KURIKULUM

JA SAM AKTIVNA ČLANICA MULTINACIONALNOG

DRUŠTVA

Program za socijalnu

integraciju žena – državljanki trećih zemalja

Ovaj dokument odražava samo stavove autora. Ni Europska komisija ni Nacionalna agencija ne odgovaraju za moguću uporabu informacija koje sadrži.

Naslov izvirnika: I AM AN ACTIVE MEMBER OF A MULTINATIONAL SOCIETY Programme for social integration of women – third country nationals: CURRICULUMIzdavač: Pučko otvoreno učilište ZagrebUrednici: Barbara Fajdiga Perše, Tanja KrpanKorektura: Petra Glogolja Krčmar, Vedran TomšićPrijevod: Karla DobranićOblikovanje i tehnički dizajn: GAF lab, Rok Bezeljak s.p.Fotografije: Baza podataka projekta „Ja sam aktivna članica multinacionalnog društva“Tisak: Intergrafika TTŽ, ZagrebNaklada: 100Publikacija je dostupna u elektroničkom obliku na: www.pou.hr/hr/

ISBN 978-953-254-040-6

JA SAM AKTIVNA ČLANICA MULTINACIONALNOG DRUŠTVA

Program za socijalnu integraciju žena – državljanki trećih zemalja

KURIKULUM

Rujan 2016.

država5

5

SADRŽAJ

Uvod 6

1. NAZIV PROGRAMA 6

2. OSNOVE PROGRAMA 6

3. OPĆI CILJEVI 7

4. CILJNA SKUPINA 7

5. TRAJANJE PROGRAMA 7

6. PROCJENA ISHODA UČENJA 7

7. SADRŽAJ PROGRAMA 8

7.1 UVOD U PROGRAM (4 sata) 8

7.2 UČENJE JEZIKA (50 sati) 8

7.3 ZEMLJA PREBIVALIŠTA I EUROPA (8 sati) 8

7.4 OSNOVNE INFORMATIČKE VJEŠTINE (16 sati) 8

7.5 ULAZAK NA TRŽIŠTE RADA – RADIONICE (20 sati) i PROGRAM STRUČNE PRAKSE (2-3 mjeseca) 9

7.6 SUDJELOVANJE U SAVJETOVANJU I PROCESU IDENTIFICIRANJA I PRIZNAVANJA INFORMALNOG I NEFORMALNOG UČENJA (IVINL) (4 sata) 9

7. 7 INTERKULTURALNI DOGAĐAJ (18 sati) 9

7.8 ISHODI UČENJA 10

7. 9 ORGANIZACIJA PROGRAMA 12

7.10 KVALIFIKACIJE TRENERA 13

7.11 METODOLOŠKE SMJERNICE 13

7.12 AUTORI PROGRAMA 16

8. PRILOZI 17

8.1 SADRŽAJ PROGRAMA - CJELINE 17

SAD

RŽ

AJ

6

Uvod

Obrazovni program temelji se na programu Početak integracije imigranata kojeg je razvio Andragoški centar Slovenije i programa za imigrante koje je provodila Ljudska univerza Nova Gorica za državljane trećih zemalja. Okvirni program je dopunjen s elementima koji su testirani tijekom pilot programa u pet država.

1. NAZIV PROGRAMA

Naziv programa je JA SAM AKTIVNA ČLANICA MULTINACIONALNOG DRUŠTVA (skraćeno JA SAM AKTIVNA+).

2. OSNOVE PROGRAMA

Imigranti često trpe socijalno isključenje i nezaposlenost. Glavni je razlog tome to što ne govore jezikom prihvatne zemlje što im otežava preuzimanje aktivne uloge u društvu i pronalaženju posla, budući je poznavanje jezika prijeko potrebno za uspješnu komunikaciju.

Iako je poznavanje jezika i kulture prihvatne zemlje iznimno važno za migrante, postoje i drugi čimbenici koji imaju važan utjecaj na aktivno sudjelovanje i konkurentnost na tržištu rada. Jedan od njih je zapošljavanje koje potiče ekonomsku integraciju i usvajanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Analiza nekih međukulturalnih istraživanja pokazuje kako većina imigranata s niskim stupnjem obrazovanja u Sloveniji iz više razloga rijetko sudjeluje u programima obrazovanja. Ista je situacija očita i u drugim zemljama. Stoga je nužno uzeti u obzir institucionalne1, dispozicijske i situacijske prepreke te ih pokušati prevladati planiranjem obrazovnih programa za odrasle.

Prema Mipex-u2, 2014. godine 33% radno sposobnih osoba, koje nisu državljani EU, živjelo je u nekoj od zemalja EU, nezaposleno, izvan programa obrazovanja ili osposobljavanja. To se naročito odnosi na žene i nisko obrazovane osobe. To ukazuje na vrlo nisku razinu ekonomske integracije koja je jasno povezana s nezadovoljavajućim stupnjem socijalne integracije migranata u europsko društvo. Prema prioritetima iznesenim u strategiji Europa 2020, svaka država članica treba težiti postizanju zajedničkog cilja, a on je „povećati stopu zaposlenosti populacije u dobi od 20 do 64 godine s trenutnih 69% na minimalno 75%, većim uključenjem žena, starijih radnika i boljom integracijom migranata na tržište rada.“ 3

Međutim, obrazovanje ima važnu ulogu u omogućavanju ekonomske integracije jer olakšava usvajanje znanja i vještina koje podupiru pojedince da postanu samostalniji i konkurentniji na tržištu rada.

Važnost pristupa obrazovanju naglašena je u mnogim europskim dokumentima. Vijeće Europske unije pozvalo je države članice svojom Odlukom o obnovljenoj Europskoj strategiji za obrazovanje odraslih (2011/C 372/01) da povećaju „ponudu i poticaj pojedinaca da se uključe u učenje odraslih kao način da ojačaju socijalno uključivanje i aktivnu participaciju u zajednici i društvu te olakšaju pristup učenju odraslih za migrante, Rome i skupine u nepovoljnom položaju, kao i dostupnost učenja za izbjeglice i tražitelje azila, uključujući učenje jezika prihvatne zemlje kada je primjereno.“

1 Cross, K.P. (1981). Adults as Learners. San Francisco: Jossey-Bass.2 http://www.mipex.eu/key-findings3 Europe 2020, A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth. pg.8

UV

OD

1.

7

3. OPĆI CILJEVI

Glavni cilj ovog programa je poticati socijalnu integraciju državljana trećih zemalja (žena) u društvo (prihvatne zemlje) s posebnim naglaskom na integraciju na tržište rada. Pohađajući program, ciljna skupina usvaja temeljno znanje jezika koji se govori u državi u kojoj žive, usvaja bitne informacije o samoj državi i Europi, osnovne informatičke vještine, informacije o tržištu rada u novoj državi i Europi, upoznaju svoje životno okruženje iz drugačije perspektive odlaskom na posebno vođene izlete i sudjelovanjem u programu osposobljavanja u tvrtkama po njihovom izboru. Za vrijeme programa, polaznice sudjeluju u postupku identifikacije i priznavanja informalnog i neformalnog učenja s naglaskom na identifikaciju transverzalnih vještina. Polaznice također stječu praktično iskustvo i poduzetničke vještine organizacijom interkulturalnog susreta na kraju programa.

4. CILJNA SKUPINA

Žene imigrantkinje – državljanke trećih zemalja koje trebaju unaprijediti znanje i vještine za lakšu integraciju u prihvatno društvo, posebice na tržište rada. Program je primarno osmišljen za žene s osnovnim obrazovanjem ali se može prilagoditi za osobe sa sekundarnim ili tercijarnim stupnjem prilagođavanjem tema unutar modula prema prethodnom znanju i vještinama polaznica.

5. TRAJANJE PROGRAMA

Predviđeno je 120 sati teorijske nastave i praktična nastava u tvrtkama u trajanju od 2 do 3 mjeseca s mogućnošću prilagodbe ciljnim skupinama.

6. PROCJENA ISHODA UČENJA

Mentori redovito procjenjuju napredak polaznica usmenim i pismenim zadacima i pružaju odgovarajuću povratnu informaciju (usmeno ili pismeno, ovisno o sposobnosti razumijevanja polaznica). Povratna informacija koja se pruža polaznicama mora ih motivirati na nastavak učenja.

OP

ĆI C

ILJE

VI

3.

8

7. SADRŽAJ PROGRAMA

Program se sastoji od sljedećih sedam modula: uvod u program, učenje jezika, zemlja prebivališta i Europa, osnovne informatičke vještine, sudjelovanje u IVINL procesu, interkulturalni događaj, ulazak na tržište rada i stručna praksa.

7.1 UVOD U PROGRAM (4 sata)

• intervjui s polaznicama

• stvaranje osobnih portfolija

• razrada plana za obrazovanje, zapošljavanje i karijeru

• savjetovanje i informiranje o obrazovanju odraslih

7.2 UČENJE JEZIKA (50 sati)

• kako se predstaviti (materinji jezik i nacionalni jezik – država prebivališta):

• osobni identitet, prebivalište, idr.

• život u mojoj domovini u usporedbi sa životom u ovoj zemlji

• moja obitelj

• slobodno vrijeme (aktivnosti, hobiji)

• institucije tog područja

• obrazovanje (sustav, razine obrazovanja)

• tržište rada (poslovi, zadaci)

7.3 ZEMLJA PREBIVALIŠTA I EUROPA (8 sati)

• zemljopisni položaj

• pojam Europe

• politička i socijalna struktura dvaju zemalja (domovine i prebivališta)

• nacionalni simboli

• prirodno i povijesno nasljeđe

• običaji i tradicije – usporedba (stereotipi, običaji, …)

• pristojno ponašanje u zemlji prebivališta i društvu EU (pozdravi, predstavljanje, čitanje između redaka, …)

• snalaženje u regiji (ostvarivanje kontakata, obilaženje znamenitosti, putovanja)

7.4 OSNOVNE INFORMATIČKE VJEŠTINE (16 sati)

• upoznavanje računala (tipkovnica, disk, …)

• osnovne funkcije računala

• softver koji se često koristi

• pametni telefoni, bankomati, idr.

• e-usluge, on-line prijave

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

9

7.5 ULAZAK NA TRŽIŠTE RADA – RADIONICE (20 sati) i PROGRAM STRUČNE PRAKSE (2-3 mjeseca)

• tržište rada u zemlji boravišta i Europi

• komunikacija s poslodavcima, komunikacija na razini tvrtke, komunikacija sa sudionicima

• pisanje životopisa i prijava za posao

• osnove poslovnog ponašanja

• otkrivanje skrivenog tržišta rada

• predrasude i stereotipi na tržištu rada

• ključno je biti aktivan (volonterski rad, pomaganje u različitim udrugama)

• prava i obveze državljana trećih zemalja

• kultura radnog mjesta u zemlji boravka (etika, organizacijska i radna kultura)

• tipične situacije stvarnog života pri traženju posla – igranje uloga (pristup administrativnim procedurama, zakonske prepreke, diskriminacija, birokratski odnosi, iskorištavanje od strane poslodavaca, jezična barijera, …)

• radno zakonodavstvo (prava i obveze imigranata)

• mogućnosti za nastavak obrazovanja i osposobljavanja

• uvod u program stručne prakse

• odabir potencijalne organizacije za program prakse (na temelju zanimanja i interesa polaznica)

• posjet odabranim tvrtkama (priprema za praksu, aktivnosti prije prakse)

• stručna praksa u tvrtkama

• radionice nakon prakse

7.6 SUDJELOVANJE U SAVJETOVANJU I PROCESU IDENTIFICIRANJA I PRIZNAVANJA INFORMALNOG I NEFORMALNOG UČENJA (IVINL) (4 sata)

• grupno savjetovanje i uvod u proces IVINL-a

• pojedinačan pristup (savjetovanje, implementacija čitavog procesa IVINL-a)

7. 7 INTERKULTURALNI DOGAĐAJ (18 sati)

• priprema i provedba interkulturalnog događaja (koncept programa, odabir sudionika, plan promocije, implementacija događaja)

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

10

7.8 ISHODI UČENJA

7.8.1 Uvod u program

Svaki sudionik:

• aktivno sudjeluje u informativnom intervjuu

• upoznaje se s rasporedom programa i ciljevima; sa stvarnim tijekom rada

• upoznaje se s mentorima i kolegama polaznicima

• upoznaje je s idejom osobnog portfolija i izrađuje jedan u suradnji s mentorom

• upoznaje plan za obrazovanje, zaposlenje i karijeru

• sudjeluje u usmjeravanju i informiranju u obrazovanju odraslih

7.8.2 Učenje jezika

Svaki sudionik:

• uči kako se predstaviti (na materinjem i nacionalnom jeziku – zemlja boravka): osobni identitet, boravište,…

• upoznaje život u rodnoj zemlji (i ostalih polaznica) u usporedbi sa zemljom boravka

• upoznaje abecedu, brojeve i numerički sustav

• upoznaje vokabular o osobnom identitetu, boravku, slobodnom vremenu (aktivnostima, hobijima), obiteljskom životu, obrazovanju, tržištu rada, institucijama tog područja

7.8.3 Zemlja boravka u Europi

Svaki sudionik:

• upoznaje ključne karakteristike zemlje boravka (osnovne zemljopisne činjenice)

• upoznaje koncept Europe

• upoznaje političku i socijalnu strukturu zemlje boravka i Europe

• upoznaje nacionalne simbole

• prepoznaje prirodno i povijesno nasljeđe zemlje boravka i Europe

• upoznaje pravila ponašanja u zemlji boravka i društva EU (pozdrave, predstavljanje, čitanje između redaka, …)

• usvaja praktično iskustveno znanje o regiji kroz izlete

7.8.4 Osnovne informatičke vještine

Svaki sudionik:

• upoznaje osnovnu strukturu računala (tipkovnicu, disk, …)

• upoznaje osnovne funkcije računala

• upoznaje softver koji se često koristi (MS Word, pretraživači, e-mail)

• upoznaje se s uporabom pametnih telefona, bankomata, …

• upoznaje se s E-uslugama, online prijavama

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

11

7.8.5 Ulazak na tržište rada – radionice i stručna praksa

Svaki sudionik:

• upoznaje tržište rada u regiji, zemlji boravka i Europi

• upoznaje učinkovite strategije komunikacije (s poslodavcima, unutar tvrtke, sa i među polaznicama)

• uči napisati životopis i različite vrste prijava za posao

• ovladava osnovama poslovnog ponašanja

• uči kako pronaći slobodna radna mjesta na skrivenom tržištu rada

• postaje svjestan zašto je važno biti aktivan (volonterski rad, pomaganje u različitim udrugama, …)

• upoznaje i postaje svjestan prava i dužnosti državljana trećih zemalja

• ovladava osnovama radne kulture u zemlji boravka (etika, organizacijska i radna kultura)

• upoznaje i djeluje u skladu s različitim ulogama u tipičnim, realnim životnim situacijama u traženju posla (rješavanje papirologije, zakonske prepreke, diskriminacija, birokratski odnosi, iskorištavanje od strane poslodavaca, jezične barijere, …)

• upoznaje radno zakonodavstvo (prava i dužnosti imigranata)

• razmatra mogućnosti za nastavak obrazovanja i osposobljavanja u zemlji boravka

• detaljno upoznaje program stručne prakse

• sudjeluje (zajedno s mentorima) u odabiru potencijalne organizacije za program osposobljavanja (na temelju zanimanja i interesa polaznica)

• sudjeluje (zajedno s mentorima) u posjetima odabranih tvrtki (priprema za praksu, aktivnosti prije prakse)

• sudjeluje u programu stručne prakse (2-3 mjeseca)

• aktivno sudjeluje u radionicama nakon stručne prakse

7.8.6 Sudjelovanje u savjetovanju i procesu identificiranja i priznavanja informalnog i neformalnog učenja (IVINL)

Svaki sudionik:

• sudjeluje u grupnom savjetovanju i uvodu u IVINL proces

• sudjeluje u nekoliko individualnih sastanaka (savjetovanje, implementiranje čitavog procesa IVINL-a)

• može identificirati vlastito znanje, vještine i kompetencije te ih prezentirati u životopisuSA

DR

ŽA

J P

RO

GR

AM

A

7.

12

7.8.7 Interkulturalni događaj

Svaki sudionik:• upoznaje koncept interkulturalnog događaja

• preuzima aktivnu ulogu u pripremi i izvedbi interkulturalnog događaja (ideja programa, odabir sudionika, plan promocije, implementacija događaja)

Interkulturalni događaj bit će organiziran u skladu s očekivanjima polaznica i mentora.

Bit će određen cilj obrazovanja (usvajanje organizacijskih i marketinških vještina, interkulturalne kompetencije i njihova distribucija u zajednici itd.) i akcijski cilj (priprema interkulturalnog događaja u zajednici).

U uskoj suradnji s mentorom, polaznici odlučuju o temi i sadržaju interkulturalnog događaja, biraju i kontaktiraju organizacije i pojedince koji će na njemu sudjelovati, uče o promotivnim aktivnostima i brinu se da se te procedure provedu. Na događaju, polaznice prezentiraju usvojeno znanje, vještine i iskustva na njima najbliži način.

DODATNE TEME

Uz glavne teme opisane u prethodnom odlomku, neke druge teme u programu mogu biti korisne za žene imigrantkinje. Mogu biti uvedene kao elementi glavne teme ili zasebne cjeline. Za vrijeme probne implementacije primijetili smo nedostatak znanja o slijedećim temama:

• Održivi razvoj:

- kako minimalizirati troškove kućanstva i otpada- odgovorna uporaba energetskih izvora- recikliranje itd.

• Aktivno građanstvo

• Praktične vještine povezane s intervjuom za posao i radnim mjestom:

- šminkanje i odijevanje za posao

Gore navedeni sadržaj može biti prezentiran u obliku radionica sa stručnjacima iz nekog područja (npr. vizažist, ekološki specijalist itd.)

7. 9 ORGANIZACIJA PROGRAMA

Nedostatak vremena, financijski problemi, oskudne informacije o programima obrazovanja i osposobljavanja, nisko samopouzdanje neke su od prepreka koje sprječavaju imigrante da aktivnije sudjeluju u obrazovanju.

Ove činjenice traže primjereno savjetovanje, ali i prilagodljivost rasporeda programa potrebama sudionika.

Lekcije će stoga biti organizirane u serijama u trajanju od 3 do 4 sata nastave tri puta tjedno kako bi se omogućio kontinuitet. Dulja nastava previše ometa ostale aktivnosti polaznica, dok kraća nastava ne postiže željeni učinak u smislu ciljeva lekcije, produljuje cijeli program i povećava troškove prijevoza polaznica. Cijeli program (bez stručne prakse) trebao bi trajati 2,5 do 3 mjeseca. Opseg i duljina svake teme može se prilagoditi potrebama grupe. Primjerice, ako polaznice dobro vladaju nacionalnim jezikom, veći se fokus može staviti na druge teme i obratno.

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

13

7.10 KVALIFIKACIJE TRENERA

Trener u programu imat će sveučilišnu diplomu, prethodno iskustvo u poučavanju odraslih i specifične interkulturalne kompetencije koje im omogućuju da uspješno kontroliraju razlike u kulturalnoj pozadini među sudionicima.

• Pristupati polaznicama s poštovanjem

• Biti otvoren i prihvaćati kulturalne razlike i tradicije polaznica

• Željeti znati karakteristike kulture polaznica

• Biti prilagodljiv

• Poštivati principe i vrijednosti drugih ljudi (uključujući onih povezanih s drugom kulturom)

• Neće biti etnocentričan (ne smatra svoje kulturne principe superiornima u usporedbi s drugim kulturama - svaka kultura posjeduje nešto vrijedno i jedinstveno)

• Biti svjestan vlastitog identiteta i stoga se neće osjećati ugroženo identitetom drugih ljudi

• Biti tolerantan u trenucima nesporazuma, budući da je nesporazum česta pojava na interkulturalnom događaju

• Biti suosjećajan

7.11 METODOLOŠKE SMJERNICE

Program započinje odabirom polaznica.

Osnovna metoda za definiranje potreba polaznica je osobni intervju. Na temelju tih intervjua mentori stvaraju osobne planove obrazovanja za svaku polaznicu programa. Proces osobnog razvoja polaznica dokumentiran je u obliku portfolija koji sadrži materijale, radove polaznica, bilješke, refleksije, samoprocjene, povratne informacije, zapis usvojenog znanja i vještina, obrazovne certifikate itd.

Portfolio je važan izvor informacija za određivanje aktualnog statusa polaznica u smislu njihovog osobnog plana za razvoj, očekivanja i ciljeva, kao i za planiranje budućih koraka. Prezentira jasan razvojni put i postignuća polaznica. Polaznice će usko surađivati s mentorima u procesu definiranja potreba. Imati će priliku opisati svoje potrebe, želje i očekivanja u obliku intervjua jedan-na-jedan. Bit će u mogućnosti usmjeriti mentore u odabiru učinkovitih metoda za provedbu njihove socijalne integracije kroz program.

Mentoru multikulturalnom društvu mora prilagoditi metode i tehnike poučavanja potrebama polaznica, odnosno važno je omogućiti polaznicama da same razvijaju vlastiti stil učenja (Resman, 2003).

Uz opća pedagoška načela, u obzir se moraju uzeti i andragoška načela u aktivnostima obrazovanja. Ta načela su: načelo trajnosti (cjeloživotna dimenzija), funkcionalnosti (korisnost), demokracije, slobodne volje, dinamike, integriteta, aktivnog sudjelovanja.

Posebna se pozornost treba obratiti na inovaciju, jedinstvenost i karakteristike poučavanja odraslih. Metode fokusirane na polaznika i proces koristiti će se za uvod tema. Primijenit će se slijedeće didaktičko načelo:

• individualizacija (uzimanje u obzir različitih kognitivnih stilova)

• socijalizacija (pojedinci su dio skupine)

• važnost sadržaja – povezanost sa stvarnim životom

• motivacija

• raznolikost

• sustavnost i kontinuitet

• idr.

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

14

Usredotočimo se na neka od načela koje će mentor uzeti u obzir pri planiranju nastave.

Uloga iskustva polaznika

Odrasli obično vole uklopiti svoja iskustva, vrijednosti, potrebe u kontekst/proces učenja i surađuju jedni s drugima. Treneri će prilagoditi tehnike i metode poučavanja tematskim grupama, stilovima učenja (vizualni, auditivni, kinestetički itd.) i razviti sadržaj učenja oko problema, situacija, uloga s kojima se polaznici susreću u svakodnevnom životu. Time će polaznici moći prepoznati korisnost onoga što uče i biti motivirani da aktivno sudjeluju u procesu učenja. Nedvojbeno je da je osobno iskustvo jedno od najsnažnijih oruđa pri učenju.

Da bi prezentirali teme koristit će se različite metode i tehnike; neke od njih su niže navedene.

Metoda poučavanja u grupama (zajedničko, suradničko, učenje s kolegama) i projektni rad veoma su prikladni za razvijanje komunikacije. Stoga je ključno stvoriti situacije u kojima svi polaznnici radije surađuju nego li se natječu jedni s drugima i nitko nema dominantnu ulogu4 (Resman, 2003: 71-81).

Projektni rad može se primijeniti na gotovo bilo koju temu i stupanj. Zahtjeva mnogo truda, ali u isto vrijeme omogućava razvoj različitih vještina i kompetencija.

Iskustveno učenje ili učenje djelovanjem Gore navedene metode učenja omogućuju polaznicima popraviti svoj položaj u procesu učenja. Polaznici direktno dijele i grade svoju socijalnu mrežu, kroz vlastite aktivnosti i postignuća se direktno prezentiraju zajednici (sprječavanje neuspjeha, bolje sposobnosti za učenje)5. Dijalog je iznimno važan jer potiče uključene da daju sve od sebe kako bi razumjeli mišljenja drugih, usporedili ih s vlastitim mišljenjem i pronašli rješenje koje će biti prihvatljivo svima (Vrečer, 2008: 133). Osobe koje sudjeluju u dijalogu nastoje razumjeti suprotnu stranu kako bi mogli uspješno riješiti probleme ili sukobe.

Stvaranje okruženja za učenje koje omogućuje miješanje migranata i većinske populacije

Kako bi stvorili uvjete za interkulturalni dijalog, treneri će poticati polaznike da sudjeluju u aktivnostima koje omogućuju njihovo druženje s lokalnim stanovništvom i kulturalnu razmjenu. Socijalne aktivnosti pružaju idealnu situaciju u kojoj se mogu susresti sudionici sličnih interesa ali različitih kulturalnih pozadina i razmijeniti svoja znanja, vještine, ideje, vrijednosti itd.

Svrha takvih aktivnosti ima više dimenzija:

• Lokalno stanovništvo upoznaje imigrante i njihovu kulturu u neformalnom, prijateljskom okruženju i obratno

• Pomaže izgraditi snažne, inkluzivne zajednice

• Podupire volontiranje i promovira vrijednosti

Neki od primjera takvih aktivnosti su:

• Čajanke

• Sportske aktivnosti (npr. šetnje, sportske utakmice itd.)

• Glazbene radionice ili radionice rukotvorina (migranti predstavljaju svoje vještine i kulturu kroz radionice s lokalnim stanovništvom)

• Program razmjene pomoći između članova mreže (eng. timebanking)

• Projekti komunalnih vrtova

• Javni događaji (imigranti prezentiraju sebe i svoju kulturu kroz razne nastupe u javnosti)

4 Resman,M. (2003). Interkulturna vzgoja in svetovanje. Sodobna pedagogika,54, št. 1, str. 60-795 Vrečer, Natalija, et al. (2008). Izobraževanje in usposabljanje migrantov v Sloveniji. Poročilo raziskovalnega dela. ACS. Ljubljana.

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

15

Ostale forme i metode

Pozicijski barometarPozicijski barometar jedna je od najboljih metoda za aktivni angažman polaznica, uključujući mentalne i fizičke aktivnosti i time aktivira lijevu i desnu hemisferu mozga. Može se koristiti kao uvodna aktivnost , kada želimo motivirati polaznice da izraze svoje stavove o određenoj temi o kojoj će se raspravljati. Trener priprema izjavu i traži polaznice da se pomiču po nevidljivoj skali s dva ekstrema prema razini u kojoj se slažu s izjavom (na primjer uopće se ne slažem nalijevo, u potpunosti se slažem nadesno). Trener ima priliku dobiti početni pregled znanja, ključnih interesa i stavova polaznica u vezi odabrane teme.

Krug za učenje6

Ova forma primijenit će se za pripremu multikulturalnog događaja i djelomično za vrijeme pripreme nekih drugih sadržaja (priprema za stručnu praksu, odabir određenih sadržaja programa).

Osnovni principi krugova za učenje znatno su drugačiji od ostalih formi i mogu se sažeti kako slijedi7:• Sudionici slobodno odlučuju što, gdje i kako će učiti

• Svaki sudionik ulaže onoliko vremena i energije u učenje koliko ima volje i mogućnosti

• Svaki krug za učenje postavlja obrazovni (novo znanje, vještine) i akcijski cilj (transfer usvojenog znanja na zajednicu)

• Nema hijerarhije među mentorima i polaznicama (obje uloge su zamjenjive i usko povezane)

• Potiče intelektualni napredak sudionika i jača odnose između ljudi kroz demokratsku razmjenu znanja, vještina i iskustava

Stoga je ova metoda veoma prikladna za odrasle polaznike budući da poštuje principe učenja odraslih i vodi do specifičnih ciljeva (sudionici pripremaju događaj s ciljem prezentiranja sadržaja kruga za učenje i imaju priliku izraziti svoju kreativnost, razviti vještine i pridonijeti razvoju svog grada).

Osnovna metoda koja se koristi kod krugova za učenje je DIJALOG ili čak interkulturalni dijalog jer polaznice dolaze iz različitih kulturalnih pozadina. Najvažniji je faktor u jačanju interkulturalnog dijaloga mentor koji stvara uvjete koji čine temelj koji omogućava interkulturalni dijalog kao takav. Još jedan uvjet mora biti zadovoljen da bi postojao interkulturalni dijalog a to je jednakost među svim njegovim sudionicima (Parekh u Skupnostno učenje v čezmejnem prostoru, 2013: 10).

Sadržaj učenja bit će prezentiran korištenjem tradicionalnih i kreativnih alata za učenje, uređaja, pomagala i materijala. Proces učenja bit će popraćen uporabom multimedije i informatičkih tehnologija.

6 Bogataj, N. in Rejec, P. (ur.) (2013). Skupnostno učenje v čezmejnem prostoru. Primer študijskih krožkov ob slovensko-italijanski meji. PRC. Tolmin.7 (http://sk.acs.si/index.php?id=35)

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

7.

16

Hrvatska

Slovenija

Turska

FrancuskaItalija

projektno strateško

partnerstvo

7.12 AUTORI PROGRAMA

Program su razvili članovi projektnih timova i partnerskih organizacija, poglavito:

• Ljudska univerza Nova Gorica (Slovenija)

• Cooperativa Orso s.c.s. (Italija)

• Pučko otvoreno učilište Zagreb (Hrvatska)

• Mozaik Kültür Eğitim Gençlik ve Doğa Derneği (Turska)

• Adice (Francuska)

SAD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

8.

17

8.

PR

ILO

ZI

8.1

S

AD

RŽ

AJ

PR

OG

RA

MA

- C

JELI

NE

8.1

.1

UV

OD

U P

RO

GR

AM

Tem

e

Ish

od

i uče

nja

Str

ate

gij

e p

ou

čava

nja

Pro

cje

na

uče

nja

Za

da

ci d

an

i po

lazn

ica

ma

Osn

ovn

i ele

men

ti p

rog

ram

a –

uvo

d u

pro

gra

m

Ind

ivid

ual

ni i

nte

rvju

i s

po

lazn

icam

a

Izra

da

oso

bn

ih p

ort

folij

a

Izra

da

pla

na

za o

bra

zova

nje

, za

po

šlja

van

je i

kari

jeru

Usm

jera

van

je i

info

rmac

ije o

p

rilik

ama

za o

bra

zova

nje

i u

čen

je

u p

rih

vatn

oj z

emlji

Pola

znic

e d

etal

jno

raz

miš

ljaju

o s

vojim

sp

oso

bn

ost

im, ž

elja

ma

i oče

kiva

njim

a

Pola

znic

e id

enti

ficir

aju

svo

je k

om

pet

enci

je i

šan

se

za n

apre

dak

, op

cije

za

kari

jeru

Pola

znic

e p

ost

avlja

ju c

iljev

e za

ob

razo

van

je,

zap

ošl

java

nje

i ka

rije

ru

Pola

znic

e d

ob

ivaj

u š

iru

idej

u p

rilik

a za

ob

razo

van

je

i uče

nje

u p

rih

vatn

oj z

emlji

.

Ind

ivid

ual

ni r

adIn

div

idu

aln

o v

ođ

eni i

nte

rvju

Gru

pn

i rad

Bio

gra

fska

met

od

a

Ind

ivid

ual

no

vo

đen

i in

terv

jui s

p

ola

znic

ama

Port

folio

Dija

log

Stu

dije

po

jed

inač

nih

slu

čaje

va

Ras

pra

ve

Za

vrije

me

traj

anja

pro

gra

ma

po

lazn

ice

će o

cije

nit

i lek

cije

i n

jiho

v ra

zvo

j. C

jelo

kup

na

eval

uac

ija b

it ć

e d

ana

na

kraj

u p

rog

ram

a p

ri č

emu

će

bit

i oci

jen

jen

oso

bn

i pla

n b

iti

usp

ore

đen

s o

rig

inal

om

.A

nal

iza

eval

uac

ijeb

it ć

e p

rove

den

a sr

edin

om

p

rog

ram

a i n

a kr

aju

kao

i n

ako

n s

tru

čne

pra

kse

i zav

ršn

ih

inte

rku

ltu

raln

ih d

og

ađaj

a.

Akt

ivn

o s

ud

jelo

van

je u

ra

zvo

ju p

rog

ram

a

Akt

ivn

o s

ud

jelo

van

je

u in

terv

juim

a i p

isan

ju

bio

gra

fije

Istr

aživ

anje

o m

og

ućn

ost

ima

cjel

oži

votn

og

pb

razo

van

ja

i ob

razo

vnih

pro

gra

ma

kori

šten

jem

info

rmat

ički

h

teh

no

log

ija i

ost

alih

ala

ta

PR

ILO

ZI

8.

18

PR

ILO

ZI

8.

8.1

.2

UČ

EN

JE J

EZ

IKA

Tem

e

Ish

od

i uče

nja

Str

ate

gij

e p

ou

čava

nja

Pro

cje

na

uče

nja

Za

da

ci d

an

i po

lazn

ica

ma

Kak

o s

e p

red

stav

iti –

fraz

e, v

oka

bu

lar,

jezi

k p

rih

vatn

e ze

mlje

u s

vako

dn

evn

im

situ

acija

ma

Oso

bn

i id

enti

tet

– fr

aze,

vo

kab

ula

r, je

zik

pri

hva

tne

zem

lje u

sva

kod

nev

nim

si

tuac

ijam

a

Živ

ot

u m

ojo

j do

mo

vin

i – fr

aze,

vo

kab

ula

r, je

zik

pri

hva

tne

zem

lje u

sva

kod

nev

nim

si

tuac

ijam

a

Mo

j živ

ot

u p

rih

vatn

oj z

emlji

– fr

aze,

vo

kab

ula

r, je

zik

pri

hva

tne

zem

lje u

sv

ako

dn

evn

im s

itu

acija

ma

Mo

ja o

bit

elj –

fraz

e, v

oka

bu

lar,

jezi

k p

rih

vatn

e ze

mlje

u s

vako

dn

evn

im

situ

acija

ma

Slo

bo

dn

o v

rije

me

– fr

aze,

vo

kab

ula

r, je

zik

pri

hva

tne

zem

lje u

sva

kod

nev

nim

si

tuac

ijam

a

Važ

ne

inst

itu

cije

u lo

kaln

oj z

ajed

nic

i –

fraz

e, v

oka

bu

lar,

jezi

k p

rih

vatn

e ze

mlje

u

svak

od

nev

nim

sit

uac

ijam

a

Ob

razo

vni s

ust

av p

rih

vatn

e ze

mlje

–

fraz

e, v

oka

bu

lar,

jezi

k p

rih

vatn

e ze

mlje

u

svak

od

nev

nim

sit

uac

ijam

a

Trži

šte

rad

a - v

oka

bu

lar

Pola

znic

e u

če k

ako

se

pre

zen

tira

ti, d

ati p

otr

ebn

e in

form

acije

o s

ebi n

a je

ziku

pri

hva

tne

zem

lje. P

ola

znic

e u

če fr

aze

i po

zdra

ve. P

ola

znic

e u

če a

bec

edu

, bro

jeve

.

Pola

znic

e p

ost

aju

svj

esn

e sv

oje

vri

jed

no

sti i

po

stig

nu

ća

i uče

kak

o s

e p

reze

nti

rati

u „n

ajb

olje

m s

vjet

lu.“

Pola

znic

e u

če k

ako

se

izra

ziti

na

jezi

ku p

rih

vatn

e ze

mlje

;raz

um

ije je

dn

ost

avn

e te

ksto

ve, m

og

u is

pri

čati

je

dn

ost

avn

e p

riče

.

Pola

znic

e ra

zvija

ju o

sjeć

aj p

rip

adn

ost

i i p

ozi

tiva

n s

tav.

Pola

znic

e m

og

u p

rati

ti je

dn

ost

avan

raz

go

vor

o

svak

od

nev

nim

tem

ama

na

jezi

ku p

rih

vatn

e ze

mlje

.

Pola

znic

i mo

gu

čit

ati i

pis

ati o

sva

kod

nev

nim

tem

ama

na

jezi

ku p

rih

vatn

e ze

mlje

.

Pola

znic

i uče

gd

je s

e n

alaz

e i k

oje

su

važ

ne

inst

itu

cije

n

a to

m p

od

ručj

u k

oje

su

im p

otr

ebn

e u

sva

kod

nev

no

m

živo

tu.

Pola

znic

i raz

um

iju s

ust

av o

bra

zova

nja

u p

rih

vatn

oj

zem

lji.

Pola

znic

i se

up

ozn

aju

s p

ravi

lima

i pri

likam

a tr

žišt

a ra

da.

Pola

znic

i mo

gu

nab

roja

ti i

op

isat

i čes

ta z

anim

anja

na

jezi

ku p

rih

vatn

e ze

mlje

.

Pozi

cijs

ki b

aro

met

ar

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Stu

dije

po

jed

inač

nih

sl

uča

jeva

Ras

pra

ve

Dija

log

Prez

enta

cije

Up

ora

ba

mu

ltim

edije

, iz

vorn

ih t

ekst

ova

Rad

u p

aro

vim

a

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Tim

ski r

ad

Uče

nje

na

tem

elju

pro

ble

ma

Pro

jekt

ni r

ad

Men

tori

će

red

ovi

to p

rati

ti

i pro

vjer

avat

i nap

red

ak

po

lazn

ica

u r

azu

mije

van

ju,

go

voru

i p

isan

ju n

a je

ziku

p

rih

vatn

e ze

mlje

. Po

lazn

ice

će d

ob

iti p

ism

ene

i usm

ene

zad

atke

(kra

tke

test

ove

ili

vjež

be)

ko

je ć

e o

cije

nit

i u

čite

lj. N

a kr

aju

sva

ke

lekc

ije p

ola

znic

e će

isp

un

iti

eval

uac

ijske

up

itn

ike.

To

se

od

no

si n

a či

tav

pro

ces

bu

du

ći d

a će

mo

rati

is

pu

nit

i up

itn

ike

na

kraj

u

svak

og

mo

du

la.

Pola

znic

e će

se

po

tica

ti d

a p

riča

ju n

a je

ziku

pri

hva

tne

zem

lje i

izb

jeg

avaj

u

up

ora

bu

mat

erin

jeg

jezi

ka

za v

rije

me

nas

tave

.

Bit

će

ob

avez

ni a

ktiv

no

su

dje

lova

ti n

a sa

tu z

a tr

ajan

ja p

rog

ram

a i p

isat

i ri

ječi

na

plo

či k

ako

bi m

og

li vj

ežb

ati p

isan

je.

Pola

znic

e iz

rađ

uju

.pp

t p

reze

nta

ciju

i p

reze

nti

raju

je

pre

d p

ub

liko

m.

Za

„do

mać

i rad

“ p

ola

znic

e či

taju

tek

st/p

jesm

u k

oju

im

daj

u t

ren

eri n

a kr

aju

sv

ako

g s

ata

kako

bi n

auči

li n

ove

rije

či i

pra

viln

o č

itat

i (n

agla

sak,

izg

ovo

r)

Pola

znic

e se

ko

nti

nu

iran

o

po

tiče

ko

mu

nic

irat

i na

jezi

ku p

rih

vatn

e ze

mlje

.

19

PR

ILO

ZI

8.

8.1

.3

ON

OV

NE

INF

OR

MA

TIČ

KE

VJE

ŠT

INE

Tem

e

Ish

od

i uče

nja

Str

ate

gij

e p

ou

čava

nja

Pro

cje

na

uče

nja

Za

da

ci d

an

i po

lazn

ica

ma

Osn

ovn

i dije

lovi

i o

sno

vne

fun

kcije

rač

un

ala

Soft

ver

za p

isan

je

živo

top

isa,

mo

tiva

cijs

kog

p

ism

a i p

rija

ve z

a p

osa

o

Pam

etn

i tel

efo

ni i

ost

ali

ure

đaj

i ko

ji m

og

u p

om

oći

u

tra

žen

ju p

osl

a

Kak

o k

ori

stit

i In

tern

et u

p

otr

azi z

a p

osl

om

E-u

slu

ge

Pola

znic

e u

po

znaj

u d

ijelo

ve r

aču

nal

a i u

če

osn

ovn

e fu

nkc

ije r

aču

nal

a.

Pola

znic

e u

če o

sno

ve i

nek

e p

rim

jen

e M

S O

ffice

pak

eta

(Wo

rd, .

PP

T, E

xcel

), p

retr

aživ

ača,

e-m

aila

Pola

znic

e u

če p

ron

aći i

ko

rist

iti

aplik

acije

po

veza

ne

sa s

ud

jelo

van

jem

na

nac

ion

aln

om

i EU

trž

ištu

rad

a

Pola

znic

e u

če k

ako

tra

žiti

po

slo

vne

pri

like

na

Inte

rnet

u, k

ako

ko

rist

iti p

ort

ale

javn

e ad

min

istr

acije

, kak

o s

e re

gis

trir

ati i

su

dje

lova

ti n

a p

osl

ovn

im p

ort

alim

a (n

pr.

Eure

s, n

acio

nal

ni z

avo

di z

a za

po

šlja

van

je)

Pozi

cijs

ki b

aro

met

ar

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Stu

dije

po

jed

inač

nih

slu

čaje

va (p

rim

jeri

dru

gih

ži

voto

pis

a, p

rija

va z

a p

osa

o i

mo

tiva

cijs

kih

pis

ama)

Ras

pra

ve o

to

me

kako

nap

isat

i do

bar

živ

oto

pis

, m

oti

vaci

jsko

pis

mo

i p

rija

vu z

a p

osa

o

Dija

log

Prez

enta

cije

Up

ora

ba

mu

ltim

edije

Rad

u p

aro

vim

a

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Tim

ski r

ad

Uče

nje

na

tem

elju

pro

ble

ma

Pro

jekt

ni r

ad

Nak

on

dem

on

stri

ran

ja

kako

tre

ba

pis

ati ž

ivo

top

is,

po

pra

tno

pis

mo

i o

bra

zac,

sv

aka

po

lazn

ica

po

kuša

va

nap

isat

i sva

ki o

d t

ri n

aved

ena

do

kum

enta

naj

bo

lje š

to z

na

i o

ni ć

e b

iti p

oka

zan

i tre

ner

u d

a p

rocj

eni d

a li

su u

svo

jile

znan

je

i vje

štin

e ko

je im

je p

reze

nti

rao

.

Slat

i će

zad

atke

tre

ner

ima

na

pre

gle

d i

kako

bi i

m is

takn

uli

po

gre

ške

i mo

gu

ćno

sti z

a d

aljn

je p

ob

oljš

anje

njih

ovi

h

do

kum

enat

a.

Nak

on

sva

kog

sat

a d

ob

it ć

e d

om

aći r

ad, a

to

je d

a n

apiš

u:

-živ

oto

pis

-pri

javu

za

po

sao

, i-m

oti

vaci

jsko

pis

mo

.

Do

kum

ent

će p

osl

uži

ti k

ao

pre

dlo

žak

za is

pu

nja

van

je, a

p

rije

zav

ršet

ka p

rog

ram

a b

it

će p

osl

an m

ento

rim

a n

a u

vid

i p

osl

jed

nju

pro

vjer

u.

20

PR

ILO

ZI

8.

8.1

.4

ZE

ML

JA P

RE

BIV

ALI

ŠTA

I E

U

Tem

e

Ish

od

i uče

nja

Str

ate

gij

e p

ou

čava

nja

Pro

cje

na

uče

nja

Za

da

ci d

an

i po

lazn

ica

ma

Ob

ičaj

i i t

rad

icije

Dru

štve

no

um

reža

van

je

Ulo

ga

žen

a u

dru

štvu

pri

hva

tne

zem

lje

Zem

ljop

isn

i po

loža

j

Ko

nce

pt

Euro

pe

Polit

ička

i so

cija

lna

stru

ktu

ra u

pri

hva

tno

j ze

mlji

i EU

Nac

ion

aln

i sim

bo

li

Prir

od

ne

i po

vije

sne

znam

enit

ost

i

Prav

ila p

on

ašan

ja u

pri

hva

tno

j zem

lji i

EU

Pola

znic

e u

po

znaj

u t

rad

iciju

i o

bič

aje

zem

lje u

ko

joj

žive

.

Pola

znic

e d

ob

ivaj

u p

otr

ebn

e in

form

acije

o

org

aniz

acija

ma

koje

se

bav

e za

štit

om

pra

va im

igra

nat

a i e

tnič

kih

man

jina

Pola

znic

e sh

vaća

ju p

ovi

jesn

i i k

ult

urn

i ko

nte

kst

po

loža

ja ž

ena

u d

rušt

vu.

Pola

znic

e u

če o

sno

vne

zem

ljop

isn

e či

nje

nic

e o

p

rih

vatn

oj z

emlji

.

Pola

znic

e u

po

znaj

u k

on

cep

t Eu

rop

e.

Pola

znic

e im

aju

jasn

u s

liku

po

litič

ke i

soci

jaln

e st

rukt

ure

pri

hva

tne

zem

lje i

EU.

Pola

znic

e se

ukl

juču

ju u

pri

pre

mu

ku

ltu

raln

ih d

og

ađaj

a u

smje

ren

ih n

a p

reze

nta

ciju

ku

ltu

raln

og

nas

ljeđ

a.

Pola

znic

e p

reze

nti

raju

svo

ju d

om

ovi

nu

i n

ovi

do

m.

Pola

znic

e u

če p

ravi

la p

on

ašan

ja u

do

mo

vin

i i u

EU

.

Pola

znic

e u

če o

pri

rod

no

m i

po

vije

sno

m n

aslje

đu

p

rih

vatn

e ze

mlje

i m

og

u u

krat

ko p

reze

nti

rati

gla

vne

znam

enit

ost

i.

Pozi

cijs

ki b

aro

met

ar

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Stu

dije

po

jed

inač

nih

sl

uča

jeva

Ras

pra

ve

Dija

log

Prez

enta

cije

Up

ora

ba

mu

ltim

edije

,

Rad

u p

aro

vim

a

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Tim

ski r

ad

Uče

nje

na

tem

elju

pro

ble

ma

Pro

jekt

ni r

ad

Izle

ti

Na

kraj

u o

vog

mo

du

la

men

tor

pri

pre

ma

krat

ki

kviz

ko

ji će

isp

itat

i ko

liko

su

nau

čile

o p

rih

vatn

oj

zem

lji i

EU.

Svak

a p

ola

znic

a će

imat

i p

rilik

u p

rip

rem

iti .

pp

t p

reze

nta

ciju

o s

vojo

j d

om

ovi

ni i

pre

dst

avit

i zn

amen

ito

st u

pri

hva

tno

j ze

mlji

(np

r. p

uto

van

je,

pra

znic

i, it

d.)

21

PR

ILO

ZI

8.

8.1

.5

ULA

ZA

K N

A T

RŽ

IŠT

E R

AD

A

Tem

e

Ish

od

i uče

nja

Str

ate

gij

e p

ou

čava

nja

Pro

cje

na

uče

nja

Za

da

ci d

an

i po

lazn

ica

ma

Trži

šte

rad

a (p

rih

vatn

e ze

mlje

i EU

) – v

ažn

e in

form

acije

i či

nje

nic

e

Za

usp

jeh

je k

ljučn

o b

iti a

ktiv

an

Osn

ove

po

slo

vne

etik

e p

on

ašan

ja

Kak

o k

om

un

icir

ati s

po

slo

dav

cim

a (p

rija

viti

se

za

po

sao

, sla

ti ž

ivo

top

ise,

mo

lbe

za p

osa

o

i mo

tiva

cijs

ko p

ism

o, r

azg

ovo

r za

po

sao

, p

reg

ovo

ri o

uvj

etim

a ra

da

i pla

ćam

a)

Pisa

nje

i p

rip

rem

anje

živ

oto

pis

a, p

rija

ve z

a p

osa

o i

mo

tiva

cijs

kog

pis

ma

Pred

rasu

de

i ste

reo

tip

i na

trži

štu

rad

a

Pote

nci

jaln

i pro

ble

mi n

a p

osl

u

Zak

on

o r

adu

– p

rava

i o

bve

ze r

adn

ika

i p

osl

od

avac

a u

pri

hva

tno

j zem

lji i

EU

Ku

ltu

ra n

a ra

dn

om

mje

stu

Nas

tava

k o

bra

zova

nja

i d

aljn

je m

og

ućn

ost

i

Kak

o s

e n

ašm

inka

ti i

od

jen

uti

za

razg

ovo

r za

po

sao

Prip

rem

e za

str

učn

u p

raks

u

Stru

čna

pra

ksa

Eval

uac

ija p

o z

avrš

etku

pra

kse

Pola

znic

e u

po

znaj

u s

itu

aciju

na

trži

štu

rad

a, s

voja

p

rava

i o

bve

ze k

ao im

igra

nti

(na

trži

štu

rad

a)

Pola

znic

e zn

aju

kak

o s

e p

red

stav

iti p

ote

nci

jaln

om

p

osl

od

avcu

na

razg

ovo

ru z

a p

osa

o

Pola

znic

e zn

aju

kak

o n

apis

ati ž

ivo

top

is, p

rija

vu z

a p

osa

o i

mo

tiva

cijs

ko p

ism

o

Pola

znic

e u

po

znaj

u n

ačin

po

naš

anja

u p

osl

ovn

om

o

kru

žen

ju (s

avje

ti i

trik

ovi

za

po

slo

vno

po

naš

anje

i ka

ko s

e as

imila

rti u

od

ređ

enu

rad

nu

oko

linu

)

Pola

znic

e ra

zmje

nju

ju is

kust

va i

uče

kak

o

pre

po

znat

i mo

bin

g n

a ra

dn

om

mje

stu

Pola

znic

e u

če k

ako

bit

i mo

tivi

ran

e, s

amo

uvj

eren

e i

up

orn

e u

po

traz

i za

po

slo

m

Pola

znic

e zn

aju

kak

o s

e p

rikl

adn

o p

red

stav

iti n

a ra

zgo

voru

za

po

sao

(od

jeća

, po

naš

anje

, go

vor)

Pola

znic

e u

če g

dje

i ka

ko m

og

u p

roći

do

dat

no

o

spo

sob

ljava

nje

Pola

znic

e u

po

znaj

u n

eke

od

po

slo

dav

aca

u

po

dru

čju

pri

je n

ego

zap

očn

u s

a st

ručn

om

pra

kso

m

Pola

znic

e u

nap

rjeđ

uju

svo

je o

sno

vne

i tra

nsv

erza

lne

vješ

tin

e i u

svaj

aju

no

ve s

ud

jelo

van

jem

u s

tru

čno

j p

raks

i

Pola

znic

e m

og

u p

rep

ozn

ati š

to s

u n

auči

le z

a vr

ijem

e o

spo

sob

ljava

nja

i u

klju

čiti

to

u s

voj ž

ivo

top

is

Ind

ivid

ual

ni r

ad

Stu

dije

po

jed

inih

slu

čaje

va

(pri

mje

ri u

spje

šno

g i

neu

spje

šno

g

razg

ovo

ra z

a p

osa

o)

Ras

pra

ve (r

azlič

iti s

tilo

vi r

azg

ovo

ra

za p

osa

o u

zem

ljam

a p

ola

znic

a,

slič

no

sti i

raz

like)

Igra

nje

ulo

ga

(np

r. ra

zgo

vor

za

po

sao

)

Prez

enta

cije

(tri

kovi

i sa

vjet

i za

usp

ješa

n p

roce

s tr

ažen

ja p

osl

a)

Up

ora

ba

mu

ltim

edije

Rad

u p

aro

vim

a

Tim

ski r

ad

Pro

ble

msk

o u

čen

je

Dem

on

stra

cija

Rad

ion

ice

Posj

eti

Svak

a će

po

lazn

ica

mo

rati

akt

ivn

o

sud

jelo

vati

u

rad

ion

icam

a o

tr

ažen

ju p

osl

a i

pre

pra

viti

živ

oto

pis

, m

oti

vaci

jsko

p

ism

o i

pri

javu

za

po

sao

raz

ličit

im

nat

ječa

jima,

o

dg

ova

rati

na

pit

anja

i ka

ko ć

e ri

ješi

ti o

dre

đen

i p

rob

lem

na

po

slu

.

Sve

su p

ola

znic

e o

bve

zne

do

lazi

ti

na

nas

tavu

i ra

dio

nic

e o

izg

led

u

i po

naš

anju

u

javn

ost

i, ka

ko

se n

ašm

inka

ti

i od

jen

uti

za

razg

ovo

r za

p

osa

o i

sim

ula

ciju

ra

zgo

vora

za

po

sao

.

Pola

znic

e m

ora

ju n

eovi

sno

bit

i u

klju

čen

e u

pri

lag

ođ

avan

je

svo

g ž

ivo

top

isa,

pri

jave

za

po

sao

i m

oti

vaci

jsko

g p

ism

a za

raz

ličit

e n

atje

čaje

(što

zn

ači

da

ne

smiju

ko

rist

iti s

amo

je

dan

do

kum

ent,

već

je v

ažn

o

pri

lag

od

iti d

oku

men

te r

azlič

itim

n

atje

čajim

a).

Bit

će

ob

vezn

e p

osl

ati

živo

top

ise,

pri

jave

i m

oti

vaci

jska

p

ism

a tr

ener

ima

kako

bi i

m d

ali

po

vrat

ne

info

rmac

ije o

kva

litet

i n

jiho

vih

do

kum

enat

a.

Imat

će

do

mać

i rad

kao

što

je d

a se

po

kuša

ju p

rija

viti

na

nek

olik

o

nat

ječa

ja k

ako

bi p

riku

pile

is

kust

vo u

to

j akt

ivn

ost

i.

Na

nas

tavi

i ra

dio

nic

ama

(izg

led

i p

on

ašan

je u

javn

ost

i, šm

inka

i o

dije

van

je z

a ra

zgo

vor

za p

osa

o) i

mat

će

pri

liku

p

rim

ijen

iti n

ovo

zn

anje

i vj

ešti

ne.

Nak

on

str

učn

e p

raks

e p

ola

znic

e će

eva

luir

ati s

voje

isku

stvo

u

sm

islu

usv

oje

nih

vje

štin

a i z

nan

ja i

ukl

juči

ti ih

u s

voje

ži

voto

pis

e.

22

PR

ILO

ZI

8.

8.1

.6

INT

ER

-KU

LTU

RA

LNI D

OG

AĐ

AJ

Tem

e

Ish

od

i uče

nja

Str

ate

gij

e p

ou

čava

nja

Pro

cje

na

uče

nja

Za

da

ci d

an

i po

lazn

ica

ma

Što

je k

rug

za

uče

nje

?

Svrh

a in

terk

ult

ura

lnih

do

gađ

aja

(akc

ijski

cilj

)

Defi

nic

ija p

rog

ram

a d

og

ađaj

a

Org

aniz

acija

do

gađ

aja

Kak

o o

gla

šava

ti d

og

ađaj

e

Imp

lem

enta

cija

do

gađ

aja

Pola

znic

e u

po

znaj

u k

on

cep

t in

terk

ult

ura

lno

g d

og

ađaj

a.

Pola

znic

e u

če š

to je

po

treb

no

za

pri

pre

mu

i p

rove

db

u in

terk

ult

ura

lno

g d

og

ađaj

a.

Pola

znic

e im

aju

akt

ivn

u u

log

u u

pri

pre

mi i

im

ple

men

taci

ji in

terk

ult

ura

lno

g d

og

ađaj

a (k

on

cep

t p

rog

ram

a, o

dab

ir s

ud

ion

ika,

pla

n

pro

mo

cije

, im

ple

men

taci

ja d

og

ađaj

a)

Met

od

a kr

ug

a za

uče

nje

Stva

rna

imp

lem

enta

cija

i u

čin

ak d

og

ađaj

a u

sm

islu

m

edijs

ke p

okr

iven

ost

i i

reak

cije

javn

ost

i bit

i će

ind

ikat

or

vješ

tin

a p

ola

znic

a (s

amo

inic

ijati

vno

st,

po

du

zetn

ištv

o,

org

aniz

acijs

ke v

ješt

ine,

ko

mu

nik

acijs

ke v

ješt

ine

itd

.)

Pola

znic

e se

osv

rću

na

svo

je v

ješt

ine

i is

kust

va i

od

luču

ju k

ako

će

pre

dst

avit

i sv

oju

ku

ltu

ru š

iro

j jav

no

sti.

Preu

zim

aju

na

seb

e sv

e za

dat

ke o

rgan

izac

ije d

og

ađaj

a (d

efin

iran

je p

rog

ram

a, k

on

takt

iran

je

go

stiju

, uče

nje

o p

rom

oti

vnim

ak

tivn

ost

ima,

pri

pre

man

je r

ekla

mn

ih

mat

erija

la,

kon

takt

iran

je m

edija

, izr

aču

n t

rošk

ova

im

ple

men

taci

je, p

rove

db

a d

og

ađaj

a).

8.1

.7

NA

STA

VN

A S

RE

DS

TV

A

Kla

sičn

e u

čio

nic

e s

15 d

o 2

5 sj

edeć

ih m

jest

a, o

pre

mlje

ne

op

tim

aln

im u

vjet

ima

za p

ou

čava

nje

s o

bzi

rom

na

bro

j po

lazn

ica

u g

rup

i (m

aks.

15

u g

rup

i), o

sig

ura

vaju

mak

sim

aln

u k

ori

sno

st i

inte

rakt

ivn

ost

.

Nas

tavn

a p

om

agal

a:

•p

rije

no

sno

rač

un

alo

za

men

tora

•ra

čun

ala

za p

ola

znic

e

•LC

D p

roje

kto

r

•p

roje

kcijs

ko p

latn

o

•st

and

ard

na

plo

ča

•p

loča

flip

char

t

•b

ojic

e

•p

apir

u b

oji

•lje

pilo

•ka

rto

n.

23

Bilješke

24

Ljudska Univerza Nova Gorica (LUNG)-Slovenija, Cooperativa Orso s.c.s.-Italija, Adice-Francuska, Pučko otvoreno učilište Zagreb - Hrvatska, Mozaik Kültür Eğitim Gençlik ve Doğa Derneği-Turska

Partneri u projektu: