnologiji, u mo-mentu kada je ArcelorMittalkupio abriku u Zenici 2004.godine, ona već 17 godinanije radila ništa na ovom pla-nu. To je veliki hendikep kojise ne može nadoknaditi zakratko vrijeme.

Ne skrivamo

podatke

Zašto ste podaci o emisi- jama skrivaju?KULKARNI: Podaci se uop-

će ne skrivaju. Kako zakonnalaže, mi redovito dostav-ljamo tražene podatke rele-vantnim organima koji su tomnogo puta potvrdili u jav-nosti. Ovi podaci jasno po-kazuju opadajući trend emi-sija, posebno u pogonimaAglomeracije i Energetike.

Šta kompanija radi akose desi neki ekološki inci-dent?KULKARNI: Naš režim pre-ventivnog održavanja jeposebno kreiran za sprije-čavanje takvih incidenata.Međutim, kvar koji možeprouzročitii ekološki inci-dent moguć je u toku radabilo koje abrike. Takav do-gađaj se ne može predvidje-ti, ali je važno reći da mi ima-

mo spremne procedure zareakcije u takvim situacija-ma. Svaka takva situacija sevrlo brzo i temeljito istražujekako bi se identicirali uzro-ci i, gdje god je to moguće,preporučile i implementiralemjere za spriječavanje po-navljanja takvog događaja.Mi također odmah obavje-štavamo i relevantne organeo nastaloj situaciji.

Šta možete reći o investi-cijama kompanije Arce-lorMittal Zenica u skorijojbudućnosti?

KULKARNI: Čak i u ovimvrlo teškim ekonomskimuvjetima, investiranja uekološka poboljšanja se na-stavljaju. Željeli bismo u sli- jedećoj godini vidjeti boljupotražnju za našim proizvo-dima i iskreno se nadamoboljoj situaciji u 2014. Jer,kao i u svakom poslovanju,

jedino ukoliko preživimo iodržimo se možemo inve-stirati u zaštitu okoliša ona-ko kako smo planirali.

Postoje trvrdnje da u gra-du ima više oboljelih odmalignih oboljenja negoprije, i to zbog Arcelor-Mittal Zenice.KULKARNI: Uzroci ovogoboljenja su složeni gdje ži-votne navike, kao što je pu-

šenje i način ishrane, igrajuznačajnu ulogu, zajedno saraznim drugim izvorima za-gađenja. Nedavno je vode-ći stručnjak iz KantonalnogZavoda za javno zdravstvoZE-DO kantona komentiraoproblem ovog oboljenja zamedije navodeći da Arce-loMittal Zenica nije glavnirazlog, nego to mogu bitisocio-ekonomske prilike

u zemlji. U svakom sluča- ju, potrebno je uraditi jošmnogo istraživanja da bi semogući uzroci bolesti boljerazumjeli.




INTERVIEW

22 ZE-DO eko

Jasmina Hrnjica–Bajra-mović je dipl. sanitarni in-

ženjer, zaposlena je u sa-rajevskoj rmi Grizelj kaosavjetnik za okoliš, učesnica je nedavno održanog Okru-glog stola koji je organizira-la Naša riječ i ZE-DOeko otemi "Zbrinjavanje inektiv-nog i animalnog otpada".

Imamo mnogootpada

ZE-DOeko: Šta se sve po-drazumjeva pod termi-

nom "animalni", a šta pod"medicinski" otpad?HRNJICA-BAJRAMOVIĆ: O terminima se uvijek može diskutovati. Narav-no sve ono što je animal-nog tj. životinjskog porijekla je animalno pa i onošto je medicinskog porije-kla je medicinsko, među-tim upitnik stoji na riječi"otpad"! Termin "otpad"

podrazumjeva sve ono što je odbačeno i više neisko-ristivo bilo koje vrste ili po-rijekla, ali odbačeno možebiti vrlo proitabilan resurskao što je upravo otpadanimalnog ili medicinskogporijekla.ZE-DOeko: Koliko je ani-malnog i medicinskog ot-pada godišnje u BiH po-trebno zbrinuti?HRNJICA-BAJRAMOVIĆ: Mnogo. Jedan od proble-ma kada se govori o korek-tnom upravljanju otpadom jeste upravo nepostojanjevalidne kvantikacije ot-pada, ali biti će Vam jasnoo kojim količinama se radi,kada je u pitanju animal-ni otpad, kad kažem dau BiH ima oko 2.500 regi-strovanih mesoprerađiva-ča. Samo za ZE-DO kanton

postoje podaci o 50 tonaanimalnog i oko 30 tonamedicinskog inektivnogotpada dnevno.

ZE-DOeko: Prema poda-cima kojima raspolažete,

u kojoj mjeri je uređenaoblast zbrinjavanja ovihvrsta otpada?HRNJICA-BAJRAMOVIĆ:U BiH postoji zakonski okvirkojim se uređuje korektnoupravljanje otpadom ovihvrsta, okolinske dozvole,HACCP, HALAL, ISO 22 000,postoje i namjenska nan-cijska sredstva kod Fondaza zaštitu okoliša F BiH, IPAsredstva, EBRD i Svjet-ska banka. Među-tim, nemamo ra-zvijenu svijesta ni savjest onekorektnomupravljanju ot-padom, nijereg ul i sa noni JPP, kon-cesije, kaoni "mrkva ibatina". To

su meha-n i z m iza po-k r e -tanjer e -

alizacije znanja, iskustva isnage koju imamo, za eka-sno upravljanje otpadom ito ekološki, zdravstveno, ve-terinarski, sanitarno, ener-getski, ekonomski i nadasvehumano upravljanje. Zaistamoramo shvatiti da je uprav-

ljanje ovim otpadom druš-tvena odgovornost i ažurni- ji bi trebali biti predstavniciMinistarstva zdravstva, Mi-

nistarstva poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva, Mi-

nistarstva okoliša i turizma,Civilne zaštite zbog elemen-tarnih nepogoda, vremen-skih neprilika, transportnihnesreća, epidemija, zoonoza,ekocida ...

Imamo domaćarješenja

ZE-DOeko: Koje poslje-dice po zdravlje ljudi i

stanje okoliša suveć eviden-

tne zbogn e a d e -

k v a t -n o gz b r i -

n j a -v a -nj a

otpada i šta sve ubudućemožemo očekivati akone promjenimo stav pre-ma otpadu?HRNJICA-BAJRAMOVIĆ:Veliki problem trenutno jeste što ovaj hazardniotpad nije nikako kon-

trolisan, tako da se možesvugdje naći i vrlo je lakopsima lutalicama, ptica-ma, glodarima i insekti-

ma da ga raznose, čemupridonose još i insolaci-

ja, vjetar, sni jeg, kiša, štoosim estetski loše slikei stvaranja osjećaja ne-ugodnosti, dovodi i dokontaminacije. Razlaga-njem hazardnog otpadamikroorganizmi se pre-nose na medije kao štosu tlo i zrak, zatim podze-mne vode koje mi koristi-mo za vodosnadbjevanje,a vodama se prenose ra-zličita oboljenja ljudi i ži-votinja. Zapitajte se samokakve alergije imaju djecau Visokom i naravno zbogčega?ZE-DOeko: Koje zemljeu Evropi imaju najboljarješenja zbrinjavanja ot-pada, kakvi su finansij-ski efekti takvog odnosa,odnosno od koga bismomogli "prepisivati"?HRNJICA-BAJRAMOVIĆ:

Mislim da nema potre-be da "prepisujemo"od bilo koga, jer jasno je da tehnologi ja sva-kodnevno napredujei u nekim zemljamapostrojenja su većzastarjela, a sigur-

na sam da mi imamo"domaću pamet" koja

je spremna i sposob-na primjeniti savremena

tehnološka dostignuća itretmanom animalnog imedicinskog otpada, pro-cesom poligeneracije pro-ducirati sekundarne pro-izvode koji su beneiti izotpada, energija (energet-ska eikasnost), eko hra-na, eko masti i ulja, ekođubriva i eko inertni pe-peo. Naša iskustva u kai-lerijama SIMES-a, Bimex-a,Agrokomerc-a, uz podršku

znanstveno - obrazovnih iistraživačkih institucija ga-rancija su zaštite života iživotnog ambijenta.

››› JASMINA HRNJICA-BAJRAMOVIĆ, DIPL.SAN. ING.

Odbačeno može biti profitabilan resursImamo zakone, ali nema razvijene svijesti o upravljanju otpadom

Odbačeno može biti vrlo profitabilan resurskao što je upravo otpad animalnog ili medicin-

skog porijekla.




Sistem vanjske dopreme ugljado Termoelektrane Kakanj(TE) je kompleksan sistem kojipodrazumjeva prijem uglja,skladištenje i dopremu ugljado postrojenja za sagorje-vanje uglja. Prijem uglja sevrši na tri načina i to: pomo-ću transportnih traka, putemželjezničkih vagona i putemkamionskog dovoza. S obzi-rom na to da se u TE godišnjeprimi, uskladišti i transportuje oko dva miliona tona uglja,

za očekivati je da se prilikommanipulacija ugljem javljaju iodređeni negativni uticaji naokoliš.

Uticaj skladištai transportnogsistema

Općenito posmatrano, najve-ći negativni uticaj na okolišima skladište uglja, te tran-sportni sistem za dopremu

uglja na dijelu od skladištauglja do TE. U cilju smanjenjanavedenih negativnih uticajarukovodstvo TE se opredijeliloza sistemski pristup smanje-nju negativnih uticaja vanjskedopreme uglja na okoliš, od-nosno da se na kvalitetan na-čin sagleda obim uticaja vanj-

ske dopreme uglja na okoliš,

te da se s tim u vezi projek-tuju potrebne mjere smanje-nja negativnih uticaja vanjskedopreme uglja na okoliš. TE jekod ovlaštene rme naručila

ocjenu uticaja na okoliš vanj-ske dopreme uglja kao i pro- jektovanje mjera smanjenjanegativnih uticaja vanjske do-preme uglja na okoliš. Ova r-ma je provela mjerenja sadr-žaja lebdećih čestica u naseljuoko depoa, mjerenje meteo-roloških parametara, mjere-

nje emisije i imisije buke kaoi mjerenje prisustva vibracijausljed navedenih manipulaci- ja ugljem.Prema preliminiranim rezul-tatima mjerenja ustanovljen je uticaj vanjske dopremeuglja na okoliš u vidu zagađi-vanja zraka lebdećim čestica-

ma i zagađivanja okoliša bu-

kom. Treba napomenuti damjerenjem prisustva vibraci- ja nisu ustanovljene vibracijeznačajno veće od prirodnihvibracija tla.

Mjerenja su provedena uperiodu od 28. ebruara do8. juna 2012.Mjerenja sadržaja lebdećihčestica je rađeno na tri lo-kacije. Mjerenje intenzite-

ta buke je rađeno u skladusa važećim standardima zamjerenje emisije buke i za-gađenosti ambijenta bu-kom, a sve u skladu sa Zako-nom o zaštiti od buke.

Mjere za smanjenjeuticaja prašine ibuke

U okviru izrade procjene uti-caja na okoliš vanjske dopre-

me uglja dati su i prijedlozimjera smanjenja emisije pra-šine i buke sa vanjske dopre-me uglja, koji će u projektubiti detaljno razrađeni. Neke

od predloženih mjera sma-njenja emisije čvrstih česticasu:• kvašenje površina depono-

vanog uglja,• kvašenje uglja prilikom de-

ponovanja uglja,• ugradnja vrećastih ltera na

presipnim čvorovima kojisu identicirani kao značaj-ni izvori emisije prašine i

• Sadnja zimzelenog zaštit-nog pojasa na dijelu depoaprema naselju Ćatići.

U pogledu smanjenja emisije buke sa vanjske dopremeuglja predložene mjere su:• izgradnja zvučnih barijera,• zamjena postojećih obloga

kosog mosta za dopremuuglja i

• zamjena prozora koji su po-stvaljeni u cilju prirodnog

osvjetljenja i provjetravanjakosog mosta.

Prvi korak navedenih mjera je već realiziran izgradnjomsistema za kvašenje depo-novanog uglja. Naredni pla-nirani korak je instaliranjevrećastih ltera na presi-pnom čvoru broj 5, te zamje-na obloga kosog mosta krozkoji se vrši transport ugljakroz naselje.

Naredne aktivnosti će se pro-voditi u skladu sa projekto-vanim preporukama, a sve ucilju poštivanja okolinskih za-konskih zahtjeva.


23ZE-DO eko

››› TERMOELEKTRANA KAKANJ

Smanjenje emisije buke i prašinesa vanjske dopreme uglja




EKO PROJEKTI

U osnovnoj školi „Ćamil Sijarić“Nemila, djeluje Eko skupina podnazivom ekološka sekcija. U okvi-

ru rada eko sekcije, članovi uče ovažnosti očuvanja i zaštite okoli-ša direktnim uključivanjem krozbrojne aktivnosti: uređenje škol-skog vrta, održavanje voćnjaka,sakupljanje i razvrstavanje ot-pada, sadnja drveća kroz akciju„Posadi drvo i brini se o njemu“,promoviranjem praktičnih prijed-loga za lijep i zdrav okoliš. U školise trenutno provodi akcija saku-pljanja papira i plastičnog otpa-da pod nazivom: “Sakupi-razvr-staj-recikliraj!“. Cilj ove aktivnosti

je ekološki osviješten pojedinackoji će se zalagati na smanjenjuotpada i zaštiti prirodnih resursa.Zato, ovim putem pozivamo sveaktiviste i građane da nam se pri-druže, jer svako može učiniti ne-što sam, ali u saradnji sa drugimamože učiniti mnogo više!!!

››› OŠ "ĆAMIL SIJARIĆ" NEMILA

Za zdrav okoliš - radimo zajedno

Forum žena „Sabina Jama-ković“ iz Olova već dvamjeseca uspješno realizu-

je projekt proz vodnje i pakova-

nja zdrave hrane i eko-proizvo-da. Proizvodi iz kuhinje vrijednihOlovljanki već se mogu naći napolicama prodavnica koje kup-

››› FORUM ŽENA „SABINA JAMAKOVIĆ“

Eko prozvodi iz kuhinje vrijednih

Olovljankicima nude is-ključivo zdravuhranu. Do sadasu učestvova-le na mnogims a j m o v i m azdrave hrenegdje su osvoji-le nekoliko na-

grada za svoje prozvode.- Imajući u vidu da je područjeopćine Olovo ekološki vrlo oču-vana sredina, došle smo na ideju

da pokrenemo skupljanje, prera-du i pakovanje šumskih plodovai ljekovitog bilja. Naravno, za-stupljeni su i poljoprivredni pro-

zvodi koj e su naš e članice sameuzgojile ili proizvele na svom vla-stitom imanje bez primjene bilokakvih hemijskih sredstava. Mar-ljivo radimo i uz pomoć struč-nih, kompetentnih ljudi pratimo zakonsku regulativu kak o bi se jednog dana poj avii li na dalekoširem tržištu sa svojim brendira-nim eko-proizvodima. Želja nam je uposliti mnogo žena koje vol e i znaju rad iti na pre radi i pakova-nju voća i povrća. Nadamo se da

će na birou za zapošljavanje biti skraćen spisak nezaposlenih, ka-zala nam je Hasna Vatreš, pred-sjednica Foruma.




Nikole Šopa 4871219 STUPtel: +387 33 453 321fax: +387 33 457 141e-mail: [email protected]

www.grizelj.com

T R A D I C I J A Z N A N J E I S K U S T V O K V A L I T

E T

EKO TERMIČKI TRETMANMEDICINSKOG OTPADA

MOGUĆNOST:

-patološki otpad-infektivni otpad-farmaceutski otpad-oštri predmeti

TEHNOLOGIJE:

-suha sterilizacija-vlažna sterilizacija-turbo incineracija-turbo ko-incineracija-iglocid

PROCES:Siguran, human, suvremen, superioran, sofisticiran, ekološki prihvatljiv,zdravstveno podoban, sanitarno-higijenski ispravan, energetskki efikasan,ekonomski profitabilan i fleksibilan... 25ZE-DO eko Zima 2012.



MLADI I EKOLOGIJA

Jabuka je prava mala riznica sastojakakoji pozitivno utječu na naš or-ganizam. Ovisno o sorti, 100g jabuke sadrži otprilike85 g vode, 10,9 g ugljiko-hidrata, te 3 g dijetalnihvlakana. U jabuci ima ido 40 mg vitamina C,potom vitamina A, E,B1, B2, B6 te beta-ka-rotena. Ona sadrži iminerale, mnogo ka-lija (100 do 180 mg) tekalcij, osor, magneziji željezo.Zahvaljujući velikomudjelu ugljikohidrata,

posebno ruktozi i gluko-zi, jabuka opskrbljuje orga-nizam energijom te sprječavaumor i gubitak koncentracije.Iako su neke sorte voća mnogo bo-

Visočki gimnazijalci, učeni-ci IVc razreda prirodnog iz-bornog područja, u sarad-nji sa Udruženjem mladih"EkoLogika" simbolično suobilježili Svjetski dan jabu-

ka. Iako se ovaj dan u eko-loškom kalendaru obilježa-

››› JABUKE I ZDRAVLJE

An apple a day keeps the doctor away

››› OBILJEŽEN SVJETSKI DAN JABUKA

Svakome po jabukava 20. oktobra, u Visokom je to sa razlogom urađenonešto kasnije, jer su članoviUdruženja i učenici na ovajnačin htjeli opisati situacijuu kojoj se u Visokom, ali u

našoj zemlji, ne misli mno-go o značajnim datumima

iz ekološkog kalendara."Mi nismo htjeli samo obi-lježiti Dan jabuka, negoujedno i skrenuti pažnju

javnosti da se datumimau ekološkom kalendaru ne

posvećuje dovoljna pažnja.Takav je i Svjetski dan ja-buka - 20. oktobar. Želimo

da sljedeće godine imamodosta aktivnosti u sklopucjelokupnog projekta koji

će dobiti podršku općinskevlasti sa ciljem da se kroz njihovu realizaciju u Viso-kom obilježi dan jabuke teda se ukaže na važnost ko-rištenja eko-hrane", rekaonam je Elvedin Šabanović,član UM "EkoLogika".Učenici su svojim kolega-

ma i proesorima poklonilipo jednu jabuku i govorilio važnosti jabuka u ishrani.

gatije vitaminom C, zahvaljujući kombinacijitog vitamina, minerala i ostalih tva-

ri u jabuci, jabuka potiče imu-nološki sustav organizma i

vrlo je učinkovita u bor-bi protiv virusa, bakte-

rija i razornog utjecaja slobodnih radikala.

Upravo zato štiti odprehlade, a u borbiprotiv zloćudnih sta-nica primjerice doka-zano smanjuje rizik za pojavu karcinoma

debelog crijeva. Ja-buka štiti i od utjecaja

štetnih UV-zraka, potiče i

regulira probavu, stabilizi-ra crijevnu loru te pomažekod poteškoća s probavom.

Jabuka pozitivno djeluje i nasrce i krvožilni sustav.

Iako jabukama ne

možemo izliječiti ni jednu bo-

lest, njihovim svakodnevnim kon-

zumiranjem možemo spriječiti pojavumnogih zdravstvenih poteškoća i obo-

ljenja. Zaista, u skladu sa starom engle-

skom narodnom poslovicom "An apple a

day keeps the doctor away", pojedemoli jabuku ili još bolje dvije velike jabu-

ke dnevno, učinit ćemo mnogo za

očuvanje našeg zdravlja.




27ZE-DO eko

MLADI I EKOLOGIJA

Ekološka sekcija Osnovneškole ''Enver Čolaković'' uBrezi zajedno sa rukovodi-ocem sekcije, nastavnicomFatimom Mamela, već je nasamom početku ove školskegodine opravdala postojanjebrojnim aktivnostima. Sek-cija ima 25 stalnih članova,

ali im se u akcijama za oču-vanje životne sredine radopridruže i ostali učenici Ško-le. Ekološka sekcija i još sto-

U zeničkoj Osnovnoj školi“Mak Dizdar“ djeluje velikibroj ekologa, koji zajednosa ostalim učenicima ško-le realizuju razne projekte iekološke akcije.Redovno brinemo i o škol-skom dvorištu, a sada je na

››› MLADI ZENIČKI EKOLOZI

Sređujemo dvorište, sadimo stabla...PIŠE: Eko sekcija

OŠ „Mak Dizdar“ Zenicaredu da se ograda uradi.Naša briga je i prilaz školi.Ovih dana uređujemo za-pušteni prostor iza škole.Iskrčen je korov, prostor oči-šćen od otpada, te okopanoi podrezano i na taj načinsačuvano 14 stabala šljiva.Svake godine u školskomdvorištu zasadimo neko

novo stablo, grm ili cvijećekoje često doniraju roditeljiu znak podrške. Ove jese-ni smo zasadili ukrasno gr-mlje te po dva stabla lipe i

ginka.U dvije školske zgrade sva-ki sprat je ukrašen cvijetnimkutkom o kojem s ljubavljubrinu učenici i osoblje škole.Kroz edukativne razgovo-re i izradu poučnih plakata,naša ekološka sekcija prati iobilježava sve važne ekološ-ke datume.Učenicima je posebno zani-mljivo obilježavanje Dana

jabuke, 20. oktobar, kada

ekolozi na velikom odmorudijele zdrave, neprskane ja-buke i kolače sa jabukama.A da bismo sačuvali okoliši bili korisni članovi zajed-

nice, u toku je Akcija pri-kupljanja korisnog otpada.Ovaj projekt, koji je pokre-nula Općina Zenica u sarad-nji sa rmom „ALBA Zenica“, je takmičarskog duha, ali miga cijenimo i podržavamobez obzira na šanse za po-bjedu.Svi učenici sa svojim na-stavnicima organizuju, pri-kupljaju i odvajaju: stari pa-

pir, olije i PET- ambalažu.

Mladi ekolozi brinu o BreziZa akciju ''Očistimo gradza jedan dan'' mladi eko-lozi, Brezani, mogu rećida je jedna od najboljeurađenih do sada. Cilj

je bio očistiti javne po-vršine u gradu i pomo-ći građanima da shvatevažnost savjesnog odla-ganja otpada i očuvanjazdrave okoline.

tinu njihovih drugara, učeni-ka ove škole, učestvovala jeu svim projektima vezanimza očuvanje životne sredine.Pored redovnih aktivnosti ulokalnoj zajednici, Ekološkasekcija OŠ ''Enver Čolako-vić'' u Brezi učestvovala je ina konkursu objavljenom od

strane Fonda za zaštitu oko-liša FBiH i agencije ''McCannErickson'' iz Sarajeva. Tema jebila ''Voda vrijedi da se šte-

di'', a izradili su maketu kojaprikazuje kruženje vode uprirodi. Cilj ovog konkursa je razumijevanje vode kaonajvažnijeg resursa na ze-mlji, te podizanje svijesti ovažnosti i očuvanju vode.Mladi ekolozi i njihova na-stavnica svojim radom poka-

zuju kako škole mogu pomo-ći očuvanju životne sredine iormiranju svijesti o važnostiprirodnih resursa kod djece.




MLADI I EKOLOGIJA

Piše: Dunja Novalić

Početkom novembra usunčano subotnje jutronaša ekipa je krenula putKamenoloma uz Babinurijeku, pa do odredišta -Osnovne škole “HamzaHumo” u Babinu, gdje jezborno mjesto aktivistaUdruženja 3P. Povod na-šeg odlaska je ideja i akci-

ja za svaku pohvalu. Mladi

ovog udruženja žele priku-piti otpad iz korita Babinerijeke, ali i njene okolice, ami želimo to zabilježiti sli-kom i riječju. Ne dešava sesvaki dan. Nažalost!!!Pred školom nas je doče-

kalo tridesetak aktivistaspremnih za rad, a druže-nje, šala i zabava su tamogdje su mladi.

Prvi u nizuplaniranih ekopoduhvata

Udruženje 3P (pomoć-pravda-posredovanje) usaradnji sa Kantonalnim

››› AKCIJA UDRUŽENJA 3P

Čišćenje korita Babine

zavodom za javno zdrav-stvo ZE-DO kantona i r-mom ALBA Zenica, pokre-nulo je i realiziralo akcijučišćenja korita Babine rije-ke. Muvedet Šišić, magi-star ekološkog inžinjeringa

i zaštite okoliša, predsjed-nik nevladine organizacije3P, kazao nam je da akcijačišćenja korita Babine rije-ke je prvi ekološki podu-hvat udruženja. Ideje kojezagovara ova nevladinaorganizacije temelje se napružanju pomoći u očuva-nju zdravih i ekološki čistihprirodnih zelenih površina,

korita rijeka, parkova, ljud-skog okruženja.Za bolje rezutate zaštiteokoliša neophodna je in-terakcija, saradnja građanana području cijele općineZenica, nevladinog sektora

i općinske administracije."3P je mlada nevladina or-ganizacija koja je počela saradom prije šest mjeseci i dosada je prvenstveno djelova-la kao humanitarna organizacija. Međutim, naši daljnji planovi zasnivaju se na eko-loškim poduhvatima kojimaće se nastojati mijenjati eko-loška svijest građana Zeni-

ce što bi trebalo doprinijeti zdravijem prirodnom okru- ženju" , kazao nam je Šišić.

Mladi trebaju

djelovati

Nakon upoznavanja saaktivistima i njihovim pla-novima, preostalo je dase krene u akciju čišćenjakorita Babine rijeke ili Ba-bišnice, kako je neki zovu.Zahvaljujući njima mno-gobrojne plastične kese,boce... nisu više “stanovni-

Babina rijeka (Babišni-

ca) je desna pritoka rijeke Bosne u zeničkojkotlini dužine 17.600metara. To je planin-

ska rijeka sa velikimpadom uz bezbroj pit -kih izvora i studenaca.Poznata je po mnogo-

brojnim vodenicama iomiljenom izletištu unaselju Babino. Boga-

ta je ribom, mada je

teško naći primjerak iznad jednog kilogra-

ma. Najčešće ribe supotočne pastrmke,klen i mren.

Udruženje 3P (pomoć-pravda-posredovanje)u saradnji sa Kantonal-nim zavodom za javnozdravstvo ZE-DO kan-

tona i firmom ALBA Ze-

nica, pokrenulo je i re-

aliziralo akciju čišćenjakorita Babine rijeke.




MLADI I EKOLOGIJA

rijeke - akcija za peticuci” korita ove rijeke, a višeprostora i čistija voda osta-

je ribama. Radili su, smijalise, šalili i kroz zabavu do-bar posao obavili.Grupama su rukovodiliHalil Arnaut i Amel Ne-zić, studenti, volonteriudruženja 3P.“Ovo je prilika da uz druže-nje i zabavu, mladi pokažukoliko su ekološki osviješte-ni. Mi potenciramo ostva-

renje bolje saradnje gra-đanstva, akulteta, medija i

drugih subjekata sa kojimaćemo sarađivati na plani-ranim ekološkim akcijamaorganizacije. Smatram dase ovakvim aktivnostima pruža prilika mladima dadjeluju u ormiranju zdra-vijeg prirodnog okruženja. Želimo da mladi slobodnovrijeme koriste na lijepši,koristan, pozitivan i zani-

JP „ViK“ d.o.o. Zenica zahvata Babinu rijeku unaselju Kasapovići, gdje se voda propušta krozpjeskolove i taložnike kao prva faza prečišća-

vanja, te nakon toga čeličnim cjevovodom DN500 mm transportuje do postrojenja za pre-

čišćavanje vode u Crkvicama, kao druga fazaprečišćavanja. Postrojenje za prečišćavanje vode u Crkvicama se sastoji od brzih fil tera(akceleratora), pješčanih filtera i sistema zadezinfekciju (hlorisanje) vode.Nakon tretmana u navedenom postrojenju voda se transportuje prema potrošačima u Ze-

nici. Količina vode koja se uzima i transportujedo građana Zenice varira u toku godine u dija-

pazonu od 10 do 200 l/s. Ovo ustvari znači dase sa Babine rijeke vrši dopuna količina vodekoje su potrebne da se osigura uredno vodo-

snabdijevanja građana Zenice. Iako je Babinarijeka značajno opterećena raznim vrstama za-

gađenja, instalirana postrojenja za prečišćava-

nje omogućuju uspješno prečišćavanje zahva-

ćene vode i ista u potpunosti zadovoljava svepropise i može se koristiti za piće i sanitarnepotrebe. JP „ViK“ d.o.o. Zenica svakodnevno vrši kontrolu kvaliteta vode u vodovodnom si-stemu grada Zenice.

mljiv način. Ne trebamobiti inertni, već djelovati nasprječavanju ekoloških ka-taklizmi , rekao je Halil Ar-naut.Prikupljeni otpad ćemoodlagati selektivno. U po-sebne vreće odlažu seiskoristivi otpadni materi-

jali kao što su PET boce, o-lija, papir, a posebno ostali- komunalni otpad. Utovari odvoz prikupljenog ot-pada realizirali smo uz po-moć rme ALBA Zenica.- Ovom prilikom želim se zahvaliti u ime udruženjaOpćini Zenica za svu po-dršku koju smo dobili u re-aliziranju mehanizama za

podizanje ekološke svijesi i kvalitete života građana

Babinskog sliva, pa i sameopćine, dodao je Amel Ne-zić.Mladi aktivisti 3P smatrajuda projekt čišćenja okolišamalim društvenim poma-kom koji nosi jedinstvenuporuku, a to je podizanjeekološke svijesti lokalnogstanovništva Babinskogsliva, ali i šire. EkološkoUdruženje 3P budućimekološkim akcijama ćenastojati utjecati na gra-đane u stvaranju novihnavika prilikom odlaganjaotpada što podrazumije-va specično sakupljanjeekološki prihvatljivog ot-pada koji bi se određenim

metodama prerade kasnije iskorištavao.




HeidelbergCement grupacija objavila jemeđunarodni konkurs u istraživačkomradu pod nazivom „Živi svijet kamenolo-

ma“. Tvornica cementa Kakanj, kao člani-ca HeidelbergCement grupacije, za ovajkonkurs otvorila je vrata svog kamenolo-ma „Ribnica“.Svečana ceremonija proglašenja te do-djela nagrada i priznanja najuspješnijimučesnicima konkursa „ Živi svijet kame-noloma“ održana je 15. novembra u Sa-rajevu. Svečanosti je prisustvovao velikibroj zvaničnika, predstavnika privrednogi javnog života Bosne i Hercegovine temedija. Naime, Tvornica cementa Kakanj,članica HeidelbergCement grupacijeokončala je prvi konkurs za nagradu podnazivom „Živi svijet kamenoloma“(The Quarry Life Award). Konkurs jepružio jedinstvenu priliku da se kroz pro- jektne ideje okruženju kamenoloma daistinska ekološka i obrazovna vrijednost,a u cilju zaštite i promocije biodiverzitetakamenoloma.U svome uvodnom obraćanju Brani-mir Muidža, generalni direktor Heidel-

bergCementa za Bosnu i Hercegovinui Hrvatsku, osvrnuo se na ulaganja Hei-delbergCementa u BiH koja za protekli

period iznose više od 150.000.000 KM,ističući kako je upravo Tvornica cementaKakanj prva uvela standard zaštite oko-liša i sistem oprašivanja te zaštite zraka,voda i tla. "Ova nagrada je probudila duhistraživanja i otkrivanja. Otvorili smo novustranicu i postavili nove standarde zaštite i

promocije biodiverziteta na kamenolomi-ma,“ istakao je Muidža.Od pet predstavljenih projekata tri subila nagrađena. Treće mjesto na konkur-su „Živi svijet kamenoloma“ osvojila jenevladina organizacija „EKO Kakanj“. Pro- jekt pod nazivom „Rekreacijska zonaHeidelbergCement“osvojio je novčanunagradu u iznosu od 3.000 KM. Projekt„Biodiverzitet i remedacija kameno-loma Ribnica“ pod mentorstvom prof.dr. Suvada Lele osvojio je drugo mjestoi nagradu u iznosu od 6.000 KM.Prvu nagradu i iznos od 10.000 KM osvojio je tim Dražena Kotrošana sa projek-tnom idejom „Inventarizacija gnjezda-

rica na kamenolomu Ribnica“. „Nisamse nadao da ćemo osvojiti nagradu. Jako

sam uzbuđen. Uvijek sam sanjao da ću po-dići pehar, drago mi je da je to bilo sa ovimtimom. Zahvaljujem HeidelbergCementuna prilici da posjetimo kamenolom, na pri-lici da istražujemo. Otvorili su nam vratakamenoloma „Ribnica“ i dali nam prilikuda stvorimo osnove za program praćenja

ptica, njihove zaštite i upoznavanja javno-sti sa prirodnim vrijednostima datog pod-ručja,“ istakao je u obraćanju Kotrošan.

PROGLAŠENI POBJEDNICI KONKURSA „ŽIVI SVIJET KAMENOLOMA“


Proglašenje najboljihPrvo takmičenje HeidelbergCementa za nagradu Živi svijet kamenoloma doživjelo je fantastičan doprinos 80 takmičara iz 18 zemalja.Tokom terenskog rada od 6 mjeseci, studenti i mladi istraživači razvili su i testirali nove ideje za unapređenje bioraznovrsnosti u okruženjukamenoloma.

Svečana ceremonija proglašenja te dodjela nagrada i priznanja najuspješnijim učesnicima konkursa „Živi svijet kamenoloma“ održana je15.11.2012. u Sarajevu. Od pet predstavljenih projekata tri su bila nagrađena. Treće mjesto osvojila je nevladina organizacija

„EKO Kakanj“. Projekat pod nazivom „Rekreacijska zona HeidelbergCement“ osvojio novčanu nagradu u iznosu od 3.000 KM.Projekat pod nazivom „Biodiverzitet i remedacija kamenoloma Ribnica“ pod mentorstvom prof. dr. Suvada Lele osvojio je drugo mjestonagradu u iznosu od 6.000 KM. Prvu nagradu i iznos od 10.000 KM osvojio je tim Dražena Kotrošana sa projektnom idejom

„Inventarizacija gnjezdarica na kamenolomu Ribnica“. Detalje o projektima možete pogledati na www.quarrylifeaward.ba.

Tri nagrade za najbolje projekte na globalnom nivou, koje su dodijeljene u Heidelbergu 13.decembra 2012, iznose 10.000, 20.00030.000 eura, a svakako najvažnija nagrada je veliko hvala od majke Prirode!

Više detalja: www.quarrylifeaward.ba

Uskoro

nov i ko

nkurs!



SVIJET

Istraživači sa ’’Nortvestern’’ univerziteta i Nacionalne labo-ratorije Argon vjeruju da bi slatkovodne alge mogle da po-

stanu ključna komponenta u čišćenju nuklearnog otpada.Studije rađene na algama ’’Closterium monilierum’’, utvr-dile su da svijetlo-zelene alge mogu biti ekasne u izdva- janju Stroncijuma 90, jednog od najopasnijih radioaktiv-nih elemenata koji se nalazi u nuklearnim reaktorima iostaje konstantno prisutan u nuklearnom mulju.Vrijeme poluraspada Stroncijuma 90 je 30 godina.Izloženost radioaktivnom materijalu nosi sa sobom visok rizik od raka kostiju. Kada ovakav materijal dospe u našorganizam zadržava se u kostima.Laboratorijska istraživanja su pokazala da alge uklanjajuStroncijum iz vode i skladište ga u ormi kristala stronci- jum-barijum-sulata. Što znači da bi mogle da izdvoje pri-rodno visoko radioaktivni materijal i ostave bezopasnematerije u mulju. Ovo bi omogućilo jednostavnije čišće-nje posle akcidenta i mogućnost lakšeg lociranja radioak-tivnog materijala.

• Najduže krzno od svih ži-votinja ima bisamski bik.Ono može biti dugačkočak jedan metar.

• Sibirski salamander možebiti smrznut dvije do četi-ri godine i da može izdr-žati temperaturu od čak -500C.

• Hermelini munjevitom brzinom svoje braon ljetnje krznomjenjaju za bijelo zimsko krzno.

• Da ptica kreja za zimu mora pripremiti najmanje 6.000 mje-sta da sakrije hranu, da bi mogla preživjeti i ona ih bez mukeuspije naći tokom zime.

• Larve jedne vrste mušica ne umru, čak i kada se 90% njihovetjelesne tečnosti smrzne.

• Ispod snežnog pokrivača može biti čak do 250C toplije negoiznad snijega.

• Bijela dlaka zimskog krzna često šuplja iznutra.• Leptir *Xanthia iceritija* živi u sred sjeverno-američke zime i

miruje tokom proljeća, on posjeduje krzno.

››› OTKRIVENA NOVA VRSTA

Gljiva kojajede plastiku

Područje Amazona je staništenajvećeg broja biljnih i živo-tinjskih vrsta. Svake godine upodručju Amazona otkrije senekoliko novih vrsta biljaka iživotinja. Kada je grupa stude-nata sa Univerziteta Yale (Jeil)prošle godine otkrila novuvrstu gljive u dijelu Amazonakoji pripada Ekvadoru, nikonije slutio o kakvom se otkri-ću radi i koliki je njegov značaji potencijal.

Novu vrstu gljive pod nazivomPestalotiopsis microspora otkri-la je grupa studenata predvo-đena proesorom biohemijeScottom Strobelom tokomsvoje uobičajene godišnje rad-ne ekskurzije. Ova gljiva može

da živi u anaerobnim uslovima(bez kiseonika) i hrani se isklju-čivo poliuretanom.Poliuretan je najčešće korište-na vrsta plastike (plastičnih po-limera) koju možemo vidjetina svim deponijama. Proizvo-di se u ogromnim količina-ma. Od ove vrste plastike pra-ve se mnogobrojni predmetiod materijala za izolaciju kućado ambalaža za svakodnevnuupotrebu. Naše društvo nemaekološki prihvatljiv način da seoslobodi ovog materijala. Re-ciklaža u jednom dijelu zado-voljava ekološke potrebe, alinažalost reciklirani dio plasti-ke predstavlja samo mali udiou odnosu na stalnuproizvodnjunovih količi-na.

Zbog toga je plastika danaspostala jedan od najvećihproblema za okolinu, naroči-to za morske životinje i ptice.Drugi i najveći problem pla-stičnog otpada je njena du-gotrajna razgradnja. Za jednuobičnu tanku plastičnu kesupotrebno je otprilike 500 do1.000 godina da bi se u pot-punosti razgradila.Neki od modernih biorazgradi-vih polimera su napravljeni na

takav način da se mogu razgra-diti u roku od 100 godina, ipak mi smo u poslednjih 70 godi-na preplavili planetu različitimvrstama plastike tako da je ot-kriće Pestalotiopsis microsporaod izuzetnog značaja.

U zaključku studije stoji daova gljiva uspješno i brzo ra-zlaže plastiku na prirodne i ne-toksične dijelove i da joj ništaosim plastike nije potrebnoda bi se razmnožavala i živje-la. Naučnici su konstantovalida unutar ogromnih plastič-nih deponija nema kiseonika isvjetlosti što ovoj gljivi uopštenije potrebno za život.Zahvaljujući ovim karakteri-stikama gljiva Pestalotiopsismicrospora može da razgradiplastiku i u najdubljim slojevi-ma deponija smeća. ekospark.com

Tim mladih naučnika sa Univerziteta Yale (Jeil) je siguranda Pestalotiopsis microspora ima obećavajući potencijalza uspješno rješavanje globalnih problema sa plastikom.Imajući u vidu veličinu i ozbiljnost problema vezanih zaodlaganja plastičnog otpada, čije se količine neprekidnopovećavaju, mi se iskreno nadamo da su u pravu.

ALGE MOGU BITI KLJUČ ZAČIŠĆENJE NUKLEARNOG OTPADA

››› Zanimljivosti iz svijeta *zimskih životinja*

Da li ste znali da:

Dok nema snijega i leda ptice se uglav-nom snalaze za hranu i vodu. Nisketemperature nisu najveći problem, većhrana koja im je potrebna da bi se odr-žali u životu. Najviše su ugrožene gra-bljivice, koje zbog snijega ne mogu dalove. Kada su zime hladne i pune snije-ga neke ptice ne mogu da prežive.PUNO BI POMOGLO KADA BISMOHRANILI PTICE KADA IMA SNIJEGA.Ptice treba redovno hraniti uvijek naistom mjestu koje je sigurno od mačaka.

Da li treba hraniti ptice zimi?




Časopis "ZE-DO eko" podržava

ZE-DO eko [broj 28, zima 2012.]

Documents

Transcript of ZE-DO eko [broj 28, zima 2012.]