Priručnik za nastavnike - portal.opendiscoveryspace.eu · Slika 43 - ISE alat za razvoj nastavnih...

This project has received funding from the European Union’s ICT Policy Support Programme as part of the Competitiveness and Innovation Framework Programme (Grant Agreement no. 325123).

Priručnik za nastavnike

2 Priručnik za nastavnike za projekt Inspiring Science Education

© 2015 ELLINOGERMANIKI AGOGI

Ovaj je rad licenciran u skladu s međunarodnom licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial- ShareAli-ke 4.0. Da biste vidjeli sadržaj ove licencije, posjetite adresu: https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/

Urednik: Dr. Fani Stylianidou

Suradnici:Dr. Angelos Lazoudis, Dr. Panagiotis Zervas, Prof. Demetrios G. Sampson, Dr. Lamprini Kolovou,Prof. Rüdiger Tiemann, Maximiliane Schumm, Jessica Langheinrich, Prof. Franz X. Bogner, Ana-Maria Baldea, Timotheos Kastrinogiannis, Dr. Sofoklis Sotiriou

Grafičko uređenje: Michael Antonopoulos

Ovaj je projekt financiran iz Programa podrške politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija Europske unije kao dio Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava br. 325123). Ova publikacija odražava samo mišljenja urednika i suradnika i Europska unija nije odgovorna ni za kakvu uporabu informacija koje se u njoj nalaze.

https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/

3

Konzorcij projekta Inspiring Science Education

Angelos LazoudisEugenia KypriotisDimitris RossisManolis ChaniotakisFani StylianidouSofoklis Sotiriou Thomas Fischer

Paula HavasteJani Koivula

Daniel BurgosAurora Carrasco

Rüdiger TiemannLamprini KolovouAntonis Ramfos

Yvonne CrottyClaire Kelly

Renata IvankovicJasna Tingle Ivana Vugdelija

Timotheos Kastrinogiannis Theodoros Michalareas

Nico RuttenWouter van Joolingen

Roberto Favaroni Susanna Correnti David Lee Rosa Doran

Maria Luίsa Almeida

Thomas KretschmerChristian M. Stracke

Radu JugureanuMihaela GarabetAna-Maria Baldea

Constantin Brosda

Sally ReynoldsMathy Vanbuel

Petros LamerasSamantha Clarke Vincent English

Maximiliane SchummJessica LangheinrichFranz X. Bogner Chris North

Haley Gomez Andrew MacPherson

Angelos PapasakellariouParaskevas GialourisGeorgios SkaliapasKaterina MarinagiMeropi PantazidouIoanna Katsouli

Augusto ChioccarielloChristine KourkoumeliStylianos VourakisGeorge Vasileiadis

Veera Pensala

Radoslav YoshinovOrlin Kouzov

Panagiotis ZervasDemetrios G. Sampson

Dimitris Polymatidis


5799101111111112121515181923232325262632393940404242434444444647

Sadržaj

Popis slika1 Uvod2 Istraživačka nastava prirodoslovnih predmeta u sklopu projekta ISE2.1 O istraživačkoj nastavi prirodoslovnih predmeta2.2 ISE-ov nastavni model IBSE-a2.2.1 Orijentacija i postavljanje pitanja2.2.2 Generiranje hipoteza i osmišljavanje eksperimenata2.2.3 Planiranje i istraživanje2.2.4 Analiza i interpretacija2.2.5 Zaključak i vrednovanje2.3 ISE-ovi scenariji učenja i “Velike ideje” u znanosti3 Okruženje zajednica ISE-a3.1 Pridruživanje ISE-u i jednoj od njegovih postojećih zajednica prakse3.2 Stvaranje vlastite zajednice prakse ISE-a3.3 Korištenje zajednice prakse ISE-a i upravljanje njome4 Resursi, alati e-nastave i scenariji korištenja ISE-a4.1 Alati e-nastave ISE-a4.1.1 Pronalaženje alata e-nastave ISE-a4.1.2 Korištenje alata e-nastave ISE-a4.2 Resursi ISE-a4.2.1 Korištenje postojećih resursa ISE-a4.2.2 Stvaranje novog resursa5 Pitanja za ocjenjivanje u ISE okruženju5.1 Izradite pitanja za formativno ocjenjivanje5.2 Izradite problemska pitanja5.2.1 Sposobnost rješavanja problema u sklopu ISE-a5.2.2 Razine sposobnosti rješavanja problema u sklopu ISE-a5.2.3 Izradite problemska pitanja u ISE okruženju5.2.4 Primjer problemskih pitanja za scenarij učenja o obnovljivim izvorima energije5.3 Rezultati pitanja za formativno ocjenjivanje i problemskih pitanja5.3.1 Pristup rezultatima ocjenjivanja učenika5.3.2 Rezultati učenika u rješavanju problema5.3.3 Rezultati formativnog ocjenjivanja razreda/učenika6 Bibliografija

5

Popis slika

Slika 1 – Pridruživanje ISE-u na početnoj stranici portalaSlika 2 – Registriranje na portalu ISE-aSlika 3 – Pretraživanje zajednica ISE-aSlika 4 – Pretraživanje postojećih zajednica ISE-aSlika 5 – Pronalaženje informacijama o postojećim zajednicama ISE-aSlika 6 – Podnošenje zahtjeva za pridruživanjem postojećoj zajednici ISE-aSlika 7 – Stvaranje podzajednice u postojećoj zajednici ISE-aSlika 8 – Stvaranje nove zajednice ISE-aSlika 9 – Korištenje nove zajednice ISE-a i upravljanje njomeSlika 10 – Osnovna pretraga alata e-nastave ISE-aSlika 11 – Napredna pretraga alata e-nastave ISE-aSlika 12 – Odabir alata e-nastave ISE-a pomoću velikih znanstvenih idejaSlika 13 – Informacije o alatu e-nastave ISE-aSlika 14 – Pretraga nastavnih resursaSlika 15 – Pretraga nastavnih resursa: sljedeći koraciSlika 16 – Kloniranje scenarija učenjaSlika 17 – Izmjena metapodataka scenarija učenjaSlika 18 – Moj račun u ISE-uSlika 19 – Uređivanje scenarija učenjaSlika 20 – Korištenje scenarija učenjaSlika 21 – Priprema isporuke scenarija učenjaSlika 22 – Okruženje za isporuku nastavnicimaSlika 23 – Okruženje za isporuku učenicima Slika 24 – Prikaz scenarija učenja za nastavnikaSlika 25 – Stvaranje novih obrazovnih resursa u zajednici: nastavni predmetSlika 26 – Dodavanje novog nastavnog predmetaSlika 27 – Stvaranje novog nastavnog plana / scenarija učenjaSlika 28 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – moji nastavni planovi i scenariji učenjaSlika 29 – ISE-ov alat za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje metapodataka nastavnom satu/ scenariju učenjaSlika 30 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje sadržaja 5 istražnih aktivnostiSlika 31 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja - dodavanje vanjskih alata kao iFrame-aSlika 32 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje nekoliko mogućnostiSlika 33 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje alata e-nastave nastavnom satu/scenariju učenjaSlika 34 – Dodavanje smjernica koje su vidljive samo nastavnikuSlika 35 – ISE-ov alat za razvoj nastavnih sadržaja – završavanje nastavnog sata/scenarija učenja i njegovo postavljanje u zajednicu ISE-aSlika 36 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Izrada pitanja za formativno ocjenjivanjeSlika 37 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Pisanje pitanja za formativno ocjenjivanjeSlika 38 – Razine sposobnosti rješavanja problema u ISE-uSlika 39 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Dodaj problemska pitanja mom ISE nastavnom satu/scenariju učenjaSlika 40 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Pristup rezultatima ocjenjivanja učenikaSlika 41 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Pregledavanje rezultata ocjenjivanja učenikaSlika 42 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Rezultati rješavanja problema za svakog učenikaSlika 43 - ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja - Rezultati rješavanja problema za razred u usporedbi s PISA-omSlika 44 – Rezultati formativnog ocjenjivanja pojedinog učenika


OTKRIJTEIstraživačku nastavu prirodoslovnih predmeta

DIJELITEResurse i alate

KORISTITE Digitalne resurse u svojoj učionici

OCIJENITE Rezultate i vještinu učenika

7

Uvod

Cilj je projekta Inspiring Science Education - ISE (hrv. Popularizacija znanosti u obrazovanju) pridonijeti provedbi Digitalne agende za Europu, a posebno akcije 68 “Uklopiti e-učenje u nacionalne politike za osuvremenjivanje obra-zovanja i izobrazbe, uključujući u kurikulume, ocjenjivanje ishoda učenja i stručno usavršavanje nastavnika i obuča-vatelja” te učiniti to u skladu s preporukama Rocardovog izvješća “A new Pedagogy for the Future of Europe” koje postavlja temelje za uvođenje istraživačkog pristupa u pri-rodoslovne kurikulume država članica.

Ključna je misao projekta da poučavanje u skladu s istraživačkim pristupom može biti poticajno za napredak u učenju i zanimanje učenika za prirodne znanosti. Nadalje, pretpostavlja se da se digitalni, interaktivni alati, mogu učin-kovito primijeniti u te svrhe. Svrha je ISE-a osmisliti, isplani-rati i provesti velike pilot-projekte za poticanje i vrednovanje inovativne primjene postojećih alata i resursa za e-učenje (npr. interaktivnih simulacija, obrazovnih igara, aplikacija virtualne stvarnosti (eng. virtual reality - VR) i nadograđene stvarnosti (eng. augmented reality - AR), alata za modelira-nje i analizu podataka, aplikacija za e-znanost te digitalnih resursa iz istraživačkih centara, znanstvenih centara i mu-zeja) za prirodoslovne discipline i tehnologiju, čime će se unaprijediti učenje prirodoslovlja u 5.000 osnovnih i srednjih škola u 15 europskih okruga.

ISE-ova metodologija stvaranja inovacija uključuje mjerne instrumente za vrednovanje i aktivnosti usporedne analize za projektiranje i primjenu inovativne prakse prirodoslovnog obrazovanja i organizacijskih promjena u školama.

Korištenje alata i resursa e-učenja u projektu je udruže-no s okvirom za vrednovanje koji se koristi za vrednovanje napretka u obrazovnim postignućima na temelju okvira za ocjenjivanje sposobnosti učenika za rješavanje problema ciklusa PISA 2012. Takav pristup može poslužiti kao osnova za potvrdu valjanosti uvođenja tehnoloških obrazovnih ino-vacija u europskim školama čime im se osigurava stvaran utjecaj i široko razumijevanje.

Cilj je ovoga priručnika za nastavnike pružiti podršku na-stavnicima prirodoslovnih predmeta u primjeni metodologi-je, alata i resursa ISE-a kako bi sastavili i isporučili istraži-vačke scenarije učenja za upotrebu s učenicima u svojoj prirodoslovnoj učionici.

U ovom se poglavlju nudi kratak uvod u dokument. Po-glavlje [2] sažetak je glavnih smjernica i osnovnih informaci-ja za provedbu scenarija učenja za istraživačko nadahnjuju-će obrazovanje iz prirodoslovnih predmeta te odgovarajući predložak koji se koristi u ISE-u. Poglavlje [3] usredotočeno je na okruženje ISE zajednice te objašnjava kako se svat-ko može pridružiti zajednici ili stvoriti zajednicu te dijeliti, pronalaziti i stvarati resurse. Poglavlje [4] uključuje upute korak po korak o najkorištenijim funkcionalnostima ISE-ova okruženja za stvaranje i isporuku rezultata: preuzimanje i dijeljenje resursa, stvaranje i obogaćivanje scenarija, kao i gledanje tih scenarija. Konačno, poglavlje [5] bavi se mo-gućnošću sastavljanja i korištenja pitanja za formativno ocjenjivanje i rješavanje problema kao dijela scenarija uče-nja, dajući pritom obrazloženja i upute.

1


OTKRIJTEIstraživačku nastavu prirodoslovnih predmeta

9

Istraživačka nastava prirodoslovnih predmeta u ISE-u

2

2.1 O istraživačkoj nastavi prirodoslovnih predmeta (eng. Inquiry Based Science Education, IBSE)

Razumijevanje prirodnih znanosti neophodno je u današ-njem društvu. Takvo razumijevanje u široj javnosti uvelike ovisi o iskustvima s nastave prirodoslovnih predmeta. Sto-ga je važno da nastavnici prirodoslovnih predmeta razumiju znanost i točno je prikazuju u svojim učionicama. Znanost se definira kao cjelina koju čine znanje, postupak istraži-vanja (eng. inquiry) i osobe uključene u znanstveno-istra-živački pothvat. Nastavnici prirodoslovnih predmeta obično su usredotočeni na ukupnost znanja koje čini njihovo po-dručje. Učenici bi trebali razumjeti i proces znanstvenog istraživanja; razumijevanje se treba razviti iz iskustva u tom procesu stečenoga na nastavi prirodoslovnih predmeta i izvan škole. Definicije znanosti često zanemaruju osobe koje sudjeluju u znanstveno-istraživačkom pothvatu. Me-đutim, znanstvena povijest više puta je dokazala da je po-vijest znanstvenika. Prepoznavanje pojedinačnih osobina koje su znanstvenicima važne i štite od ljudskih propusta koji također mogu utjecati na znanstveni rad neophodno je za stvaranje potpune slike o znanosti. Posljednjih godina razvijeni su i temeljito potvrđeni različiti modeli znanstvenog istraživanja. Pokazalo se da je cilj svih modela prikuplja-nje valjanog vjerodostojnog znanja. Nastavnici prirodoslov-nih predmeta moraju razumjeti snage i slabosti, postupke i logičke probleme različitih modela istraživanja. U nastavi prirodoslovnih predmeta treba postići ravnotežu u isticanju definicije znanosti kao ukupnosti znanja, procesa i ljudske istraživačke aktivnosti.

Poučavanje prirodoslovlja pomoću istraživanja odavno je dio znanstvenog obrazovanja. Jednako je dugo nejasno što poučavanje prirodoslovlja pomoću istraživanja zapravo znači i, bez obzira na definiciju, kako se provodi u nastavi.

Istraživačko učenje službeno je promaknuto u pedagogi-ju zbog unapređenja znanstvenog obrazovanja u brojnim zemljama (Bybee et al., 2008.; Hounsell i McCune, 2003.; Minner et al., 2010.) a od objavljivanja izvješća “Science Education Now: A renewed Pedagogy for the Future of Eu-rope” (Rocard et al., 2007.) u jedan od glavnih obrazovnih ciljeva za Europu (nakon sličnih akcija u SAD-u koje je po-duzelo Nacionalno vijeće za istraživanje (National Resear-ch Council) 1996. i 2000. godine).

U literaturi o znanstvenom obrazovanju “istraživanje” označava najmanje tri različite, ali međusobno poveza-ne vrste aktivnosti: djelovanje znanstvenika (istraživanje znanstvenih pojava primjenom znanstvenih metoda kako bi objasnili aspekte fizičkog svijeta); učenje učenika (traženje odgovora na znanstvena pitanja i provođenje znanstvenih eksperimenata oponašanjem prakse i postupaka znan-stvenika); i pedagogiju, ili strategiju poučavanja, koju pri-hvaćaju nastavnici prirodoslovnih predmeta (osmišljavanje i provedba nastavnih aktivnosti koje učenicima omoguću-ju promatranje, testiranje i ocjenjivanje onoga što znaju u svjetlu dokaza) (Minner et al., 2010.). Ovakva višeznačnost tog pojma djelomično objašnjava zbunjenost uvođenjem “istraživačke nastave prirodoslovnih predmeta” (IBSE-a), s obzirom na to da sam taj pojam obuhvaća različite obrazov-ne pristupe koji stavljaju različite naglaske na navedene tri različite istraživačke aktivnosti.

Na primjer, definicija istraživanja Linna et al. (2004.) kao


“namjernog procesa dijagnosticiranja problema, kritizira-nja eksperimenata i razlikovanja mogućih rješenja, planira-nja istražnih postupaka, istraživanja pretpostavki, traganja za informacijama, konstruiranja modela, rasprava s kolega-ma i oblikovanja suvislih argumenata”. (str. 4.) naglašava djelovanje znanstvenika, dok definicija američkog Nacional-nog vijeća za istraživanje, prema kojoj je istraživanje

“skup međusobno povezanih procesa kojim znanstvenici i učenici postavljaju pitanja o prirodnom svijetu i istražuju fenomene; pritom učenici stječu znanje i razvijaju temeljito razumijevanje koncepcija, načela, modela i teorija...te uče o znanosti na način koji odražava kako znanost zapravo funkcionira” (NRC, 1996.: str. 214., citirali Krystyniak i He-ikkinnen, 2007.)

ističe način učenja učenika, pri čemu se pak naglaša-va bliska povezanost između istraživanja kao znanstvene prakse i istraživanja kao učeničkog učenja.

Istraživačka nastava prirodoslovnih predmeta također je opisana kao poučavanje i učenje o znanosti kao istraživanju i putem istraživanja (Tamir, 1985.; Chiappetta, 1997.; Zion et al., 2004.). Učenje o znanosti kao istraživanju uključuje učenje o načinu na koji znanstveno istraživanje napredu-je te analiziranje procesa istraživanja koje provode drugi, ponekad uz pomoć povijesnih perspektiva (Bybee, 2000.; Schwab, 1962.). Učenje o znanosti putem istraživanja, s druge strane, zahtijeva od učenika postavljanje znanstve-no-istraživačkih pitanja, izradu hipoteza, osmišljavanje ek-sperimenata za provjeru tih hipoteza, oblikovanje i analizi-ranje argumenata temeljenih na dokazima, prepoznavanje alternativnih objašnjenja i priopćavanje znanstvenih argu-menata (Tamir, 1985.). Poučavanje znanosti putem istraži-vanja zahtijeva prenošenje ne samo znanstvenih informaci-ja, već i sposobnosti vršenja istraživanja te, sveobuhvatnije, razumijevanja biti znanstvenog istraživanja.

ISE-ov pristup potvrđuje potrebu nastavnika prirodoslov-nih predmeta da svojim učenicima prenesu znanje i spo-sobnost sudjelovanja u istraživanju, ali i razumijevanje istra-živanja i načina na koji istraživanje rezultira znanstvenim znanjem.

2.2 ISE-ov nastavni model IBSE-aKao što se navodi u uvodu ovog priručnika, ISE također

želi pomoći nastavnicima da učinkovito organiziraju i se-kvenciraju istraživački orijentirano i tehnološki napredno

iskustvo učenja za svoje učenike. Jedan od načina na koji je ISE pristupio ovom pitanju jest i pružanje nastavnih modela nastavnicima kako bi im se olakšalo organiziranje nastavnih jedinica.

“Nastavnim modelom uključuju se značajke istraživanja u niz iskustvenih sadržaja oblikovanih kako bi se postojeće koncepcije učenika podvrgnule preispitivanju te kako bi im se pružilo vremena i mogućnosti za rekonstruiranje postoje-ćeg ili usvajanje novog znanja” (Bybee, 1997., citirao NRC, 2000.).

Imajući to na umu, ISE ne promatra istraživačko učenje kao postupanje u skladu s posebnim uputama korak po ko-rak u linearnom nizu aktivnosti, već kao iskustvo provedbe aktivnosti koje se nadopunjuju i sjedinjuju. Štoviše, ISE po-država dominantno stajalište da je pedagogija istraživanja fleksibilna pedagogija koja omogućuje nastavnicima prila-gođavanje vlastitog pristupa željenim ishodima učenja i po-sebnim okolnostima pojedinih nastavnih okruženja. Budući da su ti ishodi učenja raznoliki i mijenjaju se ovisno o dobi učenika, u nastavi prirodoslovlja korisna su kako izrazito strukturirana tako i istraživanja otvorenog tipa.

U znanstveno-istraživačkoj literaturi niz je različitih kon-ceptualizacija procesa učenja istraživanjem. ISE-ov na-stavni model IBSE-a sastoji se od pet aktivnosti učenja: orijentacije i postavljanja pitanja; generiranja hipoteza i osmišljavanja eksperimenata; planiranja i istraživanja; ana-lize i interpretacije; te zaključka i vrednovanja. U sljedećim pododjeljcima objašnjava se i predlaže mogući sadržaj tih aktivnosti učenja.

2.2.1 Orijentacija i postavljanje pitanjaOrijentacija: omogućavanje doticaja sa sadržajem i/ili

izazivanje zanimanjaOve istraživačke aktivnosti mogu biti usredotočene na

odgovaranje na pitanje, ali i na istraživanje kontroverze ili rješavanje problema. Nastavnici ih mogu uvesti u nastavu u obliku razredne rasprave popraćene, primjerice, pričama, video zapisima ili animacijama. Mogu učenicima osigurati okvir za raspravu i pritom trebaju pratiti njihovo sudjelovanje u raspravi. Formuliranje pitanja može se olakšati strukturi-ranjem problema/slučaja s obzirom na utvrđena odnosna ograničenja i varijable. Učenici postavljaju pitanja, rasprav-ljaju o problemima koje ona uključuju i zapisuju svoje ideje.

Definiranje ciljeva i/ili pitanja u odnosu na p o s t o j e ć a

11

znanja Kako bi se znalo kada je aktivnost učenja uspješno dovr-

šena, nužno je razjasniti ciljeve koje je potrebno ostvariti ili kriterije koje je potrebno ispuniti. Stoga bi učenici zajedno sa svojim nastavnicima trebali prepoznati ciljeve učenja, utvrditi kakvo im je predznanje u vezi s pojedinim pitanjima te razmisliti o znanjima i vještinama kojima raspolažu za njihovo rješavanje. Ako je prikladno, trebali bi prikupiti do-datne informacije i utvrditi odnosne varijable.

2.2.2 Generiranje hipoteza i osmišljavanje eksperimenata

Generiranje hipoteza ili privremenih objašnjenja Učenici na temelju svojega predznanja, bilježaka koje su načinili i strukture pitanja (problema/slučaja) formuliraju hipoteze kao navodne odnose između mjerljivih ovisnih i neovisnih varijabli. Učenicima je teško formulirati valjane hipoteze bez ičije pomoći. Stoga je za ovu aktivnost uče-nja nužna odgovarajuća podrška (de Jong i van Joolingen, 1998.). Pravila generiranja hipoteza mogu poslužiti kao re-sursi u ovome stadiju.

Osmišljavanje eksperimenata / eksperimentalni modeliZatim učenici osmišljavaju eksperiment koji je prikladan

za ispitivanje njihovih hipoteza. Kao resursi u ovom stadiju trebaju biti dostupna pravila za planiranje eksperimenata. Nastavnici moraju razumjeti razliku između plana eksperi-menta i planiranja izrade plana (što je regulacijski proces) te tu razliku trebaju učenicima u potpunosti objasniti.

Ovisno o težištu istraživanja, aktivnosti generiranja hipo-teza i osmišljavanja eksperimenata mogu se provoditi na nekoliko načina. Može se osmisliti eksperiment za ispitiva-nje hipoteza. Kod rješavanja problema hipoteza se dovodi u odnos sa podacima kako bi se provjerilo rješava li hipoteza problem. Ispitivanju hipoteza može se pristupiti i izradom modela u obliku fizičkih ili virtualnih konstrukcija. Na primjer, učenici mogu konstruirati kuću kako bi istražili utjecaje na emisije CO2. Prikladnost modela može se vrednovati prou-čavanjem njegova odnosa s bilješkama koje učenici načine tijekom aktivnosti.

2.2.3 Planiranje i istraživanjePlaniranje istraživanja Jasno formulirane hipoteze olak-

šavaju planiranje radnog procesa. Planiranje uključuje određivanje redoslijeda aktivnosti i međuciljeva, alata i/ili

podataka koji će se koristiti, jasne kronologije te načina ras-podjele tih aktivnosti među sudionicima.

Provođenje istraživanjaIstraživanja se mogu provoditi izvođenjem eksperimenata

ili oblikovanjem modela pomoću fizičkih, virtualnih ili udalje-nih alata.

2.2.4 Analiza i interpretacijaAnaliza i interpretacija: zaključivanje na temelju podata-

ka Prikupljeni podaci analiziraju se i interpretiraju. U ovom stadiju moraju se koristiti alati za analizu i obradu podataka. Nastavnici trebaju pomoći učenicima kad naiđu na teškoće – učenici ponekad ne znaju gdje započeti s pretraživanjem podataka. Nastavnici mogu biti podrška učenicima u po-stupku analize podataka pomažući im u organizaciji priku-pljenih podataka i njihovoj interpretaciji utvrđivanjem ključ-nih pitanja. Kod rješavanja problema mogu se razmotriti i rješenja do kojih su došli stručnjaci te ih se može usporediti s rješenjima koja za isti problem predlažu učenici. Kod istra-živanja kontroverznih slučajeva potrebno je analizirati pri-stupe slučaju iz različitih perspektiva te procijeniti vrijednost različitih izvora podataka. U tim procesima mogu se pojaviti nova pitanja za daljnje istraživanje.

2.2.5 Zaključak i vrednovanjeDonošenje zaključka i priopćavanje rezultata/objaš-

njenja: Donošenje zaključka u procesu istraživanja može značiti

postizanje suglasnosti o rješenju problema, izradu zajed-ničkog modela ili sintezu gledišta kako bi se donijela zajed-nička odluka. Proces vrednovanja može se olakšati izno-šenjem zaključaka pred širu publiku jer se time omogućuje repliciranje i/ili potvrđivanje predstavljenih rezultata.

Vrednovanje/promišljanje Budući da je važno ne samo donijeti zaključak, npr. riješiti

problem, već i doista naučiti nešto, promišljanje je neophod-no kako bi se omogućilo prepoznavanje sličnih problema (pitanja/slučajeva) u budućnosti, transfer znanja u takvim situacijama i primjena naučene strategije. Osim vrednova-nja vlastitih ishoda, može biti zanimljivo vrednovati ishode drugih i utvrditi opseg u kojem ispunjavaju postavljene kri-terije. Uspoređivanje prikupljenih podataka s takvim kriteri-jima može zahtijevati daljnje usavršavanje konceptualnog


modela. Kad se utvrđuje jesu li ostvareni ciljevi učenja, za buduće aktivnosti istraživanja može biti korisno utvrditi koji su čimbenici pomogli, a koji predstavljali prepreku u ostva-rivanju ciljeva.

Razmatranje drugih objašnjenjaKod istraživanja kontroverzi, kao i prije, potrebno je raz-

motriti i vrednovati druga objašnjenja. U tim procesima mogu se pojaviti nova pitanja za daljnje istraživanje.

Učenici mogu sami pronaći različite izvore podataka ili ih dobiti od nastavnika u obliku poveznica / dokumenata / dru-gih materijala.

2.3 ISE-ovi scenariji učenja i “Velike ideje” u znanosti

Radi organiziranja ISE-ovih istraživačkih scenarija učenja kako bi postali lakše dostupni i jednostavni za upotrebu na-stavnicima, odlučeno je da uz brojne druge konvencionalne

metapodatke (npr. stupanj školovanja, znanstvene teme, dob učenika itd.) oni budu povezani s jednom od “Velikih ideja” u znanosti. Te “Velike ideje” predstavljaju sveobu-hvatna načela u prirodoslovnom kurikulumu i mogu se ta-kođer promatrati kao “krovni pojmovi” u smislu da se gra-divo različitih prirodoslovnih predmeta može staviti pod isti krovni koncept radi razvijanja zajedničke teme koju bi dijelili prirodoslovni kurikulumi tijekom vremena. Prema Harleno-vom izvješću (2010.), ciljevi prirodoslovnog obrazovanja ne bi trebali biti zamišljeni “kao poznavanje skupa činjenica i teorija, nego kretanje prema ključnim idejama koje zajedno omogućuju razumijevanje događaja i pojava koji su učenici-ma relevantni za život tijekom i nakon školovanja.” U ovom izvješću utvrđeno je četrnaest takvih ideja, koje uključuju znanstvene ideje i ideje o znanosti i njezinoj ulozi u društvu. Prvih deset prihvaćeno je u okviru ISE-a te su izričito pove-zane s njegovim scenarijima učenja. Tablica 1 predstavlja predložene “Velike ideje” u znanosti.

13

Tablica 1: “Velike ideje” u znanosti u ISE-u

1Sve tvari u svemiru građene su od vrlo malih česti-ca. Svjetlost svih mogućih valnih duljina prožima svemir. (Ova je ideja malo izmijenjena u odnosu na Harlenov izvornik.)

2 Predmeti mogu utjecati na druge predmete na udaljenosti.

3 Promjena kretanja predmeta zahtijeva da na njega djeluje rezultantna sila.

4Ukupna količina energije u svemiru je uvijek ista, ali energija se može preobličiti kad se stvari promijene ili se učini da se dogode.

5Sastav Zemlje i njezine atmosfere te procesi koji se unutar njih odvijaju oblikuju Zemljinu površinu i njezinu klimu.

6 Sunčev sustav je vrlo malen dio jedne od milijuna galaksija u svemiru.

7 Osnova građe organizama je stanica.

8Organizmi zahtijevaju opskrbu energijom i tvarima u vezi s kojima su često ovisni o drugim organizmi-ma ili se s njima nadmeću.

9 Genetska informacija prenosi se s jedne generacije organizama na drugu.

10 Raznolikost organizama, živućih i izumrlih, rezultat je evolucije.


DIJELITEResurse i alate

15

Okruženje zajednica ISE-a

Kako bi postigao svoje ciljeve, ISE je u obzir uzeo na-dolazeće nastavne paradigme u vezi s pristupom učenju (bivša obveza ‘opreme infrastrukture’), stvaranju i dijeljenju znanja (bivša obveza dostupnosti ‘materijala za učenje’) i izgradnji stručnosti u zajednicama učenja (nastavnička po-traga za stručnim usavršavanjem). ISE stoga svoj portal nudi pod okvirom stranice Open Discovery Space (ODS) (http://portal.opendiscoveryspace.eu/), okruženja stvore-nog financijskim sredstvima Europske unije za poticanje obrazovnih zajednica da koriste i dijele resurse e-nastave i da razmijene svoja iskustva i mišljenje o tome kako olak-šati korištenje i povećati kakvoću tih resursa. U okruženju zajednica ISE-a nastavnici se mogu pridružiti postojećim zajednicama ili stvoriti nove zajednice kako bi raspravljali, dijelili i razmjenjivali ideje i resurse na vlastitom jeziku ili na engleskom jeziku, na tematskoj razini (povezanoj s poje-

dinim alatom ili temom e-nastave), na razini škole, nacio-nalnoj ili međunarodnoj razini. Sljedeći dijelovi predstavljaju vodič, korak po korak, o tome kako se pridružiti zajednici ili stvoriti zajednicu i dijeliti - pretraživati - i stvarati resurse u okruženju zajednica ISE-a (ili portalu ISE-a) (http://portal.opendiscoveryspace.eu/ise).

3.1 Pridruživanje ISE-u i jednoj od njegovih postojećih zajednica prakse

Prva stvar koju svaki potencijalni član zajednice ISE-a (‘vi’) treba učiniti kako bi mogao iskoristiti sve mogućnosti i sadržaje okruženja zajednica ISE-a je ‘pridružiti joj se na početnoj stranici portala, i to tako da klikne odgovarajuću poveznicu u gornjem desnom uglu stranice (Slika 1),

3

Slika 1 – Pridruživanje ISE-u na početnoj stranici portala

Tada vam se nude dvije mogućnosti (Slika 2):[1]. Samo se ‘Registrirati na portalu ISE-a’ ili[2]. ‘Registrirati se i pridružiti se jednoj od zajednica ISE-a’.


Slika 2 – Registriranje na portalu ISE-a

Slika 3 – Pretraživanje zajednica ISE-a

1

1

2

2

U oba slučaja trebate unijeti korisničko ime i zaporku i primit ćete poruku elektroničke pošte kojom se potvrđuje da ste se uspješno registrirali. U prethodnom slučaju, prvo se registrirate, a zatim odlučujete želite li se pridružiti zajednici ili stvoriti novu zajednicu. U potonjem slučaju, možete pre-traživati postojeće zajednice prakse, odabrati jednu i zatim se istovremeno registrirati u ISE-u i pridružiti odabranoj za-jednici.

Kako je prethodno navedeno, portal ISE-a za cilj ima pro-micanje istinski suradničkog pristupa nastavi iz prirodoslov-nih predmeta izgradnjom zajednica prakse. Te zajednice su srce ISE-a tako da čim se registrirate u ISE-u, pridružite se zajednici i ostalim nastavnicima u pretraživanju, korištenju,

izmjenama i stvaranju nastavnih materijala za nastavu iz prirodoslovnih predmeta.

Ako se želite pridružiti već postojećoj zajednici korisni-ka, kliknite na karticu ‘Communities’ (‘Zajednice’) u gornjem desnom uglu (Slika 3 – [1]) kako biste pregledali sve već postojeće zajednice, sortirane prema najnovijima (‘Most re-cent’) ili najomiljenijima (‘Most popular’), ili ograničite svoju pretragu prema naslovu, školi, zemlji ili području zajedni-ce (tehnologija, IKT, matematika, prirodna znanost) (Slika 4 – [1]). Umjesto toga, u donjem dijelu prve stranice možete lako pronaći najomiljenije, najnovije ili međunarodne zajed-nice (‘International Communities’) (Slika 3 – [2]).

17

Kada kliknete na jednu od ponuđenih mogućnosti, bit ćete preusmjereni na popis zajednica, u kojem se navodi naziv i kratki opis svake zajednice. Ako želite, možete ‘Po-sjetiti zajednicu kako biste saznali’ (Slika 4 – [2]) više o njoj

(Slika 5 – [1]).Kada pronađete zajednicu kojoj se želite pridružiti, klikni-

te na tipku ‘Pridruži se’ (‘Join’) (Slika 4 – [3] ili Slika 5 – [2]) kako biste zatražili pridruživanje toj zajednici.

Slika 4 – Pretraživanje postojećih zajednica ISE-a

Slika 5 – Pronalaženje informacija o postojećim zajednicama ISE-a

4

1

3

2

2

1

Portal će tada od vas zatražiti objašnjenje zašto se želi-te pridružiti toj zajednici (Slika 6). Brzo nakon što unesete te informacije, zaprimit ćete poruku e-pošte, u kojoj će biti navedeno je li vaš zahtjev odobren. Ako se zahtjev odobri,

možete sudjelovati kao aktivni član u svojoj zajednici, uči-tavati resurse, raspravljati s ostalim članovima i pratiti razli-čite događaje u svojoj regiji koji su vam zanimljivi.


Slika 6 – Podnošenje zahtjeva za pridruživanjem postojećoj zajednici ISE-a

Slika 7 – Stvaranje podzajednice u postojećoj zajednici ISE-a

3.2 Stvaranje vlastite zajednice prakse ISE-a

Možete stvoriti novu zajednicu ili podzajednicu. Prije stva-ranja nove zajednice, provjerite postoji li slična zajednica kojoj biste se mogli pridružiti. Tako ćete interagirati s više nastavnika, razmjenjivati stavove i steći pristup postojećim resursima.

Stvaranje podzajednice je dobra ideja ako ste pronašli postojeću zajednicu koja se bavi velikom temom [npr. na-

stava u prirodoslovnim znanostima] koju vi želite suziti [npr. nastava u ekologiji]. Slično tome, ako ste član posebne školske zajednice, možda želite stvoriti podzajednicu, npr. za nastavnike engleskog jezika svoje škole.

Ako želite stvoriti podzajednicu, pod uvjetom da ste već član matične zajednice, kliknite na tipku ‘New sub-commu-nity’ (‘Nova pod-zajednica’) na početnoj stranici matične za-jednice (Slika 7).

19

Slika 8 – Stvaranje nove zajednice ISE-a

3.3 Korištenje zajednice prakse ISE-a i upravljanje njome

Kada postanete član ili upravitelj zajednice ISE-a, možete dijeliti i/ili koristiti njene resurse i možete sudjelovati u sku-pinama i/ili stvarati skupine, aktivnosti, događaje, blogove, ankete i rasprave (Slika 9 – [1]). Upravitelji zajednica ISE-a

na raspolaganju imaju i dodatne funkcije pozivanja člano-va da se pridruže zajednici i modifikacije zajednice (Slika 9 – [2]), to jest mogu biti administrator članova zajednice i njihovih uloga i uređivati postavke zajednice (npr. njenu razinu dostupnosti, područje zajednice itd.).

Ako, s druge strane, želite stvoriti novu zajednicu, kliknite na tipku ‘Create new ISE Community’ (‘Stvori novu zajedni-cu ISE-a’) (Slika 4 – [4] i Slika 8 – [1]).

U oba slučaja, od vas će se zatražiti da podnesete odre-đene informacije o zajednici (ili podzajednici) koju želite stvoriti: naziv, kratki opis, zemlja zajednice i naziv škole (Sli-

ka 8). Nedugo nakon što podnesete te informacije, zaprimit ćete poruku elektroničke pošte kojom će vas se obavijestiti je li vaš zahtjev odobren. Ako vam se zahtjev odobri, vaša funkcija bit će novi upravitelj zajednice i moći ćete uređivati različite postavke zajednice.

1


Slika 9 – Korištenje nove zajednice ISE-a i upravljanje njome

2

1


KORISTITEDigitalne resurse u svojoj učionici

23

Resursi, alati e-nastave i scenariji korištenja ISE-a

4.1 Alati e-nastave ISE-aDruga iznimno važna predviđena uporaba okruženja

ISE-a je pristupanje velikom broju alata e-nastave putem njegovog ‘Spremišta digitalnih alata’ (‘Digital Tools Reposi-tory’). Tim alatima se može pristupiti i oni se mogu koristiti neovisno o ostalim resursima ISE-a, a može ih se integrirati u scenarije učenja koje stvaraju članovi zajednice i koristiti kao dio njih. Sljedeći odjeljak govori o tome kako pronaći alat e-nastave ISE-a, a odjeljak 4.2.2.2 pokazuje kako ko-risnici mogu uključiti takve alate u svoje nastavne resurse.

4.1.1 Pronalaženje alata e-nastave ISE-aKako biste pronašli alat e-nastave ISE-a, trebate kliknuti

na zelenu tipku ‘Spremište digitalnih alata’ (Slika 10 – [1]) na vrhu stranice i učiniti jedno ili više od sljedećeg:

1. izvršiti osnovnu pretragu alata na temelju ključnih ri-ječi u naslovu (Slika 10 – [2]);

2. izvršiti naprednu pretragu (Slika 10– [3] i Slika 11);3. pretražiti pomoću velikih ideja (Slika 10– [4] i Slika

12).

4

Slika 10 – Osnovna pretraga alata e-nastave ISE-a

2

3 4

1


4.1.1.1 Napredna pretragaNapredna pretraga alata e-nastave ISE-a pruža vam

mogućnost ograničavanja vaše pretrage sljedećim krite-rijima (Slika 11):

Slika 11 – Napredna pretraga alata e-nastave ISE-a

• Dobni raspon polaznika za koje alat namjeravate koristiti

• Jezik koji alat koristi• Je li alat primjeren za korištenje na mobilnim ure-

đajima• Razina teškoće (za polaznike)• Razina interakcije (za polaznike)• Razina stručnosti nastavnika (na temelju UNES-

CO-vog okvira za stručnost nastavnika u IKT-u)• Tematsko područje kojim se alat bavi• Velike znanstvene ideje koje alat može promicati

25

4.1.1.2 Pretraživanje pomoću velikih idejaAko ste, s druge strane, odlučili kojim velikim znanstve-

nim idejama se želite baviti u vašoj prirodoslovnoj nasta-vi i tražite odgovarajući alat e-nastave, kliknite na crvenu

tipku ‘Pretraži pomoću velikih ideja’ (‘Browse using the Big ideas’) (Slika 10– [4]), koja će vas preusmjeriti na stranicu koja sadrži popis velikih znanstvenih ideja s poveznicama na odgovarajuće alate (Slika 12).

4.1.2 Korištenje alata e-nastave ISE-aKada odaberete alat e-nastave ISE-a koji želite koristiti,

klikom na njega možete vidjeti sve informacija u vezi s njim,

uključujući njegov pedagoški kontekst korištenja i tehničke informacije (Slika 13).

Slika 12 – Odabir alata e-nastave ISE-a pomoću velikih znanstvenih ideja


Slika 13 – Informacije o alatu e-nastave ISE-a

4.2 Resursi ISE-aJedna od glavnih funkcija zajednica prakse ISE-a je olak-

šati razmjenu resursa među članovima. Postoje dvije kate-gorije resursa koje se mogu dijeliti u okruženju (ili portalu) ISE-a:

Nastavni predmeti: to su uobičajeni digitalni materijali, kao što su video i audio predavanja (podcastovi), popisi li-terature, radne knjige i udžbenici, multimedijalne animacije, simulacije i demonstracije.

Scenariji učenja: to su ili kraći ‘nastavni planovi’ ili du-lji nastavni ‘scenariji’. Oni nastavnicima daju smjernice za provedbu istraživačkih prirodoslovnih nastavnih satova (ili niza satova) pomoću jednog od digitalnih alata iz spremišta ISE-a ili bilo kojeg drugog digitalnog alata. Oni obično sadr-že informacije o obrazovnim ciljevima i predlažu pitanja za procjenu. Scenarije učenja mogu koristiti i ponovno koristiti isti nastavnici, kao i drugi

nastavnici.Postoji više od jednog načina dijeljenja resursa:1. korištenje postojećeg resursa, kakav jest, ili i z -

mijenjenog;2. korištenje novih resursa.Sljedeći odjeljci su upute, korak po korak, o tome kako

koristiti i stvoriti resurse u okruženja ISE-a.

4.2.1 Korištenje postojećih resursa ISE-aOkruženje ISE-a sadrži ogroman broj resursa, koji se stal-

no ažuriraju i poboljšavaju novim resursima, koje korisnici ISE-a dodaju svaki dan. Nakon što se prijavite, možete:

1. pretražiti sve raspoložive resurse tako da kliknete na jednu od zelenih tipki na vrhu stranice (Slika 14– [1]) i zatim izvršite slobodnu tekstualnu pretragu ili ogra-ničite pretragu prema naslovu, datumu, autoru, po-dručju, kontekstu korištenja, vrsti resursa, autorskom pravu itd.;

27

2. pretražiti resurse koji su raspoloživi unutar zajednice prakse čiji ste član (Slika 14– [2]), prema nazivu i vrsti resursa i sortirano prema ‘najnovijima’ ili ‘najo-miljenijima’.

U oba slučaja, ako pronađete obrazovni resurs koji vas zanima, možete pregledati resurs (‘View Resource’) (Slika 15 – [1]) i pričvrstiti određeni resurs (‘Pin Resources’) (Slika 15– [2]) u zajednicu čiji ste administrator i tako ga učiniti dijelom resursa zajednice.

4.2.1.1 Korištenje postojećeg scenarija učenjaAko je resurs scenarij učenja i vi ga želite koristiti, prvo ga

trebate klonirati (‘Clone’) (Slika 15– [3]). Kada kliknete na tipku ‘Kloniraj’ (‘Clone’), bit ćete preusmjereni na novu stra-

nicu sa sažetkom (‘Summary Page’) (Slika 16), koja vam pruža sažete informacije o scenariju učenja, pod naslovima ‘Opće informacije, ‘Nastavni kontekst, ‘Obrazovni cilj(evi)’, ‘Tematsko područje’ i ‘Dodatne informacije’ (Slika 16– [1]). Kada kliknete na ikonicu u gornjem lijevom uglu stranice kako biste klonirali resurs (Slika 16– [2]), moći ćete ponovo procijeniti i, ako to želite, prilagoditi svoje potrebe, sažete informacije i metapodatke o resursu pod naprijed navede-nim naslovima (Slika 17– [1]). Na kraju ćete faze moći sa-čuvati (‘Save’) ili sačuvati i urediti (‘Save and Edit Phases’) (Slika 17– [2]). Ako kliknete na potonju mogućnost, bit ćete preusmjereni u okruženje za razvoj scenarija učenja u ko-jem ćete ga moći izmijeniti (vidi Odjeljak 4.2.1.2).

Slika 14 – Pretraga nastavnih resursa

Slika 15 – Pretraga nastavnih resursa: sljedeći koraci

1

2

1 3 2


Slika 16 – Kloniranje scenarija učenja

Slika 17 – Izmjena metapodataka scenarija učenja

21

1

1

1

1

2

1

29

Slika 18 – Moj račun u ISE-u

Slika 19 – Uređivanje scenarija učenja

4.2.1.2 Izmjene postojećeg scenarija učenja Kada postojeći scenarij učenja izmijenite kloniranjem,

on se pojavljuje kao obrazovni resurs u vašem profilu/kori-sničkom računu ISE-a (Slika 18). Tada ga možete koristiti u svojoj učionici, kakav je ili izmijenjenog. U oba slučaja tre-bate na njega kliknuti, a zatim kliknuti na tipku ‘Uredi’ (‘Edit’) (Slika 19). Stranica sa sažetkom resursa (Slika 20) je vrlo slična u sadržaju stranici koja se pojavljuje kada klonirate scenarij učenja (Slika 16), ali je različita od nje u dva važna smisla: u njoj ste sada vi navedeni kao autor scenarija (Sli-ka 20 – [1]) i ona nudi nekoliko novih tipki u gornjem lijevom uglu stranice (Slika 20 – [2]).

Te tipke, s lijeva prema desno, omogućuju vam sljedeće:• uređivanje sadržaja scenarija učenja

• uređivanje njegovih metapodataka • postavljanje statusa na ‘radna’ ili ‘konačna verzija’

(samo scenarij učenja sa statusom ‘konačna verzija’ može se koristiti u učionici)

• isporuku scenarija učenja, putem dvije poveznice za isporuku (poveznica za nastavnike i poveznica za učionicu) koje ćete koristiti na svom nastavnom satu (Slika 21). Napominjemo da ćete svaki put kada odr-žavate nastavni sat u svojoj učionici trebati novi par poveznica za isporuku.

• pregled povijesti scenarija učenja• pregled scenarija učenja• kloniranje scenarija• brisanje scenarija


Slika 20 – Korištenje scenarija učenja

Slika 21 – Priprema isporuke scenarija učenja

2

1

4.2.1.3 Isporuka postojećeg scenarija učenjaKada kliknete na ili kopirate i zalijepite poveznicu za na-

stavnike u svoj preglednik, bit ćete preusmjereni u okruže-nje za isporuku (Slika 22).

31

Slika 22 – Okruženje za isporuku nastavnicima

Slika 23 – Okruženje za isporuku učenicima

Kada kliknete na ili kopirate i zalijepite poveznicu za učionicu u preglednik računala u učionici, svaki učenik bit će preu-smjeren u okruženje za isporuku (Slika 23).

U oba slučaja, scenarij će vam bit prikazan u 5 kartica koje odgovaraju 5 istraživačkih aktivnosti učenja predstav-ljenih u 2. poglavlju: ‘Orijentacija i postavljanje pitanja’, ‘Generiranje hipoteza i osmišljavanje eksperimenata’, ‘Pla-niranje i istraživanje’, ‘Analiza i interpretacija’ i ‘Zaključak i

vrednovanje’ (Slika 24 – [1]). Razlika između poveznice za nastavnike

i poveznice za učionice jest ta da prethodna uključuje siva polja s izravnim prijedlozima/napomenama/podsjetnicima koje nastavnik treba koristiti u učionici (Slika 24 – [2]).


Slika 24 – Prikaz scenarija učenja za nastavnika

Slika 25 – Stvaranje novih obrazovnih resursa u zajednici: nastavni predmet

4.2.2 Stvaranje novog resursaAko želite stvoriti resurs, za to postoje različiti načini ovi-

sno o vrsti resursa. U okruženju ISE-a nove resurse možete stvoriti SAMO unutar zajednica čiji ste članovi, i to tako da kliknete na poveznicu ‘Resursi’ (‘Resources’) na početnoj stranici određene zajednice (vidi Sliku 9) i zatim na tipku ‘‘Stvorite novi obrazovni resurs u zajednici’ (‘Create new educational resources in the Commnity’) (Slika 25 – [1]).

4.2.2.1 Dodajte nastavni predmetAko želite stvoriti obrazovni resurs vrste ‘Nastavni pred-

met’, odaberite tu mogućnost (Slika 25 – [2]) i zatim pritisni-te ‘Stvorite novi’ (‘Create New’)(Slika 25 – [3]). Na sljedećoj stranici ćete trebati navesti naziv za nastavni predmet, nje-gov obrazovni kontekst (tj. hoće li se koristiti u osnovnom i/ili srednjoškolskom obrazovanju i/ili u neformalnom kon-tekstu) i vrstu njegovih sadržaja (tj. je li riječ o datoteci koja sadrži resurs ili poveznici na resurs) (Slika 26).

2 3

1

33

Slika 26 – Dodavanje novog nastavnog predmeta

Slika 27 – Stvaranje novog nastavnog plana / scenarija učenja

4.2.2.2 Stvaranje scenarija učenja (uključujući na-stavni plan)

Ako sada želite stvoriti scenarij učenja (bilo da je riječ o nastavnom planu ili nizu nastavnih planova), odaberite vr-

stu obrazovnog resursa: ‘nastavni plan’ ili ‘scenarij učenja’, odaberite alat: ‘Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja’ (‘ISE Authoring Tool’) i zatim pritisnite ‘Stvorite novi’ (Slika 27).

Bit ćete preusmjereni na alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja, gdje će biti prikazani nastavni satovi/scenariji učenja koje ste stvorili (Slika 28).


Slika 28 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – moji nastavni planovi i scenariji učenja

Slika 29 – ISE-ov alat za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje metapodataka nastavnom satu / scenariju učenja

Pritisnite tipku ‘Stvori novi nastavni sat’ kako biste pripre-mili svoj ISE nastavni sat/scenarij učenja (Slika 28). Isto kao i s kloniranjem i izmjenama scenarija učenja (vidi Slike 12

i 13), trebat ćete dodati nastavne metapodatke za svoj na-stavni sat/scenarij učenja tako da slijedite 5 jednostavnih mjera čarobnjaka za metapodatke (Slika 29).

35

Slika 30 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje sadržaja 5 istražnih aktivnosti

Slika 31 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja - dodavanje vanjskih alata kao iFrame-a

Slika 32 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje nekoliko mogućnosti

Nakon toga trebate dodati sadržaj (tekst, slike i video zapise) svakoj od pet (5) istraživačkih aktivnosti učenja za svoj nastavni sat/scenarij učenja (Slika 30 – [1]). Nadalje, možete dodati vanjske digitalne alate (npr. Google Sheets, Google Docs, PhET simulacije, Geogebra radne tablice, itd.) svakoj od pet (5) istraživačkih aktivnosti tako da odabe-rete iFrame putem alata za uređivanje obogaćenog teksta

(Slika 31). Specifično, trebate dodati URL vanjskog alata i dimenzije (širinu i visinu) iFrame-a u kojem će vanjski alat biti predstavljen.

Umjesto toga, možete pritisnuti tipku plus (+) (Slika 30 – [2]) i zatim pretražiti spremište alata ISE-a i dodati jedan od alata e-nastave svom nastavnom satu/scenariju učenja (Slika 32 – [1] i Slika 33).

1 2

1

2


Slika 33 – Alat ISE-a za razvoj nastavnih sadržaja – dodavanje alata e-nastave nastavnom satu/scenariju učenja

Slika 34 – Dodavanje smjernica koje su vidljive samo nastavniku

Obratite se izravno učenicima koji će raditi na vašem na-stavnom planu/scenariju učenja. Ako nastavniku želite pru-

žiti dodatne podatke ili upute, dodajte dodatno polje koje se zove ‘Upute’ (‘Guidelines’) (Slika 32- [2] i Slika 34).

Svoj nastavni sat/scenarij učenja možete spremiti u sva-kom trenutku tako da pritisnete narančastu tipku u donjem desnom uglu (‘Spremi nastavni sat’ - ‘Save Lesson’). Može-te pregledati svoj nastavni sat/scenarij učenja tako da pri-

tisnete zelenu tipku u donjem desnom uglu (vidi Sliku 34). Kada ga spremite, vaš nastavni sat/scenarij učenja pojavit će se pod ‘Moji nastavni satovi i scenariji učenja’ (vidi Sliku 28).

37

Slika 35 – ISE-ov alat za razvoj nastavnih sadržaja – završavanje nastavnog sata/scenarija učenja i njegovo postavljanje u zajednicu ISE-a

Nakon što dodate sadržaje svog nastavnog sata/scena-rija učenja za sve istraživačke aktivnosti, vaš nastavni sat/scenarij učenja spreman je za isporuku u učionicu za rad s učenicima (vidi odjeljke 4.1.2 i 4.1.3). Međutim, zadržat će status radne verzije sve dok ne pritisnete polje ‘Promijeni status u konačnu verziju’ (‘Set status to Final’) (Slika 35).

Ako se status nastavnog sata/scenarija učenja postavi u status konačne verzije, taj nastavni sat/scenarij učenja od-mah se postavlja u ISE-ovu zajednicu u kojoj ste počeli (vidi Sliku 9). Ako želite zadržati status radne verzije za nastavni sat/scenarij učenja, taj nastavni sat/scenarij učenja bit će

predstavljen SAMO u vašem profilu ISE-a (Slika 18), a ne u zajednici ISE-a u kojoj ste počeli. Konačno, napominjemo da ako je razina pristupa vašeg nastavnog sata/scenarija učenja postavljena na ‘Privatno’, taj nastavni sat/scenarij učenja bit će i dalje vidljiv samo u vašem profilu na Porta-lu ISE-a (čak i ako je postavljen status ‘Konačna verzija’). Kako bi postao vidljiv u jednoj od zajednica ISE-a, osim što trebate postaviti status ‘Konačna verzija’, nastavnom satu/scenariju učenja trebate dodijeliti javnu razinu pristupa u metapodacima tog nastavnog sata/scenarija učenja (i to, javna razina koja ne dozvoljava izmjene).


OCIJENITErezultate i vještinu učenika

39

Pitanja za ocjenjivanje u ISE okruženju

ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja (Authoring Tool) nudi nastavnicima dvije dodatne mogućnosti kojima se mogu koristiti za poboljšanje i pomoć u provedbi nastavnog sata prirodoslovnog predmeta i s njim povezanog ocjenji-vanja. To su:

1. 1. mogućnost dodavanja pitanja s višestrukim izbo-rom odgovora u bilo kojoj fazi scenarija učenja, u svrhu formativnog ocjenjivanja;

2. 2. mogućnost dodavanja problemskih pitanja na kra-ju svih četiriju faza istraživanja.

Za obje te mogućnosti nastavnicima je također dostupno grafičko izvješće o analizi rezultata takvog ocjenjivanja nji-

hovih studenata.

5.1 Izradite pitanja za formativno ocjenjivanje

Pritiskom na dugme ‘Question’ (Pitanje) na dodatnom alatnom traku koji se pojavljuje ako pritisnete znak Plus (+) (vidi Sliku 30 – [2]) na bilo kojem mjestu unutar scenarija učenja (Slika 36), možete dodati pitanje s višestrukim izbo-rom odgovora za vaše učenike, i to pitanje s do 4 moguća odgovora. Također imate mogućnost odabiranja teksta s povratnom informacijom koji se pojavljuje za svaki odgovor koji učenik odabere (Slika 37). Takvih pitanja možete dodati

5

Slika 36 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Izrada pitanja za formativno ocjenjivanje

koliko želite.


Slika 37 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Pisanje pitanja za formativno ocjenjivanje

5.2 Izradite problemska pitanjaJedan od ciljeva ISE-a je povećanje sposobnosti učenika

za rješavanje problema u nastavi prirodoslovnih predmeta. U sljedećem pododjeljku objašnjava se okvir koji se u ISE-u koristi za razvoj problemskih pitanja i pružanje potpore na-stavnicima u njihovoj izradi u ISE okruženju.

5.2.1 Sposobnost rješavanja problema u sklopu ISE-a

Koncept sposobnosti rješavanja problema razvijen u sklopu ISE-a temelji se na okviru koji je razvila Organizaci-ja za gospodarsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) u svrhu ocjenjivanja individualne sposobnosti rješavanja problema kod 15-godišnjaka u Programu međunarodnog ocjenjivanja učenika (eng. Programme for International Student Asse-ssment, PISA) za 2012. (OECD, 2013.). U tom se programu sposobnost rješavanja problema definira na sljedeći način:

“Sposobnost rješavanja problema odnosi se na sposob-nost pojedinca da primjenjuje kognitivnu obradu u razumije-vanju i rješavanju problemskih situacija u slučajevima kada metoda njihovog rješavanja nije odmah uočljiva. Ona uklju-čuje spremnost na primjenu takvih rješenja s ciljem ostva-rivanja vlastitog potencijala konstruktivnog građanina koji

razmišlja kritički.” (OECD 2013., str. 123.)U skladu s tom definicijom, sposobnost rješavanja proble-

ma uključuje “primjenu kognitivnih i praktičnih vještina, kre-ativnih sposobnosti i ostali psihosocijalnih resursa kao što su stavovi, motivacija i vrijednosti.” (OECD 2013., str. 122.)

Program PISA 2012., a stoga i ISE, posebno je usmjeren na kognitivne procese koji su potrebni u rješavanju stvar-nih problema. Ti se procesi mogu opisati kao četiri različita postupka: ‘Istraživanje i razumijevanje’; ‘Prikazivanje i for-muliranje’; ‘Planiranje i provedba’; i ‘Praćenje i promišljanje’ (OECD, 2013., str. 126.). Oni se smatraju koracima koje tre-ba svladati u kretanju od zadane situacije do krajnjeg cilja rješavanja problema.

Istraživanje i razumijevanje. Ovaj zadatak uključuje istraživanje problemske situacije (njezino promatranje, in-terakciju s njome, traženje informacija i pronalaženje ogra-ničenja ili prepreka), kao i razumijevanje informacija koje su dane i otkrivene u interakciji s problemskom situacijom. Međutim, učenici bi trebali izgraditi mentalni prikaz svakog podatka povezanog s problemom.

Prikazivanje i formuliranje. Kako bi se stvorio kohe-rentan mentalni prikaz problemske situacije, relevantne

41

informacije moraju biti odabrane, mentalno strukturirane i integrirane s relevantnim predznanjem. To se može postići prikazivanjem problema pomoću tabelarnih, grafičkih, sim-boličkih ili verbalnih prikaza i prelaženjem s tih prikaza na formuliranje hipoteza pomoću utvrđivanja čimbenika rele-vantnih za problem i njihovih međusobnih odnosa.

Planiranje i provedba. U postupku planiranja poveza-nom sa zadatkom, učenici si moraju odrediti cilj. To uklju-čuje pojašnjenje glavnog cilja i utvrđivanje pomoćnih ciljeva (ako je potrebno), kao i smišljanje plana ili strategije za po-stizanje ciljanog stanja. Nakon toga, u fazi provedbe, plan se provodi.

Praćenje i promišljanje. Učenici bi trebali u svakoj fazi

pratiti napredak prema postizanju cilja, uključujući provjeru prijelaznih i konačnih rezultata, uočavanje nenadanih doga-đaja i poduzimanje korektivnih postupaka kada je to potreb-no. Na kraju, oni bi također trebali promisliti o rješenjima iz različitih perspektiva i kritički procijeniti pretpostavke i alter-nativna rješenja.

Budući da nije čudno da su se ti postupci smatrali vrlo sličnima istraživačkim obrazovnim aktivnostima koje se u sklopu ISE-a u koriste u razvoju scenarija učenja, ISE je otišao korak dalje i povezao to dvoje, pod pretpostavkom da se na pitanja povezana s bilo kojim kognitivnim procesom najbolje može odgovoriti na kraju svake faze istraživanja. Budući da tih faza ima pet, tablica 2 prikazuje podudaranje između dvaju skupova, kao i prijedloge mogućih fokusa

Tablica 2: Podudaranje između modela istraživanja u sklopu ISE-a i kognitivnih procesa potrebnih za rješavanje stvarnih problema u skladu s programom PISA 2012.

Orijentacija i postavljanje pitanja

Generiranje hipoteza i osmišljavanje eksperimenta Planiranje i istraživanje Analiza i

interpretacijaZaključak i

vrednovanje

1 2 3 4

Istraživanje i razumijevanje Istraživanje i razumijevanje Istraživanje i razumijevanje Istraživanje i razumijevanje

Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja

- …koja se odnose na prikazivanje problema

- … koja se odnose na informacije bitne za razumijevanje problema

- …koja se odnose na različite razine razumijevanja vezane uz znanje sadržaja

- …u vezi s istraživanjem korelacija i zavisnosti

-… u vezi s preciznim opisom problema koji je u fokusu

-…u vezi s ispravnim strategijama eksperimentiranja

-…u vezi sa strategijama kontrole varijabli

-…u vezi sa strategijama analize podataka

-…o provedbi ili prosljeđivanju zadataka

-…o mogućem porijeklu grešaka u eksperimentiranju

-… o unapređenju okoline u kojoj se vrši eksperiment


5.2.2 Razine sposobnosti rješavanja problema u sklopu ISE-a

U okviru programa PISA 2012. prepoznato je 6 razina kompetencije u rješavanju problema (OEDC 2014., str. 58. – 59.) kod učenika u dobi od 15 godina. Unutar ISE-a te su razine pojednostavljene na sljedeće 3 razine (Slika 38).

Učenici s visokom razinom kompetencije mogu• razvijati potpune, koherentne mentalne modele razli-

čitih situacija;• pronalaziti odgovor pomoću ciljanog istraživanja i

metodične provedbe planova koji se sastoje od više koraka.

Kako bi se mogla procijeniti težina zadataka za ovu ra-zinu, u prosjeku 10 % 15-godišnjih učenika treba moći točno odgovoriti na pitanja za tu razinu.

Učenici sa srednjom razinom kompetencije mogu• upravljati umjereno složenim uređajima, no ne uvijek

učinkovito;• kontroliranjem varijabli upravljati višestrukim uvjeti-

ma ili međusobno povezanim svojstvima. Kako bi se mogla procijeniti težina zadataka za ovu ra-zinu, u prosjeku 45 % 15-godišnjih učenika treba moći točno odgovoriti na pitanja za tu razinu.

Učenici sa niskom razinom kompetencije mogu

• odgovarati na pitanja samo ako je u obzir uzeto jed-no posebno ograničenje;

• samo djelomično opisati ponašanje povezano s jed-nostavnim, svakodnevnim temama.

Kako bi se mogla procijeniti težina zadataka za ovu razi-nu, u prosjeku 45 % 15-godišnjih učenika treba moći točno odgovoriti na pitanja za tu razinu.

5.2.3 Izradite problemska pitanja u ISE okruženjuKao što je prethodno navedeno, problemska se pitanja

dodjeljuju četirima kognitivnim procesima u sklopu sposob-nosti rješavanja problema (‘Istraživanje i razumijevanje’; ‘Prikazivanje i formuliranje’; ‘Planiranje i provedba’; ‘Praće-nje i promišljanje’). U ISE okruženju potrebno je sastaviti dva zasebna problemska pitanja na kraju svake odgovara-juće faze istraživanja (Slika 39).

Ta zasebna problemska pitanja moraju biti:… s višestrukim izborom odgovora (od kojih se odabire

jedan), i… s tri moguća točna odgovora:… jedan za učenike čija je sposobnost rješavanja proble-

ma na niskoj razini;… jedan za učenike čija je sposobnost rješavanja proble-

ma na srednjoj razini;… jedan za učenike čija je sposobnost rješavanja proble-

ma na visokoj razini.

Slika 38 – Razine sposobnosti rješavanja problema u ISE-u

low performer(L)

moderate performer(M)

high performer(H)

43

5.2.4 Primjer problemskih pitanja za scenarij učenja o obnovlji-vim izvorima energije

Slika 39 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Add Problem Solving Questions to my ISE Lesson/Scenario (Dodaj problem-ska pitanja mom ISE nastavnom satu/scenariju učenja)

Razina sposob-nosti rješavanja problema

Istraživanje i razumi-jevanje Prikazivanje i formuliranje Planiranje i provedba Praćenje i promišljanje

1. pitanjeZašto moramo raz-mišljati o obnovljivoj energiji?

Koja se područja moraju uzeti u obzir kako bi promjena u opskrbi energijom bila uspješna?

Koje posljedice može imati povećanje cijene električne energije?

Koje prednosti ima korištenje scenarija sa simulacijom u usporedbi s promatranjem u stvarnom svijetu?

Visoka razina Zato što smo odgovor-ni za svoju budućnost.

Zbog međuovisnosti je potrebno uzeti u obzir društvene, ekonom-ske i ekološke aspekte.

Vlada bi morala razmišljati o tome kako odteretiti građane i tvrtke koje si ne mogu priuštiti više cijene.

Zbog toga što mi učenje putem pokušaja i pogre-šaka omogućuje bolje razumijevanje sadržaja.

Srednja razina

Zato što, kao odgovor-ni građani, moramo biti obaviješteni i sposobni raspravljati o aktualnim problemima.

Važno je da nitko ne izgubi posao odnosno da se zaposle-nicima ponudi alternativni posao ili prekvalifikacija. Također se moraju osigurati ulagači.

Opskrba energijom je važan gospodarski čimbenik. Tvrtke mogu zaprijetiti preseljenjem na financijski isplativije lokacije.

Zbog toga što nije mogu-će upravljati uvjetima u stvarnom svijetu, kao što je to moguće u simulaciji.


5.3 Rezultati pitanja za formativno ocjenjivanje i problemskih pitanja

Radi podrške nastavnicima u ocjenjivanju njihovih razre-da, ISE okruženje nudi mogućnost pregleda rezultata poje-dinačnog ili grupnog ocjenjivanja učenika.

5.3.1 Pristup rezultatima ocjenjivanja učenikaU bilo kojem trenutku nakon provođenja scenarija učenja

koji ste izradili zajedno s vašim učenicima možete pristupiti rezultatima njihovog ocjenjivanja pritiskom na ‘Teacher Link’ (Poveznica za nastavnike) u dotičnom provedenom scena-riju, prijavom pomoću istog imena i elektroničke pošte koje ste koristili u provedbi tog nastavnog sata i pritiskom na kar-ticu ‘Assessment’ (Ocjenjivanje) na vrhu stranice (slika 40).

Pojavit će se četiri dodatne kartice koje vam omogućava-ju da pristupite rezultatima formativnog ocjenjivanja i rješa-vanja problema za vaš razred (Slika 41).

5.3.2 Rezultati učenika u rješavanju problemaRezultate učenika u rješavanju problema možete vidjeti

na dva načina. Na prvoj kartici slijeva (Slika 42 – [1]) može-te vidjeti na koliko je pitanja odgovorio svaki od vaših učeni-ka i na kojoj je razini (npr. slika 42 – [2 ]).

Druga kartica slijeva (Slika 43 – [1]) prikazuje analizu re-zultata za cijeli razred. Na primjer, graf na slici 43 prikazuje postotak potpunih odgovora na niskoj, srednjoj i visokoj ra-zini u vašem razredu, u odnosu prema ekvivalentnim pro-sječnim rezultatima u sklopu programa PISA 2012. za cijelu zemlju (ako postoje), kao i za sve zemlje OECD-a, redosli-jedom navođenja.

Niska razinaZato što je ta tema vrlo prisutna u me-dijima.

Ljudi moraju biti dobro pripre-mljeni za promjenu u opskrbi energijom. Zbog toga je jako važno promicati tu promjenu i reći ljudima zašto je potrebna.

Ljudi bi postali nezado-voljni jer moraju plaćati više novca za električnu energiju.

Budući da je zabavno igrati se sa simulacija-ma, više sam motiviran za učenje.

2. pitanje CO2 je problem jer…Koji je najbolji način započi-njanja s promjenama u opskrbi energijom?

Što se događa ako se elek-trana zatvori bez zamjene?

U raspravi o obnovljivoj energiji te u simula-cijama uglavnom se zanemaruju važni čim-benici. Jedan važan ali zanemaren čimbenik je:

Visoka razina

CO2 se nakuplja u atmosferi i reflektira termalnu radijaciju sa Zemlje pa ne može izaći iz atmosfere. To pridonosi antropoge-nom efektu staklenika.

Promjena u opskrbi energijom bila bi lakša i brža kada bi trebalo proizvoditi manje energije.

Opskrba energijom je važan gospodarski čimbenik. Nedo-statak pouzdane opskrbe energijom može dovesti do zaostajanja visokorazvijene zemlje.

Upotreba fosilnih goriva za prijevoz i proizvodnju topline.

Srednja razinaCO2 je jedan od uzro-ka klimatskih promjena za koje je odgovoran čovjek.

Važno je smanjiti potrošnju energije.

Opskrba energijom ne bi bila zajamčena.

Važnost kogeneracije to-pline i električne energije.

Niska razina CO2 je štetan za okoliš.

Jedan od prvih koraka je npr. isključivanje svjetla kad izlazi-mo iz prostorije.

U gradovima bi bio mrak. Korištenje ugljena za roštilj.

45

Slika 40 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Pristup rezultatima ocjenjivanja učenika Figura 40 – ISE Authoring Tool – Valutazione della verifica dei risultati

Slika 41 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Pregledavanje rezultata ocjenjivanja učenika Figura 41 – ISE Authoring Tool – Visualizza i risultati della Valutazione

Slika 42 – ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja – Rezultati rješavanja problema za svakog učenika Figura 42 – ISE Authoring Tool – Risultati della risoluzione di problemi per studente

Slika 43 - ISE alat za razvoj nastavnih sadržaja - Rezultati rješavanja problema za razred u usporedbi s PISA-om Figura 43 – ISE Authoring Tool – Risultati della risoluzione di problemi per classe in rapporto al modello PISA

1

2


5.3.3 Rezultati formativnog ocjenjivanja razreda/ učenika

Treća kartica prikazuje rezultate formativnog ocjenjivanja odnosno postotak točnih/netočnih odgovora po pitanju za

ocjenjivanje, za svakog pojedinog učenika i cijeli razred.Nadalje, svakom se učeniku mogu pokazati rezultati pita-

nja za formativno ocjenjivanje, i to njegovi/njezini i rezultati razreda kao cjeline (slika 44).

Slika 44 – Rezultati formativnog ocjenjivanja pojedinog učenika

47

Bibliografija

• Bybee, R.W. (1997). Achieving Scientific Literary: From Purposes to Practices. Portsmouth, NH: Heinemann.

• Bybee, R.W. (2000). Teaching science as in-quiry. In van Zee, E.H. (Ed.), Inquiring into In-quiry Learning and Teaching Science. Washing-ton, DC: AAAS. pp 20–46.

• Bybee, R.W., Powell, J.C & Trowbridge, L.W. (2008). Teaching Secondary School Science: Strategies for Developing Scientific Literacy. Up-per Saddle River, NJ: Pearson Education (9th Edi-tion).

• Chiappetta, E.L. (1997). Inquiry-based Science: Strategies and Techniques for Encouraging Inquiry in the Classroom. The Science Teacher, 64(10), pp 22-26.

• Harlen, W. (Ed) (2010). Principles and Big Ideas of Science Education. Hatfield: ASE.

• Hounsell, D. & McCune, V. (2003). ‘Students’ expe-riences of learning to present’. In: C. Rust, C. (ed.) Improving Student Learning Theory and Practice – Ten Years On. Proceedings of the Tenth Inter-national Symposium on Improving Student Learn-ing, Brussels, September 2002. Oxford: CSLD. pp. 109-118.

• Krystyniak, R., A & Heikkinen, H.W. (2007). Anal-ysis of Verbal Interactions During an Extended Open-Inquiry General Chemistry Laboratory In-vestigation. Journal of Research in Science Teach-ing, 44(8), pp 1160-1186.

• Linn, M.C., Davis E.A. & Bell, P.L. (2004) Inquiry and Technology. In M.C. Linn, E.A. Davis & P.L. Bell (Eds.), Internet environments for science edu-cation. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associ-ates. pp 3-27.

• Minner, D.D., Levy, A.J. & Century, J. (2010).

Inquiry-based science instruction—what is it and does it matter? Results from a research synthesis years 1984 to 2002. Journal of Research in Sci-ence Teaching, 47, pp 474–496.

• National Research Council (NRC) (1996). The Na-tional Science Education Standards. Washington, D.C.: National Academy Press.

• National Research Council (2000). Inquiry and the National Science Education Standards: A guide for teaching and learning. Washington D.C.: The Na-tional Research Council.

• OECD (2013). PISA 2012 Assessment and Analyt-ical Framework: Mathematics, Reading, Science, Problem Solving and Financial Literacy. Paris: OECD Publishing.

• http://dx.doi.org/10.1787/9789264190511-en• OECD(2014). PISA 2012 Results: Creative Prob-

lem Solving: Students’ Skills in Tackling Real-Life Problems (Volume V). Paris: OECD Publish-ing. http://dx.doi.org/10.1787/9789264208070-en

• Rocard, M., Csermely, P., Jorde, D., Lenzen, D., Walberg-Henriksson, H. & Hemm, V. (2007). Sci-ence Education Now: A Renewed Pedagogy for the Future of Europe. Brussels: Directorate Gen-eral for Research, Science, Economy and Society.

• Tamir, P. (1985). Content analysis focusing on in-quiry. Journal of Curriculum Studies, 17(1), pp 87-94.

• Schwab, J.J. (1962). The teaching of science as inquiry. In Brandwein, P.F. (Ed.), The Teaching of Science. Cambridge: Harvard University Press.

• Zion, M, Slezak, M, Shapira, D, Link, E, Bashan, N, Brumer, M, Orian, T, Nussinowitz, R, Court, D, Agrest, B, Mendelovici, R, Valanides, N, . (2004). Dynamic, Open Inquiry in Biology Learning. Sci-ence Education, 88(5), pp 728-753.

6

Priručnik za nastavnike za projekt Inspiring Science Education

Priručnik za nastavnike za projekt Inspiring Science Education

This project has received funding from the European Union’s ICT Policy Support Programme as part of the Competitiveness and Innovation Framework Programme (Grant Agreement no. 325123).


Priručnik za nastavnike - portal.opendiscoveryspace.eu · Slika 43 - ISE alat za razvoj nastavnih...

Documents

Transcript of Priručnik za nastavnike - portal.opendiscoveryspace.eu · Slika 43 - ISE alat za razvoj nastavnih...