Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
-
Upload
citizen-bih -
Category
Documents
-
view
329 -
download
8
Transcript of Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
1/27
Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na obvezno devetogodinjeosnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
KONCEPCIJA DEVETOGODINJEGOSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
oujak 2004. godine
1
Radni tekst
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
2/27
Uvod
U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodinje obvezno osnovno obrazovanje u
skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoke prakse u zemljama Europe i svijeta. U Federaciji
Bosne i Hercegovine taj prelazak treba poeti od kolske 2004./ 2005. godine i povezan je sapromjenama u strukturi i organizaciji osnovnog odgoja i obrazovanja.Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem e ivjeti naa djeca mijenja
etiri puta bre od naih kola. Promjene u sustavu odgoja i obrazovanja prilika su da se otkloneuoene slabosti postojee osnovne kole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljanjekvalitete, te vea demokratizacija i humanizacija naeg obrazovnog sustava openito.
Jedan od nedostataka nae kole je njena zatvorenost u samu sebe. kola ne ivi dovoljnosa svojom okolinom i ne osposobljava uenike za svakodnevni ivot i ivot u budunosti. Suviese insistira na razvoju pojedinih segmenata intelekta i racionalnosti, a malo se radi na razvojusocijalnih, moralnih i emocionalnih snaga uenika, te primjeni steenog znanja. Posebannaglasak bi morao biti na promjeni stila rada, komunikacije i ukupne klime u koli.
Stavljanje nastavnog sadraja i nastavnika u prvi, a uenika u drugi plan, manifestira sekroz opterecenost nastavnih planova i programa, iskljuivo razredno-satni i predmetni sustav,iroko koritenje frontalnog rada i postojanje kola i odjeljenja sa velikim brojem uenika. Sveovo skupa dovelo je do zanemarivanja odgojne funkcije kole.
S druge strane, krupan nedostatak je i postojea kontrola rada nastavnika. Odnastavnika se zahtijeva da se pridrava operativnog plana i instrukcija pouavanja koje mu jeponudio kolski nadzornik ili savjetnik a time se gui kreativnost u nastavi.
Potrebno je redefinirati koncepciju kole kako bismo u sklopu koncepcije "drutva kojeui" i " kole kao zajednice koja ui" mogli ostvariti razvoj pedagoke djelatnosti koja nammoe dati elemente oblikovanja optimalne sredine i strategije uenja kako bi se stvorili uvjeti zaproaktivno djelovanje i poticanje razvoja svakog djeteta. S toga, novi model kole treba razvijati
po konceptu kole kao zajednice koja je visoko profesionalizirana, otvorena za nove spoznaje Iveoma fleksibilna. Da bi smo razvili koncept drutva koje ui nuno je izmeu ostaloga: ponuditi kvalitetne razvojne programe za svakoga, uvesti u kole programe za nadoknaivanje zaostatka u uenju, definirati individualne stilove uenja i spsobnosti svake osobe i na temelju toga
prilagoditi uenje, svakoga nauiti kako treba uiti i kako treba misliti, redefinirati ono to bi trebalo uiti u koli, izraditi etverodijelni kurikulum, utvrditi trostruku svrhu uenja.
U sredistu nove koncepcije je dijete, njegovi interesi i potrebe. Svakom ueniku trebaosigurati jednake mogunosti obrazovanja i ostvariti uzajamnu suradnju uenika i nastavnika uprocesu uenja i nastave, te u kontekstu toga nae osnovno obrazovanje uiniti to je viemogue, usporedivim i kompatibilnim osnovnom obrazovanju sa razvijenim zemljama Europe isvijeta.
2
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
3/27
1. Pristup koncepciji
Razumijevanje procesa promjena u naoj osnovnoj koli prva je i osnovna pretpostavkaljudske sklonosti prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan jepreduvjet uspjeha bilo koje promjene. Pored navedenih pretpostavki za uspjean proces promjenanune su jo i slijedee pretpostavke:
Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva vie angamana i trajnija je odautokratskog, centraliziranog pristupa),
Promjene malokad ukljuuju samo jednu inovaciju (ono to elite promijeniti tako jeusaeno u sustav interaktivnih djelovanja da e, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doi do
drugih promjena), a fokus promjena je slijedei:1. Individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom.2. Promjena odnosa nastavnik uenik.3. Suvremene metode nastave.4. Promjena atmosfere u uionici.5. Institucionalne i sustavne promjene.6. Izrada novog nastavnog plana i programa (etverodijelni kurikulum).7. Ukljuivanje roditelja.
Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nuna (ak i promjene umjerenogopsega mogu trajati tri-pet godina),
Potrebna je mjeavina pritisaka i podrke (ljudima su potrebni pomo i poticaji kad se radi o
ponovnom uenju; osobito su vani pomo, izobrazba u stjecanju novih umijea i pomoposlije izvrenih promjena),
Od onih koji e nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit e kojom brzinom e teiuspostavljeni proces promjene kole i procesa obrazovanja. Zato je itekako vano pitanje kakonastavnici razumiju devetogodinje obavezno osnovno kolovanje.
Izmedu ostalog trebaju shvatiti da se deveta godina uvodi za estogodinjake, a ne zapetnaestogodinjake.
Populacija estogodinjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj,mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, razliita iskustva i predznanja itd.).
No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedniko da imaju znatne potencijale i
mogunosti ranog uenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti sputanjem granice upisa uosnovnu kolu.Novom koncepcijom treba sauvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojee organizacije
kole, a unaprijediti njene najslabije toke.
3
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
4/27
2. Temeljni principi na kojima pociva koncepcija:
U skladu sa iskustvima Europskih zemalja I postignuca pedagoskih znanosti, utemeljenjekoncepta zasnovali smo na slijedecem: Pravo sve djece na osnovno obrazovanje; Obaveznost i besplatnost osnovne kole; Demokratizacija i depolitizacija; Decentralizacija, autonomija i odgovornost Jaanje odgojne funkcije osnovne kole; Usklaenost sa modernim koncepcijama osnovne kole i kompatibilnost standarda u
obrazovanju sa zemljama Europske unije; Aktivno sudjelovanje lokalne sredine u radu kole (roditelja, organizacija, udruenja); Cjelovitost razvoja individue: kognitivni, afektivni, psihomotorni i voljni; Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvaavanje individualnih
karakteristika i razliitosti, Ubrzano napredovanje ucenika; Opeoobrazovnost i cjelovitost znanja; Jednakost i pravinost u obrazovanju, inkluzivno obrazovanje; Zadravanje pozitivno dokazanih elemenata i vrijednosti "stare" osnovne kole, Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja
znanstvene utemeljenosti, obrazovanja za potrebe informatiko- tehnolokog drutva i globalne ekonomije, obrazovanja kao doivotnog procesa (cjeloivotno uenje).
3. Svrha odgoja i obrazovanjaSvrha odgoja i obrazovanja u suvremenom drutvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih
prilika za razvoj ljudskog bia tijekom itavog ivota, a iji je smisao cjelovito osobnosudjelovanje u intelektualnom, osjeajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju kojeupuuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete ivota. Krajnja svrha obrazovanja jeunapreenje kvalitete ivota. Zato promjene u odgoju i obrazovanju moraju biti orijentirane nademokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sustava, s fokusom na osposobljavanje uenika dazadovolji vlastite potrebe (preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda) i potrebe suvremenog,demokratskog drutva. Znanje i vjetine stjeu se obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navikeodgojem. kole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre uenike.
3.1. Globalni cilj:
Obrazovanje za ivot: stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vjetina, formiranjepozitivnih stavova i navika, usvajanje vrijednosti, razvoj punih potencijala svakog djeteta.
Ovako postavljen cilj obrazovanja ima svoj civilizacijski i znanstveni smisao u:
4
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
5/27
a) Obrazovanju za biti
Obrazovanje za biti, ili obrazovanje za ivot, je poznato jo pod nazivom Uiti za
ivot. U podruju obrazovanja za ivot favoriziraju se znanja o vlastitom razvoju tijekom itavogivota, planiranje vlastite karijere, uvanje zdravlja i okolia, brojna praktina znanja koja susvakog dana potrebna, od prehrane, higijene, slobodnog vremena, sitnih popravaka, odgovornostii profesionalnog obnaanja bilo koje djelatnosti i sl. U njemu se prepliu humane, demokratske,graanske i ljudske vrijednosti bez kojih tradicionalna i suvremena europska kola nije mogua.
Svaki ovjek je originalna, unikatna i neponovljiva vrijednost odreenog trajanja, a njegovivot sasvim osobita pojava neke vjerojatno svrhovite namjene. Zato je poduavanje pojedinca zaodgovorno i svrhovito upravlja sobom i vlastitim ivotom zadatak dostojan svakog truda.
b) Obrazovanju za znati
Obrazovanje za znati, odnosno obrazovanje za odabir vrijednih sadraja iz postojeegljudskog iskustva, obuhvata uglavnom kognitivni, emocionalni i konativni razvoj pojedinca. Usklopu kognitivnog razvoja poblie se misli na razvoj verbalnih, matematiko-logikih,prostornih, glazbenih, interpersonalnih i intrapersonalnih sposobnosti uz pomo kojih osobaupravlja sama sobom, izborom ciljeva i strategijama ostvarivanja postojeih ciljeva, sposobnouobnavljanja i nadogradnje vlastitog znanja, pravilnom selekcijom vrijednog znanja, uenjemuenja, primjenom znanja i inovacijama putem znanja. U vremenu u kojem ivimo, ovo jestrateki najznaajnije podruje iako to ne znai da je i najvie zastupljeno.
c) Obrazovanju za djelovati
Suvremena kola treba kod uenika da razvije potrebu praktinog djelovanja i aktivnogodnosa prema gotovo svim pitanjima, problemima i izazovima iz njihove ivotne sredine.Pozitivan odnos prema svakom radu i sposobnost za izvoenje odreenog konkretnog djelovanja iposlovanja, primjena teorijskih znanja i zamisli u praksi, prosudba stvarnih dimenzija naesvakidanjice, izvediv je zadatak moderne kole. Djelovati, biti aktivan i poduzetan, imati vizijuboljeg svijeta i drutva za koje se treba izboriti bez ekanja da to ostvare drugi.
d) Obrazovanju za zajedniki ivot
Globalizacija odnosa u svijetu gdje nacionalne granice predstavljaju samo administrativnapodruja upravljanja i transfera kapitala, tehnologije i sve veih koliina roba, radne snage ikreativnosti, donosi sasvim nove potrebe zajednikog i odgovornog suivota. Najjednostavnijainaica te sloene situacije je interkulturalizam, multikulturalizam kao stvarnost tog pluralitetakultura, vjera, jezika, tradicije, prehrane, odijevanja, ali i zajednikih ozonskih rupa, smanjenjekoliina pitke vode, zagaenost tla, vode i zraka, terorizma i mogue prijetnje sueljavanjasvjetskih sila, zajedniki ivot u globalnom svijetu, tolerancija prema nepoznatom i tuem,snoljivost svega to su duni i drugi podnositi, mirno rjeavanje problema i drugih dramasvakidanjeg ivota.
5
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
6/27
3.2. Specifini ciljevi obrazovanja
Ovi ciljevi izraavaju potrebe koje u obrazovanju ima pojedinac i potrebe i interese koje uobrazovanju ima drutvo. Ova podjela je uvjetna jer su potrebe i interesi pojedinca i drutva
meusobno povezani.
a) Specificni ciljevi koji se odnose na uenika:
omoguavanje razvoja svih aspekata linosti u skladu sa njegovim razvojnim potrebama,potencijalima i interesima,
ostvarivanje mogucnosti za samo upoznavanje osposobljavanje za samostalno, promiljeno i odgovorno donosenje odluka koje se tiu
njihovog razvoja i budueg ivota, osposobljavanje uenika za kontinuirano obrazovanje i uenje, omoguavanje poznavanja i razumijevanja prirodnog i drutvenog okruenja, njihove
meusobne povezanosti i vlastitog mjesta u njima, osposobljavanje uenika za uspjeno suoavaju sa izazovima suvremenog svijeta i ivota
te izazovima koje ih oekuju u budunosti, omogucavanje stjecanja znanja i stvaranja temelja za nove vjetine potrebne drutvu koje
se stalno i brzo mijenja, osposobljavanje za nastavak kolovanja i izbor odgovarajuce profesije u skladu sa
individualnim sposobnostima i interesima, uzimajui u obzir ekonomsko okruenje imogucnost zaposljavanja i ostvarenja vlastitih prihoda.
omogucavanje usvajanja znanja i vjetina neophodnih za ujednaen razvoj njihovihmentalnih i tjelesnih sposobnosti,
pruanje uvjeta za ovladavanje maternjim i osnovama stranih jezika, matematike,prirodnih znanosti, umjetnosti, tehniko-informatikog i medijskog obrazovanja, teekolokim i zdravstvenim odgojem, kao i drugim obrazovnim sadrajima u skladusa potrebama i interesom uenika,
osposobljavanje za selektivni pristup informacijama, omogucavanje uenja, kako uciti, pamtiti, pohranjivati, pretraivati i koristiti usvojeno
znanje, osposobljavanje za uenje putem otkria, osposobljavanje za primjenu projekt metode, razvijanje, podravanje i koritenje oblika rada koji omoguava individualni prilaz nastavi
i uenju, uz istovremeno stvaranje uvjeta za zajedniko uenje, razvijanje motivacije za stalnim uenjem.
6
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
7/27
b) Specificni ciljevi koji se odnose na nastavnike da:
Osposobljavanje za ponudu relevantnih i uenicima izazovnije nastavne sadraje i za
podizanje standarda u obrazovanju , Osposobljavanje za razumijevanje kompetencija potrebnih za obavljanje uloge
nastavnika, kako bi ih stalno razvijali, Osposobljavanje za provoenje novih standarda ( u tu svrhu neophodna je dodatna obuka,
tako da profesionalno usavravanje postane integralni dio njihovih poslova i radnihzadataka),
Osposobljavanje za razumijevanje mehanizma razvoja unutarnje motivacije,samopouzdanja i samopotovanja kod ucenika.
c) Specifini ciljevi koji se odnose na kole:
Autonomija koja ce osigurati fleksibilnost u kreiranju dijela programa, slobodu u izboru,primijeni metoda I postupaka rada,
odgovornost i organizacija kontrole kvalitete, sredstva koja su im potrebna I njihovo fleksibilno koristenje, sobzirom na postignute
rezultate, kako bi visoke rezultate realno nagraivale u odnosu na slab rad, zakonodavno reguliranje i njegova dosljedna primjena u osiguranju podrske osnivaa,
opine, privrede, roditelja, javnih i privatnih agencija, suradnja sa lokalnim, zupanijskim i federalnim vlastima kako bi doivotno uenje, kao
pretpostavka za sve zaposlene, bilo realno ostvarivo, zatita od droge,nasilja I svih oblika asocijalnog ponasanja,
partnerstvo sa roditeljima I lokalnom zajednicom.
d) Specificni ciljevi koji se odnose na drutvo:
omoguavanje razvoja osjeanja pripadnosti socijalnim grupama i drutva u cjelini, kao iosjeanja pripadnosti vlastitom i europskom prostoru,
razvijanje meusobnog uvaavanja, suradnje i solidarnosti izmeu pripadnika razliitihsocijalnih, etnikih i kulturnih grupa,
podravanje procesa integracije zemlje u meunarodne tijekove, razvijanje svijesti o znaaju, zatite i ouvanja prirode i prirodnih resursa, djelovanje na formiranje osnovnih odrednica moralnog ponaanja osobe, stvaralatva,
produktivnosti i suradnje sa drugima.
4. Rezultati uenja
Rezultati izucavanja svih programa u osnovnoj skoli bit ce:
7
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
8/27
ucenicka pismenost u sirem smislu rijeci (citanje I pisanje, numericka I informatickapismenost, medijska kultura),
posjedovanje osobnih vjestina (mogucnost donosenja odluka, sposbnost uspjesnog nosenja steskocama u zivotu, briga o vlastitom zdravlju I zdravlju drugih, razvijenost pozitivnihnavika, human odnos prema svakom zivom bicu),
spremnost ucenika za prihvatanje uloge odgovornog gradanina (koliko cijeni kulturu I obicajedrugih ljudi, koliko zastupa jednakost I pravdu, koliko utice na atmosferu mira I tolerancije uzajednici,
sposbnost kritickog misljenja I uspjesnog rjesavanja problema, razlike u razini postignuca na poctke I nakraju devetogodisnjeg osnovnog odgoja I
obrazovnja. sposobnost pozitivne komunikacije, jasna predstava o znaaju znanosti i tehnologije u suvremenom ivotu, ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika,
5. Vrste osnovnih kolaDjelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja ostvaruje se kroz :
redovne osnovne kole uporedne osnovne kole (muzika, baletna i druge) odjele i zavode za dodatnu i cjelovitu pomo djeci sa izrazitijim tekoama u razvoju osnovno obrazovanje odraslih.
6. Struktura i ciklusi devetogodinjeg odgoja i obrazovanja
6.1. Struktura
Model 1.
Godinestarosti
Razred Struktura
Kratkorocna Srednjorona Dugorona14 9
8
13 313 8 2
12 711 6 2
36
10 59 4 18 3 2
37 26 1 1 1
6.1.1. Kratkorocna struktura 1+ 8
8
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
9/27
Transformacija postojeeg koncepta osnovnog obrazovanja kree uvoenjem devetegodine za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake. Novine se odnose na uenike prvograzreda, a ostali uenici nastavljaju obrazovanje u jedinstvenoj osmogodinjoj koli. Na izgledovaj model se moe predstaviti kao 1+8, s tim to e se sve budue promjene odvijati sukcesivno.
6.1.2. Srednjorocna struktura 3 3 3
Obvezni odgoj i obrazovanje traje devet godina i podijeljen je u tri ciklusa po tri godine.Strukturu ove koncepcije ine bazini odgojno-obrazovni ciklus (kojeg ine poetni i srednji), tevii opeobrazovni ciklus. Ciklusi su potpuno meusobno organizacijski, sadrajno i metodikipovezani i predstavljaju rjeenja koja u cijelosti zadovoljavaju kriterij da svaki prethodni ciklusispunjava svoje zadae i slui za neometano i jednostavno ukljuenje uenika u vii ciklus.Posljednji ciklus tu naelnu funkciju mora zadovoljiti u odnosu na srednje obrazovanje.
U okviru procesa obrazovanja struktura ciklusa moe se predoiti kao 1+21+22+1.
Jedinicama su oznaena mjesta na kojim se neutraliziraju slabe toke postojee kole. Jedinicomiz prvog ciklusa oznaen je pripremni (prvi) razred (polazak u kolu sa est godina starosti).Drugom jedinicom oznaen je pripremni (etvrti) razred kako bi se otklonila druga slaba tokastare kole - prijelaz iz etvrtog u peti razred. Treom jedinicom oznaen je pripremni(deveti) razred kojim se omoguava laki prijelaz uenika u srednje obrazovanje. Ova posljednjajedinica ujedno ukazuje na injenicu da se osnovno i obvezno kolovanje poklapaju. Znak ()ukazuje na jedinstvenost osnovne kole. Ovo je didaktikastruktura koncepcije.
6.1.3. Dugorocna struktura 6 + 3
Ukoliko bazini odgojno-obrazovni ciklus (poetni i srednji) uzmemo u cjelini, onda bi se
struktura dugorone koncepcije mogla predoiti kao 6+3. Iz kuta kognitivnog razvoja linosti ovalogika je sasvim ispravna, jer je razdoblje srednjeg djetinjstva (od 6 do 12 godina ivota) upsiholokom i razvojnom smislu jedna cjelina.
6.2. Ciklusi
6.2.1 Poetni ciklus: (uzrast djeteta 6 -8 godina)
Prvi ciklus organizira se u trajanju od tri godine i izvodi se kao razredni oblikorganizacije (sa izuzetkom stranog jezika).
Temeljni obrazovni zadatak poetnog ciklusa je stjecanje standardizirane razine pisanja,
itanja i raunanja. Sustavno obrazovanje oslanja se na iskustva, znanja i vjetine koje je dijetesteklo i izgradilo u drugim kontekstima i u uvjetima svakodnevnog predkolskog i vankolskogivota, uz razvoj komunikativnih i drugih vjetina kroz upoznavanje vlastitog identiteta,okruenja u kojem ono ivi i ire.
Tijekom poetnog ciklusa sustavno e se usvajati i razgovarati o tome emu sluikola, to ona daje, zato uenici pohaaju kolu, kako uiti i to vrijedi ono to su nauili,kako tko ui i kako se ui djelotvorno.
9
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
10/27
Prosudbe uenikovih postignua vre se opisno na temelju definiranih ishodapojedinih obrazovnih oblasti (nastavnih predmeta), s tim to se na kraju ciklusa izvodibrojana ocjena.
Procjenjuje se uenikov razvoj, poduava ga se da sam vrednuje vlastiti rad i o svimelementima razvoja izvjetavaju se roditelji s njima se surauje u svim situacijama, a osobito
u onim, u kojima je potrebna posebna skrb za razvoj uenika. Teite je na razvoju bazinihsposobnosti, znanja i vjetina. S toga se ovaj ciklus zajedno sa srednjim esto naziva ibazinim ciklusom prvog reda.
6.2.2. Srednji ciklus (uzrast djeteta 9 11)
Drugi ili srednji ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvata 4., 5. i 6.razred osnovne kole. Ciklus je organizacijski postavljen tako da dio sadraja pokrivajupredmeti, a dio tzv. interdisciplinarne dilatacije (kompleksne cjeline). Zastupljena jekombinacija razredno-predmetne nastave.
Nastavnik razredne nastave moze izvoditi nastavu zakljucno sa petim razrednom.
6.2.3. Vii ciklus: (uzrast djeteta 12 14 godina)
Trei ili vii ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvata 7., 8. i 9. razredosnovne kole. U njemu se u potpunosti provodi predmetna nastava bez obzira na to jesu lipredmeti disciplinarno ili interdisciplinarno izvedeni. Radi profesionalnog usmjeravanja ipripremanja uenika za srednjokolsko obrazovanje u ovaj ciklus se uvodi izborna nastava uzznatnije poveanje iste u devetom razredu.
Vii ciklus moe se nazvati i bazinim ciklusom drugog reda.
Model 2
Godinestarosti
razredStruktura
Poetni izgled Opisni izgled Integralni izgled
14 9
8
1
9
13 8 212 711 6 2 ili 1
1 ili 210 5
9 48 337 2
6 1 1
6.1. Struktura devetogodinjeg odgoja i obrazovanja
10
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
11/27
6.1.1. Kratkoroni izgled strukture 1+ 8
Transformacija postojeeg koncepta osnovnog obrazovanja kree uvoenjem devetegodine za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake. Novine se odnose na uenike prvograzreda, a ostali uenici nastavljaju obrazovanje u jedinstvenoj osmogodinjoj koli. Na izgled
ovaj model se moe predstaviti kao 1+8, s tim to e se sve budue promjene odvijati sukcesivno.6.1.2. Struktura koncepcije 3 1+2 ili (2+1) 2+1
Obvezni odgoj i obrazovanje traje devet godina. Strukturu ove koncepcije ini poetniodgojno-obrazovni ciklus (koji je jedinstven i traje tri godine), srednji obrazovni ciklus koji jedefiniran kao 1+2 (ili 2+1) te zavrni obrazovni ciklus strukture 2+1. Ciklusi su potpunomeusobno organizacijski, sadrajno i metodiki povezani i predstavljaju rjeenja koja u cijelostizadovoljavaju kriterij da svaki prethodni ciklus ispunjava svoje zadae i slui za neometano ijednostavno ukljuenje uenika u vii ciklus. Posljednji ciklus tu naelnu funkciju morazadovoljiti u odnosu na srednje obrazovanje.
Znak () ukazuje na jedinstvenost osnovne kole.
6.2. Ciklusi devetogodinjeg odgoja i obrazovanja
6.2.1. Poetni ciklus: (uzrast djeteta 6 - 8 godina)
Prvi ciklus organizira se u trajanju od tri godine i izvodi se kao razredni oblikorganizacije (sa izuzetkom izbornog predmeta religijskog odgoja koji se izborom roditeljauvrtava kao obvezni te stranog jezika u treoj godini poetnog ciklusa, odnosno razdoblja ukojem dijete uspije ovladati gradivom u mjeri da se moe ukljuiti u uenje stranog jezika).
Temeljni obrazovni zadatak poetnog ciklusa je stjecanje standardizirane razine pisanja,itanja i raunanja. Sustavno obrazovanje oslanja se na iskustva, znanja i vjetine koje je dijetesteklo i izgradilo u drugim kontekstima i u uvjetima svakodnevnog predkolskog i vankolskogivota, uz razvoj komunikativnih i drugih vjetina kroz upoznavanje vlastitog identiteta,okruenja u kojem ono ivi i ire.
Tijekom poetnog ciklusa sustavno e se usvajati i razgovarati o tome emu sluikola, to ona daje, zato uenici pohaaju kolu, kako uiti i to vrijedi ono to su nauili,kako tko ui i kako se ui djelotvorno.
Prosudbe uenikovih postignua vre se opisno na temelju definiranih ishodapojedinih obrazovnih oblasti (nastavnih predmeta), s tim to se na kraju ciklusa izvodibrojana ocjena.
Procjenjuje se uenikov razvoj, poduava ga se da sam vrednuje vlastiti rad i o svimelementima razvoja izvjetavaju se roditelji, s njima se surauje u svim situacijama, a osobitou onim, u kojima je potrebna posebna skrb za razvoj uenika. Teite je na razvoju bazinihsposobnosti, znanja i vjetina.
Karakteristike ovoga ciklusa da je on jedinstvena cjelina u kojoj se opisno ocjenjujeueniki razvoj, te je darovitim uenicima mogue njegovo svladavanje i u kraemvremenskom roku ukoliko su uspjeli na zadovoljavajuoj razini ovladati gradivom svihobrazovnih podruja.
11
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
12/27
Na koncu uspjenog ovladavanja gradivom izvodi se brojana ocjena, bez obziru komse to roku ostvarilo, no ukoliko pojedini uenici imaju potekoa s usvajanjem gradiva i neuspiju postii zadovoljavajui rezultat oni se bez obzira na negativnu ocjenu prevode u viirazred.
Ukoliko se radi o uenicima s izrazitim potekoama u uenju za njihovo daljnje
kolovanje trai se dodatna struna pomo.
6.2.2. Srednji ciklus (uzrast djeteta 9 11)
Drugi ili srednji ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvaa 4. 5. i 6.razred osnovne kole. Ciklus je organizacijski postavljen tako da dio sadraja pokrivajupredmeti, a dio interdisciplinarno osmiljene cjeline. Nastava se izvodi u razredno-predmetnom obliku organizacije.
U etvrtom razredu se provodi brojano ocjenjivanje tijekom cijele godine, ali nemapopravnih ispita niti se bez obzira na konano izraenu negativnu ocjenu ponavlja razred.
Od petog razreda uvodi se popravni ispit za uenike s jednom ili dvije negativneocjene koji se obavlja u okviru od petnaest do dvadeset dana poslije svretka nastave.
Uenici s vie negativnih ocjena se usmjeravaju u struno osposobljene ustanove zarad s djecom koja imaju ozbiljne potekoe u uenju ili ponavljaju razred.
Ciklus se zamilja kao 1+2 ili 2+1 i kao mogunost izbora s obzirom naorganizacijsko opredjeljenje u izvoenju nastave i s obzirom na drugog subjekta nastave hoeli se temeljna uloga uitelja zadrati samo u 4 ili u 4 i 5 razredu i s obzirom u kojim od tihdviju godina se eli osmisliti integrirana nastava u kojoj bi bila omogueno ubrzanonapredovanje uenika.
6.2.3. Zavrni ciklus: (uzrast djeteta 12 14 godina)
Trei ili vii ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvaa 7. 8. i 9. razredosnovne kole. U njemu se u potpunosti provodi predmetna nastava.
Radi profesionalnog usmjeravanja i pripremanja uenika za srednjokolskoobrazovanje u ovaj ciklus se uvodi izborna nastava uz znatnije poveanje iste u devetomrazredu.
Vii ciklus nastave osmiljava se kao 2+1, zbog nakane da se deveti razred osmisli naposeban nain s obzirom na njegovu ulogu postizanja potrebnih znanja za upis u srednju kolu, a7 i 8 razred kao integralni dio unutar kojega postoji mogunost ubrzanog napredovanja uenika.
U devetom razredu osim minimalnog broja obveznih i za sve jedinstvenih predmeta uvelabi se vea mogunost izbora izbornih predmeta kao i izbora veeg broja sati obveznih predmeta.Ovako razraeni ciklusi uvaavaju razvojnu psihologiju djeteta, ali i izraavaju odreene zahtjevekoji e onemoguiti zloporabu reforme kolstva te omoguava ubrzano napredovanje darovitihuenika.
7. Dinamika uvodenja promjena
kolskagodina
Tijek promjena
12
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
13/27
2012./13 1-8 2-8 3-8 4-8 5-8 6-8 7-8 8 92011./12. 82010./11. 72009./10. 62008./09. 5
2007./08. 42006./07. 32005./06. 22004./05. 1
8. Standardiziranje
Obrazovni standardi odnose se na sustav obrazovanja u cjelini i sve komponenteobrazovnog procesa. Za uspjenu implementaciju strukture i strategije kvalitetnog osnovnogodgoja i obrazovanja nuno je pojedinano definirati:
1. standarde kvalitete ishoda. Ishode odgoja i obrazovanja; (okvir u kojem se odvija proces ocjenjivanja
uenika i utvruje stupanj postignua uenika u ostvarivanju definiranihishoda).
2. standarde kvalitete procesa u kojemu se realizira nastava, Planove i programe odgojno-obrazovnog rada Programe i izvoae obuke profesionalnog usavravanja nastavnika, direktora
i strunih suradnika ; Napredovanje obrazovnih profesionalaca u struci; Vannastavne aktivnosti;
3. standarde kvalitete uvjeta u kojima se realizira nastava, Broj odjeljenja; Broj uenika u odjeljenju i grupi prema oblicima rada; kolski prostor i opremu ; Nastavna sredstva i didaktiki materijal, ukljuujui i koritenje IC
tehnologije; Profile, broj, radnu normu i vrste poslova profesora, nastavnika, strunih
suradnika i asistenata u nastavi i izvan nastave u okviru radnog tjedna; Profile, broj, radna norma i vrste poslova rukovodnog osoblja u okviru radnog
tjedna; Profile, broj, radna norma i vrste poslova administrativno financijskog osoblja
u okviru radnog tjedna; Profil, broj, radna norma i vrste poslova pomonog tehnikog osoblja u okviru
radnog tjedna; Ueniki standard (prijevoz uenika, kolska kuhinja, besplatni obroci); Produeni boravak uenika u koli;
13
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
14/27
Cjelodnevni boravak uenika u koli, Drutvenu, javnu i kulturnu djelatnost;
9. Ucenici
U prvi razred osnovne kole upisuju se djeca koja e do polaska u prvi razred imati punih estgodina. Roditelj ili staratelj moe zatraiti ranije pohaanje osnovne kole, samo, ako je dijetespremno i pripremljeno za pohaanje prvog razreda, pod uvjetom da do kraja te kalendarskegodine navrava est godina ivota.
Ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u obrazovni sustav nuno je urediti krozprilagoavanje samog sustava obrazovanja individualnim potrebama svakog djeteta.
Kad se govori o djeci sa posebnim potrebama misli se na irok spektar djece kojazahtijevaju diferencirane i individualizirane oblike uenja i poduavanja. Svako dijete saposebnim potrebama ima pravo da izrazi svoju zelju u vezi sa obrazovanjem.
U cilju osnaivanja obitelji i zajednice za ukljuivanje njihove djece u redovno
obrazovanje, nuno je obavezati obrazovne vlasti da:
osiguraju ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u svim razinama sustava odgoja iobrazovanja,
izrade plan obrazovanja zajednice u pogledu ukljuivanja uenika s posebnim potrebama, osiguraju izradu novog sustava kategorizacije djece sa posebnim potrebama na dravnoj
razini, osiguraju da svako dijete sa posebnim potrebama ima razvojni dosije, izraen u svrhu
pruanja odgovarajueg obrazovanja i pripremanja djeteta za ivot nakon kole, osnuju strune timove unutar kole ili lokalne zajednice kako bi izradili individualne
obrazovne programe, utemeljene na nastavnom planu i programu redovne nastave ipratili napredak djeteta,
izrade program strune obuke i usavravanja nastavnika za rad sa djecom sa posebnimpotrebama,
omogue djeci, koja su iz opravdanih razloga sprijeena da redovno pohaaju nastavu,polaganje predmetnih odnosno razrednih ispita,
omogue nadarenoj djeci kolsku akceleraciju kroz kolovanje, omogue djeci naih graana u inozemstvu dio nastave na materinjem jeziku.
10. Programi odgojno obrazovnog rada u osnovnoj koli
Programi odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj koli temelji se na Koncepciji osnovnogodgoja i obrazovanja i sadre utvrdene ciljeve i zadatke koji ce se realizirati kroz pojedineprograme.
U sustavu osnovnog odgoja i obrazovanja cjelokupna programska struktura mora bitifleksibilna, vodoravno i uspravno povezana, kako bi se osigurala mobilnost uenika idiferencirani pristupi u odgoju i obrazovanju.
U skladu sa suvremenim obrazovnim trendovima, potrebno je modernizirati pristupplaniranju i programiranju odgojno obrazovnog rada u osnovnoj koli. Velik broj zemalja u
14
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
15/27
Europi i svijetu koristi i primjenjuje kurikularni pristup. Takav pristup obuhvata, osim sadraja,naina i uvjeta za izvoenje programa, i odgovarajue standarde koje treba dostii, te kriterije zavrednovanje kvaliteta i uspjenosti izvoenja programa.
Programi mogu biti:
redovite nastave, nadoknaivanja zaostatka u uenju, izborne nastave, fakultativne nastave, vannastavnih aktivnosti, odjeljenjske zajednice, partnerstva sa roditeljima, za djecu sa posebnim potrebama (sa tekoama u razvoju i obrazovanju, za
darovite i dr. ).
11. Nastavni plan i program (kurikulum)
Kreiranje novog koncepta nastavnog plana i programa je kljuni element kreiranja novedevetogodinje osnovne kole. Pristup koncipiranja nastavnog plana i programa zahtijevamodeliranje etverodijelnog kurikuluma, a njegovi dijelovi su:
1. osobni rast i razvoj (samopotovanje i izgradnja samopouzdanja,)- tjelesna sigurnost,- emocionalna sigurnost, (odsutnost zastraivanja i strahova),- identitet, (pitanje, tko sam ja?)- pripadnost, (osjeaj pripadnosti),
- kompetencija, (osjeaj da je osoba sposobna),- poslovnost (osjeaj da ivot neke osobe ima smisao i pravac),
2. razvoj sposobnosti vanih za ivot, (upravljanje samim sobom, kreativno rjeavanjeproblema, rjeavanje sukoba, planiranje karijere),
3. uenje o tome kako uiti i uenje o tome kako misliti, (kako bi uenje moglo biticjeloivotno i zabavno),
4. sadrajni kurikulum s integriranim temama.Prije svega, nastavni plan i program osnovne kole mora omoguiti kvalitetno
obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovnepotrebe, iskustva i interese svih uenika, bez obzira na pol, uzrast, etniku, socijalnu i vjerskupripadnost, sposobnosti,mogunosti i ogranienja, uvaavajui, potujui i razvijajui ljudska,
djeija i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle,sa posebnim i drugim potrebama.
to se tie upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovokreiranje i razvoj se dijeli izmeu obrazovnih aktera svih nivoa, ukljuujui i nastavnike, uenikei njihove roditelje.
15
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
16/27
11.1. Nastavni planovi i programi upanija sastoji se od sljedecihdokumenata:
1. Okvirni nastavni planovi i programi upanija,2. Programi zajednicke jezgre,
3. Nastavnih planova i programa pojedinih predmeta (silabusa);4. Dokumenta podrke nastavnim planovima i programima;
Nastavni planovi i programi zupanija sastoje se od:
a) Opceg dijela - zajednike jezgreb) Posebnog dijela - lokalne komponente
Lokalna komponentaLokalna komponenta sadrzava ustavno pravo zupanija-kantona da osmisle okvire
nastavnih planova i programa uz mogucnost opcina i skola da razvijaju vlastite programe birajucisadrzaje i podrucja ucenja i poducavanja u skladu sa karakteristikama i potrebama sredine.
Programi zajednike jezgreZajednika jezgra nastavnih planova i programa sastoji se od svih nastavnih planova i
programa, sa to je mogue irim zajednikim osnovama za sve nastavne aktivnosti. On jamikoheziju sustava osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusa)Nastavni plani i programi predmeta trebaju reci nastavnicima:
sto treba poduavati (koja podruja, oblasti treba poduavati), zato to treba poduavati (koji ciljevi i koncepti) kako to treba poduavati (koristei razliite metode i oblike prilagoene
potrebama i interesima uenika) kada to treba poduavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima)
Nastavni plan i program svakog predmeta sadri : argumentaciju uloge i znaaja predmeta,
cilj i zadatke, rezultati uenja specificirani na predmet, sadraj, strategije uenja i nastave (didaktiko- metodike upute), smjernice za praenje i ocjenjivanje.
Dokumenti podrke nastavnim planovima i programima;
16
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
17/27
Podrku ine svi materijali koji dopunjuju nastavne planove i programe predmeta,a koji daju nastavnicima specifine informacije, savjete i smjernice u vezi sa izvoenjem plana iprograma (plan lekcija, operativni plan rada, iri opis nastavnih strategija i tehnika specifinih zapredmet, upute za poduavanje uenika sa posebnim potrebama, izvore informacija za nastavnike
i uenike, dokumenti i obrazovni materijali za obuku nastavnika, informativne broure zaroditelje i iru javnost i dr. ).
12. Odgojno obrazovne oblasti
Nastavni plan i program u obaveznom osnovnom obrazovanju organizira se krozest obrazovnih oblasti (podruja uenja):
1. Jezici;2. Drutvene znanosti;3. Prirodne znanosti i matematika;4. Tehnika i informatike tehnologije;
5. Umjetnosti;6. Tjelesni i zdravstveni odgoj.
Uvoenjem obrazovnih oblasti sustavno se uspostavlja vodoravna i uspravnapovezanost unutar kolskog programa, ime se:
izbjegava nepotrebno ponavljanje i preklapanje nastavnih sadraja, omoguava da se srodni sadraji iz vie razliitih predmeta integriraju, uspostavljaju sutinske, sadrajne i druge veze meu predmetima iz iste obrazovne oblasti
(to ne iskljuuje mogunost uspostavljanja veza izmeu sadraja iz razliitih obrazovnihoblasti),
omoguava i podrava tematsko, projektno i problemsko koncipiranje nastavnih sadraja, omoguava upoznavanje i sagledavanje fenomena iz perspektive razliitih znanosti,
odnosno umjetnikih disciplina omoguava da sloenost gradiva bude prilagoena uzrasnim karakteristikama i razvojnim
potrebama uenika omoguava da uenik razvija i gradi konceptualni sustav pojmova, omoguava da uenici, znanja i vjetine razvijene unutar jednih predmeta, primjenjuju u
kontekstima drugih, kao i da shvate njihovu meusobnu povezanost i sagledaju vezeizmeu razliitih vrsta i oblika znanja (deklarativnih, proceduralnih, itd.).
13. Vrste nastavnih predmeta
Obvezni predmeti (tj. predmeti koje svaki uenik treba uiti) Izborni predmeti (tj. predmeti koje uenici biraju da ue, obino unutar propisane
grupe predmeta) Fakultativni predmeti (tj. predmeti koje uenici mogu uiti ako to ele).
17
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
18/27
Za svaki predmet treba razraditi ope ishode nakon zavrenog osnovnog obrazovanja i zasvaki ciklus ili razred posebno, po predmetima, kroz rezultate u domeni znanja, sposobnosti,razumijevanja, vrijednosti i stavova, odrediti rezultate/ishode uenja
Znanje Sposobnosti Razumijevanje
14. Nastavni plan
Nastavne planove i programe ponudit ce posebna komisija a Koncepcijom se nudisamo pregled zastupljenosti odgojno obrazovnih oblasti, programa I ukupno tjedno opterecenjeucenika po ciklusima.
Pregled zastupljenosti odgojno obrazovnih oblasti,programa i ukupno tjedno opterecenje ucenika po ciklusima
0brazovne oblastii programi
Predmetiobvezni/izborni/
fakultativni
Zastupljenost nastavnih satitjedno po ciklusima Ukupno
I-III IV-VI VII -IX
Jezici
Drutvene
znanosti
prirodne znanostii matematika
Tehnikai
informatike
tehnologije
18
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
19/27
Umjetnosti
Tjelesni izdravstveni odgoj
Ukupno
Izborni
Fakultativni
Vannastavneaktivnosti
OdjeljenjskazajednicaUkupno
UKUPNOoptereenje
uenika
do 20 do 26 do 30
15. Okvirni nastavni kalendar i organizacija nastavnog sata
Nivo RazrediGodinji broj
tjedni broj satitjedana nastavnihdana
1. 1 35 175 do 20 sati
od 2. do 3. 36 1802. od 4. do 6. 36 180 do 26 sati
3.od 7. do 8. 36 180
do 30 sati9 35 175
Od I. do IV. razreda osnovne kole moe se organizirati fleksibilno trajanjenastavnog sata unutar zadanog dnevnog vremenskog okvira. Uitelj organizira rad na odreenojtemi onoliko vremena koliko je potrebno i razvojno primjereno. U realizaciji nastave od V. doIX. razreda nastavni sat traje 45 minuta, izuzev u onim predmetima ( temama ) kojima jepotrebna fleksibilna organizacija nastave (kooperativno uenje, projektna nastava i dr.).
16. Meupredmetna povezanost
Obrazovne oblasti doputaju mogunost da se nastavni sadraji, izuzev u vidu predmeta,organiziraju i u vee cjeline- teme. Teme su srodni sadraji koji se mogu grupirati u jedinstvenu imisaonu cjelinu. One se obrazuju prema definiranim ciljevima i ishodima i predstavljaju temeljmodela integriranog uenja u kome se jedna ideja ili problem prouava i sagledava kroz sadrajevie pojedinanih predmeta i obrazovnih oblasti. Tematski pristup nastavi zahtijeva suradnju
19
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
20/27
nastavnika u procesu planiranja nastave. koli se preputa izbor da organizira nastavne sadraje irealizira ih kroz integrativne teme (Primjer: Porodica; Svijet oko nas; Okoli, Voda, i druge)
17. Nastavnici istruni suradnici
U realizaciji razliitih programa osnovnog odgoja i obrazovanja u javnom i privatnomsektoru angairaju se nastavnici i struni suradnici kao i asistenti i volonteri odgovarajuegprofila.
Nastavnici su struna lica koja neposredno sa djecom realiziraju razliite programeosnovnog odgoja i obrazovanja. Funkcije nastavnika su:
Planiranje, Programiranje, Pripremanje, Organizacija,
Realizacija , Verifikacija efekata odgojno-obrazovnog rada.
Uporedo s tim, oni moraju brinuti o svom profesionalnom razvoju tijekom cijelog radnogangamana. Funkcije nastavnika su neprenosive na bilo kojeg drugog sudionika u odgoju iobrazovanju. Nastavnik treba da posjeduje:
odgovarajui stupanj obrazovanja, pedagoko-psiholoku i didaktiko-metodiku osposobljenost za realizaciju
odgojno-obrazovnog rada u odgovarajuim podrujima / predmetima, sposobnost da identificira i uvaava potrebe, individualne razlike i stilove uenja; spsobnost da kreira uvjete i okruenje za aktivno uenje te inkluzivno obrazovanje,
osposobljenost za evaluaciju rezultata uenja i razvoja uenika te postupaka, metoda ioblika koje koristi u odgoju i obrazovanju,
sposobnost voditelja, fasilitatora, dijagnostiara, instruktora aktivne nastave,koordinatora, kreatora novih interpersonalnih odnosa, graditelja emocionalne klime uodjeljenju i menadera odgojno-obrazovnog procesa,
motiviranost za stalno struno usavrsavanje i otvorenost za promjene u odgoju iobrazovanju,
osposobljenost za rad u timu, kreativnost, odgovornost za kvalitetu i rezultate obrazovnog procesa, odgovornost za zastitu privatnosti djeteta i obitelji.
Zbog odgovornosti i sloenosti posla kojim se bave, neophodno je insistirati navisokokolskom (fakultetskom) stupnju obrazovanja nastavnika osnovne kole.
Razlozi su: Sloenost zadataka suvremeno koncipiranog osnovnog odgoja i obrazovanja
utemeljenog na najnovijim znanstvenim teorijama;
20
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
21/27
Osiguranje kontinuitet u odgoju i obrazovanju djece od prvog do devetog razredaosnovne kole;
Praenje dostignua u struci i znanosti, permanentno usavravanje i razvijanje vlastiteprakse (samorefleksija);
Osposobljavanje za razvoj projekata i pedagoko istraivanje .
Nastavnici i ostali struni suradnici moraju proi programe pripravnikog staa i poloitistruni ispit, kao uvjet za stjecanje licence za samostalan odgojno-obrazovni rad.
Stalno struno usavrsavanje je uvjet za relicenciranje i opstanak u struci.Nastavnici i struni suradnici mogu napredovati u struci i stjecati struna, akademska i
poloajna zvanja u osnovnom odgoju i obrazovanju.Licenciranje, akreditiranje i certificiranje vre ovlatene isnstitucije i pojedinci u skladu sa
propisanim kriterijima i procedurama.
Struni suradnici su lica koja obavljaju specificne odgojno obrazovne zadatke skole, pomazunastavnicima u ostvarivanju njihovih funkcija, aktivno sudjeluju u rjesavanju razvojnih problema
djece. Sudjeluju u unapredivanju odgojno obrazovno rada skole u cjelini. Strucni suradnici mogubiti razliitog profila: pedagozi, psiholozi, ljekari, specijalni pedagozi, socijalni radnici i dr.)
18. Roditelji
Jacanje roditeljskih kompetencija u oblasti razvoja, odgoja i obrazovanja djetetazahtijeva kontinuiranu i intenzivnu afirmaciju roditeljske uloge, programiranu edukaciju roditeljai koristenje svih potencijala medu roditeljima.
Ostavrivanje ciljeva na podrucju jacanja roditeljskih kompetencija moguce je natemelju unaprijed pripremljenih i osmisljenih programa. Spomenuti programi mogu biti ufunkciji: razvoja svijeti o vaznosti roditeljske uloge u odgoju i obrazovanju, informiranja i strucne pomoci roditeljima u razvoju odgoja i obrazovanja vlastitog djeteta, stjecanje znanja i vjestina vaznih za pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djecjih
potreba, osposobljavanje roditelja za jace angaziranje u programima, drustvenim zbivanjima i
akcijama te raspravama veznih za djecu i poticanje njihovog razvoja.
Programi jacanja roditeljskih kompetencija mogu se odnositi na slijedece oblasti: zastitu i unapredivanje zdravlja djeteta,
zastitu prava djeteta, obiteljskog i skolskog odgoja i obarzovanja, odogoja i razvoja talentirane djece, snalazenje i funkcioniranje djece sa posebnim potrebama u posebnim zivotnim situacijama, odgoja i poticanja djece sa faktorima rizika, rehabilitacije i integracije hospitalizirane djece u redovne tijekove odgoja i obrazovanja.
21
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
22/27
19. Organizacija nastave i strategije uenja
Organizacija nastave i strategije uenja
Nastava proizilazi iz naprijed spomenutih ciljeva koncepcije osnovne kole. Temelji se nasljedeim nastavnim principima:
individualizacije, racionalizacije, aktualnosti, znanstvenosti, sistematicnosti, postupnosti, povezanosti teorije sa praksom.
Organizacione forme obuhvataju etape, oblike, metode, sredstva, tehniku i tehnologijunastavnog rada. Od oblika e se dati prioritet individualiziranim oblicima rada (programirananastava, algoritmizacija uenja, problemska nastava, nastava otkrivanja, doivljajna nastava...),grupnim oblicima rada (tandem, rad u malim grupama, rad u velikim grupama) i u manjoj mjerifrontalnom obliku. U primjeni metoda e dominirati polimetodizam i metode u kojima ueniciaktivno sudjelovati u nastavnoj spoznaji. Tu se misli na interakciju razliitih metoda i metodikihpostupaka te vrsta komunikacija.
Naputaju se strategije uenja i pouavanja svojstvene frontalnom radu i jednosmjernomkomuniciranju u razredu a u mjesto njih dolaze strategije problemskog uenja, uenja putemotkria, integrativnog uenja, akcelerativnog uenja, uenje softverskih paketa i istraiovako
uenje. Sve strategije polaze od uenikovih specifinih sposobnosti i njegovih drugih bitnihkvaliteta znaajnih za razvoj u konkretnom nastavnom podruju. Strategije nastavnika trebaju dabudu komplementarne sa spomenutim strategijama uenika i da se ogledaju u stvaranjudemokratske klime za ugodno i efikasno uenje. Nastavnik naputa strategije predavanja,davanja gotovih znanja i razvija strategije koordiniranja, voenja , usmjeravanja, poticanja,motiviranja i davanja povratnih. informacija.
20. Otvorenost kole:
a) prema roditeljima,
U novoj koncepciji kole pojaava se uloga roditelja, a kole se obvezuju da izrade programepartnerstva. Roditelji imaju znaajni udio u cjelokupnom javnom ivotu kole i njenomupravljanju.
b) prema zajednici
22
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
23/27
Sobzirom da se dijete odgaja i obrazuje za zivot u zajednici nuzno je ukljucivanje skole udrustvene tijekove i zivot zajednice. Isto tako drustvena zajednica treba promisljati mjesto iulogu skole te shvatiti da bez razumijevanja i ispravnog stava prema skoli ona gubi glavnupolugu vlastitog razvoja.
21. Vrednovanje odgojno obrazovnog radaVrednovanje odgojno obrazovnog rada obuhvata ocjenu rada:1. skole,2. nastavnika i3. ucenika.
Koncepcija insistira na jasnoci odgovora na slijedeca pitanja: Sto ce se ocjenjivati? Kako ce se ocjenjivati? Tko ce ocjenjivati?Takoder je potrebita racionalizacija vrednovanja koja ce ukljucivati internu i eksternu
ocjenu.
21.1. Zahtjevi za ocjenjivanje ucenika Objektivnost,
Pouzdanost, Osjetljivost, Prognosticnost, Ekonomicnost, Kontinuiranost, Usporedivost.
Ocjenjivanje uenika je jedna od najdelikatnijih komponenti obrazovnog procesa koja uznaajnoj mjeri odreuje kvalitet obrazovanja. Za razvoj kvaliteta potrebno je:
definirati kriterije ocjenjivanja (standarde obrazovnih postignua), razviti novu koncepciju ocjenjivanja, zasnovanu na obrazovnim standardima i na
formativnom ocjenjivanju, u kojoj je naglasak na informativnoj, instruktivnoj irazvojno- motivacionoj funkciji ocjenjivanja,
razviti razliite modele i tehnike ocjenjivanja (npr. analitiko, portfolio,participativno, projektivno, testovno, proizvodi i vjetine, usmena demonstracija, isl.) ,
razvijati sposobnosti uenika za samoocjenjivanje.
23
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
24/27
Kvalitet nastavnog osoblja i nastavnog programa, kvalitet okoline u kojoj se izvodi uenjei kvalitet procesa uenja moraju dovesti do kvaliteta uenikih postignua.
Kvalitet uenikih postignua podrazumijeva: garantirano usvajanje bazinih znanja , vjetina, kompetencija i vrijednosti; sposobnosti uenika da koriste ova postignua u nastavku svog obrazovanja, ali i u ivotu; relevantnost usvojenog znanja, vjetina, kompetencija i vrijednosti za sociokulturni
kontekst u kome uenici ive.
Uskladiti sistem ocjenjivanja sa najrelevantnijim postavkama koncepcije:
principi, ishodi uenja, standardi,
organizacija nastave i strategije uenja.
21.2. Prelazak u naredni razred
Ukoliko uenik ne uspijeva zadovoljiti minimalne standarde, kola je dunasainiti individualni program nadoknaivanja zaostatka u uenju kako bi dijete ostvarilodefinirani minimum.
Uenik zakljuno sa petim razredom osnovne koli ne ponavlja razred. Poslije petograzreda ucenik ima mogucnost da polaze popravni ispit.
22. Institucije za podrku
Ministarstva odgoja i obrazovanja Pedagoki zavodi / Zavodi za kolstvo Centri za profesionalni razvoj i usavravanje Agencije Sveucilista
23. Financiranje
Osniva kole i zupanija ukoliko nije osnivac osiguravaju sredstva potrebna za rad kole.Finansiranje kole vri se po kriterijumima, koji u osnovici imaju model finansiranja po ueniku.kola moe sticati prihode i prodajom svojih usluga i proizvoda koje uenici proizvedu u okvirukolskih aktivnosti.Kako je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno, na dravnom nivou bi trebalo financiratisljedee :
24
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
25/27
implementaciju standarda u obrazovanju, koji se tiu usvojene zajednike jezgre nastavnihplanova i programa, rada tijela za njihovu uspostavu, praenje i razvoj, kao i obukunastavnika;
nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu djece sa posebnim potrebama ( invalidna ihendikepirana djeca, talentirana djeca , djeca povratnika i pripadnika nacionalnih manjina,
programi na materinjem jeziku za djecu naih graana u inozemstvu ); obrazovne programe koji afirmiraju razliitosti i specifinosti kultura, jezika i religija u naoj
zemlji; programe za borbu protiv svih oblika zlouporabe djece i omladine; programe prevencije ovisnosti kod djece i mladih, uspostavu informacionog sistema u obrazovanju.
25
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
26/27
Izvori
1. Dokument (2003.), Zajednika strategija za modernizaciju osnovnog i opeg srednjegobrazovanja u BiH, Bijeli papir, EC-TAER, Sarajevo, BiH
2. Marsh, J. C.(1994.), Kurikulum, Educa, Zagreb
3. Dokument (2001.), Knjiga promjena; Ministarstvo prosvjete i nauke Republike CrneGore
4. Dokument (2003.), Program obuke strunjaka za razvoj NPP: osnovno i ope srednjeobrazovanje u BiH, Prirunik za obuku faza 1., UNESCO IBEseminar 1.
5. Dokument ( 2003.), Program obuke strunjaka za razvoj NPP: osnovno i ope srednjeobrazovanje u BiH, Prirunik za obuku faza 1., UNESCO - IBEseminar 2.
6. Informacija (2000), kolstvo u Evropi i svijetu Stanje i tendencije razvoja u nekimzemljama,FMONKS, Sarajevo
7. Marenti, (2003.), Psihologija uenje i poduavanje, DSZ, LjubljanaPoarnik, B.
8. Dokument (2002.), Reforma obrazovanja- poruka graanima BiH, Ministarstvaobrazovanja u BiH u suradnji sa Meunarodnom zajednicom
9. Dokument (2003.), Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Slubeniglasnik BiH 18/03
10. Dokument (1998.), Strategija i koncepcija promjena u sistemu vaspitanja i obrazovanja u
Ministarstvo prosvjete, Banja Luka11. Dokument (2002.), Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Ministarstvo prosvjete RS,Banja Luka
12. Dokument (2003.), Srednjorona razvojna strategija BiH (PRSP) 2003-2007, Vijeeministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada RS, Ured KoordinatoraBiH za PRSP
13. CD (2001.), World data on education, International Bureau of Education, IV Ed.,UNESCO
14. Delors, J. (1996.), Uenje blago u nama, Educa, Zagreb,
15. Slatina, M. ( 2003.), Akceleracijom do "kole po mjeri uenika" (prilog razmiljanju
novom modelu kole), Sarajevo16. Terhart, E. (1998. ), Metode pouavanja i uenja, Educa, Zagreb
26
-
7/28/2019 Koncepcija Devetogodisnje Osnovne Skole
27/27
Sadrzaj
Uvod .31. Pristup koncepciji 4
2.Temeljni principi na kojima pociva koncepcija.43. Svrha odgoja i obrazovanja .54. Rezultati uenja .85. Vrste osnovnih kola .9
6. Struktura i strategija prelaska na devetogodinji odgoj i obrazovanje ..97. Dinamika uvoenja promjena ..118. Standardiziranje 119. Ucenici 12
10. Programi odgojno obrazovnog rada u osnovnoj koli 1311. Nastavni plan i program (kurikulum) .13
12. Odgojno obrazovne oblasti 1513. Vrste nastavnih predmeta 16
14. Nastavni plan 1615. Okvirni nastavni kalendar iorganizacija nastavnog sata 18
16. Meupredmetna povezanost 18
17. Nastavnici i struni suradnici 1818. Roditelji 19
19. Organizacija nastave i strategije uenja . 2020. Otvorenost kole .
2121. Vrednovanje odgojno obrazovnog rada ..21
22. Institucije za podrku 2323. Financiranje 23
Izvori ..25