Narativna analiza - GONG

Post on 23-Nov-2021

6 views 0 download

Transcript of Narativna analiza - GONG

Narativna analiza

GONG, Zadar 2.10.2013

Narativi: skevencijalnost, značenje, publika

Narratives (stories) in the human sciences should be defined provisionally as discourses with a clear sequential order that connect events in a meaningful way for a definite audience and thus offer insights about the world and/or people’s experiences of it. (Hinchman & Hinchman 1997: xvi) „[Narrative is] a method of recapitulating past experience by matching a verbal sequence of clauses to the sequence of events which (it is inferred) actually occured” (Labov 1972: 359-60)

raznolikost pristupa

• razine: – individualna – organizacijska – društvena

• predmet istraživanja: fenomen, organizacija…. • naglasak na sadržaj vs. naglasak na formu

(Propp) • tipovi materijala: intervjui, medijski tekstovi,

dokumenti

R. Franzosi (1998)

QNA

Fischer-Rosenthal & Rosenthal (2004)

• Analiza biografskih podataka (podaci o događajima) • Analiza tekstualnih i tematskih polja (sekvencijalna

analiza tekstualnih segmenata iz samoprezentacije u intervjuu)

• Rekonstrukcija povijesti slučaja (life as lived) • Detaljna analiza lokacija individualnih tekstualnih

segmenata • Usporedba životne priče (life story) i povijesti slučaja

(life as lived)

Phillips i Hardy (2002) Analiza diskursa

• "Ono što istraživačku tehniku čini diskurzivnom nije metoda po sebi nego način upotrebe metode kojim se radi interpretativna analiza nekog oblika teksta iz pozicije da se razumije diskurs i njegova uloga u konstituiranju društvene zbilje„ (Phillips i Hardy 2002: 5)

Poststrukturalistička analiza diskursa (Hansen 2007)

• kako diskurs utječe na odabir politike • diskurs Zapada o Bosni: diskurs o Balkanu i

diskurs o genocidu

• konstruktivizam; diskurs kao društveno djelatan

• proces, genealogija pojmova

Hansen - utemeljenost temeljnih diskursa u tekstovima - kriteriji

1. temeljni diskursi trebaju biti utemeljeni na iščitavanju većeg korpusa tekstova, različitih žanrova.

2. trebaju se referirati na eksplicitne iskaze osnovnih identitetskih reprezentacija.

3. konceptualne povijesti središnjih identitetskih reprezentacija korisne su jer pokazuju kako je, među alternativnim mogućnostima, došlo do toga da neki temeljni diskurs u određenoj vremenskoj točki, bude strukturiran na izvjestan način

4. da su temeljni diskursi međusobno različiti, da subjekte pozicioniraju na različit način.

5. trebaju usmjeravati (političko) djelovanje u različitim pravcima 6. u iščitavanju tekstova jedan temeljni diskurs vjerojatno vrlo lako

ustanoviti jer će biti manifestnije i eksplicitnije prisutan, dok će se drugi temeljni diskurs(i) pojaviti kao (opozicijska) reakcija na poziciju ovog prvog temeljnog diskursa

Analiza diskursa o OS RH • promjena uloge i identiteta / proces legitimacije

• konstrukcija identiteta OS RH (organizacijski, javni i.)

• epistemološka pozicija

– Bourdieu interna/eksterna analiza -> genetički strukturalizam

• diskurs kao društveno djelatan > sukonstitutivnost diskursa i organizacije

• proces

• autorizirani govornik (Bourdieu)

Analizirani tekstovi • analizirani korpus tekstova:

– zakoni – dokumenti (Strateški pregled obrane, Dugoroĉni plan obrane, Strategija

nacionalne sigurnosti, Strategija obrane) – službena izvješća o OSRH koja je publicirao MORH (godišnja izvješća)

– pet dnevnih novina: Jutarnji list, Novi list, Veĉernji list, Vjesnik, Slobodna

Dalmacija, te – tri politička tjednika: Feral Tribune, Globus, Nacional – Hrvatski vojnik

• prikupljanje materijala

• kreiranje uzorka novinskih tekstova

• organizacija materijala

O kome/čemu se govori? Kako se govori

Tko govori

• akteri • akteri u kontekstu • temeljni diskurski i poddiskursi

Analiza narativa dužnika

• tematska analiza

• narativne i evaluacijske rečenice

• analiza obrazaca