Dokumenti RSK02

5/20/2018 Dokumenti RSK02

1/414

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.DOKUMENTI

Knjiga 2.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBAU REPUBLICI HRVATSKOJ (1990.-1991.)


2/414

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTIKNJIGA 2.

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIAHrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 1.

NakladnikHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb

Hrvatski institut za povijest Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod

Za nakladnika:Dr. sc. Ante Nazor

Dr. sc. Mato Artukovi}

Urednik:Mate Rupi}, prof.

Recenzenti:Prof. dr. sc. Ozren @unecDr. sc. Zdenko Radeli}

Suradnici:Julija Barun~i}, prof.

Ivan Brigovi}, prof.Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.

@eljka Kri`e, prof.An|ela Ljubas, mr. sc.

Josipa Maras Kraljevi}, prof.Natko Martini} Jer~i}, prof.

Ivan Rado{, prof.Slaven Ru`i}, prof.Janja Sekula, prof.

Domagoj [tefan~i}, prof.Ilija Vu~ur, prof.

Lektorica:Julija Barun~i}, prof.

Izrada kazala:Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.

Prijepis:Indira Alpeza

Priprema za tisak:Kolumna d.o.o.

TisakTiskara Rim

Naklada500 primjeraka


3/414

REPUBLIKA HRVATSKAI DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTIKnjiga 2.

DOKUMENTI INSTITUCIJAPOBUNJENIH SRBA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

(1990.-1991.)

Zagreb Slavonski Brod 2007.


4/414


5/414

V

SADR@AJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

1. 1990., sije~anj 27., Donji Lapac Govor Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpskedemokratske stranke, nad jamom Kuk u Donjem Lapcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2. 1990., velja~a 17., Knin Programski ciljevi Srpske demokratske stranke i rezolucija oKosovu, usvojeni na osniva~kom skupu u Kninu 17. velja~e 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3. 1990., velja~a 20., [ibenik Pismo Jovana Ra{kovi}a, predsjednika SDS-a, Franji Tu|manu,predsjedniku HDZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

4. 1990., velja~a 28., Knin Protest Op}inskog vije}a Saveza sindikata Hrvatske na zaklju~keSabora HDZ-a u kojima vidi zahtjeve za zamjenu SR Hrvatske novom NezavisnomDr`avom Hrvatskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

5. 1990., travanj 10., Plavno Program Srpske demokratske stranke za gospodarski razvojJugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

6. 1990., travanj 14., Knin Govor Jovana Opa~i}a na predizbornom mitingu SDS-a uKninu 14. travnja 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

7. 1990., svibanj 23., Knin Izvod iz zapisnika s 1. zajedni~ke sjednice vije}a Skup{tineop}ine Knin na kojoj je dr. Milan Babi} izabran za predsjednika Skup{tine op}ine . . . . . . . . . 23

8. 1990., lipanj 6., Knin Rje{enje o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnuodbranu Skup{tine op}ine Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

9. 1990., lipanj 16., Smokovi} Iz govora predstavnika Srpske demokratske stranke naosniva~kom skupu Mjesnog odbora u Smokovi}u kod Zadra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

10. 1990., lipanj 23., Kula Atlagi} Govori predstavnika Srpske demokratske stranke na

osnivanju Mjesnog odbora stranke u Kuli Atlagi} kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3011. 1990., srpanj 1., Kosovo (kod Knina) Stenogrami govora srpskih ~elnika na proslavi kodcrkve Lazarica u Kosovu, gdje je progla{eno osnivanje Zajednice op}ina Sjeverna Dalmacijai Lika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

12. 1990., srpanj 3., Knin Zapisnik 1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tineZajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

13. 1991., srpanj 6., Knin Stenogram govora dr. Milana Babi}a, Du{ana Zelembabe iJovana Ra{kovi}a prilikom rasprave o amandmanima na Ustav Republike Hrvatske . . . . . . . . 36

14. 1990., srpanj 17., Dvor Odluka o pristupanju op}ine Dvor Zajednici op}ina Sjeverne

Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3815. 1990., srpanj 25., Srb Zapisnik osniva~kog zasjedanja Srpskog sabora u Srbu . . . . . . . . . . . 39

16. 1990., srpanj 25., Srb Izjave vodstva krajinskih Srba nakon skupa u Srbu i dono{enjaDeklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44


6/414

17. 1991., srpanj 26., Knin Stenogram izjava vodstva pobunjenih Srba nakon dono{enjaDeklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

18. 1991., srpanj 31., Knin Zapisnik 1. sjednice Srpskog nacionalnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . 47

19. 1990., kolovoz 18., Knin Zapisnik 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine

op}ine Knin na kojoj je razmatrana dru{tveno-politi~ka situacija vezana uz po~etak balvanrevolucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

20. 1990., kolovoz 28., Slunj Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskojautonomiji na podru~ju op}ine Slunj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

21. 1990., rujan 2., Ba~ki Gra~ac Zapisnik Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskojautonomiji u Ba~kom Gra~acu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

22. 1990., rujan 2., Gra~ac Prilog izvje{}u Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskojautonomiji u op}ini Gra~ac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

23. 1990., rujan 3., Karlovac Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj

autonomiji u op}ini Karlovac, te zapisnik na glasa~kom mjestu Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . 6124. 1990., rujan 3., Vojni} Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji

u op}ini Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

25. 1990., rujan 8., Bjelovar Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o kulturnojautonomiji Srba u Hrvatskoj na podru~ju op}ine Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

26. 1990., rujan 10., Donji Lapac Stenogram izvje{}a dopisnika RTB-a o pregovorimahrvatskih predstavnika i vodstva pobunjenih Srba u Donjem Lapcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

27. 1990., rujan 12., Bolman Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskojautonomiji u op}ini Beli Manastir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

28. 1990., rujan 14., Novi Sad Zapisnik i izvje{}e Organizacionog odbora za izja{njavanjegra|ana Novog Sada o autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

29. 1990., rujan 24. Mi{ljenje Pravne komisije Srpskog nacionalnog vije}a u svezi nacrtaUstava Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

30. 1990., rujan 26., Zagreb Izlaganje dr. sc. Vase Predojevi}a o aktualnim problemimadjelovanja komunista i OSK u 5. vojnoj oblasti na sjednici Predsjedni{tva Komiteta SKJu JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

31. 1990., rujan 30., Srb Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja srpskognaroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

32. 1990., rujan 30., Srb Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja u Jugoslavijio autonomiji srpskog naroda u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

33. 1990., rujan 30., Srb Zaklju~ak Srpskog nacionalnog vije}a o usvajanju izvje{}a Centralnekomisije o provo|enju izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

34. 1990., rujan 30., Srb Srpsko nacionalno vije}e progla{ava autonomiju srpskog naroda uHrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

35. 1990., rujan 30., Srb Poziv Srpskog nacionalnog vije}a srpskom narodu da se oduprehrvatskoj vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

36. 1990., listopad 2., Sila{ Pismo mjesnih odbora SDS-a u isto~noj Slavoniji vodstvu

Jugoslavije i Srbije o teroru nad Srbima u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8637. 1990., listopad 5., Knin Obavijest Predsjedni{tva SO Knin Saboru, Vladi i MUP-u

Republike Hrvatske da nisu spremni primiti niti jednog predstavnika iz Hrvatske udelegaciju SFRJ koja }e obi}i krizna podru~ja u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

VI


7/414

38. 1990., listopad 9., Knin Stavovi i ocjene Izvr{nog vije}a SO Knin o politi~koj situaciji uRepublici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

39. 1990., listopad 26., Zagreb Tu`ba Jugoslavenske samostalne demokratske stranke protivHrvatske upu}ena Raselovom sudu zbog teku}e genocidne prakse i pripreme genocida

velikih razmjera nad srpskim narodom u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8940. 1990., studeni 7., Knin Zahtjev SO Knin Vladi Republike Hrvatske za suglasnost priosnivanju Op}inskog sekretarijata za unutarnje poslove Knin radi poljuljanog povjerenjasrpskog naroda u namjere hrvatske vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

41. 1990., studeni 12., Gra~ac Izvje{}e [umskog gospodarstva Lika OOUR Gra~ac SOGra~ac o barikadama koje su postavili Srbi iz Mazina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

42. 1990., studeni 15., Knin Poziv Op}inskog sindikalnog vije}a Knin radni~koj klasiHrvatske da ne prihvati bezumnu odluku Vlade RH da 29. i 30. studeni 1990. buduradni dani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

43. 1990., studeni 16., Vrhovine Odluka o raspisivanju referenduma MZ Vrhovine zaizdvajanje MZ iz op}ine Oto~ac i priklju~enje op}ini Titova Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

44. 1990., prosinac 3., Gra~ac Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Gra~ac Srpskom nacionalnomvije}u da osnuje poduze}e Srpske {ume radi raspolaganja i upravljanja {umskimbogatstvom na podru~ju gdje `ivi ve}insko srpsko stanovni{tvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

45. 1990., prosinac 9., Vrhovine Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma o izdvajanjuMZ Vrhovine iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Titova Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

46. 1990., prosinac 13., Knin Nacrt Statuta Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . 110

47. 1990., prosinac 14., Vrhovine Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma o

izdvajanju 16 mjesnih zajednica iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Korenica . . . . . . . . . 11348. 1990., prosinac 19., Kostajnica Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina

Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

49. 1990., prosinac 19., Knin Prijedlog odluke Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tinaSjeverna Dalmacija i Lika o provo|enju Statuta SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

50. 1990., prosinac 20., Gra~ac Zaklju~ak SO Gra~ac kojim se daje suglasnost za izdvajanje15 mjesnih zajednica iz op}ine Gospi} i pripajanje istih op}ini Gra~ac . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

51. 1990., prosinac 20., Velika Gradusa Zapisnik o glasovanju i odluci o izdvajanju MZVelika Gradusa iz op}ine Sisak i pripajanju op}ini Petrinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

52. 1990., prosinac 21., Knin Statut Srpske autonomne oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . 120

53. 1990., prosinac 27., Donji Lapac Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Donji Lapac Izvr{nomvije}u SAO Krajine za osnivanje javnog poduze}a za gospodarenje {umama na srpskometni~kom podru~ju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

54. 1991., sije~anj 13., Oku~ani Odluka Mjesne zajednice Oku~ani o raspisivanjureferenduma za odcjepljenje od op}ine Nova Gradi{ka i priklju~enje op}ini Pakrac . . . . . . . 125

55. 1991., sije~anj 21., Knin Zamolba Srpskog nacionalnog vije}a Slobodanu Milo{evi}u dau svezi s razmjenom mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa me|u jugoslavenskim narodima

primi delegaciju Vije}a koja }e mu iznijeti zahtjeve srpskog naroda koji `ivi na podru~juRepublike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

56. 1991., sije~anj 29., [ibenik Poziv na sastanak Glavnog odbora Srpske demokratskestranke na kojemu }e se raspravljati o aktualnim politi~kim prilikama u Hrvatskoj i

VII


8/414

Jugoslaviji, mogu}em raspletu krize i na~inu organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj, teorganizacijska pitanja SDS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

57. 1991., velja~a 3., Lipik Program rada Srpske demokratske stranke Slavonije i Baranje . . . . 132

58. 1991., velja~a 15., Titova Korenica Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Titova Korenica saveznim,

vojnim i republi~kim vlastima za povla~enje jedinica MUP-a Hrvatske s podru~ja op}ine, aukoliko se zahtjev ne ostvari prijete oruànim sukobom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

59. 1991., velja~a 22., Pakrac Odluka SO Pakrac o pristupanju op}ine Pakrac SAO Krajini 136

60. 1991., velja~a 22., Pakrac Zaklju~ak SO Pakrac o preimenovanju PU Pakrac u OSUPPakrac i stavljanje istog pod neposrednu upravu SUP-a SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 137

61. 1991., velja~a 24., Orolik Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma MZ Orolik orezultatima glasovanja za izdvajanje MZ Orolik iz op}ine Vinkovci i priklju~enje op}iniVukovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

62. 1991., velja~a 26. Deklaracija Nacionalnog vije}a o suverenoj autonomiji srpskog naroda

Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13963. 1991., velja~a 28., Knin Rezolucija Srpskog nacionalnog vije}a i Izvr{nog vije}a SAO

Krajine o razdruìvanju Republike Hrvatske i SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

64. 1991., velja~a 28., Knin Nacrt Odluke SO Knin o prekidu uplata poreza na prometproizvoda i usluga prema ra~unima Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

65. 1991., oùjak 2., Gra~ac Zahtjev Izvr{nog vije}a SAO Krajine Vladi i MUP-uRepublike Hrvatske za povla~enje snaga MUP-a s podru~ja op}ine Pakrac . . . . . . . . . . . . . . 143

66. 1991., oùjak 10., Ivanica Stenogram govora na osniva~kom skupu ogranka Srpske

demokratske stranke za Dubrovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14467. 1991., oùjak 18., Knin Statutarna odluka Skup{tine SAO Krajine kojom se SAOKrajina progla{ava autonomnom oblasti u sastavu SFRJ, a iz Statuta se bri{u sve rije~i usvezi s Republikom Hrvatskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151

68. 1991., oùjak 18., Knin Odluka Skup{tine SAO Krajine kojom se na podru~ju SAOKrajine primjenjuju savezni propisi i propisi SAO Krajine, a propisi Republike Hrvatskeprimjenjuju se samo kao pravna pravila i to ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima iStatutom SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

69. 1991., oùjak 18., Knin Odluka SO Knin o objedinjavanju Slu`be dru{tvenogknjigovodstva na podru~ju SAO Krajine kao jedinstvene slu`be sa sjedi{tem u Kninu . . . . 153

70. 1991., oùjak 21., [ibenik Zapisnik sastanka Regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju iBaranju na kojemu je razmatrano izvje{}e o sastanku delegacije SDS-a s predsjednikomRH dr. Franjom Tu|manom, politi~koj situaciji te daljnjim pregovorima s predstavnicimaVlade RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

71. 1991., oùjak 31., Kostajnica Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}inaSjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

72. 1991., travanj 1., Vrginmost Odluka SO Vrginmost o odvajanju od Republike Hrvatske . 157

73. 1991., travanj 1., Titova Korenica Zapovijed Izvr{nog vije}a SAO Krajine za

mobilizaciju TO radi za{tite teritorijalnog integriteta, te zahtjev Vladi Republike Srbije dasnage MUP-a Srbije pruè pomo} SUP-u Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158

74. 1991., travanj 1., Titova Korenica Zahtjev Izvr{nog vije}a SAO Krajine saveznimorganima da se izvr{i odluka Predsjedni{tva SFRJ o povla~enju snaga MUP-a tzv.

VIII


9/414

Republike Hrvatske s teritorija SAO Krajine te oslobode svi njeni pripadnici zarobljeniu akciji MUP-a RH na Plitvicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159

75. 1991., travanj 1., Titova Korenica Odluka Izvr{nog vije}a SAO Krajine oprisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

76. 1991., travanj 2., Knin Ocjene i zaklju~ci Izvr{nog vije}a SO Knin o trenutnoj politi~ko-sigurnosnoj situaciji; daje se puna potpora Odluci o prisajedinjenju Krajine RepubliciSrbiji te traì od saveznih organa za{tita i garancija za sigurnost srpskog naroda u Krajini iHrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

77. 1991., travanj 9., Beograd Deklaracija Srpskog nacionalnog saveta o srpskomnacionalnom jedinstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162

78. 1991., travanj 17., Knin Odluka SO Knin o izmjeni Statuta SAO Krajine u svezikonstituiranja Skup{tine SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

79. 1991., travanj 30., Knin Odluka Skup{tine SAO Krajine o raspisivanju referenduma za

prisajedinjenje Krajine Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji s onima koji je èle o~uvati 16680. 1991., travanj 30. Rje{enje Skup{tine SAO Krajine o imenovanju Centralne komisije za

provo|enje referenduma o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku uJugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

81. 1991., svibanj po~etak, Gra~ac Proglas Komisije za provo|enje referenduma op}ineGra~ac o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168

82. 1991., svibanj 5., Knin Rje{enje Centralne komisije za provo|enje referenduma oimenovanju op}inskih komisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

83. 1991., svibanj 14., Knin Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma SAOKrajine o rezultatima referenduma za priklju~enje SAO Krajine Republici Srbiji iostanak u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172

84. 1991., svibanj 21., Kostajnica Proglas SO Kostajnica da 30. svibanj ne prihva}a kaopraznik i dan hrvatske dràvnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178

85. 1991., svibanj 29., Knin Odluka Skup{tine SAO Krajine o progla{enju Statuta SAOKrajine ustavnim zakonom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178

86. 1991., svibanj 29., Knin Ukaz o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni ustavnogzakona SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

87. 1991., lipanj 24., Banja Luka Ugovor o suradnji SAO Krajine i Zajednice op{tinaBosanske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181

88. 1991., lipanj 24., Dvor Ultimatum Izvr{nog vije}a SO Dvor na Uni MUP-u RepublikeHrvatske da povu~e policijsku postaju iz Kozibroda jer }e ju ina~e uklonitisamoorganizovani narod oruànom akcijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

89. 1991., lipanj 25., Borovo Selo Odluka Velike narodne skup{tine Srba iz Slavonije,Baranje i Zapadnog Srema o polo aju srpskog naroda u jugoslavenskoj dràvnoj zajednici . . 184

90. 1991., lipanj 27., Bosansko Grahovo Zapisnik 1. zajedni~ke sjednice Skup{tine SAOKrajine i Zajednice op{tina Bosanske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185

91. 1991., srpanj 1., Knin Zapisnik 1. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192

92. 1991., srpanj 1., Glina Odluka Ratnog predsjedni{tva SO Glina o progla{enju ratnogstanja na podru~ju op}ine Glina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

IX


10/414

93. 1991., srpanj 30., Vojni} Odluka Predsjedni{tva SO Vojni} o preimenovanju Policijskestanice Vojni} u Stanicu javne bezbednosti Vojni} i ulasku iste u sastav SUP-aSAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196

94. 1991., kolovoz 1., Knin Zapisnik 2. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197

95. 1991., kolovoz 9., Knin Zapisnik 3. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20396. 1991., kolovoz 20. Zapisnik 4. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

97. 1991., kolovoz 22., Knin Odluka Predsjedni{tva SO Knin o izmjeni i dopuni Odlukeo pripajanju op}ini Knin mjesnih zajednica s podru~ja op}ina Drni{, Sinj i [ibenik . . . . . . . 208

98. 1991., kolovoz 24., Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke kojim se novo vodstvoobra~unava s Jovanom Ra{kovi}em i njegovim istomi{ljenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

99. 1991., rujan 1., Beli Manastir Odluka Izvr{nog saveta SO Beli Manastir o prestankuradnog odnosa i zabrani povratka i ostanka u Baranji svima onima koji su se nalazili uOruànim snagama Republike Hrvatske i onima koji su im pomagali, kao i ~lanovima

njihove uè obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210100.1991., rujan 5., Knin Zapisnik 5. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

101.1991., rujan 5., Bribirske Mostine Zaklju~ci sa sastanka mjesnih zajednica skradinskogzale|a o prekidu neprijateljstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220

102.1991., rujan 18., Knin Zapisnik 6. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

103.1991., rujan 25., Beli Manastir Ustavni zakon Srpske oblasti Slavonija, Baranja iZapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225

104.1991., listopad 2., Dalj Odluka Vlade Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem

o privremenom prelasku imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinuSrpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229

105.1991., listopad 2., Oku~ani Odluka Srpskog nacionalnog vije}a SAO Zapadna Slavonijada se ne smije dirati imovina Jose Dumen~i}a i Kate Smol~i} iz Gornjih Bogi}evaca . . . . . . 230

106.1991., listopad 7., Knin Zapisnik 7. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . 231

107.1991., listopad 16., Knin Zapisnik 8. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 233

108.1991., listopad 18. Tekst izlaganja potpredsjednika SFRJ Branka Kosti}a na konferencijio Jugoslaviji u Haagu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241

109.1991., listopad 19., Glina Priop}enje za javnost sa sastanka Kluba poslanika Banije i

Korduna u Skup{tini SAO Krajine povodom sukoba u Srpskoj demokratskoj stranci ivodstvu krajinskih Srba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244

110.1991., listopad 22., Beograd Stavovi Predsjedni{tva SFRJ za razrje{enje dràvno-politi~kekrize u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246

111.1991., listopad 26., Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 248

112.1991., listopad 29., Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . 255

113.1991., studeni 1., Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . 256

114.1991., studeni 6., Knin Zapisnik 12. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . 258

115.1991., studeni 8., Knin Zapisnik 13. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . 264116.1991., studeni 9., Korenica Zahtjev Ratnog predsjedni{tva SO Korenica Saveznom

sekretarijatu za narodnu odbranu da se Vlado Trifunovi} proglasi zlo~incem zbog predajegarnizona u Vara`dinu bez borbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

X


11/414

117.1991., studeni 12., Vrhovine Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva Zajednice mjesnihzajednica Vrhovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268

118.1991., studeni 13., Pla{ki Pismo predsjednika SO Pla{ki Rudolfu [peharu, na~elnikuop}ine Ogulin, nakon {to su Srbi iz Pla{kog okupirali Saborsko te dio Hrvata pobili, a dioprotjerali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270

119.1991., studeni 14., Benkovac Ovla{tenje SO Benkovac UTP-u Kotarac da u suradnji sJNA demontiraju i odvezu ugostiteljsku opremu motela Maslenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270

120.1991., studeni 18., Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 272

121.1991., studeni 23., Benkovac Izvod iz razgovora Vojislava [e{elja s vojnim vodstvompobunjenih Srba u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275

122.1991., studeni 25., Petrinja Odobrenje SO Petrinja jedinici @eljka Ra`njatovi}a Arkanada sudjeluje u borbama u Petrinji pod komandom 2. mtb JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279

123.1991., studeni 30., Knin Zapisnik 15. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 280

124.1991., studeni, Knin Izvje{}e o radu Vlade SAO Krajine od srpnja do studenoga 1991. 286125.1991., prosinac 7., Knin Zapisnik 16. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 290

126.1991., prosinac 8., Oku~ani Zapis episkopa banatskog Atanasija i slavonskog Lukijanaprilikom posjeta Oku~anima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295

127.1991., prosinac 9., Beograd Iz stenograma sastanka ~lanova krnjeg Predsjedni{tva SFRJs predstavnicima Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojemu se raspravljalo odolasku snaga UN-a na ratom okupirano podru~je Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . 296

128.1991., prosinac 12., Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . 351

129.1991., prosinac 18., Knin Zapisnik 18. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . 354

130.1991., prosinac 19. Odluka Skup{tine SAO Krajine, Velike narodne skup{tine Srpskeoblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tine SAO Zapadna Slavonija oprogla{enju Ustava Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356

131.1991., prosinac 19. Odluka Skup{tine SAO Krajine, Velike narodne skup{tine Srpskeoblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tine SAO Zapadna Slavonija oprogla{enju ustavnog zakona za provo|enje Ustava Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 376

132.1991., prosinac 24. Odluka Narodne skup{tine SAO Zapadna Slavonija o pripajanjuSAO Zapadna Slavonija Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378

133.1991., prosinac 24., Mogori} Odluka MZ Mogori} o prihva}anju inicijative za osnivanje

op}ine Medak Isto~ni Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379134.1991., prosinac 31., Knin Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . 380

Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385

Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394

XI


12/414


13/414

PREDGOVOR

Knjiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (1990.-1991.)druga je knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat1990.-1995. Dokumentipo~eo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijskicentar Domovinskog rata (dalje Centar). Za razliku od prve knjige iz serije (Oruàna pobunaSrba u Hrvatskoj i agresija Oruànih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku

Hrvatsku 1990.-1991.), u kojoj su predstavljeni dokumenti vojne provenijencije, u ovoj knjiziuglavnom su predstavljeni dokumenti paradràvnih i politi~kih ustanova pobunjenih Srba uRepublici Hrvatskoj iz 1990. i 1991. njihove Skup{tine, Vlade, dokumenti pojedinihministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politi~kih stranaka iudruga. Predstavljeni dokumenti ve}im dijelom pripadaju djelomi~no prikupljenom isre|enom arhivskom gradivu tzv. Republike Srpske Krajine (SAO Krajine), koje se ~uva uCentru (gradivo preuzeto krajem 2005. od Hrvatskog dràvnog arhiva u Zagrebu) i u drugimarhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Sadràj navedenih dokumenata trebao bipovjesni~arima i svima zainteresiranima pomo}i u razumijevanju tijeka povijesnog procesa u

Hrvatskoj po~etkom 90-ih godina pro{loga stolje}a. To je razdoblje u kojemu je politi~kovodstvo Srba u Hrvatskoj, uzdaju}i se u potporu srbijanskih politi~ara i u snagu prosrpske,komunisti~ke Jugoslavenske narodne armije, potaknulo svoje sunarodnjake na pobunu protivdemokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj, prouzro~iv{i tako stradanje i patnju brojnih gra|anaHrvatske.

Ova knjiga tiskana je u suradnji sa Hrvatskim institutom za povijest Podru`nica zapovijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda, a obuhva}a razdoblje od 27. sije~nja1990. do 31. prosinca 1991. godine. Zapo~inje govorom Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnikaSrpske demokratske stranke, nad jamom Kuk u Donjem Lapcu 27. sije~nja 1990. godine,a zavr{ava Zapisnikom s 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 31. prosinca1991. godine. Dokumenti su objavljeni vremenskim slijedom u izvornom obliku sa svimjezi~nim, stilskim i gramati~kim obilje`jima, a u pravilu su objavljeni u cijelosti. Ako je kojidio dokumenta izostavljen ili je izvornik o{te}en, to je posebno nagla{eno u bilje{kama. Radiboljega razumijevanja, uz pojedine dokumente nalaze se bilje{ke koje poja{njavaju nejasnaimena ili prezimena sudionika doga|aja ili upu}uju na neke dokumente o istom doga|ajukoji se spominje u drugim dokumentima u knjizi. Dakako, dokumenti pokazuju stajali{tenjihovih stvaratelja, odnosno autora, a za upozoriti na sve neobjektivne i neto~ne navode upredstavljenim dokumentima trebalo bi napisati posebnu knjigu komentara. No, objektivanprikaz i interpretacija navedenih dokumenata zadatak je povjesni~ara i drugih znanstvenika

koji se bave problematikom Domovinskog rata.Politi~ka kriza u Jugoslaviji je krajem 80-ih godina 20. stolje}a u{la u zavr{nu fazu. Utada{njoj Socijalisti~koj Republici Hrvatskoj javljaju se novi politi~ki pokreti, skupine istranke, a Savez komunista Jugoslavije nepovratno se raspada na 14. izvanrednom kongresu,

1


14/414

22. sije~nja 1990. godine. Srpski nacionalizam, probu|en sredinom 80-ih godina, nakonSrbije, odnosno autonomnih pokrajina Kosova i Vojvodine, te Crne Gore, po~eo se {iriti i napoliti~ku scenu u Hrvatskoj. Ve} u velja~i 1989., sukladno oprobanoj mitinga{koj taktici, uKninu je odràn protestni skup upozorenja na kojemu su kasniji nosioci pobune Srba u

Hrvatskoj optuìli hrvatsko vodstvo da, zajedno sa slovenskim, sura|uje s albanskimseparatistima. To je bio po~etak niza srpskih mitinga u Hrvatskoj na kojima su predstavniciSrba iz Hrvatske, ali i politi~ari iz Srbije, otvoreno prijetili Hrvatima i njihovim politi~kimvo|ama (Franji Tu|manu i drugima, ~ak i Ivici Ra~anu i Stipi [uvaru), te jasno dali do znanjada oni dijelove Hrvatske (otprilike do linije Virovitica Pakrac Karlovac Ogulin Karlobag) drè srpskom zemljom, koju su spremni zadràti i ratom.

Nakon demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj, odrànih u travnju i svibnju 1990.,politi~ko vodstvo Srba u Hrvatskoj je inscenirani poku{aj ubojstva jednoga od svojih aktivistau Benkovcu iskoristilo za prekid politi~kog dijaloga, objaviv{i da Srpska demokratska stranka,najutjecajnija stranka me|u Srbima u Hrvatskoj, do daljnjega prekida sve odnose s novim

Saborom SR Hrvatske. Gotovo istodobno, Jugoslavenska narodna armija (JNA) razoruàla jeteritorijalnu obranu RH (vidi Dokumenti knjiga 1.), pa se daljnji slijed doga|aja uHrvatskoj mogao predvidjeti. S obzirom na stav politi~koga vodstva Srbije i govore ve}inepoliti~kih predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji nisu htjeli prihvatiti demokratske promjene uHrvatskoj i Sloveniji, niti ponudu konfederalnog preustroja jugoslavenske federacije, postaloje jasno da se rat za koji su se pripremali JNA, te vodstva Srbije i pobunjenih Srba uHrvatskoj, mogao izbje}i samo prihva}anjem njihovih teritorijalnih pretenzija i nerealnihpoliti~kih zahtjeva. Dakako, budu}i da Hrvatska nije mogla pristati na amputaciju svogateritorija u korist stvaranja jedinstvene srpske dràve (sukladno ideji srpskih nacionalista iz 19.

stolje}a o stvaranju tzv. Velike Srbije), Srbi u Hrvatskoj po~eli su s teroristi~kim akcijama, apotom i s oruànom pobunom protiv demokratski izabrane vlasti Republike Hrvatske (ve}17. kolovoza 1990. naoruàni srpski pobunjenici i teroristi zaprije~ili su prilaze Kninu iproglasili taj doga|aj danom po~etka rata u RSK). Pobuna je u srpnju i kolovozu 1991.prerasla u otvorenu agresiju jugoslavenskih oruànih snaga (JNA i Teritorijalnih obranaSrbije, Crne Gore i BiH) i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku.

Istodobno, politi~ko vodstvo pobunjenih Srba pokrenulo je proces odcjepljenja odHrvatske: Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj (25. srpnja1990.), referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj (kolovoz rujan 1990.), progla{avanjesrpske autonomije na etni~kim i istorijskim teritorijama (30. rujna 1990.), Odluka o

osnivanju Srpske autonomne oblasti Krajina i dono{enje njezina Statuta (21. prosinca1990.), Rezolucija o razdruìvanju R. Hrvatske i SAO Krajine (28. velja~e 1991.), Odlukao prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i o ostanku u Jugoslaviji (1. travnja 1991.),referendum za prisajedinjenje Srbiji (12. svibnja 1991.), Odluka o priklju~enju SAO KrajineRepublici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji (16. svibnja 1991.), Odluka o progla{enjuRepublike Srpske Krajine (19. prosinca 1991.) u koju su do kraja prosinca u{le i ostale dvijeparadràvne (SAO) tvorevine u Hrvatskoj, i druge odluke. O provedbi toga procesa govoredokumenti predstavljeni u ovoj knjizi.

Urednik knjige:Mate Rupi}

2


15/414

AVL aktivno vojno liceAVNOJ Antifa{isti~ko vije}e narodnog

oslobo|enja Jugoslavijeb/g borbena gotovostBiH Bosna i HercegovinaDAZ Dràvni arhiv u ZadruGL gra|ansko liceHDZ Hrvatska demokratska zajednicaHE hidroelektranaHKDS Hrvatska kr{}anska demokratska

stranka

HR-HMDCDR Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rataHSP Hrvatska stranka pravaHTV Hrvatska televizijaIV izvr{no vije}e

JDSP Jugoslavenska demokratska socijalisti~kapartija

JNA Jugoslavenska narodna armijaJNIGP javno novinsko, izdava~ko i grafi~ko

poduze}eJP javno poduze}eJSDS Jugoslavenske samostalne demokratske

strankeJSL Jugoslavenska socijalisti~ka ljevicaKEBS Organizacija za europsku sigurnost i

suradnjuKOSK Komiteta organizacije Saveza

komunistaKPH Komunisti~ka partija Hrvatske

Kut. kutijaLD li~ni dohodakM.P. mjesto pe~ataMPS moralno politi~ka stabilnostMUP Ministarstvo unutarnjih poslovaMZ mjesna zajednicaNCS Narodni crkveni saborNDH Nezavisna Dràva HrvatskaNOB narodno oslobodila~ka borba

NOV narodno oslobodila~ka vojskaONO op}e narodna obranaOOSK osnovna organizacija Saveza komunistaOOUR osnovna organizacija udruènog rada

OS oruàne snageOSK organizacija Saveza komunista

OSUP op}inski Sekretarijat za unutarnjeposlove

OUN Organizacija ujedinjenih narodaOV op}insko vije}ePVL profesinalno vojno liceRSK Republika Srpska KrajinaRSUP Republi~ki sekretarijat za unutarnje

posloveRTB Radio televizija Beograd

RTV radio televizijaSAD Sjedinjene Ameri~ke DràveSAO srpska autonomna oblastSDK slu`ba dru{tvenog knjigovodstvaSDP Stranka demokratskih promjenaSDS Srpska demokratska strankaSFRJ Socijalisti~ka Federativna Republika

JugoslavijaSIV Savezno izvr{no vije}e

SIZ samoupravna interesna zajednicaSJB stanica javne bezbjednostiSJS stanica javne sigurnostiSK Savez komunistaSKD Srpsko kulturno dru{tvoSKH Savez komunista HrvatskeSKJ Savez komunista JugoslavijeSNV Srpsko nacionalno vije}eSO skup{tina op}ine

SPC Srpska pravoslavna crkvaSPO Srpski pokret obnoveSR socijalisti~ka republikaSRH Socijalisti~ka Republika HrvatskaSSH Saveza sindikata HrvatskeSSIP Savezni sekretarijat za vanjske posloveSSNO Savezni sekretarijat za narodnu obranuSSUP Savezni sekretarijat za unutarnje posloveTO Teritorijalna obrana

UN Ujedinjeni narodiUTP ugostiteljsko trgova~ko poduze}eV.E.S. vojno evidenciona specijalnostVO vojna oblast

KRATICE

3


16/414

ZAVNOH-a Zemaljsko antifa{isti~ko vije}enarodnog oslobo|enja Hrvatske

ZO zajednica op}ina@TP `eljezni~ko transportno poduze}e

4


17/414

11990., sije~anj 27.

Donji Lapac

Govor Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpske demokratske stranke, nad jamom Kuk uDonjem Lapcu

GOVOR NA KOMEMORATIVNOM SKUPUKOD JAME KUK U DONJEM LAPCU

27. januara 1990.

Draga bra}o i drage sestre,dame i gospodo,

Dragi narode,

1

Od organizatora ove na{e tu`ne sve~anosti zamoljen sam da danas, na ovom svetom mjestui na ovom krvavom razboji{tu, svojim nedostojnim glasom naru{im ovaj uzvi{eni mir izatalasam ovu metafizi~ku ti{inu, {to skriva daleke akorde i daleke svjetlosti Posljednje nade iPosljednjeg jauka... Iznad ovog mra~nog i krvavog ponora, kao i niza drugih na ovompodru~ju, pod djevoja~ki nasmijanim nebom rodne i juna~ke Like, i u danima kada je trebalokositi livade i pjevati pjesme, poko{en je, takore}i, cijeli jedan narod, i to u ime jednemonstruozne ideologije, koja je stupila na kulturnu i politi~ku scenu Evrope najprije samitom o Nad~ovjeku i parolom Bog je mrtav, da bi svoj krvavi trijumf doìvjela unacisti~kom bezumlju genocida i masovnim fabrikama smrti.

Do{li smo, danas, ovdje na dan Svetoga Save, utemeljitelja srpske kulture i Srpskepravoslavne crkve i rodona~elnika na{e hri{}anske duhovnosti da se duboko i smjernopoklonimo svetim sjenima na{ih dragih o~eva i majki, na{e mile bra}e i sestrica, i da uandjeoskom vapaju na{e nevine i nedu`ne dje~ice vapaju pred Bogom i pred dèlatom! potraìmo nove historijske puteve na{eg kolektivnog smisla, kao i nove mogu}nosti Nade.

Do{li smo da pustimo suzu nad ovim nepojamnim grobom, da opla~emo pjesmu koja nijedopjevana, da umjesto zaklane majke zapla~emo nad koljev~icom njenog, malog Jove iikonicom Svetog Djurdja, kao {to re~e pjesnik. Do{li smo da se duhovno pro~istimo iuzdignemo do neke nove Nade, do nekog novog Smisla, do neke nove snage i svjetlosti

ìvljenja. No do{li smo i da se zapitamo: {ta je to u na{oj nacionalnoj kulturi i u na{ojkolektivnoj svijesti, {to na odredjeni na~in omogu}uje na{a ~esta i masovna stradanja uhistoriji po~ev{i od Kosova 1389. do dana{njeg Kosova, od albanske Golgote, u Prvomsvjetskom ratu, do Jasenovca i Jadovna... Odgovaraju}i na ovo kompleksno kulturno-istorijsko i sociolo{ko pitanje, ~ini mi se da su sve ove na{e tragedije bile mogu}e samo zbognedovoljnog prisustva racionalne komponente u duhovnom poimanju historijskog toka ihistorijskog gibanja globalne ljudske zajednice, odnosno u na{oj nedovoljnoj prijem~ivosti zaprincip tzv. lukavstva uma na kojem se danas, manje-vi{e, temelji i cjelokupnocivilizacijsko iskustvo tehni~ki i ekonomski najrazvijenijih dru{tava modernog vremena.

Prema tome, bez obzira na visoku ontolo{ku i eti~ku vrijednost pravoslavne kulture, koja

se odlikuje beskrajnom ljubavlju prema ~ovjeku i beskrajnom {irinom ljudske du{e, mora se

5

1 Dopisano rukom.


18/414

ista}i da te vrijednosti nisu dovoljne za miran i spokojan ìvot u jednom svijetu ~istogracionalizma i utilitarizma, odnosno u svijetu koji se zasniva na lukavstvu uma i mr`nji, kaonjegovom naj~e{}em moralnom derivatu. Zahvaljuju}i ovoj bezdu{noj i hladnojracionalisti~koj ideji, koja je filozofski ~vrsto utemeljena za zemlju, i koja nikada ne}e mo}i

da dodirne Nebo i Vje~nost, bila je i mogu}a takva stravi~na instrumentalizacija ljudskeli~nosti, koja je ~ovjeka pretvorila u najobi~niju ma{inu, a, vrlo ~esto, i u ma{inu za ubijanje.îni mi se da ove ~injenice moramo biti svjesni danas, vi{e nego ikada ranije, jer bi svakonjeno ignorisanje moglo da bude veoma fatalno za na{u li~nu i kolektivnu sudbinu.

@ive}i, dakle, u jednom realnom historijskom vremenu, mi smo obavezni respektovatikako zakone Neba i zakone Vje~nosti, tako isto i zakone Zemlje, za koju smo ~vrsto vezanisvojim ìvotima, svojim pjesmama, ljubavima i svojim nadanjima. Drugim rije~ima, iparafraziraju}i Dostojevskog, èlim da kaèm da ni jedan visoki ljudski ideal nije vrijedan nisamo jedne jedine suzice nevinog djeteta! A koliko li je, tek, nevinih dje~jih suzica kanulopred ovim mra~nim ponorom mr`nje i zla, u zlokobnoj sjenci usta{kog noà te posljednje

svjetlosti prije stra{ne no}i...Stravi~ni vrisak ôvjeka pred crnim grotlom bezdanih jama jeste, uistinu, smaknu}e

Ljepote i smaknu}e Smisla, jeste velika i stra{na Opomena, koja se nikada ne smije zaboraviti!Zbog toga, u~inimo sve da mra~na utroba tih bezdanih jama, sa svetim prahom na{e patnjei na{ega bola, postane na{a najve}a, najljep{a i najbolnija svjetlost, a same te jame da postanuna{a najve}a svetili{ta i hramovi za na{e najusrdnije molitve upu}ene Bogu.

I, danas, dok u ovom mutnom, ki{nom popodnevu, sa bolnim gr~em u du{i, stojimo uovom nijemom stroju ljubavi i tuge, oslu{kuju}i kako zavi~ajne ki{e jecaju vje~nu uspavankusvojoj neumrloj djeci sa ove vite{ke i ponosne krajine, poklonimo se smjerno njihovim

svjetlim sjenima, a, zatim, u ti{ini, kakva i dolikuje ovoj tu`noj sve~anosti, pro{apu}imo rije~ina{e iskrene molitve: Gospode, neka se ovakav zlo~in nikada, i nigdje, vi{e ne dogodi!Gospode, daj nam ljubavi, ali i sloge i mudrosti da se ovakva strati{ta vi{e nikada ne ponove!

A Vama, mu~enici na{i i svetitelji na{i, dajemo zavjet da }emo stalno obnavljati sje}anje naVas, jer Va{e vje~no boravi{te nije grob, ve} na{ najve}i molitveni hram. Spavajte mirno unjedrima ove herojske zemlje, jer se njenim obzorjima ponovo ori pjesma, pjesma u koju stese Vi preselili, a koju pjevaju Va{i sinovi, unuci i praunuci; pjesma sna`na, juna~ka i lirska,pjesma li~ka, kraji{ka i hajdu~ka od Senkovi}a Djurdja i Mandu{i}a Vuka, do StojanaMati}a i Opsenice Stanka...

Neka Vam je laka crna zemlja,i neka Vam je vje~na slava!J.2 Opa~i}

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2, kut. 442.

6

2Jovan.


19/414

21990., velja~a 17.

Knin

Programski ciljevi Srpske demokratske stranke i rezolucija o Kosovu, usvojeni naosniva~kom skupu u Kninu 17. velja~e 1990.

PROGRAMSKI CILJEVISRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE

Knin, 17. februara 1990.g.

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KNINAkademik prof. dr. JOVAN RA[KOVI]

J A V N O S T I

Srpska demokratska stranka smatra da se interesi srpskog naroda u Hrvatskoj mogunajbolje braniti i uspostavljati najprije op}om demokratizacijom zemlje. Zato su prihva}enaona promi{ljanja koja osnovne uvjete valjanog dru{tvenog razvoja, kao i razvoja na{eg dru{tvavide u uvjerenju da je svaka vlada odgovorna narodu i samo njemu.

Jugoslavija kre}e jednim novim i boljim putem. Istina, ona se na{la u visokim kriznimte{ko}ama. Bez radikalnih reformi u dru{tvenom ìvotu i privrednom sistemu izlaza ne moèbiti. Novi privredni sistem je sasvim dobro, barem {to se projekata ti~e, ustrojen. Reforma semora uputiti ka privrednom sistemu prave konkurencije i izgra|enog modernog trì{ta, jasnedefinicije vlasni{tva i poduzetni{tva. îni se da je mnogo va`nije, barem u ovom trenutku,uspostavljanje politi~kog poretka slobodnih izbora i pluralisti~ke, vi{estrana~ke demokracije.

Postoje}i politi~ki sistem u Jugoslaviji izgra|ivan je na dominaciji jedne partije,komunisti~ke stranke.

Komunisti~ki pokret u svijetu, pa i kod nas pokazao je sve svoje slabosti. U tom procesuse jasno izdvaja distinkcija izme|u politi~kog uspjeha i historijskog rezultata. Na dru{tvenomi politi~kom planu, komunisti~ki pokret imao je i odre|ene uspjehe. No, bez obzira na,ponekad i vrlo visoku uspje{nost, ovaj pokret je doìvio historijski krah. Ta distinkcija izme|upoliti~kog uspjeha i historijskog poraza, mislimo predstavlja osnovnu karakteristiku i

jugoslovenskog komunisti~kog pokreta. Taj pokret postaje glavna prepreka za uspostavljanjepoliti~ke demokratizacije u ovoj zemlji. Izlazak iz krize, koja je ne samo ekonomska ipoliti~ka, ve} i eti~ka vidimo u stvaranju novih partija i novih pokreta.

Odlu~ili smo se da svim gra|anima koji dijele ovo mi{ljenje i uvjerenje predloìmoosnivanje

S R P S K E D E M O K R A T S K E S T R A N K E

Na{a stranka }e se pod jednakim uvjetima i u regularnom zakonskom nadmetanju sadrugim politi~kim strankama, savezima i udruènjima, boriti za ostvarivanje svog programa,

samo i isklju~ivo, {irenjem demokratskih ideja, pridobivanjem bira~kog tijela, u~e{}em naizborima. U slu~aju uspjeha na izborima u~estvovat }emo u radu predstavni~kih tijela pa i uvr{enju dràvne vlasti. Stranku osnivamo nezavisno od na{ih izgleda na uspjeh.

7


20/414

Spremni smo sara|ivati sa svim strankama koje traè demokratski izlaz iz ove situacije. Mijesmo opoziciona stranka prirodno upu}ena na druge stranke opozicije, ali ne}emo prihva}atisaradnju sa agresivnim i represivnim strankama, ne pogotovo s onima koje propovjedajunacionalni egocentrizam, mr`nju ili etni~ku paranoju. Pri tome nas ne zanosi ime stranke,

barem se ona i legitimirala demokracijom. Spremni smo svakoj stranci priznati sloboduuvjerenja, slobodu nastupa i slobodu programa. U isto vrijeme smo pripravili da iskaèmosvoje neslaganje i svoje mi{ljenje o bilo ~ijoj strana~koj orjentaciji. îni nam se da je tonajbolji put da se uspostavi odgovorna i u principu uvijek i u svakom trenutku smjenjivavlada. Uvjereni smo da }e ova na{a nastojanja doprinijeti uspostavljanju i usavr{avanjudemokratskog vi{estrana~kog sistema. Vlast nije najbitniji poticaj stvaranja na{e stranke. Uprvom redu èlimo osigurati slobodu i prava gra|ana, {to u isto vrijeme omogu}uje dacjelokupni dràvni i politi~ki poredak bude zasnovan na na~elu isklju~ivog slobodnogsuvereniteta. Politi~ke slobode u zemlji jo{ uvijek nisu uspostavljene. Stvarni utjecaj u vlasti,privredi, sudstvu, dràvnoj upravi i informacijama ~vrsto drè ~lanovi vladaju}e stranke. DP-

e a prije svega Socijalisti~ki savez i Sindikat tek su na po~etku formalne inovacije. Komunistiiskazuju kako napu{taju raniju praksu izbora sa jednim kandidatom ali su svi kandidati podstrogom kontrolom vladaju}e partije. Izbori jo{ uvijek nemaju privla~nost nesigurnog ishoda.Svi su trka~i iz iste ergele. Nema vi{e, istina, trke jednog konja.

U privredi su nazna~ene, ali jo{ uvijek ne i uspostavljene privatne inicijative. Vladaju}astranka nametljivo potvr|uje privrènost privatnoj inicijativi, ali se uporno iskazuje nu`da ivrijednost dru{tvene svojine. Dogma dru{tvene svojine koja je vladala ovom zemljom zaostajeu tvrdnji da }e tek budu}nost pokazati da li }e dru{tvena svojina izdràti konkurencijuprivatnog poduzetni{tva. Ne moramo pokazivati da je dru{tvena svojina ispoljila nedvojbenuslabost, da je bila i ostala neefikasna, da je uvijek i jednako imala istog vlasnika, vladaju}upartiju.

Savez komunista i dalje robuje svojoj idolatriji uzdizanja pojedinaca na razinuneprikosnovenog dràvnog principa. Ne moè napustiti ni neke druge dogme ma koliko setrudio da se iskaè kao borac protiv dogmi koje je sam stvarao. Jedna takva dogma je vezanaza na{u vanjsku politiku. ^vrsta i neprikosnovena orjentacija politici nesvrstanosti, kojauspostavlja ~ak savezni~ke odnose, pretvara se u neeti~ko podràvanje niza totalitarnih sistemai reìma preplavljenih vjerskim fanatizmom i autoritarnim vo|ama. Ova dogma moradoìvjeti duboke promjene, pa sve na{e orjentacije treba da se upu}uju prema dràvamaprovjerenih demokratskih reìma i parlamentarnih sloboda.

Sve ove slabosti leè u institucijama jednopartijskog monopola. Jedini pravi na~in ukidanjaovog monopola mogu} je uvo|enjem vi{epartijskog politi~kog ure|enja. Historija ne zna zadrugi i bolji na~in. Zbog toga }e se Srpska demokratska stranka zalagati svim silama idemokratskim sredstvima za prodor vi{epartijskog politi~kog sistema i za ukidanje monopolavladaju}e partije. Instrumenti efikasne borbe i mogu}nost pravog zalaganja Srpskedemokratske stranke leì u njenom programu, pa i u samom nazivu koji je na to obavezuje.Kriti~ka svijest javnosti omogu}ila je {irenje razli~itih demokratskih inicijativa u zadnjih 10godina. Srpska demokratska stranka smatra da i pored svega toga temelj monisti~kog poretkanije izmjenjen. Su{tinske politi~ke slobode i bitna prava: sloboda misli i izraàvanja, sloboda{tampe mnogo vi{e su iznu|ene i isforsirane nego utemeljene.

Demokratska stranka sasvim druk~ije shva}a ljudska prava. Ljudska prava nisu samo udemokratskoj politi~koj tradiciji. To su prirodna prava i pripadaju po ro|enju. Ne mogu sedozirati davanjem ili oduzimanjem, pro{irivanjem ili suàvanjem. Ona imaju samo jedno

8


21/414

izvorno zna~enje. Postoji samo jedno ograni~enje slobode u slu~aju kada vlastita slobodaograni~ava slobodu drugoga. Sloboda nije kulturalni fenomen. Srpska demokratska strankaprihva}a slobodu kao bitnu ontolo{ku potrebu ljudskog bi}a.

Osobno zna~enje prava ima obilje`je op}ih i ne uklju~uje njegov odnos prema nosiocima

vlasti i vladaju}im dru{tvenim vrijednostima.Osnovna politi~ka prava po~ivaju na pravnim i sudskim garancijama. Pravo ne moè bitipodvrgnuto nikakvoj preventivnoj mjeri. Kada je o informaciji rije~, ona ne smije bitiograni~ena cenzurom, administrativnim dozvolama ili bilo kakvom drugom kaucijom. Zatoinformacija, pogotovo ona javna, pa i cjelokupna {tampa, ne smije biti podlo`na prethodnojprovjeri i odobrenju dràvne ili samoupravne vlasti. Sve te radnje treba ìgosati kaoprotupravne. Nema {tampe ili javne informacije koja se ne moè smatrati slobodnom ako jena bilo koji na~in kontrolirana. Srpska demokratska stranka se zalaè za nove zakonskepropise o {tampi kojima bi se gra|anima garantiralo pokretanje listova, otvaranje radiostanica, uvo|enje TV programa, bez prethodnih dozvola. Sve ono {to ima publiku i slu{aoce

mora postojati bez ograni~enja. Smatramo da ovo pravo nije potrebno samo pojedincima, ve}politi~kim i vjerskim zajednicama. Isti kriteriji se moraju primjeniti i na slobodu udruìvanjai okupljanja. Ne moè se govoriti o ovim slobodama ukoliko se traè prethodna odobrenjavlasti.

Niko ne smije biti povla{ten da se druk~ije pona{a od drugih.Odbija se svaka mogu}nost davanja prednosti zvani~nim politi~kim programima. Srpska

demokratska stranka se posebno zalaè za neprikosnovenost slobode savjesti i vjeroispovjesti.Tu spadaju sve slobode nezavisnog mi{ljenja, jer treba kazati da onaj koji misli vlastitomglavom uvjek misli druk~ije. Sloboda vjeroispovjesti je u isto vrijeme slobodno djelovanjecrkve ili vjerske zajednice. Dogma o neuplitanju crkve u poslove dràve pretvarala se kod nasu pravo uplitanja dràve u poslove vjere. U ovoj sferi ima dosta restriktivnih zakona. Nekestvari su ve} pokrenute i treba ih {iriti.

SOCIJALNO EKONOMSKA PRAVA

Svi do sada poznati komunisti~ki reìmi imali su visoku vjeru u uvjete kolektivisti~keprivrede. Od nje su o~ekivali socijalno-ekonomska prava koja gra|ani uìvaju u dru{tvimaprivatne inicijative. Ova obe}anja su se pokazala neodgovornima. Srpska demokratska strankasmatra da jedino trì{na privreda i slobodno poduzetni{tvo mogu osigurati ova ranije iskazanaali nepribavljena blagostanja. Osnovni supstrat produktivnosti je u prvom redu supstrat

slobode i pravih ljudskih prava, socijalne pravde. To su tri stuba na kojima po~iva ne samodemokratsko dru{tvo ve} i njegovo blagostanje.

Radno zakonodavstvo prema shva}anjima Srpske demokratske stranke mora se temeljiti napriznatim civilizacijskim normama. Svako se mora zalagati da sebi obezbjedi sredstva za ivot,a zakonom treba utvrditi garantirani iznos naknade za rad. Ne smije biti diskriminacije unagra|ivanju, naro~ito ne one koja bi se temeljila na politi~kom uvjerenju ili politi~kojpoziciji. Slobodni sindikati moraju biti nosioci tih garancija. Mogu to postati samo onda akosu neovisni od dràvnih i dru{tvenih institucija, ako su samostalni i zavisni jedino od pravilasvoje organizacije.

DR@AVNO URE\ENJE I NACIONALNO PITANJENacionalno pitanje za Srpsku demokratsku stranku je prvenstveno demokratsko pitanje.

Uspostavljanje vi{estrana~kog sistema s opozicijom i ustavne i druge garancije ljudske

9


22/414

sigurnosti i slobode, sigurni smo doprinose smanjenju sada{njih etni~kih sukoba. Dosljednimpo{tivanjem osnovnih ljudskih i gra|anskih prava, ukidanjem jednostrana~kog monopolavlasti i uspostavljanjem demokratskog poretka smanjila bi se mogu}nost neprestanezloupotrebe nerje{enog nacionalnog pitanja.

Pluralizam moè imati i svoje paradoksalne, samoukidaju}e konotacije. Tako se u na{ojrepublici strana~ki pluralizam uspostavlja kao kroatocentri~ni etnomonizam. I SKH jeprihvatio ove politi~ke stavove. Zato SKH nema opozicije u novoformiranim partijama.Potpuno se stopio sa etnomonisti~kim karakterom drugih tzv. opozicionih ili alternativnihstranaka. Ova zamka nudi se i srpskom narodu u Hrvatskoj. Na{a Srpska demokratskastranka smatra da socijalne grupe, pa prema tome i politi~ke stranke, po~ivaju na ~injenici dane postoji ni{ta racionalno ili iracionalno, humano ili nehumano, pa i najnehumanije {to nebi pruàlo olak{anje ukoliko se dijeli s grupom.

Socijalne grupe postaju zastupnici op}ih potreba i za{titnici od rasula proklamiranihvrijednosti. Politi~ke stranke moèmo podijeliti u dvije ekstremne grupe, dva pola njihala.

Svjesni smo opasnosti shematiziranja, ali je sigurno da su na jednoj strani represivne grupe,pa i represivne stranke, ~iji su instrumenti autoritarni i prinudni. Represivne grupe njegujurepresivnu prinudu.

Na drugom kraju ove podjele nalazimo humanitarne grupe ~iji je smisao u toleranciji utrpeljivosti i za{titi autonomije ljudskog bi}a.

Represivne stranke posjeduju mo} samostalne sile, vladaju ~ovjekovom sudbinom, polaùpravo na ~ovjekovu pokornost i bezrezervnu podr{ku. Ove stranke nametljivo proklamirajusvoju svemo} da razrje{e nacionalne ili socijalne nedoumice. Etni~ke stranke su uvjek ijednako represivne. Uporno suprostavljaju nacione izme|u sebe tuma~e}i da je ba{ njihova

nacija ugroèna i ponièna od drugih etni~kih grupa. Etni~ki karakter stranke je izbor svihoblika represivnosti, posebno etni~ke represivnosti. Zato je svaki etnocentrizam nehuman,netolerantan i nestrpljiv. Odlu~uju}i se za Srpsku demokratsku stranku promoviramo anti-represivni humanizam i uspostavljamo bitne potrebe ljudskog bi}a: nadu, vjeru i slobodu.Nagla{avaju}i slobodu i jednakost proklamiramo najbolje oblike demokratske tradicije. Mismo naprosto univerzalna demokratska stranka. Na{e opcije su federativne, a na{a praksa jedemokracija. îni nam se da u ovom sada{njem trenutku nacionalne netrpeljivosti i rastu}emr`nje postoji samo jedan jedini izlaz u univerzalnom demokratskom principu.

Na{a stranka nije etni~ka, ona je eti~na. Njeni zahtjevi su tolerancija i svi oblici politi~keslobode. To posebno vrijedi za sve dijaspore srpskog naroda u Jugoslaviji. Srpska dijaspora u

Hrvatskoj je istorijska `rtva starija od pritiska star~evi}evskih prava{a i frankova~koggenocida. Svaka `rtva se najbolje brani demokracijom i slobodom. Zato srpski narod uHrvatskoj ima posebnu potrebu da se okuplja oko demokratskih principa jednakosti islobode.

Du`ni smo pruìti javnosti, posebno na{im ~lanovima i pristalicama

O S N O V N A N A ^ E L A

I Osnovna prava

Ustav Jugoslavije mora uistinu biti utemeljenje slobode, tako da se utvrdineprikosnovenost osnovnih sloboda i prava. Vlasti treba postaviti jasne granice kao se ne biponovno preobrazila u samovolju.

10


23/414

Smatramo da se to izme|u ostalog, moè posti}i i uvo|enjem ustavnih i drugih garancija zaosnovne slobode i prava. To naro~ito vrijedi za li~nu slobodu, slobodu savjesti ivjeroispovjesti, slobodu misli i opredjeljenja, slobodu govora i javnog istupanja, sloboduizbora i javnog okupljanja, slobodu {tampe, slobodu udruìvanja i svih ostalih gra|anskih i

politi~kih sloboda, slobodu kretanja i izbora zanimanja, slobodu putovanja u inostranstvo,slobodu povratka u zemlju, pravo na privatnost i na sve oblike intimnosti.

II Parlamentarizam

Predstavni~ko tijelo, izabrano na slobodnim i neposrednim tajnim izborima, imenovat }ei smjenjivati vladu. Slobodna javnost }e kontrolirati izvr{nu, zakonodavnu i sudsku vlast. Tose moè u politi~kom smislu posti}i samo vi{estrana~kim sistemom, uz prisustvo legalne islobodne opozicije.

III Demokratski federalizam

Smatramo da je sudbina srpskog naroda u Hrvatskoj zavisna o demokratskomfederalizmu. Zato se opredjeljujemo za federativno unutra{nje ure|enje Jugoslavije poduslovom da ga prihvate svi narodi koji tvore Jugoslaviju.

Novi historijski sporazum o unutra{njem ure|enju Jugoslavije moè se posti}i samolegitimno izabranim predstavni~kim tijelima svakog jugoslovenskog naroda posebno.Federalno ustrojstvo Jugoslavije moè se dovesti u sklad s osnovnim na~elima demokratije,ako se uz ravnopravnost federalnih jedinica garantira i ravnopravnost gra|ana kao pojedinca.

Nismo za gra|ansku ravnopravnost koju je proklamirao jednostrana~ki sistem. Gra|aninaje taj politi~ki sistem potpuno besmisleno suàvao i {irio. Tako je u tom sistemu jedan

slovena~ki gra|anin imao ekvivalent i vrijedio u politi~koj procjeni za pet Srba. Mi sezalaèmo za princip jedan gra|anin jedan glas.Na{a demokratska federalisti~ka praksa mora biti oboga}ena sasvim novim odnosima premapokrajinama. Odnos prema pokrajinama treba preispitati i modernije procjenjivati. Kao {toje poznato mo}nici jednopartijskog sistema jednostrano su nekriti~ki prenijeli u poslijeratnuJugoslaviju koncepciju pokrajina iz sovjetskog ustava. Kasnije su ponovo posredstvomjednopartijskih mo}nika pokrajine pretvarane u dràve. Ovako uspostavljene pokrajine sanakaradnim projektima postaju remetila~ki faktor dràva koje ih imaju. To nam pokazujeprimjer Nagornog Karabaha i Kosova. Zbog njih se proliva ljudska krv.

Nu`no je osigurati ustavne mogu}nosti da se u okviru pojedinih federalnih jedinicaobrazuju teritorijalne autonomije ukoliko to stanovni{tvo, na teritorijama sa posebnimetni~kim sastavom ili kulturno historijskim identitetom referendumom odlu~i.

IV Tr i{na privreda

Privredni sistem mora omogu}iti pojedincima da ostvare svoje ciljeve i pove}aju svojamanja ili ve}a blagostanja. Najbolji na~in da se to postigne ovaj privredni cilj predstavljapodsticanje preduzetni{tva. Preduzetni{tvo se moè razvijati samo u uvjetima postojanjaprivrednih sloboda.Svaki pojedinac mora biti slobodan da radi, trguje, sti~e i raspolaè. ôvjekova svojina mora

biti za{ti}ena, a preduze}e samostalno. Privredne slobode se moraju za{tititi privrednompolitikom koja obezbje|uje odgovaraju}u socijalnu pravdu.

11


24/414

PROGRAMSKI CILJEVISRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE

1. Osnovni cilj na{eg shva}anja demokratije po~iva na ukidanju monopola jedne politi~kestranke. Ovo ukidanje predstavlja u isto vrijeme ukidanje partijske dràve.

2. Demokratija uklju~uje uvo|enje potpune slobode udruìvanja u politi~ke stranke, uudruènja i saveze, po sistemu prijave, bez ikakvog prethodnog odobrenja i provjere.Sloboda udruìvanja ne moè se ograni~iti ideolo{kim razlozima ili organizacionimuslovima.

3. Demokratija postavlja organima vlasti organi~enja i redukcije. Najprije vlast mora bitipromjenjiva. Vlast se sti~e jedino povjerenjem naroda. Povjerenje se iskazuje slobodnimneposrednim i tajnim izborima za sva predstavni~ka tijela. Grupe na vlasti gube vlastonog trenutka kad im narod na izborima uskrati povjerenje. Slobodni izbori se moguprovesti samo slobodnim isticanjem kandidata razli~itih politi~kih opredjeljenja, kao i

slobodnim djelovanjem i mirnim okupljanjem radi {irenja vlastitih programskih zamislii pridobijanja podr{ke bira~a na izborima.4. Demokratija osigurava ustavne garancije za potpunu slobodu {tampe i otsustvo zvani~ne

ili prikrivene cenzure. Izdavanje novina i drugih javnih glasila, emitovanje televizijskih iradio programa mora biti dostupno svim gra|anima i njihovim udruènjima, po sistemuprijave i bez prethodnog odobrenja. Jedino tako nijedna dru{tvena grupa ili stranka ne}ebiti povla{tena u informiranju.

5. Demokratija uspostavlja vladavinu prava koja ne podrazumjeva samo zakonsku pravdu,odnosno pravdu odmjerenu u kompromitiranim pozitivnim pravnim propisima, ve} iodgovaraju}a svojstva samih zakona koji moraju ispunjavati dva osnovna uslova. U

prvom redu, zakonska pravda treba da bude op{ta, precizno utvr|ena i jasnonedvosmisleno formulisana, kao pravilo. S druge strane, zakonskoj pravdi ne smije bitidopu{teno bilo kakva proizvoljnost koja bi posezala u sferu osnovnih ljudskih prava isloboda.

6. Demokratija osigurava efikasnu sudsku za{titu osnovnih sloboda i prava. Nezavisno inepristrano sudstvo, ukidanja svakog oblika zavisnosti sudova i sudija od drugih organavlasti, rukovodilaca vladaju}e stranke i neformalnih grupa, kao i uvo|enje stalnostipoloàja svih sudija, osigurava sudsku djelotvornost.

7. Demokratija utvr|uje ustavne garancije ravnopravnosti nacija. Nacije se ne mogu

poistovjetiti sa svojim mati~nim federalnim jedinicama. Ovaj zahtjev se moè posti}istvaranjem uslova za puno potvr|ivanje duhovnog i kulturnog identiteta svakogjugoslovenskog naroda posebno, nezavisno od toga u kojoj se federalnoj jedinici nalazio.Svim manjinama, kao i svakom narodu, treba omogu}iti obrazovanje i kulturni ìvot namaterinjem jeziku. Djelovima naroda koji ìve izvan svoje mati~ne republike mora sedozvoliti puni nacionalni i kulturni identitet i duhovna pripadnost svom narodu, kao {tosu kori{tenje istog prava obavezna svim drugim manjinama u ovoj zemlji.

8. Jugoslovenski demokratski federalizam obavezan je da osigura ustavne mogu}nosti uokviru pojedinih federalnih jedinica, kako bi se obrazovale teritorijalne autonomije,ukoliko stanovni{tvo na teritorijama sa posebnim etni~kim sastavom ili kulturnohistorijskim identitetom to referendumom odlu~i.

9. Iz ustavnih na~ela potrebo je brisati princip rada kao politi~ki princip. Radom se sti~eblagostanje, a ne politi~ki presti`. Potrebno je odvojiti rad od politike.

12


25/414

10. Uvaàvanje na~ela jednakosti svih gra|ana prilikom konstituisanja pojedinih saveznih,posebno prestavni~kih organa. To se moè posti}i na temelju op{teg i jednakog izbornogprava, {to bi trebalo da dovede do ponovnog uspostavljanja pored vije}a naroda odnosnofederalnih jedinica i vije}a gra|ana kao ravnopravnog doma Skup{tine Jugoslavije.

11. Osiguranje odgovaraju}e za{tite svojine. Za{tita mora biti podjednaka za privatnu,dràvnu, javnu ili zadru`nu imovinu. Promjena vlasnika imovine moè se vr{iti putemdobrovoljne razmjene ili uz pravi~nu nadoknadu ako se to vr{i u jasno odre|enomjavnom interesu.

12. Utvr|ivanje privatne svojine kao ~inioca poduzetni{tva i privrednog napretka i pouzdnogsredstva za razmah privrednih sloboda i {irenje trì{nih ustanova. Dràvna svojina se moèjavljati samo u nekim oblastima u kojima nema uslova za slobodno privre|ivanje ili gdjese ne mogu koristiti trì{ne ustanove. Zato treba osloboditi privredu ukidanjempostoje}ih ograni~enja svih oblika posjedovanja, ulaganja, zapo{ljavanja i sticanja. Sve topodrazumjeva transfer postoje}e dru{tvene svojine i njeno prevo|enje u privatnu,

dràvnu ili javnu svojinu.13. Selja{tvo se posebno mora osloboditi nameta i iskori{tavanja kojima je izloèno. Nu`no

je podsticati uve}anja selja~kih posjeda, ukinuti zemlji{ni maksimum. Kreditnom iagrarnom politikom trebalo bi za{tititi seljake od prirodnih i drugih neizvjesnosti.

14. Dràva bi u privredi i dru{tvu imala dva zadatka karakteristi~na za savremene, dobroure|ene demokratske zemlje. Podsticanje poduzetni{tva i privrednog napretka mora bitipra}eno socijalnim ciljevima, posebno socijalnim pravima gra|ana na{e zemlje. To je ipravo na minimalnu besplatnu zdravstvenu za{titu, pravo na minimalni prihod zanezaposlene, pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Potrebo je osigurati prihvatljivu

socijalnu politiku i druge oblike socijalne pravde ovisno od materijalnih mogu}nostizemlje, kao i potrebe da se o~uva privredna efikasnost.15. Vodit }emo stalnu brigu o stanju svih dijaspora srpskog naroda u Jugoslaviji. Posebno

}emo pratiti stanje srpskog naroda u Hrvatskoj. Dosada{nja jednopartijska politikadovela je do neprihvatljivog stanja. Pojedini dijelovi Hrvatske u kojima pripadnicisrpskog naroda ~ine ve}inu stanovni{tva privredno su zaostali i nerazvijeni. Dolazi doiseljavanja Srba u razvijenije krajeve i centre Hrvatske i Jugoslavije. Veliki dio Srba oti{aoje na rad u inostranstvo. Broj Srba u Hrvatskoj se osipa. Nekada potpuno kompaktnesrpske sredine u Hrvatskoj, potpuno su rasturene. Ekonomski status srpskog naroda utim sredinama slabi, postaje sve nepovoljniji. Razvoj zaostalih op{tina Hrvatske sa

srpskom ve}inom javlja se kao vrlo hitna potreba. Bez ekonomske ravnopravnosti nemanacionalne jednakosti. Koristit }emo sva demokratska sredstva da bi se prevladalanepovoljna situacija Srba u tim krajevima.

16. Mislimo da je do{lo do deformacije demografske situacije. Regionalna podjela Hrvatskeje zastarjela i ne odgovara modernim principima zajedni~kog ìvljenja, a pogotovo ne ihistorijskim interesima srpskog naroda. Historijski su formirane krajine koje su nekadanosile precizne oznake i imena. Sada su te krajine regionalnom podjelomprekomponovane. Posebno smo osjetljivi dana{njom podjelom Hrvatske na op{tine.Nemamo utisak da su administrativne promjene ra|ene u korist uspostavljanja identiteta

srpskog naroda u Hrvatskoj. Zalaga}emo se za administrativnu podjelu Hrvatske naregije i op}ine koje }e primjernije odraàvati nacionalnu strukturu podru~ja na kojem ivisrpski narod.

13


26/414

17. Op}e demokratske jugoslovenske principe koji negiraju hegemoniju i majorizacijuJugoslavije, uz odre|eni oprez i odgovornost, potrebno je prenijeti na Hrvatsku. Stranka}e se zalagati za uspostavljanje institucija koje }e ograni~avati svaku ve}insku i proizvoljnuvolju prema manjinskim skupinama. Podràvat }emo to pravilo tamo gdje je srpski narod

u ve}ini. Ovo ne zna~i ponovno uvo|enje klju~eva u bira~ka tijela. Protiv smo svake idejei situacije u kojoj }e etni~ka pripadnost zna~iti i zanimanje. Nacionalna pripadnost nemoè biti profesija, kao {to je to do sada bilo uvo|enjem klju~eva. Srpski narod uHrvatskoj }e slobodno stvarati svoje institucije, da bi o~uvao, njegovao i unapre|ivaosvoju nacionalnu strukturu, jezik i pismo. Isto tako o~ekujemo promjene u odgoju iobrazovanju. Ne moèmo prihvatiti sada{nju {kolsku praksu u Hrvatskoj u kojoj sename}e kroatocentri~ki sadràj. Srpski narod u Hrvatskoj i srpski narod op}enito uhistoriji, jeziku i knjièvnosti mora dobiti svoj dostojan zna~aj. Stranka }e posebnoinzistirati na stvaranju materijalnih uslova za rad srpskih kulturnih ustanova. Posebnotraì vra}anje zgrada, fondova, tehni~kih i drugih sredstava oduzetim nacionalizacijom ili

nekim drugim samoupravnim procedurama. Isto tako }emo zahtjevati stroù brigu zaspomenike i kulturu srpskog naroda u Hrvatskoj. Zalagat }emo se za otvaranje novihmuzeja, ustanova i biblioteka, za obnovu arhiva i posebno za vra}anje oduzete imovineSrpskoj pravoslavnoj crkvi.

18. Armija ostaje jugoslovenska. Njezin federativni karakter uklju~uje federativnu komandui za{titu federativnog dru{tveno-politi~kog ure|enja.Demokratski principi zahtjevaju osloba|anje Armije od svih ideolo{kih i politi~kihpritisaka. Nagla{avamo razvijanje stru~nosti na u{trb ideologije. Stru~ni princip i principindividualne sposobnosti mora biti iznad svih etni~kih klju~eva.

Polaze}i od ovih programskih na~ela i ciljeva, Srpska demokratska stranka }e nastojatiponovo uspostaviti i o~uvati evropske tradicije slobode i demokratije nastale krajem pro{log ipo~etkom ovoga vijeka. Te ideale kod nas je posljednji put otvoreno zastupala Demokratskastranka ~ije je djelovanje uga{eno 1945. godine.

Prelomne politi~ke promjene naro~ito kada je dru{tvo u dubokoj krizi rijetko nastaju samodalekovidno{}u i dobrom voljom ljudi na vlasti. Korjenite promjene se ne mogu provesti bezangaìranja svih koji iskreno èle slobodu pojedinca i dobrobit zajednice. Ni{ta ne mogunapraviti raspr{eni i usamljeni pojedinci ma koliko bili mudri, odlu~ni ili hrabri.Organizovana grupa ili stranka na vlasti predstavlja izrazitu opasnost za li~ne slobode. Zbog

toga je i nastala ova na{a inicijativa za osnivanje Srpske demokratske stranke. Pristupamonjenom osnivanju i pozivamo sve gra|ane koji prihva}aju osnovna na~ela i ciljeve da nam sepridruè....3

REZOLUCIJA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE O KOSOVU

Srpska demokratska stranka smatra da je nanesena velika historijska nepravda srpskom icrnogorskom narodu na Kosovu. Jednopartijski vladaju}i sistem uspostavio je potpunoneprirodne odnose dosada nepoznate u svijetu. Od ve}inskog srpskog naroda u jednom dijelusrpske dràve napravio ne samo manjinski narod, nego i nacionalnu manjinu. Ljudska svijestne poznaje ovako besmislenu i ni~im neutemeljenu konstrukciju. Crnogorski narod je bio u

14

3 Izostavljen je nacrt Statuta Srpske demokratske stranke.


27/414

ne{to razli~itoj ali istoj historijskoj poziciji, Kosovo nije bilo na teritoriju Crne Gore. Procesikoji su se ostvarivali u Kosovu nisu imali ni~eg zajedni~kog sa ravnopravnosti naroda inarodnosti. Pobjedila je koncepcija majorizacije albanske narodnosti nad narodima Srbije iCrne Gore.

Mislimo da su Albanci dobili svoja potpuna prava, skoro da im se vi{e ne moè dati osimdràve!Mi smo za to da Albanci zadrè sva prava koja imaju manjine u svijetu, u najdemokratskijimzemljama. Za to smo da zadrè sva prava koja i imaju. Nema manjine u svijetu koja ima svojuakademiju nauka, svoje univerzitete, svoj samostalni i nacionalni {kolski program, svojusamostalnu informatiku, uklju~uju}i radio, televiziju i izdava~ke ku}e. Imaju sve, ali nemajudràvu. Mi smo energi~no protiv dvije albanske dràve na Balkanu, od kojih bi jedna nastalana teritoriji SR Srbije.Iako duboko saosje}amo sa porodicama `rtava palih u neredima i sukobima ne moèmo a dane podrìmo pravo jugoslovenske i srpske dràve da se bore za svoj legitimni integritet. Kao

demokratska stranka smo za razgovore o poloàju svih naroda i narodnosti na Kosovu.Dopu{tamo mogu}nost svakog dijaloga na Kosovu. Moramo na kraju naglasiti da smo zaravnopravne demokratske razgovore sa svim demokratijama svjesni toga da je vrlo te{korazgovarati sa naoruànom demokratijom.

OSNIVA^KA SKUP[TINASRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE

Preslika, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2, kut. 6046.

31990., velja~a 20.[ibenik

Pismo Jovana Ra{kovi}a, predsjednika SDS-a, Franji Tu|manu, predsjedniku HDZ-a

S R P S K A D E M O K R A T S K A S T R A N K A

PredsjednikuHrvatske demokratske zajednice Na{ znak:

gospodinu dr Franji Tu|manu Va{ znak:41000 ZAGREB, Savska 16

U [ibeniku, 20. II. 1990.

Po{tovani gospodine doktore,

iskreno zahvaljujem na ljubaznom pozivu na Op}i sabor HDZ-a koji }e se odràti, kako samimao ~ast i zadovoljstvo pro~itati 24. i 25. velja~e 1990. godine u Zagrebu, u velikoj

15


28/414

koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski s po~etkom u 9 sati. Potpuno sam svjestan toga da jeHrvatska demokratska zajednica stekla u savremenom politi~kom ìvotu Hrvatske zna~aj iugled nacionalne i demokratske stranke. Isto tako Vam zahvaljujem {to me obavje{tavate daje ovim Saborom HDZ u{la u izbornu borbu za hrvatski Parlament.

Moram Vas, gospodine predsjedni~e, na àlost obavjestiti da me neki moralni razlozispre~avaju da u~estvujem na Va{em Saboru. Moram odati po{tovanje Va{oj iskrenosti i jasno}iVa{ih stavova. Utvr|uju}i granice budu}e dràve, po{tenog i meni uvijek prijatnog hrvatskognaroda, vidim da ste se odlu~ili za oba do sada priznata i poznata teritorijalna principa.Teritorijalnu raspodjelu uspostavljate po etni~kom i historijskom principu. Etni~ki principkoristite u onim regijama gdje postoji hrvatska etni~ka prevalencija sa ne sigurnim a ponekadi sumnjivim historijskim utemeljenjem.Historijski princip vrlo vje{to primjenjujete tamo gdje postoji srpska etni~ka prevalencija.Nebi bilo ni{ta neobi~no kada bi prvenstveno etni~ki princip priznali skupinama srpskognaroda. Ovako cijela Va{a teritorijalna struktura ostaje u sjenci visokih nedoumica, barem {to

se srpskog naroda u Hrvatskoj ti~e.Dozvolite mi nekoliko re~enica o Va{im na~elima narodnosti. Poznato je da je ovo na~elonarodnosti u prvoj polovini XIX vijeka, dakle, prije ne{to manje od 200 godina bilosuprostavljeno na~elu kraljevina. To na~elo je djelovalo u Evropi kao hereti~na ~injenica.Na~elo narodnosti je dovelo do humanisti~kih promjena u Evropi, umjesto Evrope kraljevaformirana je Evropa naroda. Na ovim na{im prostorima, tu i sada, na~elo narodnostipredstavlja rezidium i transfer pro{lih vremena u sada{nje prostore Evrope. Bio sam jedan odonih koji je mislio da je ta ideja okopnjela, da se potopila negdje u historiji, da se o njoj ne}egovoriti u ozbiljnim pokretima i me|u ozbiljnim ljudima. Odavno sam se prestao ~uditi

regresivnim projektima koji se otkrivaju kao novum u ovom modernom vremenu. Dalekosam od pomisli da Va{ pokret asociram sa narkofilnim agresijama fa{izma i nacizma, ali nemogu zapostaviti ~injenicu da je staro na~elo narodnosti triumfiralo ba{ u ovom vijeku,postav{i temeljna gra|a nacisti~ke i fa{isti~ke prakse. Ne èle}i da dociram Vama li~no, a jo{manje va{em pokretu, ~ini mi se da moram izre}i jednu malu primjedbu. Na{e neslaganje nijesamo politi~ko, ono je u prvom redu ontolo{ko. To je razli~ita svijest, dublja od svakogpoliti~kog principa. Sloboda je ontolo{ka kategorija pa nije kulturalno dostignu}e. Istina,postoji bitan odnos slobode i nacije. Jedna svijest toga odnosa postavlja naciju kao uslovslobode, a druga svijest uspostavlja slobodu kao uslov nacije. Moja stranka u svom programuiskazala je svoje jasno opredjeljenje za ovu drugu ontolo{ku varijantu slobode. Bez op}e

slobode nema uslova za uspostavljanje nacije.Na samom kraju sam duàn iskazati i neke banalne razloge koji na{u saradnju dovode u

pitanje. Meni je zaista neugodno banalizirati neke stvari. Ne mogu izbje}i ~injenicu da nanekim va{im osniva~kim skup{tinama i u nekim sredinama odjekuju buka~ki i genocidnipozivi, da se neke va{e strana~ke osniva~ke podru`nice pretvaraju u histeri~no kazali{tesrbofobije, da na nekim osniva~kim skup{tinama Va{e respektiraju}e stranke, klju~aagresivnost koja podsje}a na atmosferu minhenskih pivnica.

Mislim gospodine Predsjedni~e da }emo se sloìti u procjenama onih ~injenica koje seodnose na politiku kulture. Povijest treba uzdi}i s razine iracionalnog pa i prirodnog

fenomena na jedan ulju|eniji nivo. Samo ona politi~ka kultura koja je duboko proètaprincipom da tamo gdje je iracionalno, paranoidno i mrziteljsko useli razum i ljudskadobrota. Du`ni smo da ru`nu igru historijskih doga|aja zamjenimo razumnim razlozima

16


29/414

historije. Ba{ na tim principima kulturne politike bazirani su iznimni i visoki rezultati ve}ineevropskih naroda.

Eto, po{tovani gospodine Predsjedni~e i ponekog razloga da ne mogu prisustvovati Saboruva{e stranke. Uvijek }u braniti Va{u li~nu slobodu i pravo va{eg Sabora da iskaè, koliko se to

nekome i ne svi|alo, svoje vi|enje svijeta u ovom na{em malom jugoslovenskom ~ovje~anstvuoptere}enom mr`njom i paranojom.Jo{ jednom zahvaljujem na ljubaznom pozivu. @elim mnogo uspjeha Va{em Saboru. Vama

li~no èlim zdravlje i zadovoljstvo.S izrazima odli~nog po{tovanja

Predsjednik SDSAkademik prof. dr. Jovan Ra{kovi}

Preslika, strojopis, }irilica

HR-HMDCDR, 2, kut. 5006.

41990., velja~a 28.

Knin

Protest Op}inskog vije}a Saveza sindikata Hrvatske na zaklju~ke Sabora HDZ-a u kojimavidi zahtjeve za zamjenu SR Hrvatske novom Nezavisnom Dràvom Hrvatskom

Knin, 28. 02. 1990. M.P.4

Podstaknuto reakcijama i opravdanom zabrinuto{}u radnih ljudi Knina, povodomzbivanja na Saboru HDZ, Predsjedni{tvo OV SSH Knin, na dana{njoj sjednici posve}enojraspravi o Nacrtu Kongresnih dokumenata, dio pa`nje posvetilo je i zbivanjima na SaboruHDZ.

U raspravi je re~eno da radni ljudi Knina, bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje,ne prihvataju bojni pokli~ da se SRH zamijeni sa novom NDH. U ovoj sredini ljudi se

gnu{aju demokratizacije, ~iji bi simboli mogli biti krv i no`. Takve demokratske metodesu potro{ene prije pedeset godina, a njihov ukus i miris mogao se zadràti ili razviti samo ubolesnoj ili oboljeloj svijesti.

Kukavi~ije jaje koje Tu|man sa svojim bojovnicima poku{ava podmetnuti hrvatskomnarodu u vidu teze o povijesnoj te`nji za stvaranjem NDH, moè zavarati maloumne ibolesne, ali ne hrvatski narod i radne ljude kninske krajine.

Radni ljudi opravdano su zabrinuti i upla{eni, a umnogome i posti|eni ovakvimponudama demokratije. Ali vi{e od bojnog uzvika hadezeovaca hrvatsku pu{ku na hrvatskorame, radne ljude brine pona{anje zvani~nih dràvnih i republi~kih organa vlasti. Postavljase pitanje odgovornosti SSIP-a, SSUP-a, Predsjedni{tva SRH, Sabora SRH, RSUP-a i

njihovih rukovodilaca. Ko je taj koji je suspendovao zakone i dozvolio ulazak u zemlju licima,

17

4 Prijemni pe~at: SSJ, Op}insko vije}e Knin, br. 69, 01. 03. 1990.


30/414

koja na to nemaju pravo? Ko je i po ~ijoj volji i nalogu, izdao vize ljudima koji u ovu zemljune mogu u}i po pravosna`nim zakonima? Trguje li to Tu|man, mo`da, i vizama a ne samoideologijama.

Sti~e se utisak da su odgovorni pobrkali lon~i}e, te ne razlikuju ideologiju i zakone. Ili su

se u èlji za demokratizaciom predemokratizirali.Zbog svega ovoga, izraàvamo protest i ogor~enje, te zahtjevamo da svi odgovorni ljudi iorgani budu pozvani na odgovornost i iskuse zakonske sankcije za ovakvo djelovanje.

PREDSJEDNI[TVO OV SSH Knin

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A 252-101.

51990., travanj 10.

Plavno

Program Srpske demokratske stranke za gospodarski razvoj Jugoslavije

TV-PREZENTACIJA PROGRAMA SDS/ Zagreb, 12. 04. 1990. /

Po{to je dr. Ra{kovi}5 dao dosta {iroku prezentaciju programskih ciljeva SDS, ja }u se u svomeizlaganju ograni~iti samo na onaj dio na{ega programa koji se odnosi na oblast privredeodnosno definiranja privrednog sistema za koji se zalaèmo. Napominjem da smo, pri tome,po{li od saznanja, da na ~elu politi~kog pluralizma i parlamentarne demokratije, u oblastipoliti~kog sistema dru{tva, metodolo{ki jedino odgovara na~elo trì{ne privrede i trì{nekonkurencije u oblasti privrednog ìvota kao njegovo komplementarno politi~ko iekonomsko na~elo.Prema tome, kao protagonisti demokratskog duha i demokratskih politi~kih na~ela, mi sezalaèmo za uspostavljanje sistema robne proizvodnje na osnovama djelovanja objektivnihekonomskih zakona, jer smatramo da bez borbe, odnosno konkurencije, nema i ne moè bitizdravog dru{tva, ni zdrave privrede! Cijena robe treba da se odredjuje u skladu saekonomskim zakonom vrijednosti i zakonom ponude i potra`nje, a ne na osnovu ideolo{kearbitraè nadle`nog birokratskog autoriteta, jer ova arbitraà nije ni{ta drugo, ve} specifi~nimehanizam preko kojeg se vr{i prelijevanje ostvarenih ekonomskih rezultata iz jednogpreduze}a u drugo, i iz jedne privredne oblasti u drugu. Ovim mehanizmom, negira se na~elopravi~nosti u raspodjeli ostvarenih rezultata, odnosno: uspostavlja se na~elo eksploatacije, kaoposve legitimno ekonomsko na~elo, koje je svojom voljom inaugurisao revolucionarnisubjekt, a pravno sankcionisala njegova jednopartijska dràva. Kao {to je poznato, rezultat

ovoga velikog komunisti~kog ideolo{kog eksperimenta u na{oj zemlji opredmetio se u obliku

18

5Jovan.


31/414

akutne privredne, politi~ke i duhovne krize. Izlazak iz pomenute ekonomske krize mi vidimou privrednom sistemu, koji bi polazio od slijede}ih pretpostavki:

1. Reafirmacija privatne svojine i privatne inicijative, jer tamo, gdje je razoren svojinskiodnos, tamo ne moè biti ni istinskog privrednog subjektiviteta, a, zatim, ni ekonomske

racionalnosti u pona{anju privrednih organizacija. Smatram da, u su{tinskom smislu,dru{tvena svojina uop{te ne postoji, budu}i da je taj pojam u sebi potpuno protivrje~an, teovu sintagmu moèmo shvatiti samo kao jedan od najvulgarnijih oblika tzv. ideolo{kemagle.

2. Garantovanje potpune slobode preduzetni{tva, tj. slobodno kretanje kapitala, radnesnage i informacija na integralnom jugoslavenskom privrednom prostoru, {to zna~i da smoprotiv koncepta stvaranja tzv. nacionalnih ekonomija na podru~ju Jugoslavije, kao jednogkrajnje retrogradnog i anahronog koncepta, koji je najdirektnije u suprotnosti sa temeljnimekonomskim principima, a naro~ito sa na~elom masovne proizvodnje.

3. Radikalno smanjenje svih tro{kova dru{tvene reìje, odnosno svodjenje op{te izajedni~ke potro{nje u realne ekonomske okvire. Ovo treba sprovesti kroz:

ukidanje SIZ-ova, kao specifi~nog ekonomskog balasta, redukcija ~inovni~ke radne snage u organima uprave na najmanju mogu}u mjeru, optimalizacija {kolskog sistema, u smislu prilagodjavanja mreè srednjih, vi{ih i visokih

{kola realnim potrebama privrednog i dru{tvenog razvoja. Mislim da je za Jugoslavijuprevi{e da finansira 19 Univerziteta i besplatno {koluje kadrove za najrazvijenije zemljesvijeta.

svodjenje i svih drugih oblika budètske potro{nje u raspoloìve okvire nacionalnogdohotka, gdje spada: sudstvo, zdravstvo, fondovi socijalnog i penzijskog staranja, javnasigurnost i narodna odbrana.

4. Poreska politika treba da bude u funkciji razvoja i ekspanzije materijalne proizvodnje.Osnovica za oporezivanje treba da bude ostvarena dobit preduze}a, a novoosnovane firme bibile u prvoj godini oslobodjene pla}anja poreza. Oporezivanje bi se vr{ilo po progresivnimporeskim stopama.

5. Monetarna politika treba da bude u nadle`nosti Narodne banke Jugoslavije, kaocentralne dràvne banke. Emisija novca treba da bude determinirana rastom dru{tvenog

proizvoda i promjenama u brzini nov~anog opticaja. Najstroè treba zabraniti inflatornofinansiranje pojedinih budètskih rashoda, jer ono generira tzv. inflaciju tra`nje, a predstavljai jedan dru{tveno nelegitiman sistem preraspodjele nacionalnog dohotka.

6. Treba se zalagati za politiku stabilnog deviznog kursa dinara, jer je to jedan od osnovnihuslova za uspostavljanje i odrànje njegove konvertibilnosti, bez koje nema intenzivnoguklju~ivanja u medjunarodnu podjelu rada. Konvertibilnost nije mogu}e posti}i na osnovamadugoro~nih neravnoteà u spoljnotrgova~kom i platnom bilansu.

7. Poslovne banke nisu i ne treba da budu nikakav financijski servis privrede, kao {to su

do sada tretirane, ve} samostalne poslovne organizacije, koje se bave prikupljanjem slobodnihfinancijskih sredstava i njihovim plasmanom na financijskom trì{tu u skladu saekonomskom logikom maksimiranja dobiti odnosno profita.

19


32/414

Kamatna stopa u svim tr`i{nim privredama predstavlja cijenu financijskog kapitala, kakvufunkciju sigurno nema u na{em dru{tvu. U na{em sada{njem privrednom sistemu, banke subile specifi~ni transmisioni mehanizmi, preko kojih se distribuirala financijska milost, odstrane birokratizovane vlasti jednopartijskog sistema, narodu, koji treba da bude poslu{an,

i pl

Dokumenti RSK02

Documents

Transcript of Dokumenti RSK02