Multi Kultura Liz Am

8/13/2019 Multi Kultura Liz Am

1/23

MULTIKULTURALIZAM

MILAN MESI: MULTIKULTURALIZAM: DRUTVENI I TEORIJSKIIZAZOVI

I. dio

UVOD U MULTIKULTURALIZAM I RAZLIITA SHVAANJA

MORALNI MONIZAM

UVOD- osvajanja, migracija i trgovina doveli do multietnikih organiziranih politikih

zajednica- PAREKH 2 !- "#RA$%& "#%&'A"- (rci- jedini ispravni nain )ivota koji odgovara pravoj ljudskoj prirodi- ljudska priroda je transkulturalna- racionalistiki monizam grke *ilozo*ije, teolo+ki monizam kr+ anstva i regulativni

monizam klasinog li eralizma- kr+ anstvo- jedan moralni, .ogu ugodni put- grka *ilozo*ija- superiornost vlastitog dru+tva

KLASINI LIBERALIZAM- $ocke, "ontes/uieau, Kant, A! 0mith, 1!0! "ill, oc/uerville- rani li eralizam je na ekonomskom polju zastupao slo odno poduzetni+tvo, a na

politikom slo odu pojedinca u pravnoj, minimalistikoj dr)avi- uenje o ovjekovim prirodnim pravima3 pravo na )ivot, slo odu, sigurnost i sre u- zakon u *unkciji za+tite- laika dr)ava, razdvajanje dr)avne i ne-dr)avne s*ere, slo oda vjeroispovijesti- uz li eralizam ve)emo laicizam i kr+ anstvo, modernu nacionalnu dr)avu- 4!.ernier i Kant- smije+ne strane hinduizma i negiranje kulturnog i vjerskog

pluralizma- Kant zagovarao univerzalnu kozmopolitsku dr)avu- HER5ER od ijao eurocentrino glesi+te- 1! $ocke- univerzalno prirodno stanje, zemlja je ovjekova svojina, privatno

vlasni+tvo, opravdava engleski kolonijalizam, teorija prirodnog prava- 1!0! "ill- utilitarizam, predstavnika demokracija, narodna vladavina, mje+anje nacija je korisno za in*eriorne narode

OGRANIENJE MORALNOG MONIZMA- PAREKH- moralni monizam vidi razliitosti kao devijacije

SUVREMENI LIBERALIZAM I PRAVA MANJINSKIH GRUPA- 1!RA6$03 7 eorije i pravde8, 56#RK&%, A9KER"A%, %#'&9K i dr!-

$&.ERA$%& K#%0 & :9%A$&'A"


2/23

PRETEE MULTIKULTURALIZMA

VICO ( !!".# $%%.&- sustavno kulturnopluralistiko gledanje na ovjeka i dru+tvo- povijest kao spiralno kretanje

- pojam nacije za distinktivne kulturne zajednice- superiorna pozicija racionalnog dru+tva

MONTES'UIEAU ( !" .# $$).&- *iziki i moralni uzroci dru+tvene strukture- prirodni zakoni- ; tipa vladavine3 despotizam, monarhija i repu lika- zakon je proizvod ljudskog uma- svako dru+tvo je jedinstveno- 2 pitanja3 EK0P$A%A #R%# i %#R"A & o likuju dru+tvo

HERDER ( $%%.# "*+.&- utemeljitelj multikulturalizma- o lik individualne autentinosti Herder pro+iruje na naciju- klimatski determinizam- svaki narod ima svojstvenu kulturu, svaka kultura je dragocjena, kulture su

neusporedive- Herder cijeni razliitost me?u kulturama, ali jeneprijateljski raspolo)en prema

njihovim unutarnjim heterogenostima- pluralan svijet, ali ne i kulturno pluralno dru+tvo

HORACE KALLEN ( "",.# $%.&- pretea amerikog multikulturalizma- suprotstavlja se melting potu- 75emokracija vs! "elting Pot8- vidi Ameriku kao

mozaik naroda- @ 2B! pojam kulturni pluralizam

DRUGI IZVORI MULTIKULTURALIZMA- iz kaleidoskopske perspektive- 1A% P&E ER0E- nekoliko izvora multikulturalizma3a> kolonijalno dru+tvo =kao pluralno dru+tvo> > nagod e oko Kulturkamp*a u Europi =pr! pilarizacija u %izozemskoj>c> kom inacija o ojeg =koncept K#%0#9&A9%A$&'"A>d> PR&$A(#5.E 5E"#(RA40K#1 PR#"1E%& & K:$ :R& HE(E"#%&1E :

%A0E$1E%&CK&" 5R:D


3/23

- pilarizacija- nizozemski kulturni pluralizam od @ @ ! do @ !- vjerske zajednice u %izozemskoj

- ARE%5 $&1PHAR @ F!- K#%0#9&A9%A$&'A"- regulacija etnikih suko a

OKOLNOSTI MULTIKULTURALIZMA# SVIJET U KOME -IVIMO

UVOD- PA:$ KE$$G- okolnosti multuikulturalizma- kontekst u kome pro lem grupnih razliitosti nastaje- PAREKH- B razlike3@> u predmodernim dru+tvima manjine su prihva ale podre?eni status2> kolonijalizam, ropstvo, holokaust i diktature uinile su suptilnije razumijevanje nasilja;> suvremena multikulturalna dru+tva povezana su s procesom glo alizacijeB> suvremena multikulturna dru+tva nastala nasuprot vi+estoljetnoj kulturno

homogeniziraju oj praksi nacionalne dr)ave

- -tih se javljaju pokreti za priznavanje razliitih identiteta- A0&"&$A9&10KA vs! 5&4ERE%9%A$&0 &CKA politika- 5! 6R#%(- P#$& &KA &5E% & E A- kritizira multikulturalizam, ka)e da e se

migranti u 0A5 asimilirati

OPTIKA I VRSTE RAZLIITOSTI

- B znaenja razlika3@> razlika ija se upadljivost pove ava kao posljedica ili nusprodukt rastu e slinosti2> razlika ustanovljena ili istaknuta u prvi plan kao nain postignu a jednakih prava;> razlika koja do iva na va)nosti z og promjenjivih politikikih uvjetaB> razlika koja proizlazi iz promjene starih, nejasnih zajednica ka popisnim zajednicama

u modernom administrativnom o liku

- "AR&A "ARK:0 @ I!- ; izvora kulturne pluralizacije3 manjinske zajednice,kulturno osvje+teni domorodaki narodi, radnici prisilne me?unarodne migracije

- tu su jo+ i pr! Ami+i koji nastoje sauvati svoju tradiciju- velik udio migranata

RE ORMIRANJE JAVNOG PROSTORA- HA.ER"A0- koncept javnog prostora kao meta*ora za razumijevanje suvremenih

dru+tvenih sustava- neki tvrde da multikulturalizam razara javni prostor - 9H! AG$#R- strukturalna povezanost izme?u napredovanja i individualizma

zahtjeva multikulturalizam, pojedinac ima dijalo+ki karakter - a*irmacije sociokulturnih *aktora u dru+tvenom prostoru ima za posljedicu i promjenu

vi?enja dru+tvene strukture

KRIZA MODERNITETA


4/23


5/23

- K! &%($&0- o ekstremnom multikulturalizmu- KE$$G- okolnosti multikulturalizma- 1#H% REM- raz aru+enost ideala multikulturalizma- 9! &%($&0- ; vida diskusije oko multikulturalizma3a> 5E"#(RA40K# 5E0KR&P & &5E#$#DK# %#R"A & PR#(RA"0K# P#$& &CK&

- 6! "ER6E- multikulturalizam u politikoj *ilozo*iji kao zahtjev da politiko dru+tvotre a svima priznati jednaki polo)aj

- A"G (: "A%%- multikulturalizam kao stanje dru+tva ili svijeta koje sadr)i mnogekulture u me?uso nom djelovanju na nekoj znaajnoj razini

- 9! 1#PPKE- multikulturalizam je inherentno kontradiktoran- 9H! AG$#R- politika razliitosti- 0! 9A0 $E0- pitanja dr)avljanstva i politike rekognicije za imigrante- P! K&


6/23

1ILL K0MLICKA# LIBERALNI MULTIKULTURALIZAM- 7"ultikulturalno gra?anstvo8- li eralizam, zajednica i kultura- klasini li erali govore o kulturnoj homogenosti, jedinstvu- K mlicka tvrdi da se u suvremenim dru+tvima razlikuje politika i kulturna zajednica

- vs! RA6$0 i 56#RK&%- kulturna struktura- kontekst iz ora- K mlicka razlikuje multinacionalne i polietnike dr)ave- societalna kultura- kulturna prava- kulturna prava- pravna samouprava- polietnika prava- prava na pose nu predstavljenost- pitanje kolektivnih prava- multikulturalno gra?anstvo- karakterizira li eralni pristup manjinskim pravima

BIKHU PAREKH# DIJALOKA ILI INTEGRALNA TEORIJAMULTIKULTURALIZMA

- kulturna raznovrsnost- multikulturalan- injenica kulturne raznovrsnosti- multikulturalizam- normativni odgovor

K#%9EP :A$&'&RA%1E $1:50K&H .&NA- relativizam, monizam, minimalni univerzalizam- Parekh dr)i da dijalektiki pluralistiki o lik minimalnog univerzalizma nudi

najkoherentiji odgovor na moralnu i kulturnu razliitost- kultura je historijski stvoren sustav znaenja

K:$ :RA$%A RA'$&C& #0- o tome govori 1!0! "&$$, H:".#$5 , HER5ER, 1! RA', KG"$&9KA- kulturni diverziret- slo oda iz ora

E


7/23

- u multikulturnim dru+tvima moderna nacionalna dr)ava mo)e postati instrumentnepravde

P#$& &CKA 0 R:K :RA ":$ &K:$ :RA$%#( 5R:D PR#9E5:RA$&0 &CK&2> 9&- pesimizam, *ormalna i neutralna dr)ava2>- zajednika politika kultura;>- priznavanje autonomije od strane dr)ave - primarna kolektivna prava- prava sui generis - derivativna kolektivna prava- pr! prava sindikata - individualno primjenjiva kolektivna prava- pr! pravo 0ikha da nose tur an - kolektivno primjenjena kolektivna prava

1E5%AK#0 : ":$ &K:$ :RA$%#" 5R:D $#(&KA &% ERK:$ :RA$%E E univerzalnost de*inirana kao op ost u opoziciji spram pose nosti3 +to dr)avljani

zajedniki djele nasuprot tome po emu se razlikuju > univerzalnosti u smislu zakona i pravila koja se primjenjuju jednako za sve- univerzalnost kao op enitost, kao jednako postupanje

- ideal javne domene gra?anstva *unkcionirao je kao zahtjev za homogeno+ u- pro lem paradoksa demokracije- socijalna mo omogu uje nejednakost


8/23

5&4ERE%9&RA%A (RA A%0K#- 5ROA iskljueni iz participacije u glavnim dru+tvenim djelatnostima- marginalizacijac> )ive i rade pod vla+ u drugih uz malo radne autonomije- o ezvla+ enostd> kao grupa izlo)eni su stereotipimnim pogledima, imaju malo mogu nosti za

izra)avanje svojih gledi+ta- kulturni imperijalizame> lanovi grupe trpe nasilje motivirano mr)njom- pr! u 0A5 potlaeni )ene, crnci,

&ndijanci, "eksikanci, ga , radnici, siromasi, umo olni

- &!"! Goung- demokratska repu lika- institucionalni mehanizam3@> samoorganizacija lanova grupe kojom oni stiu osje aj kolektivne mo i2> izra)avanje grupnog vi?enja mjera socijalne politike koje se na njih odnose i vlastito

generiranje politikih prijedloga, koji o vezuju politiera;> pravo veta na politike odluke koje se na neku grupu neposredno odnose

:%&


9/23

- untovniki multikulturalizam- moderno euro-ameriko dru+tvo- progresivni multikulturalizam- uva)avanje razliitosti- kritiki postmoderni multikulturalizam- )eli preusmjeriti shva anje kulture i povijesti

TROLANE TIPOLOGIJE- 0! E"PE$"A% analizira AG$#RA, PAREKHA, KG"$&9K:- AG$#R uvodi tipologiju za analizu kolektivnog identiteta- PR&"#R5&1A$%&, 9&


10/23

varijeteti multikulturalizma

":$ &K:$ :RA$&'A" K$1:C%E R&1EC& #5(#

KR& &CK&, RE'&0 E% %& Razliitosti su razliitosti uodnosu ="c$aren>

rans*ormativnimultukulturalizam

4$:&5%& =KG"$&9KA> Pomicanje grupnih granicainterkulturalizam

INSTITUCIONALNI I POLITIKI OBLICI MULTIKULTURALIZMA

- "! 6&E


11/23

- :%5ER 5#( historija- historija gu itnika- tko kontrolira pro+lost kontrolira kontrolira udu nost, a tko kontrolira sada+njost

kontrolira pro+lost- historija zapadne civilizacije- kulturni imperijalizam- no manjine su tra)ile daljnje revizije

- a*rocentrizam- multikulturalizam ustaje protiv anglocentrizma, ali prelazi u vlastiti etnocentrizam- upotre a historije kao terapije znai korupciju historije kao znanosti- multikulturalisti su esto etnocentriki separatisti koji vide zapadnu tradiciju kao

zloinaku i imperijalistiku

":$ &K:$ :RA$&'A" KA# R#1A%0K& K#%1- A!1! 09H"&5- za A! 1! 0"& H multikulturalizam je ljeviarska politika ideologija koja sve kulture

vidi u iti jednakima- svaka kritika ne- ijelaca etiketira se kao nesno+ljivost- multikulturalizam je ideologija nastala zahvaljuju i kulturnom relativizmu- multikulturalisti kritiziraju zapad, a ne vide nedostatke svoje kulture- multikulturalisti iz jegavaju jasno odrediti pojam kulture- Amerika nije multikulturalna ve multietnika- tre a od aciti sindrom jelake krivnje jer i me?u historijama potlaenih kultura ima

negativnosti i zaostalosti

5E 9E%':RA> (R:P%# "&D$1E%1E- ljudi kao lanovi grupa

I> &RA%&1A 1E5%AK#0 &> 5


12/23

- .arr ka)e da politika razliitosti ne ukljuuje dramatino produ ljivanje jaza izme?u ogatih i siroma+nih

E#R&1E (R:P%&H PRA sve su kulture jednako vrijedne- 7svaka kultura je dio neje kulture8- 1! :$$G rani domorodaka prava u ime kulture

1E5%AKA


13/23

0A":E$ 4REE"A%3 $&.ERA$&'A" & PR&H demokratska

2> koncipiranje manjinskih prava i institucija


14/23

1:5& H 0T:&RE03 K:$ :RA, 1E5%AK#0 & RA'$&C& #0- .arr rka esencijalistiku identitetnu politiku s konstruktivistikom diverzitetnom

politikom- Esencijalizam- istinska it

MULTIKULTURALNO DR-AVLJANSTVO

- identitetna politika usmjerena je na autentinost- politika razliitosti sredi+nje mjesto pridaje transgresiji- identitet kroz mre)u diskursa- 5&4ERE%9&RA%& :%&


15/23

- antropolo+ka de*inicija- 9! (EER '- kultura se tie sustava zajednikog znanja, vjerovanja i vrijednosti koje

su osnova dru+tvene ekonomske politike i religijskih institucija- 1A%% P&E ER0E- rkanje 2 koncepta kulture3- K:$ :RA @- eminentno teritorijalna

- K:$ :RA 2- kultura kao op i ljudski so*tLare u supoziciji spram prirode

Pretpostavke o kulturi

ER& #R&1A$%A K:$ :RA RA%0$#KA$%A K:$ :RAEndogena egzogena#rtogenika Heterogenika5ru+tva, nacije, imperiji 5ijaspore, migracije$okaliteti, religije Raskr+ a, granice, me?uprostori.azirana na zajednici "re)e, rokeri, stranci#rganska, unitarna 5i*uzija, heterogenostAutentinost ranslacija#krenuta prema unutra #krenuta prema van$ingvistika zajednice $ingvistika kontaktaRasa Polu-kasta, "ije+ana vrsta, metisEtnicitet %ovi etnicitetidentitet &denti*ikacija, novi identitet

Kulturni odnosi0 A &CK& 4$:&5%&P$:RA$%# 5R:D P$:RA$&'A", "E$ &%( P#":$ &K:$ :RA$&'A" =statiki> ":$ &K:$ :RA$&'A" =*luidni>,

&% ERK:$ :RA$&'A"($#.A$%& "#'A&K K:$ :R%& #K : PR#0 #R: =Hannerz>0RA' 9&


16/23

- hi ridnost kultura

@> 5E ER& #R&1A$&'A9&1A2> RA%0$A9&1A;> "E0 &'A

B> (RA%&CAR0KE K:$ :REF> RA%0K:$ :RA9&1A> 0&%KRE &'A"> KRE#$&'A9&1A

I> 5&1A0P#RA

@>- ne mo)e se pre*erirati odre?eni teritorij, nije va)no da je ovjek *iziki prisutan na nekomteritoriju2>- susret razliitih kultura;> Q marginalne grupe preure?uju kulturne materijale koje im transmitira dominantna grupaB>- prijelazi kultureF> Q mije+anje kulture prela)enjem granica

>- mje+anje kultura, pr! kreolska kultura na Kari ima>- *uzija religijskih o lika

I> Q raseljene manjinske zajednice

HIBRIDNOST

- H! K! .HA.HA- ameriki teoretiar hi ridnosti- kultura se stalno o oga uje novim sastojcima- hi ridizacija je stvaranje glo alne kulture u vidu glo alnog "E$A%(EA

KULTURNI RELATIVIZAM

- @ ;B! R: H .E%E5&9 - o rasci kulture- vrijednosno usmjerenje protiv rasizma i etnocentrizma- partikularistika perspektiva

ASIMILACIJA

- ika+ki sociolozi protivili se nasilnoj asimilacijiSamerikanizaciji polaze i od0pencerovog organicistikog modela dru+tva

- vjerovali da je neiz je)no- ; stupnja u ciklusu rasnih odnosa3 K#% AK , AK#"#5A9&1A, A0&"&$A9&1A- "&$ #% (#R5#%- @ ;! 7.e ond the "elting Pot8- nastupanje pokreta etnike o nove =kulturni

pluralizam> uz kritiku asimilacije- AK:$ :RA9&1A- kulturno pri li)avanje- sim oliki etnicitet

RASA

- 0! (#:$5- dokazuje da je iolo+ki determinizam io u slu) i dominacije vladaju egrupe


17/23

- prije 5arLina- 2 struje znanstvenog rasizma3@> "#%#(E%E'A- rasa potjee od Adama i Eve, crnci su se najvi+e degenerirali2> P#$&(E%E'A- iolo+ki odvojene rase- @ ;F! $&%%EA%:0 predlo)io modernu klasi*ikaciju rasa- koncept rase temelji se na kontingenim selsktiranim iolo+kim o ilje)jima ljudi

- novo- rasa kao socio-kulturna konstrukcija

ETNIJA# ETNICITET

- 09H$E0&%(ER tvrdi da se izvorno pridjev etniki odnosi na pogansko- 5! R&E0"A% @ F;!S@ 2! Q dodano znaenje etniki karakter i oso itost- odre?enje E %&9& E A3 ER& #R&1A$%#0 , 'A1E5%&CKA K:$ :RA, 1E'&K,

RE$&(&1A i


18/23

: irokracija- japanski ekonomist K! #H"AE- nacionalna autonomija ostaje ez supstancijalne

osnove


19/23

POKUAJ POMIRENJA TEZA O NACIONALNOM I POSTNACIONALNOMLANSTVU

- 9! 1#PPKE3- dr)avljanstvo kao asocijacija lanova

- podanik postaje slo odan gra?anin- suverenitet- kontrola granice- dr)avljani i strani dr)avljani- odluivanje o imigrantskoj politici premje+ten na izvannacionalne aktere i dr)ava gu i

sposo nost kontrole granica

INAICE DR-AVLJANSTVA

- ; koncepcije politike zajednice3@> %A9%A$%A2> REP:.$&KA%0KA;> 0#9&1E A$%A SR! .A:.#9K

@>- relevantna zajednica postoji i prije dr)avljanstva, &:0 0A%(:&%&02> politika zajednica, patriotizam;> &:0 0#$&, inkluzivna, ukljuuje cjelokupno stanovni+tvo

- multikulturalni model odre?uje naciju kao politiku zajednicu temeljenu na ustavu,zakonima i dr)avljanstvu

- normativne paradigme3@> $&.ERA$%A- $G"$&9KA2> K#":%& AR&1A%0KA- AG$#R ;> P#0 "#5ER%A- G#:%(

- (! "A E# zastupa koncept di*erenciranog gra?anstva koje se oslanja na naelo politike jednakosti

HABERMASOVA KONSTITUCIONALNA DEMOKRACIJA

- va)no je razlikovati kulture u +irem smislu od politike kulture

NOVI PRISTUPI DR-AVLJANSTVU

- G! 0#G0A$- postnacionalno lanstvo- lokalna i transnacionalna razina- "! 4E$5.$:"- nacionalno dr)avljanstvo se rekon*igurira- 9A0 $E0 i 5A- ! HA""A5- 5E%&'E% 0H&P- R! .A:.#K- transnacionalno dr)avljanstvo

- 9A0 $E0 i 5A, pluralno razumijevanje nacije


20/23

POSTMODERNO DR-AVLJANSTVO

- .! :R%ER- postmoderno ili kozmopolitsko dr)avljanstvo karakterizirat e hladnilojaliteti i tanki o lici solidarnosti =glo alna elita>

OBRAZOVANJE I MULTIKULTURALIZAM

MULTIKULTURALIZAM DODATKA I KRITIKI MULTIKULTURALIZAM

- neki smatraju da je ameriki o razovni sustav eurocentrian

ESENCIJALISTI I DEKONSTRUKCIONISTI U BORBI OKO OBRAZOVANJA

- A! (: "A%%- E0E%9&1A$&0 &- ne tre a mijenjati jezgru o razovnog sustava- 5EK#%0 R:K9%&0 &- tre a revizija, ukljuiti iskljuene grupe

PAREKHOVA KONCEPCIJA MULTIKULTURNOG OBRAZOVANJA

- dijalog me?u kulturama- kulture se deetniziraju i pretvaraju u zajedniki ljudski kapital

RELIGIJA I MULTIKULTURALIZAM

:$#(A RE$&(&1E : 1A


21/23

- 0uprotno tvrde &! G#:%( i R! HERR - #K&% tvrdi da su )ene )rtve religijskih praksi- pokazuje se da tradicionalne etnike i rasne kulture imaju prvenstveno intrinzinu

vrijednost za svoje pripadnice, igraju i kljunu ulogu u *ormiranju njihovih identiteta- kultura ima strategijsku vrijednost za rasno-etnike )ene

A IRMATIVNA AKCIJA

- @ B! 0A5- 'akon o gra?anskim pravima- A4&R"A &


22/23

POLITIKA KOREKTNOST KAO LJEVIARSKA TEMA

RA 0P#$#


23/23

Multi Kultura Liz Am

Documents

Transcript of Multi Kultura Liz Am