Latin Grammar

Prva ili a-deklinacija

Casus Nominativus Genitivus Dativus Accusativus Vocatlvus Ablativus

Singularisterraterrae terrae terram terra terra

Pluralisterraeterrarumterristerrasterraeterris

Druga ili o-deklinacija

Imenice muškoga roda svršavaju se u nom. jedn. na -us ili -er, a imenice srednjeg roda na -um.a) Imenice na -us (masculina) i na -um (neutra)

Jednina Množina

Nom.Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.

populus narodpopulipopulopopulumpopulepopulo

verbum rečverbiverboverbumverbumverbo

populipopulorumpopulispopulospopulipopulis

verbaverborummverbisverbaverbaverbis

b) imenice na -er (masculina)

Jednina Množina


magister učitelj magistri magistro magistrum magister magistro

puer dečakpueripueropuerumpuerpuero

magistrimagistrorummagistrrismagistrosmagistrimagistris

pueripuerorumpuerispuerospueripueris

Većina imenica na -er gubi u deklinaciji samoglasnik e od završetka -er, a samo ga neke zadržavaju; npr. liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperi veče.

Pridevi

U nom. jedu. muški se rod svršava na -us ili na -er, ženski na -a, a srednji na -um. Muški i srednji rod se menja se po II, a ženski po I deklinaciji. Neki pridevi na -er, -a, -um gube u deklinaciji e od završetka -er, npr. piger, pigra, pigrum lenj, a neki ga zadržavaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan. bonus, bona, bonum dobar, dobra, dobro

Jednina Množina

Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl.

bonus boni bono bonum bone bono

bonabonaebonaebonambonabona

bonum bonibonobonum bonumbono

bonibonorumbonisbonosbonibonis

bonaebonarumbonisbonasbonaebonis

bonabonaorumbonisbonabonabonis

liber, libera, liberum slobodan

Jednina Množina


liber liberi liberoliberumliber libero

liberaliberae liberaeliberam libera libera

liberum liberi libero liberum liberum libero

liberi liberorum liberis liberos liberi liberis

liberae liberarum liberis liberas liberae liberis

libera liberorumliberis libera libera liberis

aeger, aegra, aegrum bolestan

Jednina Množina


aegeraegriaegroaegrumaegeraegro

aegraaegraeaegraeaegramaegraaegra

aegrumaegriaegroaegrumaegrumaegro

aegriaegrorumaegrisaegrosaegriaegris

aegraeaegrarumaegrisaegrasaegraeaegris

aegraaegrorumaegrisaegraaegraaegris

Treća deklinacija

A. Suglasničke osnove

Imenice muškoga roda u nom. jedn. najviše se svršavaju na -or (-oris), -o (-onis), -es (-itis), npr. dolor, doloris bol, leo, leonis lav, miles, militis vojnik.

jednina množina

nom.gen.dat.ak.vok.abl.

laborlaborislaborilaboremlaborlabore

miles militis militi militem miles milite

labores laborum laboribus labores labores laboribus

milites militum militibus milites milites militibus

Imenice ženskog roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -do (-dinis), -io (-ionis), -us (-utis).

jednina množina


facultas facultatis facultatifacultatem facultasfacultate

nationationis nationinationem nationatione

facultates facultatum facultatibum facultates facultates facultatibus

nationes nationum nationibus nationes nationes nationibus

Imenice srednjeg roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -us (-oris), -us (-eris), -men (-minis). Primeri: tempus, temporus vreme, genus, generis rod, ime.

jednina množina


tempus temporis tempori tempus tempus tempore

nomen nominis nomini nomen nomen nomine

tempora temporum temporibus tempora tempora temporibus

nominanominum nominibus nomina nomina nominibus

B. Osnove na -i

Osnove te grupe imenica svršavaju se na -i. Većina imenica muškog i ženskog roda gradi nominativ jednine dodajući osnovi -s.

navis brod, mare more, exemplar primer

jednina množina


navisnavisnavinavemnavisnave

maremarismarimaremaremari

exemplar exemplaris exemplari exemplar exemplar exemplari

naves navium navibus naves naves navibus

maria marium mariibus maria maria maribus

exemplaria exemplarium exemplaribus exemplaria exemplaria exemplaribus

Tako se menjaju:1. Jednakosložne imenice na -is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu i genitivu jednine imaju jednak broj slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes, nubis oblak;2. imenice na -s ili -er koje ispred završetka -is u genitivu jednine imaju dva ili više suglasnika, npr. ars, art-is umetnost imber, imbr-is kiša;3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal, animalis životinja, exemplar, exemplaris primer.

Pridevi III deklinacije

Pridevi treće deklinacije pripadaju -i osnovama. I za njih važi: -i, -ia, -ium, tj. abl. jedn. -i, nom. akuz. i vok. množ. neutra -ia, a gen. množ. -ium.Ima ih sa tri, sa dva i s jednim završetkom.Tri su završetka: -er, -ris, -re, npr, acer, acris, acre oštar, celer, celeris, celere brz.Dva su završetka: -is, -e, i to -is za muški i ženski rod, a -e za srednji, npr. utilis, utile koristan.Jedan završetak za sva tri roda imaju npr. audax, gen. audacis odvažan, sapiens, gen. sapientis mudar.

Deklinacija prideva sa tri završetka

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. acer acris acre acres acres acria

gen. acris (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)

dat. acri (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)

ak. acrem acrem acre acres acres acria

vok. acer acris acre acres acres acria

abl. acri (za sva tri roda) acribus (za sva tri roda)

Deklinacija pridjeva sa dva završetka

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. utilis utile utiles utilia

gen. utilis utilium

dat. utili utilibus

ak. utilem utile utiles utilia

vok. utilis utile utiles utilia

abl. utili utilibus

Deklinacija pridjeva s jednim završetkom

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. audax audaces audacia

gen. audacis audacium

dat. audaci audacibus

ak. audacem audax audaces audacia

vok. audax audaces audacia

abl. audaci audacibus

Ovi pridjevi s jednim završetkom:dives, divitis bogat, pauper, pauperis siromašan, vetus, veteris (star)imaju u abl. jedn.: divite, paupere, vetere, a u gen. množ. divitum, pauperum, veterum.U nom. akuz. i vok. množ. srednjega roda upotrebljava se jedino vetera od vetus.

Neke nepravilne imenice III deklinacije

Iuppiter, Iovis, Iovi, Iovem, Iuppiter, Iove Jupiteriter, itineris, put; množ. itinera

vis, vim, vi, f. sila; množ. vires, virium, viribus itd.bos, bovis, m. i f. govedo; gen. množ. boum, dat. množ. bubus ili bobussenex, senis, m. starac; gen. množ. senum

Četvrta ili u-deklinacija

Završetak nominativa jedn. je -us ili -u, a genitiva jedn. -us. Imenice na -us muškoga su roda, a na -u srednjega.

jednina množina


casus pad casus casuui casum casuus casu

cornu rog cornus cornu cornu cornu cornu

casus casuum casibus casus casus casibus

cornua cornuum cornibus cornua cornua cornibus

Imenica domus, -us, f. (kuća) ima abl. jedn. i akuz. množ. po II deklinaciji: domo i domos. Domi (kod kuće) stari je lokativ.Neke imenice na -us završavaju se u dat. i abl. množ. na -ubus mjesto na -ibus, npr. lacus, jezero, portus luka, quercus hrast, arcus luk, tribus (okrug) imaju locubus, portubus, quercubus, arcubus i tribubus.

Izuzetno su ženskoga roda: Idus (gen. Iduum) 13. ili 15. dan u mjesecu, tribus okrug, porticus trem, acus igla, manus ruka, domus kuća.

Peta ili e-deklinacija

Nom. jedn. svršava se na -es, a gen. jedn. na -ei. Na pr. dies, gen. diei dan, fides, gen. fidei vera.

jednina množina


dies diei diei diem dies die

res rei rei rem res re

dies dierum diebus dies dies diebus

res rerum rebus res res rebus

Potpunu množinu imaju samo dies i res, a ostale ili nemaju množine ili u množini imaju samo akuzativ.

Imenice te deklinacije ženskoga su roda, a izuzetno su muškoga roda dies dan i meridies podne, ali dies može u jednini biti i ženskoga roda kad znači: rok, vreme, npr dies certa određeni rok.

Nepotpune imenice (defectiva)

Defectiva numero zovu se imenice koje imaju samo jedan broj, i to: singularia tantum ako imaju samo jedninu, a pluralia tantum ako imaju samo množinu, npr.

Singularia tantumiusittia, -ae, f.aurum, -i, n.Caesar, -aris, m.Singidunum, -i, n.

pravednostzlatoCezar Beograd

Pluralia tantumdivitiae, -arum, f. insidiae, -arum, f. tenebrae, -arum, f.

Athenae, -arum, f. liberi, -orum, m. Delphi, -orum, m. maiores, -um, m. arma, -drum, n. castra, -orum, n. moenia, -um, n.

bogatstvozasjedatminaAtenadjecaDelfiprecioružjetabor zidine

Komparacija prideva

I latinski pridjevi imaju tri stupnja: pozitiv, komparativ i superlativ.Komparativ se gradi tako što se u pozitivu odbaci genitivni završetak jedn. muškoga roda, i to u II deklinaciji -i, a u III -is, i doda za muški i ženski rod -ior, a za srednji -ius.

Pozitiv Gen. jedn. Komparativ

m. f. n.

clarus (slavan) pulcher (lijep)acer (oštar) brevis (kratak)sapiens (mudar)

clar (i) pulchr (-i) acr (-is) brev (-is) sapient (-is)

clar -ior pulchr-ior dcr-ior brev-ior sapient-ior

clar -ius pulchr-iusdcr-iusbrev-ius sapient-ius

Svi komparativi se menjaju po III, suglasničkoj deklinaciji; imaju, dakle, u abl. jedn. -e, u nom. akuz. i vok. množine srednjeg roda -a, u gen. množine -um.

jednina množina


m. f. n.

clarior clariusclariorisclariori

clariorem clariusclarior clarius

clariore

m. f. n.

clariores clarioraclariorumclarioribus

clariores clarioraclariores clariora

clarioribus

Superlativ se gradi tako što se pozitivu u gen. jedn. muškog roda odbace nastavci -i ili -is i dodaju nastavci -issimus, -issima, -issimum.

clarus brevis sapiens

clar-isstmus, -a, -umbrev-issimus, -a, -umsapient-issimus, -a, -um

Pridevi na -er grade superlativ tako što se nominativu jedn. muškoga roda u pozitivu doda -rimus, -a, -um, npr. liber: liberimus, cšler: celerrimus.

Neki pridevi na -ilis grade superlativ tako što se pozitivu u genitivu jednine odbaci krajnje -is i doda -limus, -a, -um, na primer:

facilis (lak)difficilis (težak)similis (sličan)dissimilis (različan)

facil-limusdifficil-limussimil-limusdissimil-limus

Nepravilna komparacija

Ovi pridevi grade komparaciju od različitih osnova:

Pozitiv Komparativ Superlativ

bonus (dobar)malus (zao)magnus (velik)parvus (malen) multus (mnogi)

melior, meliuspeior, peius maior, maius minor, minusplus (n.), množina:plures, -a, gen. plurium

optimus, -a, -um pessimus, -a, -um maximus, -a, -umminimus, -a, -um plurimus, -a, -um

Opisna komparacija

Pridevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik opisuju komparativ tako što ispred pozitiva uzimaju prilog magis (više), a superlativ tako što ispred pozitiva uzimaju prilog maxime (najviše).

Pozitiv Komparativ Superlativ

idoneus (prikladan)diibius (sumnjiv)arduus (strm; težak)

magis idoneusmagis diibiusmagis arduus

maxime idoneus maxime diibiusmaxime arduus

Nepotpuna komparacija

Pridevi bez pozitiva

Komparativ: Superlativ:

exterior vanjskiinferior donjiposterior kasnijipropior bližisuperior gornji ulterior onostrani

extremus krajnji, posljednjiinfimus i imus najdonji, najnižipostremus najkasniji, posljednjiproximus najbližisupremus i summus posljednji; najvišiultimus posljednji, zadnji

U komparaciji (u rečenici) dolazi uz komparativ ili quam s nominativom, odnosno akuzativom, ili ablativ (bez quam), npr. Homerus est clarior quam Vergilius ili Verglio (bez quam). Homer je slavniji nego Vergilije ili od Vergilija.Uz superlativ dolazi partitivni (deoni) genitiv, npr. sapientissimus omnium najmudriji od svih.Superlativom latinski jezik izražava često vrlo visok stupanj, a ne najviši, pa se takav superlativ prevodi sa vrlo i pozitivom, npr. vir doctissimus vrlo učen čovjek. Takav se superlativ zove elativus (elativ).

Neodređene zamjenice (Pronomina indefinita)

1.aliquis, aliquid (imenički) netko, neštoaliqui, aliqua, aliquod (pridjevski) neki, -a, -o

Jednina

Nom. aliquis aliquid

Gen. alicuius

Dat. altcui

Ak. aliquem aliquid

Abl. aliquo

Jednina Množina

N. aliqui aliqua aliquod aliqui aliquae aliqua

G alicuius aliquorum aliquarum aliquorum

D. alicui aliquibus

A. aliquem aliquam aliquod aliquos aliquas aliqua

Ab. aliquo aliqua allquo aliquibus

Umesto te zamjenice stoji quis, quid (ko, šta), odnosno qui, qua ili quae, quod (koji, koja, koje) iza si, nisi, ne, num i relativnih riječi (quo što, quanto koliko, ubi gdje i dr.).

2.

qudam, quiddam (imenički) netko, neštoqutdam, quaedam, quoddam (pridevski) neki, -a, -o

Menja se samo prvi deo, a -dam se ne mijenja. Pazi! Akuz. jedn. quendam, quandam, gen. množ. quorundam, quarundam.

3.

quisque, quidque (imen.) svako, svaštaquisque, quaeque, quodque (prid.) svaki, -a, -o

4.

quilibet, quidlibet (imen.) ko mu dragoquilibet, quaelibet, quodlibet (prid.) koji mu drago

Neodređenim zamjenicama po svom su značenju srodne opšte odnosne zamjenice:

quicumque, quaecumque, quodcumque koji god quisquis, quidquid ko god

Zamenički pridevi (Adiectiva pronominalia)

unus, -a, -um jedan solus, -a, -um sam totus, -a, -um čitavullus, -a, -um ijedan nullus, -a, -um nijedanuter, utra, utrum koji (od dvojice)uterque, utrdque, utrumque jedan i drugialter, -era, -erum drugi(od dvojice)neuter, -tra, -trum nijedan (od dvojice) alius, -a, -ud drugi (od više njih)

Zamenički pridevi imaju u gen. jedn, za sva tri roda nastavak -ius, a u dat. jedn. -i, npr. unius, nullius, alterius; uni, nulli, alteri.

nemo nikonihil ništa

Nom. nemo nihil

Gen. nullius nullius rei

Dat. nemini nulli rei

Ak. neminem nihil

Abl. nullo nulla rei

Nemo gradi gen. i abl. od zameničkog pridjeva nullus. Nihil gradi gen., dat. i abl. od nulla res.

BROJEVI (NUMERALIA)

Brojevi su: 1. glavni (cardinalia) na pitanje: koliko? (quot?)2. redni (ordinalia) na pitanje: koji po redu? (quotus?)

glavni (cardinalia)

redni (ordinalia)

dijelni (distributiva)

priložni (adverbia numeralia)

1. unus, una, unum primus, singuli, semel,

2. duo, duae, duo secundus, bini, bis

3. tres, tria tertius, terni (trini) ter

4. quattuor quartus, quaterni quater

5. quinque quintus, quini quinquies

6. sex sextus seni sexies

7. septem septimus septeni septies

8. octo octavus octoni octies

9. novem nonus noveni novies

10. decem decimus deni decies

11. undecim undecimus undeni undecies

12. duodecim duodecimus duodeni duodecies

13. tredecim tertius decimus terni deni terdecies

14. quattuordecim quartus decimus quaterni deni quaterdecies

15. quindecim quintus decimus quini deni quinquies decies

16. sedecim,sexdecim

sextus decimus seni deni sexies decies

17. septendecim septimus decimus septeni deni septies decies

18. duodeviginti duodevicesimus duodeviceni octies decies

19. undeviginti undevicesimus undeviceni novies decies

20. viginti vicesimus viceni vicies

21. viginti unus,unus et viginti

vicesimus primus,unus et vicesimus

viceni singuli,singuli et viceni

vicies semel

22. viginti duo,duo et viginti

vicesimus secundus,alter et vicesimus

viceni bini,bini et viceni

vicies bis

30. triginta tricesimus triceni tricies

40. quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies

50. quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies

60. sexaginta sexagesimus sexageni sexagies

70. septuaginta septuagesimus septuageni septuagies

80. octoginta octogesimus octogeni octogies

90. nonaginta nonagesimus nonageni nonagies

100. centum centesimus centeni centies

101. centum unus,centum et unus

centesimus primus,centesimus et primus

centeni singuli,centeni et singuli

centies semel

200. ducenti, ae, a ducentesimus duceni ducenties

300. trecenti trecentesimus treceni trecenties

400. quadringenti quadringentesimus quadringeni quadringenties

500. quingenti quingentesimus quingeni quingenties

600. sescenti sescentesimus sesceni sescenties

700. septingenti septingentesimus septingeni septingenties

800. octingenti octingentesimus octingeni octingenties

900. nongenti nongentesimus nongeni nongenties

1,000. mille millesimus singula milia milies

2,000. duo milia bis millesimus bina milia bis milies

100,000. centum milia centies millesimus centena milia centies milies

1,000,000. decies centenamilia

decies centies millesimus

decies centena milia

decies centies milies

Od glavnih brojeva menjaju se; unus, duo, tres, stotine od 200 do 900 i milia (množina od mille; gen, milium, dat. milibus itd.).

Nom. duo duae duo tres tria

Gen. duorum duarum duorum trium

Dat. duobus duabus duobus tribus

Ak. duo(s) duas duo tres tria

Abl. duobus dudbus duobus tribus

Uz glavne brojeve dolazi brojeni predmet u onom padežu u kojem bi bio da nema broja, npr. Video decem milites. Vidim deset vojnika. Promenljivi brojevi se slažu sa svojom imenicom: u rodu, broju i padežu, npr. classis ducentdrum navium flota od dve stotine brodova. Uz milia dolazi brojeni predmet u genitivu, npr. tria milia militum.

Redni brojevi se menjaju kao pridjevi na -us, -a, -um. U našem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine hiljadu devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo duodesexagesimo.Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u našem jeziku.

GLAGOLI (VERBA)

Latinski glagol ima:

1. dva broja (numerus): jedninu i množinu;

2. tri lica (persona);

3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;

4. tri načina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;

5. šest vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt i futur II ili egzaktni;

6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv i supin.

Glagolski oblici se grade od različnih osnova: 1. prezentske (npr. od rogare: roga-), 2. perfektne (rogav-)3. participske (rogatu- od roga-to-).

Zajednički deo svih triju osnova (roga-) zovemo glagolskom osnovom.

Od prezentske osnove grade se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ, particip prezenta, gerund i gerundiv.

Od perfektne osnove grade se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv perfekta aktiva.

Od participske osnove grade se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.

Da se upoznaju sve osnove za građenje glagolskih oblika, navode se za latinski glagol četiri oblika: prezent, infinitiv prezenta, perfekt i particip perfekta, npr. rogo, rogare, rogavi, rogatum.

Prema prezentskoj osnovi glagoli se dele na četiri konjugacije koje se najbolje vide u infinitivu prezenta.

U I konjugaciji prezentska osnova svršava se na -a, zato se zove a-konjugacija, npr. roga-re pitati;

u II konjugaciji na -e, zato se zove e-konjugacija, npr. mone-re opominjati;

u III konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnička. Budući da između osnove i nastavka dolazi kratak samoglasnik (tzv. tematski / vezivni), ta konjugacija se naziva i konjugacija s kratkim samoglasnikom, npr. scrib-e-re pisati;

u IV konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr. puni-re kažnjavati.

Lični nastavci

a) za indikativ i konjunktiv:

Aktiv Pasiv

indik. perf.

Jednina1. lice 2. lice3. lice

-m, -o -s-t

-i-isti -it

-r -ris-tur

Množina1. lice 2. lice 3. lice

-mus-tis-nt

-imus -istis-erunt

-mur -mini-ntur

b) za imperativ:

Aktiv Pasiv

Jedn.2.lice Jedn.3.lice

I -- --

II -to-to

-re --

Množ. 2.lice Množ.3.lice

-te--

-tote -nto

-mini--

Pregled glagolskih oblika

U tabelama su navedeni aktivni i pasivni oblici konjugacija prema osnovama od kojih se ti oblici grade, tj. prema prezentskoj, perfektnoj i participskoj osnovi.

Većina glagola I konjugacije završava se u perfektu na -avi, a u participu perfekta na -atum. Zato se takvi glagoli navode samo u 1. licu prezenta i infinitivu, npr. rogo, 1.

Isto tako, većina glagola IV konjugacije ima u perfektu završetak -ivi, a u participu perfekta -itum. Takvi se glagoli zbog toga navode ovako: -punio, 4.

Konjugacija: I Konjugacija: II

Konjugacija: III

Konjugacija: IV

Indikativprezenta

rogo roga -sroga -troga -musroga -tisroga -nt

pitampitašpitapitamopitatepitaju

mone -omone -smone -tmone -musmone -tismone -nt

scrib -oscrib -i-sscrib -i-tscrib -i-musscrib -i-tisscrib -u-nt

puni -opuni -spuni -spuni -muspuni -tispuni -u-nt

Indikativ imperfekta

roga -ba-mroga -ba-sroga -ba-troga -ba-musroga -ba-tis

pitah pitaše pitašepitasmopitaste

mone -ba-mmone -ba- smone -ba-tmone -ba- mus

scrib -e-ba-mscrib -e-ba-sscrib-e-ba- tscrib -e-ba-mus

puni-e -ba-mpuni -e-ba-spuni -e-ba-tpuni -e-ba-mus

roga -ba-nt pitahumone -ba-tismone -ba- nt

scrib -e-ba-tisscrib -e-ba-nt

puni -e-ba-tispuni -e-ba-nt

FuturI

roga-bo roga -bi-sroga -bi-troga -bimusroga -bi-tisroga -bu-nt

pitat ćupitatćeąpitat ćepitat ćemopitat ćetepitat će

mone -bomone -bi-smone -bi-tmone -bi-musmone -bi-tismone -bu-nt

scrib-a- mscrib -e- sscrib-e- tscrib -e- musscrib -e- tisscrib -e-nt

puni -a-mpuni -e-spuni -e-tpuni -e-muspuni -e- tispuni -e-nt

Imperativ

J. rogaM. roga-te

J.roga rogaM. rogaroga

pitajpitajte

pitajneka pitapitajteneka pitaju

J. mone M. mone-te

mone -tomone -tomone -totemone -nto

scrib -escrib -i-te

scrib -i-toscrib -i-toscrib -i-totescrib -i-nto

puni puni -t

puni -topuni -topuni -totepuni -u-nto

Konjunktiv

prezenta

roge- mroge- sroge- troge- musroge- tisroge- nt

mone -a-mmone -a-smone -a- tmone -a-musmone -a-tismone -a-nt

scrib-a-m scrib -a-sscrib -a-tscrib -a-musscrib -a-tisscrib -a-nt

puni -a-mpuni -a-spuni -a-tpuni -a-muspuni -a-tispuni -a-nt

Konjunktiv

imperfekta

roga-re- mroga-re-s roga-re-t roga-re-mus roga-re-tis roga-re-nt

mone-re-m mone -re-s mone -re-t mone-re-mus mone -re-tis mone -re-nt

scrib-e-re-m scrib-e-re- s scrib-e-re-t scrib-e-re-mus

scrib-e-re-tis scrib-e-re- nt

puni-re-m puni-re-s puni-re-t puni-re-mus puni-re-tis puni-re- nt

Glagolska imena

Infinitiv prezenta:roga-re

pitati mone-re scrib-e-re puni-re

Particip prezenta: roga-ns (roga-ntis)

pitajući onaj koji pita

mone-ns (mone-ntis)

scrib-e-ns (scrib-e-ntis)

puni-e-ns (puni-e-ntis)

Gerund: gen. roga-ndi dat. roga-ndo ak. roga-ndum

abl. roga-ndo

pitanja pitanju pitanje pitanjem, pitajući

mone-ndi mone-ndo mone-ndum mone-ndo

scrib-e-ndi scrib-e-ndo scrib-e-ndum scrib-e-ndo

puni-e-ndi puni-e-ndo puni-e-ndum puni-e-ndo

Oblici prezentske osnove

Pasiv

Konjugacija: I Konjugacija: IIKonjugacija: III

Konjugacija: IV

Indikativ prezenta

rogo-rroga-ris roga-tur roga-mur roga-mini roga-ntur

bivam pitan ilipitaju me ili pitam se

mone-o-r mone-ris mone-turmone-murmone-minimone-ntur

scrib-o-rscrib-e-ris scrib-i-turscrib-i-murscrib-i-miniscrib-u-ntur

puni-o-rpuni-ris puni-turpuni-murpuni-minipuni-u-ntur

Indikativ imperfekta

roga-ba-rroga-ba-risroga-ba-turroga-ba-murroga-ba-miniroga-ba-ntur

bijah pitan ili pitahu me ili pitah se

mone-ba-rmone-ba-rismone-ba-turmone-ba-murmone-ba-minimone-ba-ntur

scrib-e-ba-rscrib-e-ba-risscrib-e-ba-turscrib-e-ba-murscrib-e-ba-miniscrib-e-ba-ntur

puni-e-ba-rpuni-e-ba-rispuni-e-ba-turpuni-e-ba-murpuni-e-ba-minipuni-e-ba-ntur

Futur I

roga-bo-rroga-be-risroga-bi-turroga-bi-murroga-bi-miniroga-bu-ntur

bit ću pitan ili pitat će me ilipitat ću se

mone-bo-rmone-be-rismone-bi-turmone-bi-murmone-bi-minimone-bu-ntur

scrib-a-rscrib-e-risscrib-e-turscrib-e-murscrib-e-miniscrib-e-ntur

puni-a-rpuni-e-rispuni-e-turpuni-e-murpuni-e-minipuni-e-ntur

Futur I

roga-bo-rroga-be-risroga-bi-turroga-bi-murroga-bi-miniroga-bu-ntur

bit ću pitan ili pitat će me ilipitat ću se

mone-bo-rmone-be-rismone-bi-turmone-bi-murmone-bi-minimone-bu-ntur

scrib-a-rscrib-e-risscrib-e-turscrib-e-murscrib-e-miniscrib-e-ntur

puni-a-rpuni-e-rispuni-e-turpuni-e-murpuni-e-minipuni-e-ntur

Konjunktiv prezenta

roge-rroge-risroge-turroge-murroge-mini

mone-a-rmone-a-rismone-a-turmone-a-murmone-a-mini

scrib-a-rscrib-a-risscrib-a-turscrib-a-murscrib-a-mini

puni-a-rpuni-a-rispuni-a-turpuni-a-murpuni-a-mini

roge-ntur mone-a-ntur scrib-a-ntur puni-a-ntur

Konjunktiv imperfekta

roga-re-rroga-re-risroga-re-turroga-re-murroga-re-miniroga-re-ntur

mone-re-rmone-re-rismone-re-turmone-re-murmone-re-minimone-re-ntur

scrib-e-re-rscrib-e-re-risscrib-e-re-turscrib-e-re-murscrib-e-re-miniscrib-e-re-ntur

puni-re-rpuni-re-rispuni-re-turpuni-re-murpuni-re-minipuni-re-ntur

Glagolska imena:Infinitiv prezenta

roga-ri biti pitan mone-ri scrib-i puni-ri

Glagolska imena:Gerundiv

roga-ndus, -a, um

onaj koji treba da se pita

mone-ndus, -a, um

scrib-ndus, -a, um

puni-ndus, -a, um

Oblici perfektne osnove

aktiv

Konjugacija I:

Konjugacija II:

Konjugacija III:

Konjugacija IV:

Indikativ perfekta

rogav-i rogav-isti rogav-it rogav-imus rogav-istis rogav-erunt

upitao sam

monu-imonu--istimonu--it monu--imus monu--istis monu--erunt

scrips-iscrips-isti scrips-it scrips-imus scrips-istis scrips-erunt

puniv-ipuniv-isti puniv-itpuniv-imus puniv-istis puniv-erunt

Indikativ pluskvamperfekta

rogav-era-m

rogav-era-s rogav-era-t rogav-era-mus rogav-era-tisrogav-era-nt

bijah upitao

monu-era-m

monu-era-s monu-era-t monu-era-mus monu-era-tis monu-era-nt

scrips-era-mscrips-era--s

scrips-era--t

scrips-era--mus scrips-era--tis scrips-era--nt

puniv-era-m puniv-era-s puniv-era-t puniv-era-mus puniv-era-tis

puniv-era-nt

Futur II rogav-er-o budem monu-er-o scrips-er-o puniv-er-o

rogav-eri--s rogav-eri-t rogav-eri-mus rogav-eri--tis rogav-eri--nt

upitao, upitam

monu-eri-s monu-eri-t monu-eri-mus monu-eri-tis

monu-eri-nt

scrips-eri-s scrips-eri-t scrips-eri-mus scrips-eri-tis

scrips-eri-nt

puniv-eri--s puniv-eri--t puniv-eri--mus puniv-eri--tis puniv-eri--nt

Konjunktiv perfekta

rogav-eri--m rogav-eri--s rogav-eri--t rogav-eri--mus rogav-eri--tis rogav-eri--nt

monu-eri-m monu-eri-s monu-eri-t monu-eri-mus monu-eri-tis

monu-eri-nt

scrips-eri-m scrips-eri-s scrips-eri-t scrips-eri-mus scrips-eri-tis

scrips-eri-nt

puniv-eri--m

puniv-eri--s puniv-eri--t puniv-eri--mus puniv-eri--tis puniv-eri-nt

Konjunktiv pluskvamperfekta

rogav-isse-m rogav-isse-s rogav-isse-t rogav-isse-mus rogav-isse-tis rogav-isse-nt

monu-isse-m

monu-isse-s monu-isse-t monu-isse-mus monu-isse-tis monu-isse-nt

scrips-isse-m scrips-isse-s scrips-isse-t scrips-isse-mus scrips-isse-tis -nt

puniv-isse-mpuniv-isse-s puniv-isse-t puniv-isse-mus puniv-isse-tis puniv-isse-nt

Infinitiv perfekta rogav-isse monu-isse scrips-isse puniv-isse

Oblici participske osnove

pasiv

Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija: III Konjugacija: IV

Indikativ perfekta

rogatus,-a, -um

sum es est

upitan sam

ili upitalisu me

rogati,-ae, -a

sumus

estis sunt

monitus,-a, -um

sum es est

moniti,-ae, -a

sumus

estis sunt

scriptus,-a, -um

sum es est

scripti,-ae, -a

sumus

estis sunt

punitus,-a, -um

sum es est

puniti,-ae, -a

sumus

estis sunt

Indikativ pluskvamperfekta

rogatus

-a, -um

eram eras erat

bijah upitanili bili su me upitali

rogati -ae, -a

eramus

eratis erant

monitus-a, -um

eram eras erat

moniti -ae, -a

eramus

eratis erant

rogatus

-a, -um

eram eras erat

rogati -ae, -a

eramus

eratis erant

rogatus

-a, -um

eram eras erat

rogati -ae, -a

eramus

eratis erant

Futur II

rogatus

-a, -um

eroeraserit

budem upitan

rogati, -ae, -a

erimuseritis erunt

monitus

-a, -um

eroeraserit

moniti -ae, -a

erimuseritis erunt

scriptus

-a, -um

eroeraserit

scripti -ae, -a

erimuseritis erunt

punitus

-a, -um

eroeraserit

puniti -ae, -a

erimuseritis erunt

konjunktiv perfekta

rogatus-a, -um

sim sis sit

rogati-ae, -a

simus

sitis sint

monitus-a, -um

sim sis sit

moniti-ae, -a

simus

sitis sint

scriptus-a, -um

sim sis sit

scripti-ae, -a

simus

sitis sint

punitus-a, -um

sim sis sit

puniti-ae, -a

simus

sitis sint

pasiv konjunktiva perfekta

rogatus-a, -um

essem

esses esset

rogati-ae, -a

simus sitis sint

monitus-a, -um

essem

esses esset

moniti-ae, -a

simus sitis sint

scriptus-a, -um

essem

esses esset

scripti-ae, -a

simus sitis sint

punitus-a, -um

essem

esses esset

puniti-ae, -a

simus sitis sint

glagolska imena: particip perfekta pasiva

rogatus, -a, -um upitan, -a, -o

monitus, -a, -um scriptus, -a, -um

punitus, -a, -um

glagolska imena: Infinitiv perfekta pasiva

rogatum -am, -um (-us, -a, -um) esse

monitum, -am, -um (-us, -a, -um) esse

scriptum -am, -um (-us, -a, -um) esse

punitum -am, -um (-us, -a, -um)esse

glagolska imena: Particip futura aktiva

rogaturus, -a, -um,onaj koji će pitati

moniturus-a, -um

scripturus-a, -um

puniturus-a, -um

glagolska imena:

Infinitiv futura aktiva

rogaturum, -am, -um(-us, -a, -um) esse

moniturum -am, -um (-us, -a, -um) esse

scripturum -am, -um (-us, -a, -um) esse

puniturum -am, -um(-us, -a, -um) esse

glagolska imena:

Supin

rogatumrogatu

monitummonitu

scriptumscriptu

punitum punitu

Glagoli III konjugacije na -io

Neki se glagoli III kortjugacije svršavaju na -io; to i u prezentskoj osnovi ponajviše gube kad za njim dolazi i ili e. Evo glavnih oblika:

Indikativ prezenta:

Aktivcapi-o (uzimam)capi-scapt-tcapi-muscapi-tiscapi-unt

Pasivcapi-orcap-e-riscdpi-turcapi-murcam-minicapi-u-ntur

Imperfekt akt.: capi-ebam, -as itd.; pas. capi-ebar, capi-ebaris itd.

Futur I akt.: capi-am, -es itd.; pas. capi-ar, -eris itd.

Infinitiv prez. akt. cap-ere; pas. cap-i

Imperativ I: cape, capi-te! impt. II capi-to, capi-to, capi-tote, capi-unto

Particip prezenta: capi-ens, -entis

Gerundiv: capi-end-us, -a, -um

Verba deponentia

Neki glagoli imaju samo pasivne oblike, ali značenje| aktivno. Oni su, tako reći, odložili pasivno značenje pa se pog tome zovu odložni glagoli (verba deponentia). Od aktivnih oblika imaju particip prezenta, particip i infinitiv futura aktiva. Pasivno značenje ima jedino gerundiv. Deponentia se konjugiraju jednako kao i obični glagoli u pasivu. Navodimo ih u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i I. licu perfekta, npr.:

hortor, hortari, hortatus sum hrabritivereor, vereri veritus sum bojati seloquor, loqui, locutus sum govoriti partior, partiri. partitus sum deliti

Imperativ deponentnih glagola

I konjugacija: hortare sokoli, hortamini hrabriteII konjugacija: verere puštuj, veremini poštujteIII konjugacija: loquere govori, loquimini govoriteIV konjugacija: partire dijeli, partimini delite

Verba semideponentia

Verba semideponentia zovu se oni glagoli kojima su oblici prezentske osnove aktivni, a u perfektu. pluskvamperfektu i futuru II imaju pasivne oblike s aktivnim značenjem, na primjer:audeo, audere, ausus sum usuditi segaudeo, gaudere, gavisus sum radovati sesoleo, solere, solitus sum običavati

Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala)

Pomoćni glagol: sum, esse, fui biti

Indikativ Konjuktiv

Prezent

sum jesam, samesest sumus estis sunt

simsissitsimussitissint

Imperfekt

eram bijaheras erateramuseratiserant

essemessesessetessemusessetisessent

Futur I

ero bit ću eris erit enmus eritis erunt

Perfekt

fui bio sam fuisti fuitfuimus fuistisfuerunt

fuerimfuerisfueritfuerimusfueritisfuerint

Pluskvamperfekt

fueram bijah biofuerasfuerat fueramusfueratisfuerant

fuissemfuissesfuissetfuissemusfuissetisfuissent

Futur II fuero budem (bio) fueris

fuerit fuerimus fuentis fuerint

Imperativ

I. Jedn.2. es budi!3.- Množ. 2. este budite!3. —

II.esto budiesto neka bude!estote budite!sunto neka budu!

Particip fut. akt. futurus, -a, -um koji će biti, budućiInfinitiv prez. esseInfinitiv perf. fuisseInfinitiv fut. futurum, -am, -um esse ili fore

Složenice glagola esse:

absum, abesse, afui biti odsutanadsum, adesse, affui biti prisutan obsum, obesse, obfui škoditipraesum, praeesse, praefui biti na čeluprosum, prodesse, profui koristitiParticip prezenta imaju samo složenice praesum i absum: praesens, gen. praesentis prisutan; absens, gen. absentis odsutan.Prosum je postalo od pro(d) i sum. Krajnje d javlja se samo ispred e. Prema tome glasi prezent:prosumprodesprodest

prosumusprodestisprosunt

Imperfekt:

Futur I:Perfekt:

proderam itd.prodero, proderis itd.

profui itd

Possum, posse potui (moći) u prezentskoj osnovi postalo od pot(e) + sum. U oblicima te osnove ostaje pot- pred samoglasnikom e; ispred s krajnje t prelazi u s, pa odatle ss.U perfektnoj osnovi taj glagol nije složenica glagola esse, nego uzima osnovu nestaloga glagola potere.

Indikativ Konjunktiv

Prezent possum mogu possim

potespotestpossumuspotestispossunt

possispossitpossimuspossltispossint

Imperfekt

poteram mogahpoteraspoteratpoteramuspoteratispoterant

possempossespossetpossemuspossetispossent

Futur I

potero moći ću poteris poterit poterimuspoteritis poterunt

Perfekt

potui mogao sam potuisti potuitpotuimuspotuistispotuerunt

potuerimpotuerispotuerit potuerimuspotueritispotuerint

Pluskvamperfekt

potueram bijah mogaopotueraspotueratpotueramuspotueratispotuerant

potuissempotuissespotuissetpotuissemuspotuissetispotuissent

Futur II

potuero budem mogao, potueris uzmognem potuerit potuerimus potueritis potuerint

Infinitiv prezenta:Infinitiv perfekta:

posse potuisse

fero, ferre, tuli, latum nositi Osnove: prezentska fer-, perfektna tul-, particip perfekta latus.

Prezent:

Indik. akt. Konj. akt. Indik. pas. Konj. pas.

fero fers fertferimusfertis ferunt

feramferasferat feramusferatisferant

ferorferris ferturferimurferiminiferuntur

ferar feraris feratur feramur feraminiferantur

Imperfekt:

ferebam itd.

ferrem itd.

ferebar itd.

ferrer itd.

Futur I akt. Futur I pas. Imper. I Imper. II

feram feres feret itd.

ferar fererisferetur itd.

fer ferte

ferto ferto fertdte ferunto

Infinitiv prezenta aktiva: Infinitiv prezenta pasiva:Infinitiv perfekta aktiva:Infinitiv perfekta pasiva:

ferreferritulisselatum, -am, -um esse

Ostali se oblici pravilno izvode od perfekta tuli i participa perf. latus.

Jednako se menjaju složenice:affero, afferre, attuli, allatum donetiaufero, auferre, abstuli, ablatum odnetidiffero, differre, distuli, dilatum odgoditi; razlikovati se effero, efferre, extuli, elatum iznetiinfero, inferre, intuli, illatum, unetioffero, offerre, obtuli, ablatum nuditirefero, referre, rettuli, relatum natrag nositi, javljatiOvamo ide i glagol: tollo, 3. sustuli, sublatum dići

vo1o, velle, volui htetinolo, nolle, nolui ne hteti (od ne-volo) malo, malle, malui više voleti (od magis-volo)

Indikativ prezenta:

volovisvult volumusvultis

nolonon vis non vult nolumus non vultis

malomavismavultmdlumusmavultis

volunt nolunt malunt

Konjunktiv prezenta:

velim velisvelitvelimusvelitis velint

nolimnolis nolit nolimus nolitis nolint

malim malismalit malimus malitismalint

Indikativ imperfekta:

volebamvolebas itd.

nolebam nolčbas itd

malebam malebas itd.

Konjunktiv imperfekta:

vellemvellesvelletitd.

nollemnollesnolletitd.

mallemmalles malletitd.

Futur I:

volam volesvoletitd.

nolam noles noletitd.

malam males malet itd.

Infinitiv prezenta:

velle nolle malle

Imperativ:

I -- --II -- --

nolinolitenolitonolitote

--------

Perfekt:

volui voluisti itd.

noluinoluisti itd.

malui maluisti itd.

Ostali oblici izvode se pravilno od perfektne osnove

eo, ire, ii, itum ići


Prezent

eo idemisitimus

eameaseateamus


Pluskvamperfekt

ieram bijah išao ierasitd.

issemisses itd.

Futur II

itiseunt

eatiseant

Imperfekt

ibam iđahibas ibat ibamus itd.

irem ires iret iremusitd.

Futur I

ibo ići ćuibis ibit ibimus ibitis ibunt

Perfekt

ii išao samisti iit iimus istis ierunt

ierimieris ierit ierimus ieritis ierint

iero budem išao ieris itd.

Imperativ

Ii idi - ite idite -

II ito ito itoteeunto

Particip prezentaiens, euntis idućionaj koji ide

Gerundiv eundus, eunda, eundum

Infinitiv perfekta aktiva isse

Supin

I itum

II itu

U indikativu perfekta, infinitivu perfekta i konjunktivu pluskvamperfekta ii pred s steže se u i.

Glagol eo je neprelazan pa dolazi u pasivu samo u 3. licu jedn., npr. itur, eatur, itum est.Jednako se menjaju i složenice:

abeo, -ire, -ii, -itumadeo axeoineointereo

odlazimpristupam

izlazim ulazim propadam

obeo pereopraeterreoredeotranseo

obilazim; umirempogibam mimoilazim vraćam se prelazim

fio, fieri, factus sum bivati, postati, dogoditi se

Glagol fio služi kao pasiv glagolu facio, 3. feci, factum činiti. Po tvorbi svojih oblika taj glagol pripada među verba semideponentia.


Prez.fio, fis, fit—, —, fiunt

fiam, fias, fiat,fiamus, fiatis, fiant

Imperf. fiebam, fiebas itd. fierem, fieres, fieret itd.

Fut. I fiam, fies itd. —

Perfekt factus sum itd. factus sim itd.

Infinitiv prez.: fieri

Infinitiv perf.: factum, -am, -um esse

Infinitiv fut.: futurum, -am,. -um esse ili fore

Gerundiv: faciendus, -a, -um

Nepotpuni glagoli (Verba defectiva)

coepi, coepissememini, meminisseodi, odisse

počeo samsjećam semrzim

Glagoli memini i odi nemaju oblika, prezentske osnove, nego im perfekt ima značenje prezenta (perfectum praesens), pluskvamperfekt značenje imperfekta, a futur II značenje futura I.

Glagol coepi ima perfektno značenje a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. počinjem.

Indik. perf. coepi memini odi

Konj. perf coeperim meminerim oderim

Indik. pluskpf coeperam memineram oderam

Konj. pluskpf. coepissem meminissem odissem

Futur II coepero meminero odero

Imperativ -- memento, mementote --

Infinitiv perfekta coepisse meminisse odisse

Part. perf. pas. coeptus, -a, -um -- --

Part. futura akt. coepturus, -a, -um -- osurus, -a, -um

inquam kažem

Prezent: Imperfekt:Futur I:Perfekt:

inquam, inquis, inquit, -, -,inquiunt inquiebat—, inquies, inquietinquit

salve! salvete!vale! valete! ave! avete!

zdravo! dobro došao!zdravo!zdravo! budi pozdravljen!

Imperativ salve i ave upotrebljava se kao pozdrav pri dolasku, a pri odlasku običan je samo pozdrav: vale! volete!

Bezlični glagoli (Verba impersonalia)

Bezlični glagoli upotrebljavaju se samo u 3. licu jedn. i u infinitivu. Dijele se u prave i neprave. Pravi su oni koji se upotrebljavaju samo bezlično, a nepravi su postali od glagola koji se upotrebljavaju i lično s različnim značenjem.

Evo nekoliko bezličnih glagola:

Pravi su:decet, 2. decuit dolikuje dedecet, 2. dedecuit ne dolikuje licet, 2. licuit ili licitum est slobodno jeoportet, 2. oportuit treba pudet me, 2. puduit stid me je paenitet me, 2. paenituit kajem se

Nepravi su:

iuvat me, 1. iuvit godi mi;

isporedi iuvo, 1. iuvi, iutum pomagati

apparet, 2. appdruit jasno je;

isp. appareo, 2. apparui pokazati se

constat, 1. constitit poznato je

praestat, 1. praestitit bolje je

Latin Grammar

Documents

Transcript of Latin Grammar