8/14/2019 Strategija - kurikulum

1/32

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Vijee za nacionalni kurikulum

STRATEGIJA ZA IZRADBU I RAZVOJNACIONALNOGA KURIKULUMAza predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

8/14/2019 Strategija - kurikulum

2/32

8/14/2019 Strategija - kurikulum

3/32

Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikulumaza predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta Vijee za nacionalni kurikulum

8/14/2019 Strategija - kurikulum

4/32

Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikulumaza predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

NAKLADNIK:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

ZA NAKLADNIKA:prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar

UREDNICI:doc. dr. sc. Dijana Vican, mr. sc. Vini Raki, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

LEKTURA:Tomislav Ladan, prof.

KOREKTURA:Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

GRAFIKO OBLIKOVANJE:Studio 2M

TISAK:

GipaNAKLADA:10.000

CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 645266

ISBN 978-953-6569-38-0

Zagreb, 2007.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaTrg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel.: + 385 (0) 1 4569 000Faks: + 385 (0) 1 4569 099E-pota: ured@mzos.hrURL: http://www.mzos.hr

8/14/2019 Strategija - kurikulum

5/32

STRATEGIJA ZA IZRADBU I RAZVONACIONALNOGA KURIKULUMAza predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

Zagreb, 2007.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

6/32

8/14/2019 Strategija - kurikulum

7/32

5

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Predgovor

Biti vizionar u podruju odgoja i obrazovanja u vrijeme dubokih i brzih drutvenih,gospodarskih, informacijsko-tehnologijskih promjena, te znanstvenih postignua, znai

duboko promiljeno i viestrano postaviti puteve i naine osobnog i drutvenog razvojadjece i uenika od predkolske razine do ulaska u visokokolski sustav.lanovi Vijea za nacionalni kurikulum sublimirali su ciljeve razvoja Republike Hrvatske,ciljeve odgojno-obrazovne politike Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH, analiziraliznanstvene rezultate, konzultirali europske dokumente, proveli javnu raspravu s relevantnimimbenicima odgoja i obrazovanja i izradili konciznu i jasnuStrategiju za izradbu i razvoj

nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje .Strategija je, s jedne strane, pretpostavka za izradbuOkvira nacionalnoga kurikuluma kojime se odgovoriti na pitanje koja znanja, umijea, sposobnosti i stavove djeca i uenicitrebaju stei kako bi, odgovarajui zahtjevima budunosti, nali svoje pravo mjesto uosobnom, drutvenom i profesionalnom ivotu. S druge strane,Strategija je putokaz zapromjene svih imbenika odgoja i obrazovanja predkolskih ustanova i kola, njihovihosnivaa, visokokolskih ustanova, agencija, roditelja/staratelja, djece i uenika, te politikih,drutvenih, profesionalnih asocijacija i medija, ali i svih hrvatskih graana koji s podijeljenomodgovornou trebaju pridonositi ostvarenju najvie razine kvalitete odgoja i obrazovanja.Ozbiljenje drutva znanja pretpostavlja znanje kao drutvenu i kulturnu vrijednost koju nitkonee nametati, nego promicati stalnim djelatnostima pouavanjem i uenjem.

Budunost nae djece je u onome to mi radimo sada i danas. Sa smjernicamaStrategije jasna su oekivanja od nas odraslih udruiti osobnu i profesionalnu odgovornost s vlastitomsavjeu i krenuti k njihovu najkvalitetnijem ostvarenju.

prof. dr. sc. Dragan Primoracministar znanosti, obrazovanja i porta

8/14/2019 Strategija - kurikulum

8/32

8/14/2019 Strategija - kurikulum

9/32

Predgovor

Uvod

CiljeviStrategije

Zato promjene

Identi ciranje stanja u predkolskom, osnovnokolskomi srednjokolskom odgoju i obrazovanju

Ciljevi kurikulumskih promjena

Opi i posebni ciljevi nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje

Opi i posebni ciljevi nacionalnoga kurikuluma, odgojno-obrazovna postignuai naela opeg obveznog odgoja i obrazovanja

Kurikulumska podruja

Struktura nacionalnoga kurikuluma

Vrjednovanje uenikih postignua, svjedodbe i vrjednovanje kvalitete rada kola

Organizacijska struktura kolskoga sustava i kurikulumski ciklusi

Ciljevi nacionalnoga kurikuluma za srednjokolski odgoj i obrazovanje

Organizacijska struktura srednjokolskoga sustava i kurikulumski ciklusi

Vrjednovanje kvalitete rada kola i uenikih postignua

Unutarnja organizacija nacionalnoga kurikuluma

Odgojno-obrazovna infrastruktura u Republici Hrvatskoj

Pretpostavke za realizaciju nacionalnoga kurikuluma

Mogue tekoe i ogranienja

5

9

11

11

12

15

15

16

19

20

21

21

23

24

26

27

28

29

30

Sadraj

7

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

8/14/2019 Strategija - kurikulum

10/32

8/14/2019 Strategija - kurikulum

11/32

Uvod

Sustavni rad na podizanju kvalitete odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj predvien jeu dokumentuPlan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Ministarstva znanosti,

obrazovanja i porta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), koji je Vlada RH prihvatila u lipnju2005. godine. Kvaliteta odgoja i obrazovanja odreena je kao cilj i naelo hrvatske odgojno-obrazovne politike.Prihvaanje kurikulumskoga pristupa pretpostavlja osmiljavanje nacionalnoga kurikuluma,a tomu prethodi vrjednovanje uinkovitosti svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti i rede niranje ciljeva odgoja i obrazovanja na svim razinama kako bi seodgovorilo razvojnim potrebama hrvatskoga drutva, imajui pritom u vidu iri europski isvjetski kontekst.Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno

i srednjokolsko obrazovanje (u daljnjem tekstu:Strategija ) sadri prijedloge smjernica inaina unaprjeenja odgoja i obrazovanja u hrvatskome drutvenom kontekstu i prijedlogeosiguravanja kvalitetnoga sustava kolstva, a posebice onih sastavnica koje se odnosena izradbu i provedbu nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno isrednjokolsko obrazovanje.Strategija sadri struno utemeljene prijedloge za osuvremenjivanje, unaprjeivanje ikvalitativno poboljavanje sustava odgoja i obrazovanja.Strategija je razvojni dokument otvoren za promjene i poboljanja ovisno o potrebama i

razvojnim tenjama na podruju odgoja i obrazovanja, rezultatima istraivanja i rezultatimavrjednovanja.

9

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

8/14/2019 Strategija - kurikulum

12/32

8/14/2019 Strategija - kurikulum

13/32

Ciljevi StrategijeCiljevi su donoenjaStrategije :

de nirati ciljeve i vrijednosti na kojima se temelji odgoj i obrazovanje na razini predkolskog,opeg obveznog i srednjokolskog obrazovanja

unaprijediti kvalitetu odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, tj. kvalitetu pouavanja iuenja osigurati jednaka prava i jednake uvjete uenja i pouavanja u hrvatskoj koli (pedagokistandard)osigurati uvjete za stalni razvoj nacionalnoga kurikulumasustavno pratiti i argumentirano prikazivati prioritetne promjene, odreivati nositeljepromjena, vremenik realizacije i nancijske planove usporeivati sustav odgoja i obrazovanja s europskim sustavima.

Strategija e sluiti kreatorima obrazovne politike, nositeljima odgojno-obrazovnedjelatnosti odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima,korisnicima odgoja i obrazovanja uenicima, roditeljima, lokalnoj zajednici te agencijama,visokokolskim ustanovama, znanstveno-istraivakim ustanovama i udrugama.

Zato promjeneRazvoj drutva temeljena naznanju i proces globalizacije stvaraju nove potrebe na razinidrutvenoga ivota i ivota pojedinca u podruju kulture, znanstvenog i tehnolokograzvoja, gospodarstva, drutvene kohezije, poloaja i uloge pojedinca kao graanina tenjegova osobnoga razvoja. Obrazovanje, koje ima znaajnu ulogu u proizvodnji i prijenosuznanja te pripremi pojedinca za rad i ivot u drutvu, u tom je kontekstu dobilo vee znaenjete uz znanost postalo jedno od temeljnih pokretaa razvoja drutva.Razvoj drutva i osposobljavanje pojedinca za ivot i rad u novim uvjetima, stvaraju potrebuza novim kompetencijama (inovativnost, kreativnost, informatika pismenost, timski rad,stalno stjecanje novih znanja, prilagoavanje promjenama). Njih nije mogue ostvaritikroz tradicionalni odgojno-obrazovni sustav koji funkcionira kao sredstvo prenoenja iorijentacije na injenino znanje. Pomak u kurikulumskoj politici s prenoenja znanja narazvoj kompetencija danas je dominantan trend u Europi i ire u svijetu. Stajalite da se udananjem vrlo kompetitivnom gospodarskom i drutvenom kontekstu obrazovanje, i s njimpovezana produktivnost rada, mogu poveati postavljanjem visokih standarda za obrazovanjena nacionalnoj razini, vodi standardizaciji odgojno-obrazovnih postignua, naglaavanjupotrebe za njihovim postizanjem u irokim nacionalnim razmjerima i vrjednovanju stvarnopostignutih rezultata.Proces globalizacije i europske integracije stavlja ne samo nacionalno gospodarstvo nego i

nacionalne odgojno-obrazovne sustave u iri internacionalni kontekst. Odgojno-obrazovne,a to znai i kurikulumske promjene u Republici Hrvatskoj, takoer e trebati sagledati sobzirom na spomenute razvojne trendove u irem kontekstu, posebno europskom.

11

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

8/14/2019 Strategija - kurikulum

14/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

12

Prilagoivanje drutveno-kulturnim te drugim promjenama i smjernicama suvremenogadrutvenog razvoja pokazuje zahtjeve za promjenama u odgoju i obrazovanju, a prioritetnimase pokazuju one koje se odnose narazvoj i stjecanje temeljnih kompetencija koje sude nirane u europskom kompetencijskom okviru i koje u svoje nacionalne kurikulume uvodesve lanice EU. To su jezino-komunikacijske (materinski jezik i strani jezici), matematike,informatiko-tehnologijske, prirodoznanstvene, poduzetnike, socijalne i graanske,koje omoguuju odgovorno, uinkovito ukljuivanje i kreativno djelovanje u promjenljivimdrutveno-kulturnim uvjetima.Novi zahtjevi pred odgojem i obrazovanjem nisu usmjereni samo na poveavanje kolskoguspjeha uenika, nego na potrebu osposobljavanja uenika za svijet promjena i postizanjekompetencija u suvremenim odgojno-obrazovnim podrujima, to se odraava na potrebuproduljenja opeg obveznog odgoja i obrazovanja.Stjecanje svjedodbe ili diplome nikomu vie ne moe jamiti krajnju i vrhunsku kompetentnosti mjerodavnost za uinkovito obavljanje profesionalnih, graanskih, obiteljskih uloga

i zadaa. Profesionalno sudjelovanje na tritu rada i sudjelovanje u ivotu zajednicezahtijeva motiviranoga pojedinca osposobljena za stalno uenje. Suvremeno obrazovanjeza demokratsko drutvo znanja trai odgovornu i kompletnu osobu spremnu za napore uostvarivanju drutveno-kulturnoga boljitka.Potreba je i obveza usmjeriti odgoj i obrazovanje djece i mladih na one vrijednosti kojeosiguravaju ouvanje nacionalne batine, lokalnog i regionalnoga kulturnog naslijea,a rmiranje povijesno-kulturnih steevina u vlastitom ivotnom okruenju. Ovaj odgojno-obrazovni cilj pretpostavlja koncept sustavnog osposobljavanja djece i mladih kako bi stekliosjetljivost za druge i za svoju okolinu, za iri kontekst ivljenja koji obiljeava pluralizamkultura i religija, viejezinost, raznolikost moralnih vrijednosti, a zahtijeva i kompetencije zasuivot i meusobno razumijevanje. Prema tome, mlade treba nauiti i osposobiti za ivot uuoj i iroj zajednici.S obzirom na spomenute tendencije razvoja suvremenoga drutva stalno poveavanjeznanstvenog i tehnologijskog znanja i zahtjeva za njegovim primjenama, uloga i vanostistraivanja, rast inovacija, know-how znanja kao komponenta konkurentnosti zemlje, porastnatjecanja na svjetskoj razini, internacionalizacija drutava i dr., odgojno-obrazovni sustavu Republici Hrvatskoj treba pridonositi brem gospodarskom rastu i razvoju, drutvenojpovezanosti i demokratskom razvoju drutva te brem i uspjenijem integriranju RepublikeHrvatske u Europsku uniju.

Identi ciranje stanja u predkolskom, osnovnokolskomi srednjokolskom odgoju i obrazovanjuPolazita su za izradbu nacionalnoga kurikuluma: aktualne i razvojne potrebe odgojno-obrazovnoga sustava u kontekstu razvoja hrvatskoga drutva i potreba pojedinca, razvojne

tenje i standardi u izradbi nacionalnih kurikuluma prihvaenih u Europi i ire u svijetu teodgojno-obrazovna tradicija u Republici Hrvatskoj.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

15/32

13

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M AUvidom u znanstvene i strune analize hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava, uvidom

u iskustva drugih zemalja, osobito europskih te u analizu dokumenata europskih i drugihmeunarodnih organizacija (OECD, UNESCO), pokazuje se kako odgojno-obrazovni sustavu Republici Hrvatskoj ima niz strukturno-organizacijskih i kurikulumskih slabosti koje trebaprevladati kako bi se dostigla kvaliteta obrazovanja primjerena zahtjevima gospodarskoga,kulturnog i drutvenog razvoja suvremenih drutava.Na predkolskoj razini imamo gotovo potpunu ukljuenost djece u programpredkole (ukljuenost djece u godini prije polaska u kolu), ali nizak obuhvat djece predkolskimodgojem i obrazovanjem. Procjenjuje se da je trajanje programapredkole od 250 satinedovoljno za postizanje eljenih kompetencija znaajnih za nastavak odgoja i obrazovanjau osnovnoj koli. U djejim vrtiima neujednaeni su standardi uvjeta za boravak djece.Osnovnokolsku i srednjokolsku razinu obiljeava prakticiranje centraliziranogi predmetno-orijentiranog nastavnog plana i programa, to ima za posljedicu slabuhorizontalnu i vertikalnu povezanost nastavnih predmeta i nedovoljnu integriranost odgojno-

obrazovnih sadraja, neuinkovitu vertikalnu i horizontalnu prohodnost na razini srednjegodgoja i obrazovanja i neuinkovitu vertikalnu prohodnost iz strukovnih kola, kao i slabuhorizontalnu prohodnost unutar strukovne, tj. srednjokolske razine. To je jedan od razlogaranoga prekidanja kolovanja sve veega broja uenika. Na objema razinama uoen jenesklad planskog i programskog optereenja. Osim toga, ustrajava se na izjednaavanjuprimarnog i osnovnog odgoja i obrazovanja.Nedovoljna je planska i programska diferenciranost koja se odnosi na uenike s posebnimpotrebama, djecu s tekoama u razvoju i uenju te darovitu djecu. Provoenjem vanjskogavrjednovanja i nacionalnih ispita u osnovnim i srednjim kolama pokazala se potrebade niranja znakovnoga jezika kao prvoga jezika za djecu s problemima sluha i govora, tepotreba za osiguravanjem potpunog obrazovanja na Brailleovu pismu za djecu s problemimavida.Obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina takoer je potrebno vrjednovati i unaprijediti.Program inicijalnog osposobljavanja i obrazovanja uitelja, predmetnih i strukovnih nastavnikazastario je. Obrazovanje uitelja i nastavnika nije usklaeno sa suvremenim promjenamau odgojno-obrazovnom sustavu, ukljuujui i kurikulum. To ima za posljedicu programskuneujednaenost na visokokolskim ustanovama, neuinkovit i neracionalan profesionalni

razvoj uitelja i nastavnika (usavravanje i unaprjeivanje). To se odnosi i na odgojitelje, ali ina nede niranost kompetencija za ravnatelje, mentore, savjetnike, vie savjetnike i inspektorete na njihov struni razvoj i unaprjeivanje.Glede informatike pismenosti, istraivanja pokazuju nisku razinu informatike pismenostinositelja odgojno-obrazovne djelatnosti na svim razinama.I dalje ne postoji sustavno unutarnje i vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja isamovrjednovanje na predtercijarnoj razini. Budui da je vanjsko vrjednovanje uvedeno tek2005. godine, suoavamo se s problemom neosposobljenosti nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti za vrjednovanje i samovrjednovanje. Nije izraena strategija za vanjsko vrjednovanjeodgoja i obrazovanja, niti je osmiljen nain koritenja rezultata vrjednovanja, to se odraavau nesustavnom pristupu planiranja i provoenja kratkoronih i dugoronih promjena.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

16/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

14

Jednako tako, nije ureeno vrjednovanje i nagraivanje posebnih doprinosa kola ipojedinaca i inovacija u odgoju i obrazovanju.Na osnovnokolskoj a i na srednjokolskoj razini nisu jasna naela rada kola. Primjerice,naelo eksibilnosti nije praksa naeg odgojno-obrazovnog sustava, a to se odraava namanjak izbornih predmeta u kolama. Nede nirana je i autonomija kola.

Strukovni programi u srednjim kolama esto ne odgovaraju potrebama trita rada,gospodarstva, konkurentnosti; zastarjeli su i ne temelje se na de niranim kompetencijamai jasnim stupnjevima postignua. Potrebno je raditi na usklaivanju s europskomkvali kacijskom strukturom.Uinkovitost upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom razmjerno je loa na lokalnoj,regionalnoj i dravnoj razini (primjerice, povezivanje srednjih i strukovnih kola na regionalnojrazini).Odgojno-obrazovna infrastruktura suoava se s nejasnim i/ili nedovoljnim ovlatenjima iodgovornostima, zbog ega je potrebno razmotriti, urediti i obnoviti legislativu koja se odnosina formalni sustav obrazovanja.Razvoj kurikuluma pretpostavlja postojanje posebnog odjela (ili ureda, odsjeka, jedinice)kao stalnoga sredita za struno-znanstveno praenje i provedbu kurikuluma (prikupljanjeistraivakih, statistikih i drugih podataka) i razvoj kurikuluma i njegovo unaprjeivanje kaotrajni proces.Jednako tako nije regulirano upravljanje informacijama i podatcima korisnima za praenje irazvoj kvalitete. S tim u svezi potrebno je de nirati tko je ovlaten za raspolaganje rezultatimaistraivanja i vrjednovanja i utvrditi opseg i razinu transfera informacija prema direktnim i

indirektnim sudionicima u odgojno-obrazovnom sustavu.Potekoa je nedostatak jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka relevantnih zarazvoj odgojno-obrazovnoga sustava. Ministarstvo, Hrvatski zavod za statistiku, Nacionalnicentar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Grad Zagreb i ostale jedinice lokalne samoupraveprikupljaju podatke s razliitim metodologijama i razmjerno sporim auriranjem podataka iinformacija.S druge strane, intenziviran je rad na sustavnijoj orijentaciji za poboljanje materijalnih uvjetakola na svim razinama. Zapoet je proces izradbe mree kola.Preko meunarodnih projekata, projekta Ministarstva (Hrvatski obrazovni nacionalni standard,HNOS), te provedbom nacionalnih ispita, kole su senzibilizirane za promjene.Ministarstvo je usmjerilo aktivnosti na vrjednovanje kvalitete odgojno-obrazovnoga sustava(nacionalni ispiti u srednjim i osnovnim kolama), pa je potaknulo osnivanje potrebneinfrastrukture kao potpore sustavu.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

17/32

15

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Ciljevi kurikulumskih promjenaCiljevi su kurikulumskih promjena:

uskladiti nacionalni kurikulum s potrebama i razvojnim ciljevima hrvatskoga drutva irazvojnim potrebama pojedinca

uskladiti nacionalni kurikulum s najnovijim trendovima u podruju odgoja i obrazovanja ipermanentno ga poboljavati uinkovitije povezivati nacionalni kurikulum s drugim komponentama odgojno-obrazovnoga sustavauinkovitije povezivati unutranje sastavnice nacionalnoga kurikuluma u koherentansustav izraditi nacionalni kurikulum kojemu su ciljevi, primjena i uinci jasni i transparentnisudionicima i korisnicima obrazovanja.

Strategija je usmjerena na izradbu nacionalnoga kurikuluma koji e omoguiti uenicima danakon zavretka opeg obveznog obrazovanja steknu temeljne (ope) i strune kompetencijeza nastavak obrazovanja ili stjecanje prvoga zanimanja ako ne ele nastaviti obrazovanje, tevertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja.

Opi i posebni ciljevi nacionalnoga kurikuluma zapredkolski odgoj i obrazovanjeTemeljna je uloga predkolskog odgoja i obrazovanja stvaranje uvjeta za cjelovit razvojosobnosti djeteta, doprinos kvaliteti odrastanja i, posredno, kvaliteti obiteljskoga ivota.Cilj nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje jest stvaranje i usklaivanjesvih uvjeta za cjelovit razvoj djece predkolske dobi, intenziviranje suradnje s roditeljima,s kulturnim, gospodarskim i drugim subjektima u lokalnoj zajednici, potujui zakonitostirazvoja djece te dobi, temeljna naela o pravima djeteta i potrebama djece predkolskedobi, te kriterije (standarde) optimalnih uvjeta za razvoj djece od prve godine do polaska uosnovnu kolu.

Ostvarenje cilja nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje ralanjuje se,s obzirom na kronoloku dob djeteta, na dvije programske razine:programsku razinu predkolskoga odgoja i obrazovanja za djecu starosne dobi do estgodinaprogramsku razinu predkolskoga odgoja i obrazovanja u godini prije polaska u osnovnukolu, ukljuivanjem djece starosne dobi od pet do est godina.

Tijekom ranoga djetinjstva teite odgojno-obrazovne djelatnosti usmjereno je napoticanje cjelovitog, optimalnog i zdravog rasta i razvoja svih aspekata osobnosti:tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnog i intelektualnoga, primjereno djetetovim razvojnimmogunostima.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

18/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

16

Posebni ciljevi nacionalnoga kurikulumausmjereni su na:zdrav razvoj svih dimenzija osobnostirazvijanje i njegovanje spoznajnih sposobnosti djeteta, opaanja, pamenja, miljenja,otvorenosti za nova iskustva uenja poticanje i osposobljavanje djece za sve oblike sporazumijevanja i izraavanja (govornoizraavanje, obogaivanje rjenika, likovno izraavanje, glazbeno izraavanje...) poticanje spontanog izraavanja stvaralakih sposobnosti djece, osobito igrom kaotemeljnom aktivnostirazvijanje osjeaja sigurnosti i samopouzdanjaosposobljavanje za orijentiranje u prostoru i vremenurazvijanje radoznalosti i aktivnog, istraivakog odnosa u okolinirazvijanje motorikih vjetina i radnih umijearazvijanje ekoloke svijestirazvijanje samostalnostipoticanje prosocijalnoga ponaanja.

Tijekom programa predkole za djecu starosne dobi od pet do est godina koja nisu ukljuenau redovite programe predkolskog odgoja i obrazovanja, teite je na poticanju optimalnogarazvoja na svim podrujima psiho zikoga razvoja i usvajanja onih znanja, vjetina i navikakoji e djetetu olakati prijelaz u organizirani kolski sustav.Cilj je predkolskoga programa pouavanje djece onim znanjima, vjetinama i stajalitimakoji e olakati prijelaz iz predkolske razine u organizirani kolski sustav s odreenimpravilima i organiziranijim aktivnostima.

Opi i posebni ciljevi nacionalnoga kurikuluma, odgojno-obrazovna postignua i naela opeg obveznog odgoja iobrazovanjaOpi cilj nacionalnoga kurikulumaogleda se u primjeni naela izgradnje razvojnogakurikuluma. On izraava usmjerenost na osobni razvoj uenika, njegovo osposobljavanjeza kvalitetno ivljenje, aktivno i odgovorno sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom,znanstvenom i opem drutvenom napretku zemlje u uvjetima razvoja drutva znanja iglobalizacije.Opi cilj izraava odgojno-obrazovne potrebe pojedinca i drutva. Da ne bude deklarativan,speci cira se u posebne ciljeve koji se odnose na potrebe pojedinca, gospodarske, kulturnei ope drutvene potrebe. Zato se spomenuti ciljevi operacionalno iskazuju oekivanimuenikim odgojno-obrazovnim postignuima (kompetencijama), ime se omoguujevrjednovanje stupnja njihove razvijenosti.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

19/32

17

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M APosebni ciljevi nacionalnoga kurikulumausmjereni su na razvoj kompetencija uenika

koje ga osposobljavaju za:ivot i rad u stalno promjenljivim uvjetima aktivno i odgovorno sudjelovanje u drutvenom ivotu i preuzimanje odgovornosti zanjegov demokratski razvoj

odgovoran odnos prema prirodi i okoliuodgovoran odnos prema vlastitom zdravlju i briga za zdravlje drugihcjeloivotno uenje i obrazovanjeodgovoran odnos prema sebi i razvoju vlastitih sposobnostiouvanje vlastite povijesno-kulturne batine i razvoj nacionalne kulturerazvoj moralne i duhovne dimenzije osobnostisocijalnu integraciju i ivot u heterogenim drutvima.

Oekivana odgojno-obrazovna postignua (ishodi) uenika nakon zavretka opegobveznog obrazovanja su:razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) razvijena matematika kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike urjeavanju problema, ukljuujui i probleme u razliitim ivotnim situacijama) razvijena informatika pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko-komunikacijsketehnologije)poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno miljenje

razvijena sposobnost kritikoga miljenja i sposobnost rjeavanja problemarazvijene kreativne sposobnostiosposobljenost za samoorganizirano uenjerazvijene socijalne kompetencijepoznavanje ljudskih prava i prava djece i osposobljavanje za njihovo potivanje iprovoenje razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalite prema umjetnikom stvaralatvu iizraavanju

razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih narodarazvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugihrazvijena svijest o potrebi ouvanja prirode i zatite okoliarazvijene praktino-radne vjetine za svakodnevni ivotrazvijena poduzetnika kompetencijarazvijena sposobnost donoenja odluka o vlastitom profesionalnom razvojurazvijeno samopouzdanje, samopotovanje i svijest o vlastitim sposobnostima.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

20/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

18

Naela nacionalnoga kurikulumapolazita su ili vrijednosna uporita na kojima se temeljinacionalni kurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridravatNaela su sadrajno povezana s ciljevima i postignuima ili oekivanim rezultatimaodgoja i obrazovanja te ine vanu komponentu kojom se osigurava smislena povezanostkurikulumskoga sustava i suradniko djelovanje sudionika u procesu izradbe i primjenenacionalnoga kurikuluma.Ostvarivanjem sadrajne povezanosti ciljeva, naela i odgojno-obrazovnih postignuapokazuje se logina veza izmeu naelnih opredjeljenja i konkretnih rezultata nacionalnogakurikuluma.Naela koja ine uporita za izradbu i realizaciju nacionalnoga kurikuluma:

osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osigurati potrebne materijalne,kadrovske i ostale uvjete za kvalitetno obrazovanje u svim dijelovima Republike Hrvatske,umanjiti postojee regionalne razlike u kolovanju i sl.)jednakost obrazovnih ansi za sveobveznost opeg obrazovanjaukljuenost svih uenikapotivanje ljudskih prava te prava djece multikulturalizam, tolerancija i potivanje razliitosti, ouvanje i razvoj vlastitoga povijesnogi kulturnog naslijea i nacionalnog identitetakompetentnost i profesionalna etikaznanstvena utemeljenost kurikuluma

demokratinost (ukljuenost i odgovornost irokoga kruga sudionika i korisnikaobrazovanja)autonomija kolepedagoki i kolski pluralizameuropska dimenzija obrazovanjacjeloivotno uenjeobrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj uenika.

Sudionici su u izradbi, provoenju i vrjednovanju nacionalnoga kurikuluma i roditelji i/iliskrbnici. Njihova je uloga u podijeljenoj odgovornosti odgoja i obrazovanja djece i mladihs odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i s ostalim partnerima koji posreduju djelatnostodgoja i obrazovanja.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

21/32

19

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Kurikulumska podrujaUz nedovoljnu unutranju povezanost i integriranost, slaba je strana nacionalnoga kurikulumau Republici Hrvatskoj i neuravnoteena zastupljenost odgojno-obrazovnih podruja. Oitoje da je, osobito nakon skraivanja satnice, nedovoljno zastupljena skupina nastavnihpredmeta koji razvijaju vana podruja uenika kao to su, primjerice, tjelesno-zdravstvenoi praktino-tehniko podruje te podruje koje promie humane meuljudske odnose.Nacionalni kurikulumi usmjereni na razvoj temeljnih kompetencija polaze od stajalita daivot u kompleksnim i dinaminim uvjetima suvremenoga drutva zahtijeva od pojedincastalno prilagoivanje novim radnim i ivotnim situacijama i stoga razvijanje svih kljunihpodruja njegove osobnosti: spoznajnoga, estetskoga, emocionalnoga, motivacijskoga,socijalnoga, etikoga, tjelesno-zdravstvenog i praktino-tehnikoga. Kako bi se osiguraocjelovit razvoj uenika, suvremeni nacionalni kurikulumi koriste holistiki pristup u izboru iorganizaciji odgojno-obrazovnih sadraja s naglaskom na multidisciplinarnost kao nainnjihova uspjenog integriranja. Ovaj se trend oituje u sve izraenijem strukturiranjukurikuluma u ira kurikulumska podruja koja predstavljaju integrirane cjeline srodnihpredmeta te formiranje meupredmetnih tematskih cjelina kao kurikulumskih podruja.Uvoenje kurikulumskih podruja omoguuje ne samo stjecanje novih kompetencija nego,u zemljama s dugogodinjom tradicijom predmetnoga kurikuluma, racionalizaciju i boljukonceptualnu povezanost odgojno-obrazovnih sadraja.Sukladno navedenim ciljevima i oekivanim odgojno-obrazovnim postignuima, nacionalnikurikulum za ope obvezno obrazovanje u Republici Hrvatskoj ukljuuje sljedeaodgojno-obrazovna (kurikulumska) podruja:

jezino-komunikacijskodrutveno-humanistikomatematiko-prirodoslovnotehniko-tehnologijskotjelesno-zdravstvenoumjetnikopraktini rad i dizajniranje.

Nacionalni okvirni kurikulum speci cira sadraj i strukturu pojedinog odgojno-obrazovnogpodruja, de nira odgojno-obrazovne ciljeve svakoga podruja i oekivana postignua naodreenim stupnjevima uenikova razvoja.Nacionalni kurikulum sve ee okvirno de nira i meupredmetne tematske cjeline iliintegrativne sadraje, ukljuujui i de niranje oekivanih odgojno-obrazovnih postignua. Unacionalnim okvirnim kurikulumima europskih zemalja meupredmetne su teme vrlo raznolike,to pokazuje njihovu kontekstualnu uvjetovanost. Smatramo da bi u hrvatski nacionalnikurikulum kao meupredmetne tematske cjeline ili module trebalo uvesti obrazovanje zapoduzetnitvo, graanski odgoj, tehnologiju i okoli, ljudska prava i prava djece i sl.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

22/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

20

Struktura nacionalnoga kurikulumaU nacionalnom kurikulumu treba razlikovati:

zajedniki, za sve kole obvezni dio kurikuluma (kurikulumska jezgra) iposebni dio, kolski kurikulum izraen za konkretnu kolu.

Zajedniki, za sve kole obvezni kurikulum (kurikulumska jezgra), na nacionalnoj raziniosigurava jednake uvjete opeg odgoja i obrazovanja za sve uenike. On de nira opekurikulumske ciljeve, kurikulumska podruja, ciljeve na pojedinim odgojno-obrazovnimciklusima, obvezne predmete, integrativne ili meupredmetne tematske cjeline, okvirniraspored vremena za obvezne predmete i dr.kolski kurikulumonaj je dio kurikuluma koji izrauju kole radi zadovoljavanja speci nihpotreba uenika i sredine u kojoj se nalazi kola, i time kola de nira vlastiti pro l. Pritomje vano istaknuti da kole mogu odluiti koju e varijantu kolskoga kurikuluma odabrati:za produbljivanje pojedinih dijelova obveznoga nacionalnog kurikuluma, nadopunjavanjeobveznoga kurikuluma ili za irenje obveznoga kurikuluma pruanjem razliitih izbornihsadraja. Neovisno o tome za koju se vrstu kolskoga kurikuluma kole opredijele, obveznesu ponuditi vie izbornih predmeta. Ako predmeti i meupredmetne teme ne obuhvate problem profesionalnog informiranja isavjetovanja uenika, njega svakako treba ukljuiti u kolski kurikulum.U nacionalnom obveznom kurikulumu udjel e se kolskoga kurikuluma okvirno de nirati teprecizirati postotak njegova udjela u ukupnoj nastavi.Nacionalni kurikulum pretpostavlja uvaavanje svih nacionalnih manjina kao jednakopravnih

lanova drutva, prema tome, i izraavanje njihova nacionalnog identiteta u izradbi i provedbinacionalnoga kurikuluma, prvenstveno u jezino-komunikacijskom podruju, povijesti ikulturne batine. Izradbom kolskoga kurikuluma svaka kola ima mogunost kreiranjameupredmetnih sadraja i/ili izbornih predmeta za stjecanje interkulturalnih, poduzetnikih,socijalnih kompetencija i promociju odreenih vrijednosti, ali i mogunost izradbe mreeprograma u drutveno-kulturnoj zajednici, lokalno i regionalno.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

23/32

21

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Vrjednovanje uenikih postignua, svjedodbe ivrjednovanje kvalitete rada kolaDanas se u nacionalnim kurikulumima sve vea pozornost posveuje vrjednovanju uenikihpostignua, posebice vanjskom vrjednovanju (npr. nacionalni ispiti). Za Republiku Hrvatskukoja je 2005. godine poela provoditi vanjsko vrjednovanje, vano je pri izradbi nacionalnogakurikuluma de nirati razine vrjednovanja, kriterije vrjednovanja (standarde obrazovnihpostignua), razviti razliite modele i tehnike ocjenjivanja, ustanoviti kriterije certi ciranja.U svrhu vrjednovanja kurikuluma bit e potrebno poticati razvoj samovrjednovanja kvaliteterada kola i osposobljavati kole za koritenje rezultata razliitih oblika vrjednovanja zaunapreivanje kvalitete svojega rada.

Organizacijska struktura kolskoga sustava ikurikulumski ciklusiZa kvalitetnu provedbu nacionalnoga kurikuluma potrebna je odgovarajua organizacijskastruktura kolskoga sustava. Iskustva razvijenih zemalja, osobito skandinavskih, koje postiunajbolje rezultate na meunarodnim vrjednovanjima uenikih postignua, pokazuju kakoje za postizanje ciljeva koje smo de nirali u kurikulumu potrebno produljeno ope obveznoobrazovanje i odgovarajue strukturiranje obrazovnih ciklusa (kurikulumskih ciklusa). Pritomje veoma vana duljina trajanja primarnog odgoja i obrazovanja te razlikovanje uenikaprema sposobnostima i sklonostima kao i ukljuivanje uenika u razliite i odgovarajueprograme odgoja i obrazovanja (vanjska diferencijacija). U tom pogledu najuinkovitiji susustavi koji imaju estogodinje primarno obrazovanje i kasniju vanjsku diferencijaciju, tj.nakon zavretka osnovnog opeg obrazovanja (uenika dob od 16 god.). Spomenutarjeenja danas predstavljaju i meunarodno priznate standarde strukturiranja kolskihsustava (International Standard Classi cation of Education , ISCED).Izradba i razvoj nacionalnoga kurikuluma u Republici Hrvatskoj s produenim obveznimodgojem i obrazovanjem na srednjokolsku razinu podrazumijeva restrukturiranje odgojno-obrazovnih ciklusa (temeljnih kurikulumskih ciklusa) te odnosa opeg i strunog odgoja iobrazovanja.Kurikulumski ciklusi predstavljaju kolske stupnjeve to obuhvaaju nekoliko godinakolovanja, koji imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve i ne moraju se nuno poklapati sformalnim razinama obrazovanja (predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje). Ti su ciklusivani u izradbi nacionalnoga kurikuluma u Republici Hrvatskoj jer omoguuju:

bolje speci ciranje opih ciljeva obrazovanja te ciljeva po kolskim razinamaspeci ciranje naina organiziranja i izvoenja nastavebolju konceptualnu povezanost izmeu formalnih razina obrazovanja.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

24/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

22

Sa stajalita razvoja nacionalnoga kurikuluma formiranje spomenutih ciklusa znaajno je za:uvoenje kurikulumskih podrujaodreivanje vremena (godina kolovanja) kada e neki predmet ili odgojno-obrazovnisadraj biti uveden u nastavu odreivanje vremena, odnosno davanje znaaja pojedinim kurikulumskim podrujima ipredmetimaodreivanje uinkovitih nastavnih strategija.

Zadravanje vanjske diferencijacije nakon osmogodinjeg osnovnog obrazovanja teproduljenje obveznog opeg obrazovanja na srednje obrazovanje u odgovarajuem omjeru(s obzirom na struno obrazovanje), sukladnoNacionalnom programu mjera za uvoenjeobveznoga srednjokolskog obrazovanja , ini organizacijski okvir koji bi omoguio realizacijunovoga nacionalnog kurikuluma.Mogui odnos opeobrazovnih i strunih sadraja u prvoj bi godini srednjokolskog

obrazovanja bio 60 : 40, a u drugoj 40 : 60. Konani omjer zastupljenosti opega istrukovnog obrazovanja regulirat e se zakonom/zakonima i nizom dokumenata i prirunika(Nacionalnim kurikulumom za ope obvezno obrazovanje, Nacionalnim kurikulumom zasrednje obrazovanje, Nacionalnim kvali kacijskim okvirom, Strukovnim kvali kacijama idr.). Pritom je takoer vano navesti da bi module strukovnog obrazovanja odreivale koleu suradnji s ostalim partnerima. U srednjim opeobrazovnim kolama (gimnazijama), zadio kurikuluma koji odreuju kole bili bi razliiti moduli opeobrazovnih ili njima srodnihsadraja, o emu odluuju kole.Uenici koji ne ele nastaviti kolovanje mogu stei prvo zanimanje nakon zavretka drugogarazreda srednje kole (sa 16 godina starosti), ali su obvezni zavriti dio opeobrazovnogakurikuluma koji je zajedniki i obvezan za sve uenike. To je nuno kako bi svi uenicimogli stei temeljne kompetencije potrebne za cjeloivotno uenje i mogunost trajnogazapoljavanja u promjenjivim uvjetima trita rada i ivota.Odgojno-obrazovni ciljevi, oekivana postignua uenika, kurikulumska podruja, nainvrjednovanja i ocjenjivanja uenikih postignua po spomenutim obrazovnim razinama iciklusima odredit e se posebnim dokumentima (Nacionalni kurikulum za ope obveznoobrazovanje, Nacionalni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje i dr.).Struno e se obrazovanje takoer programirati u posebnim dokumentima.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

25/32

23

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Ciljevi nacionalnoga kurikuluma za srednjokolski odgoji obrazovanjeNacionalni kurikulum za srednje kole logian je nastavak nacionalnoga kurikuluma za opeobvezno obrazovanje.

Cilj srednjokolskog odgoja i obrazovanja je odgovorna, samostalna i djelatno sposobna osoba.Oekivanasu odgojno-obrazovna postignua (ishodi) uenika nakon zavretka srednjegobrazovanja:

razvijene jezino-komunikacijske, matematike, prirodoznanstvene i drutveno-humanistike kompetencije steene informatiko-komunikacijske i tehniko-tehnoloke kompetencije steene strune kompetencije, s obzirom na strunu kvali kaciju, te razumijevanjeznaenja rada za pojedinca i drutvo

razvijene poduzetnike kompetencijeosobna i drutvena odgovornost i samostalnostrazvijene kreativne sposobnosti i kritiko miljenjerazvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju svoje okolinerazvijene socijalne i interkulturalne kompetencijerazvijen osjeaj za ouvanje nacionalne kulturne batine i njegovanje nacionalne kulturerazvijena ekoloka svijestpoznavanje, potivanje i provoenje ljudskih pravaosposobljenost za uoavanje i rjeavanje problema u ivotnoj zajednici i ireosposobljenost za samoorganizirano uenje osposobljenost za suoavanje s promjenama, pronalaenje rjeenja i mogunosti zasebe i drugeosposobljenost za prihvaanje i prakticiranje cjeloivotnog uenja.

Naela srednjokolskog odgoja i obrazovanja povezana su s naelima opeg obveznogobrazovanja i imaju teite na:

obveznosti zavravanja srednjokolskoga kurikuluma (najmanje do stjecanja prvogazanimanja) partnerstvu (usuglaavanju miljenja i potreba svih neposrednih i posrednih sudionikaodgoja i obrazovanja, osobito povezanosti obrazovanja, gospodarstva i trita rada)vertikalnoj i horizontalnoj prohodnostiprogramskoj diferencijaciji i individualizacijiplanskoj, programskoj i organizacijskoj eksibilnostisamostalnosti kola

cjeloivotnom uenju.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

26/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

24

Organizacijska struktura srednjokolskoga sustava ikurikulumski ciklusiUvoenje opeg obveznog odgoja i obrazovanja na srednjokolsku razinu pretpostavljaostvarenje obveznoga dijela nacionalnoga kurikuluma za srednju kolu i kolskogakurikuluma.Obvezni dio nacionalnoga kurikuluma protee se kroz sve etiri godine srednje kole, akolski kurikulum se kreira ovisno o vrsti kole, sloenosti kvali kacije i zanimanja, odnosnoprograma, potrebama i a nitetima pro liranja za stjecanje prvoga zanimanja ili pripremanjaza daljnje obrazovanje.Kurikulum opeg obrazovanja na razini srednjeg obrazovanja proirivat e i produbljivatisadraj i opseg obrazovnih podruja ovisno o ciljevima, odnosno kompetencijama.Kurikulumi za strukovno obrazovanje de nirat e obrazovne ciljeve prema kvali kaciji kojue uenici stei na razini srednjeg obrazovanja i zanimanju za koje e ih kolski kurikulumosposobiti. Strukovne kvali kacije proizlaze iz ispitanih i utvrenih sektora, a izvori zade niranje sektora su podruja ljudske djelatnosti stavljeni u kontekst drutvenih, kulturnih,gospodarskih i trinih zahtjeva. Tehnologija izradbe strukovnih kurikuluma temelji se nade niranju kvali kacija prema ispitanim potrebama trita rada, a iz strukovnih kvali kacija isloenosti poslova izrauju se kompetencije kao obrazovni ciljevi.S obzirom na mogunost stjecanja prvoga zanimanja u dobi od 16 godina, kole e izraditiprograme za stjecanje strunih kompetencija u trajanju od dvije godine, uvaavajui utvreneodnose opeg obveznog i kolskog kurikuluma, te stvarne gospodarske i trine potrebe na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.Odreivanje obrazovnih ciklusa na razini srednjeg obrazovanja, osobito u srednjim strukovnimkolama, ovisit e o sloenosti kvali kacija i zanimanja, osmiljenosti horizontalne i vertikalneprohodnosti, zbog ega se preporuuje izraavanje nastavnoga, kolskog i uenikogoptereenja i napredovanja ureivanjem kreditnoga sustava (European Credit Transfer System , ECTS).Ureivanje kreditnoga sustava i prijenosa kredita omoguit e uinkovitije rjeavanjecerti ciranja i priznavanja certi kata tijekom horizontalne i vertikalne prohodnosti, vrjednovanjekompetencija steenih informalnim i neformalnim obrazovanjem te ukljuivanje pojedinaca

u cjeloivotno uenje.Kurikulumska podruja mogu se kreirati i realizirati prema nastavnim predmetima ilimodulima.O razini srednjokolskog odgoja i obrazovanja ovisit e i programski opseg pojedinihodgojno-obrazovnih podruja, odnosno nastavnih predmeta ili modula.Opi obvezni dio nacionalnoga kurikuluma trebao bi sainjavatijezgrovnu strukturu, i to iz podruja materinskoga jezika i knjievnosti, matematike, stranih jezika, informatikei tehnologije, podruja biologije, kemije, zike, povijesti, zemljopisa (geogra je), tjelesno-zdravstvenoga podruja te umjetnikih podruja kao to su likovna umjetnost, glazbenaumjetnost i dr.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

27/32

25

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M AU gimnazijama i etverogodinjim srednjim kolama, tj. viim razredima srednje kole

sadraji e se strukturirati na principu predmeta (primjerice, matematika, kemija, zika,povijest, hrvatski jezik itd.).Sadraji nastave u strukovnim kolama strukturirat e se kao nastavni predmeti (matematika,povijest, zika itd.) ili kao moduli, odnosno podruja uenja ovisno o naravi predmeta i/ili

pro lu kole (primjerice, integracija kemije i zike ili biologije i kemije itd.), to e proizii izciljeva iskazanih oekivanim kompetencijama.Uzimajui u obzir individualni pristup ueniku te djecu s posebnim potrebama, vano jeizraditidiferencirane programe, prilagoavajui ih sposobnostima i sklonostima uenika.Nacionalni kurikulum pretpostavljameupredmetne (integrativne) sadraje koje e kolaprogramski izraditi i prema vlastitim potrebama i mogunostima, ali uvaavajui potrebeuenika. S obzirom na starosnu i razvojnu dob uenika, preporuuju se meupredmetnisadraji koji e produbljivati znanja i svijest o zdravlju, pravima i odgovornostima djece iodraslih, odgovornom sudjelovanju u demokratskom drutvu, sustavnom drutveno-kulturnom, gospodarskom, tehnolokom i ekolokom razvoju, jaanju osobne odgovornostiza vlastito blagostanje i blagostanje drugih, te svoju sigurnost i sigurnost drugih, opoduzetnitvu, vrijednostima uenja i rada za pojedinca i drutvo, o toleranciji, jednakostimeu spolovima.Zahtjevi glede stupnja ostvarivanja pojedinih kompetencija ovisit e o sposobnostima irazvojno-obrazovnoj situaciji uenika i razini srednjokolskog odgoja i obrazovanja. Na viimrazinama vea bi se pozornost trebala posvetiti razvoju kompetencija istraivakoga rada ikritikoga miljenja, samoorganiziranom uenju, socijalnim kompetencijama usmjerenimana profesionalni etos i zahtjeve radne kulture, razvijanju i jaanju svijesti o sebi, osjetljivostiza druge, razumijevanju drugih i razvijanju prosocijalnoga ponaanja, razvijanju svijesti i voljeza sudjelovanje u cjeloivotnom uenju.Nacionalni kurikulum pretpostavlja iizborne sadraje, koje e kola samostalno odrediti,uvaavajui potrebe uenika. U opeobrazovnim i strukovnim srednjim kolama izbornisadraji mogu biti pojaani tako da uenike pripremaju za dravnu maturu. U trogodinjimstrukovnim kolama potrebno je takoer omoguiti uenicima pohaanje pojaanihsadraja, osobito za uenike koji se prepoznaju i koje nastavnici prepoznaju s veimsposobnostima i mogunostima nastavka odgoja i obrazovanja i polaganja dravne mature.

Preporuljivo je da se kole meusobno poveu i realiziraju pojaane programe za uenikes veim sposobnostima (naelo racionalizacije), vodei rauna o horizontalnoj i vertikalnojprohodnosti na srednjokolskoj razini i prema visokokolskom obrazovanju.Nacionalni kurikulum pretpostavlja i izradbuizvankolskih programa i aktivnosti, to jedio kolskoga kurikuluma.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

28/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

26

Vrjednovanje kvalitete rada kola i uenikih postignuaIzradba nacionalnoga kurikuluma kao supstance odgojno-obrazovnoga sustava pretpostavlja stalno vrjednovanje odgojno-obrazovnoga sustava i njegovih sastavnica kao ipreispitivanje kriterija vrjednovanja i ocjenjivanja.Jo uvijek nedostaju jasni i precizno formulirani pokazatelji i kriteriji kvalitete obrazovnogasustava, koji bi omoguili usporedivost kola glede stupnja ostvarenosti uspostavljenihkriterija, odnosno glede resursa u smislu uvjeta ostvarivanja kriterijakvalitetne kole.Znaajna sastavnica nacionalnoga kurikuluma treba biti dokument kojim su postavljeniokvirii kriteriji vanjskoga vrjednovanjasvih razina odgojno-obrazovnoga sustava, obuhvaenihOkvirom nacionalnoga kurikuluma . Korak je k tome provoenje nacionalnih ispita u osnovnoji srednjoj koli, s tendencijom vrjednovanja uinkovitosti rada svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (odgojitelja, uitelja, nastavnika, ravnatelja, strunih suradnika,mentora, savjetnika i inspektora).

Vrjednovanje treba obuhvatiti isamovrjednovanje, iz ega proizlazi potreba osposobljavanjanositelja djelatnosti odgoja i obrazovanja za samovrjednovanje, ali i potreba mijenjanja,odnosno nadopunjavanja sveuilinih preddiplomskih i diplomskih kurikuluma za stjecanjenastavnikih kompetencija u kojima e obvezatno biti ukljuena kompetencija za vrjednovanjei samovrjednovanje obrazovnoga rada.Dravna matura, kao standardizirani zavrni ispit, oblik je vanjskoga vrjednovanja koji bitrebao osigurati vertikalnu prohodnost iz srednjokolske razine na visokokolsku. Potrebnaje izradba jasne strategije za provoenje dravne mature, a potom izradba pravilnika oprovoenju dravne mature.Osim dravne mature, oblici vanjskoga vrjednovanja uenikih postignua trebaju bitiosmiljeni i na prethodnim razinama, posebice na onim razinama koje e biti korisne zadiferenciranje uenika po postignuima i sposobnostima, ili na meunarodno usporedivojrazini (primjerice, razina primarnoga obrazovanja, usporedba s rezultatima PISA-e i dr.). Sobzirom na produljenje obveznog obrazovanja, preporuuje se provoditi vanjsko vrjednovanjeuenikih postignua nakon savladavanja obveznoga dijela nacionalnoga kurikuluma.Rezultati vrjednovanja rada kola trebaju sluiti svim sudionicima obrazovne djelatnosti/ procesa kao povratna informacija o stupnju uinkovitosti njihova odgojno-obrazovna

pouavanja/uenja, o planiranju i ostvarivanju poboljanja i unaprjeivanja predkolskog ikolskog odgojno-obrazovnog rada, a obrazovnoj politici slue za intervencije i osmiljavanjepoveanja kvalitete formalnoga sustava odgoja i obrazovanja.Svrha je provoenja nacionalnih ispita (2006., 2007.) pripremiti uenika za pristupanjedravnoj maturi, ali i senzibilizirati uenika i nastavnika za vrjednovanje. Rezultati nacionalnihispita donose i druge rezultate o uinkovitosti rada kola. Potrebno je razmotriti rezultateispita, utvrditi uzroke niskih postignua uenika i niske kvalitete odgojno-obrazovnoga radate osposobiti i uvestislubu nadzora za poboljanje i unaprjeenje rada kole.Problem u osnovnim i srednjim kolama nerijetko se odnosi naunutarnje vrjednovanje.Objektivnoocjenjivanje i kriteriji ocjenjivanjasadraji su pravilnika koji upuuju narazine uenikih postignua, ali s nedovoljno jasnim standardima. Taj problem ponajprije

8/14/2019 Strategija - kurikulum

29/32

27

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M Aproizlazi iz tradicionalne usmjerenosti odgojno-obrazovne djelatnosti na programski sadraj.

Kurikulumski pristupi imaju razvijene modele i tehnike ocjenjivanja s obzirom na razine stjecanjakompetencija kao ukupnosti znanja, vjetina, sposobnosti, stajalita i stupnja motivacije.Svaka odgojno-obrazovna razina treba imati de nirane naine ocjenjivanja formativno,sumativno, timski rad, rad na projektu, realizacija odreene aktivnosti i sl. S razinama

ocjenjivanja i oekivanjima uenikih postignua na svakoj razini, potrebno je upoznatiuenike i roditelje.Svako stjecanje odreene kompetencije u srednjem strukovnom obrazovanju podrazumijevaoznaavanje ocjena postignua iz pojedinih obrazovnih podruja/predmeta/modula isteenihkredita te dobivanje certi kata.Stjecanje zanimanja tijekom srednjokolskog odgoja i obrazovanja podrazumijeva polaganjezavrnoga strunog ispita i stjecanje zavrenosti kolovanja na odreenoj razini (premaNacionalnom kvali kacijskom okviru ) i dobivanje diplome.Razvoj kurikuluma, a time i vrjednovanja i samovrjednovanja kao sastavnice kurikuluma trebapratiti i unaprjeivati tim znanstvenika i strunjaka razliita pro la ustrojena unutar ureda(odjela, jedinice) za razvoj kurikuluma u Republici Hrvatskoj.

Unutarnja organizacija nacionalnoga kurikulumaZbog uinkovitijeg osiguravanja vertikalne, ali i horizontalne prohodnosti potrebno je pristupitiizradbi opih i strunih programa koji bi se trebali temeljiti nakreditnom sustavu, to jest

kompetencijskim zahtjevima, reciprocitetu odgojno-obrazovne aktivnosti, potrebnom utrokuvremena, kronolokoj dobi i sposobnostima i potencijalima uenika.Naelo autonomije i eksibilnosti pretpostavlja izradbu kolskoga kurikuluma, pa je potrebnozakonski urediti odnos jezgrovnog i kolskog kurikuluma.Potrebno je odrediti i odnosteorijske i praktine nastave u strukovnim programima. Tajodnos ovisi o vrsti i sloenosti poslova za odreeno zanimanje, odnosno o kompetencijamakoje uenik treba stei da bi odgovorno i djelotvorno obavljao zanimanje za koje se obrazujei osposobljava.Trajanje kolske, odnosno nastavne godine potrebno je prilagoditi uzrasnoj i razvojnoj dobiuenika te tjednom i dnevnom angamanu i ravnomjernom optereenju uenika.Odgojno-obrazovni ciljevi, oekivana postignua uenika, kurikulumska podruja, nainvrjednovanja i ocjenjivanja uenikih postignua po obrazovnim razinama i ciklusima te pospeci nostima srednjih kola, speci cirat e se u nacionalnom kurikulumu za ope obveznoobrazovanje i kurikulumu za srednje obrazovanje te drugim dokumentima koji proizlaze izOkvira nacionalnoga kurikuluma .

8/14/2019 Strategija - kurikulum

30/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

28

Odgojno-obrazovna infrastruktura u Republici HrvatskojIzradbi nacionalnoga kurikuluma prethodio je niz aktivnosti koje pokazuju nastojanja zapoboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja i njihovih ostvarenja te osnivanje ustanova kojedanas ine cjelovitu odgojno-obrazovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj.Uvaavajui poziv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Deklaracija o znanju , 2004.) tepreporuke Nacionalnoga vijea za konkurentnost (55 preporuka za konkurentnost Hrvatske Obrazovanje za rast i razvoj , 2004.), Ministarstvo je 2005. godine izradiloPlan razvoja sustavaodgoja i obrazovanja 2005. 2010. , te sudjelovalo u izradbiStratekoga okvira za razvoj2006. 2013.

Ministarstvo realizira reformski projekt kola/uitelja pod nazivomHrvatski nacionalniobrazovni standard , a koncept promjene objavljuje uVodiu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni

standard za osnovnu kolu (2005.), izrauje i evaluiraEksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu 2005./2006. (2005.) te donosiNastavni plan i program za osnovnu kolu

(2006.). Ministarstvo, takoer, provodiNacionalni program mjera za uvoenje obveznoga srednjokolskog obrazovanja (2007.).Ostale aktivnosti Ministarstva ogledaju se kroz nancijsku i materijalnu potporuznanstvenoistraivakih projekata, znanstvenih studija, pokroviteljstvo znanstvenih,meunarodnih i domaih konferencija i strunih skupova.Od godine 2006., u sklopu priprema za uvoenje dravne mature, Ministarstvo provodinacionalne ispite radi vrjednovanja odgoja i obrazovanja u srednjim kolama, a od 2007.godine i u osnovnim kolama.Odgojno-obrazovnu infrastrukturuine:

Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) (2006.) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) (2004.) Agencija za strukovno obrazovanje (ASO) (2005.)Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) (2005.) Agencija za obrazovanje odraslih (AOO) (2006.).

Osnivanjem tih ustanova odgojno-obrazovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj jasna jenamjera Ministarstva da intenzivira i uvrsti strategiju promjena i njezinu provedbu.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

31/32

29

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Pretpostavke za realizaciju nacionalnoga kurikulumaOsim navedenih pretpostavki i prijedloga za izradbu i provedbu nacionalnoga kurikuluma injegov razvoj navest emo one koje procjenjujemoprioritetnima:

de nirati kompetencije odgojitelja, uitelja i nastavnika i ujednaiti njihovo inicijalnoobrazovanje i osposobljavanje de nirati kompetencije ravnatelja, strunih suradnika, mentora, savjetnika, nadzornika iinspektora usavravati odgojitelje, uitelje, nastavnike, strune suradnike i ravnatelje, mentore,savjetnike, nadzornike i inspektore na temelju ispitivanja njihovih stvarnih obrazovnihpotrebaosposobiti nositelje odgojno-obrazovnoga rada za provedbu kurikuluma jasno de nirati uloge, ovlatenja i odgovornosti svih nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti te razluiti funkciju slube nadzora od inspekcije osim postojee infrastrukture osigurati stalnu strunu potporu i pomo za provedbukurikuluma (ured, odjel, jedinica) odgojiteljima, uiteljima, ravnateljima, strunimsuradnicima, roditeljima, lokalnoj i regionalnoj upravi i drugim partnerima odgojno-obrazovne djelatnostiobjavljivati informativne materijale i strune prirunikeomoguiti autonomiju kola i decentralizaciju odluivanjaosigurati materijalne i kadrovske potrebe odgojno-obrazovnih ustanovaizraditi zakonsku regulativu i potrebne provedbene akte.

8/14/2019 Strategija - kurikulum

32/32

S T R A T E G I J A Z A I Z R A D B U

I R A Z V O J N A C I O N A L N O G A K U R I K U L U M A

Mogue tekoe i ogranienjaProvedba nacionalnoga kurikuluma i provoenje vanjskoga vrjednovanja odgoja iobrazovanja podrazumijeva ravnopravne i istovjetne uvjete uenja i pouavanja. Stoga jepotrebna izradba i primjena minimalnoga pedagokog standarda, odnosno izjednaavanjeuvjeta za ostvarenje odgojno-obrazovne djelatnosti.Najee tekoe i problemi, prema iskustvu drugih drava, vezani su preteito za strahnositelja odgojno-obrazovne djelatnosti od promjena, to umanjuje motivaciju za promjene.Zato je veoma vano pravodobno informirati uitelje, ravnatelje, strune suradnike, uenike,roditelje, a i iru javnost, o svim aktivnostima i koracima promjena.Otpor prema promjeni proizlazi iz ekstremno velikih oekivanja, ali i nestrpljivosti da serezultati promjene pokau odmah te iz stajalita pojedinaca ili skupina da se s promjenamanee nita izmijeniti. Zato je potrebno pravodobno izvjeivati nositelje promjene o planovimaaktivnosti, predvienim preprekama i potpori tijekom provoenja promjena. Potrebno je

osposobiti nositelje promjene za uinkovita ostvarenja promjena, osvijestiti doprinos svakoguitelja u provedbi kvalitativnih poboljanja odgojno-obrazovne djelatnosti.Otpor prema vrjednovanju rada oekuje se zbog neprakticiranja vrjednovanja isamovrjednovanja, a dijelom i zbog neosposobljenosti odgojitelja, uitelja, nastavnika,ravnatelja i strunih suradnika za tu djelatnost. Potrebno je sustavno osposobljavanje iusavravanje nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u predkolskim ustanovama i kolamao vrjednovanju i samovrjednovanju.Reakcije otpora prema promjenama pojavit e se i s obzirom na nedovoljnu obavijetenosti nerazumijevanje ciljeva kurikulumskih promjena. Zato je potrebno aktualizirati ukljuenostsvih neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti posjetima kolama ilokalnim zajednicama, javnim raspravama, predavanjima i diskusijama.Iznimno je vano uestalo obavjeivanje i informiranje te omoguavanje stalne strunepotpore nositeljima promjena.Mogua su i nesuglasja izmeu predmetnih nastavnika, ali i izmeu predstavnika fakultetau programskim tijelima, posebice glede vanosti nastavnih predmeta te jezgrovnogaprograma, to valja eliminirati kao predmet sukoba jer nova kola podrazumijeva vie ciljeveod predmetnih (odrastanje i razvijanje uenika osposobljenih za ivot i profesiju koji trebaju

vie razliitih kompetencija).