Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se...

36
Galuega mo te Olaga i Ausitalia TUSI FAKATAKITAKI MO FAUTUAGA MO TE TAIMI MUAMUA O GALUE mo tino galue i te tau fuagalakau Telefoni: +61 2 6240 5234 Meli-iti: [email protected] Facebook.com/SWPAus | Twitter @SWPAustralia www.employment.gov.au/seasonal-worker-programme

Transcript of Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se...

Page 1: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

Galuega mo te Olaga i AusitaliaTUSI FAKATAKITAKI MO FAUTUAGA MO TE TAIMI MUAMUA O

GALUEmo tino galue i te tau fuagalakau

Telefoni: +61 2 6240 5234Meli-iti: [email protected]

Facebook.com/SWPAus | Twitter @SWPAustraliawww.employment.gov.au/seasonal-worker-programme

Page 2: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

Fakasologa i loto

1 Fakatomuaga – Te Polokalame Taufuagalakau..........................................................51.1 Talofa...................................................................................................................51.2 Fakamatalaga E Uiga Mo Te Polokalame Taufuagalakau...................................51.3 Kaia E Taua I Ei Te Polokalame..........................................................................51.4 Ou Uiga Fakaasi I Ausitalia.................................................................................61.5 Nea Mea E Manako Koe Ke Maua I Tau Galuega I Ausitalia.............................6

2 Visa (Taliaga o tou nofo)............................................................................................62.1 nea mea e mafai ne au o fai i luga i toku visa?....................................................62.2 nea mea se mafai ne au o fai i toku visa tenei?....................................................62.3 Sea Te Mea E Tuu Mafai E Soli Ne Au Fakanofoga O Toku Visa.....................72.4 Kafai Ko Isi Ne Fakamafuliga Ki Luga Iau I Ausitalia?.....................................72.5 Kafai La Au E Manako O Nofo Tumau I Ausitalia?...........................................7

3 Te Tusi o tou Taliaga o Galue.....................................................................................73.1 Tusi O Taliaga O Galue.......................................................................................73.2 Nea Mea I Loto I Taku Tusi Tenei?.....................................................................7

4 Te tino fakagalue ne ia koe.........................................................................................84.1 sea te tino fakagalue o koe?.................................................................................84.2 Nea Mea E Fai Ne Te Tino Fakagalue I Lalo O Te Polokalame?.......................84.3 Sea Te Vaega O Te Fesoasoani Tenei..................................................................84.4 Fakamatalaga Mo Tino Galue Kola Kooti Neaumai Muamua............................8

5 Fakanofonofoga o tau galuega mo fakatokaga............................................................85.1 Aofaki O Te Togi O Peofuga...............................................................................95.2 Feagaiga Mo Galuega Lau Taki Tatasi................................................................95.3 Itula Galue............................................................................................................95.4 Fakatokaga O Tau Galuega Mo Tupe Maua A Koe..........................................105.5 Vaegaa Galuega.................................................................................................105.6 Malologa............................................................................................................105.7 Aso Malolo.........................................................................................................105.8 Malologa O Kai..................................................................................................105.9 Tou Koga Galue Mo Fakanofoga.......................................................................105.10 Saolotoga I Koga Galue Mo Fakaseaiga O Tau Galuega................................115.11 Nisi Fakamatalaga Mo Fesoasoani Ki Te Fuliga O Gana................................115.12 Fakatokaga O Fakalavelave.............................................................................11

Page 3: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

6 Iuniuni.......................................................................................................................116.1 Iuniuni I Ausitalia..............................................................................................11

7 Tupe...........................................................................................................................127.1 Tupe Ausitalia – Tupe Pepa...............................................................................127.2 Tupe Ausitalia – Sene........................................................................................12

8 Te pepa i fakamatalaga o tou togi.............................................................................128.1 Fakamatalaga Mo Tou Pepa Peofuga.................................................................12

9 Katikatiga..................................................................................................................159.1 Ko Katikatiga.....................................................................................................169.2 Fakamatalaga Likiliki Ki Luga I Katikatiga......................................................16

10 Lafoga mo te Tupe Teu...........................................................................................1610.1 Lafoga..............................................................................................................1610.2 Teuga O Au Tupe.............................................................................................17

11 Atafaiga o Tupe.......................................................................................................1711.1 Te Faiga O Te Fakatauga Tupe........................................................................1711.2 Auala Mama Mote Teuga O Tupe...................................................................17

12 Avega o au tupe ki tou fenua...................................................................................1912.1 Avega O Au Tupe Ki Tuvalu...........................................................................19

13 Tou vau ki Ausitalia................................................................................................1913.1 Fesoasoani Koi Tuai O Fai Malaga..................................................................1913.2 Fakatokaga O Te Faiga Malaga.......................................................................2013.3 Mea E Fakatoka................................................................................................2013.4 I Luga I Te Vakalele........................................................................................2013.5 Oko Ki Ausitalia..............................................................................................21

14 Tulafono a Ausitalia................................................................................................2114.1 Nisi Tulafono Taua I Ausitalia.........................................................................2214.2 Pulusimani I Ausitalia......................................................................................22

15 Tuu mo Faifaiga a Ausitalia....................................................................................2215.1 Fakatautauga Ki Te Olaga I Ausitalia..............................................................2215.2 Tulaga Tau Fafine Mo Tagata..........................................................................2215.3 Nisi Mea I Tuu Mo Faifaiga.............................................................................2215.4 Lotu..................................................................................................................23

16 Olaga i Ausitalia......................................................................................................2316.1 Ausitalia...........................................................................................................2316.2 Tau O Aso........................................................................................................2316.3 Tou Koga Fou..................................................................................................2316.4 Manu O Ausitalia.............................................................................................23

Page 4: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

17 Ola lei mo tou ola fiafia i Ausitalia.........................................................................2317.1 Olaga Ola Lei I Ausitalia.................................................................................2417.2 Pukepukega Mo Te Teuga O Meakai...............................................................2417.3 Tu Maa Ite Fale................................................................................................24

18 Fakatautauga ki tou koga fou..................................................................................2418.1 Koga Nofo........................................................................................................2518.2 Oloolo Malaga..................................................................................................2518.3 Fakamatalaga Toetoe I Te Taimi Oko Mai......................................................2518.4 Talaaga O Tau Akauni I Te Pange...................................................................25

19 Sokotakiga ki tou fenua...........................................................................................2519.1 Telefoni Tauave Mo Te Sokotakiga Ki Tuvalu...............................................2619.2 ‘Kaati Sokotaki Ki Nisi Fenua Aka.................................................................2619.3 Initaneti............................................................................................................2619.4 Leo I Luga I Te Initaneti Mo Nisi Fekau Aka.................................................26

20 Mea e fai i taimi o fakalavelave..............................................................................2620.1 Mea E Fai I Taimi O Fakalavelave..................................................................26

21 Tulaga o akoakoga i Ausitalia mafai e manako koe ki ei.......................................2721.1 akoakoga mo atili akega o te atamai i ausitalia................................................27

22 Foki ki te atufenua...................................................................................................2722.1 Sautalaga Koi Tuai O Foki Ki Tuvalu.............................................................2722.2 Taunu Ki Tuvalu..............................................................................................2722.3 Fakaogaga O Tupe...........................................................................................2722.4 Fakatokaga Mo Te Sua Taukai........................................................................27

Page 5: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

1 Fakatomuaga – Te Polokalame TaufuagalakauFekau taua:

• Te tusi tenei ka fesoasoani ke gali tou nofo, te olaga mo tau galuega i Ausitalia mai lalo o te polokalame tau fuagalakau.

• Te Polokalame Taufuagalakau e fesoasoani foki kia koe ke maua ne au tupe mo tou kaiga.

• Kafai e se maina koe i sose mea i te taimi e nofo i ei koe i Ausitallia, e taua ke sokotaki koe ki te tino fakagalue o koe.

1.1 TalofaTalofa ki te polokalame taufuagalakau (te polokalame). Te tusi fakatakitaki mo fautuaga tenei e fesoasoani kia koe i te fakatokatoka mo te galuega mo te olaga i Ausitalia. E taua kii te tusi tenei ke fakaoga ne koe i taimi o tou nofo i Ausitalia pela foki taimi e foki i ei koe ki tou fenua tonu.Fakamolemole ke pukepuke mai ne koe kae e taua ke maina koe i fakamatalaga katoa i loto i te tusi. E fakafaigofie ne ia tou taimi i Ausitalia kae fesoasoani foki ke iloa ne koe mea kola e tau o iloa ne koe.Manatua: Kafai se iloa ne koe au mea e tau o fai, io me se maina i mea mai tou pepa peofu ki tau galuega, sokotaki ki te tino fakagalue o koe. Kae, kafai e isi ne au fakafesiliga ki tou peofuga io me ko au mea e maua i tau galuega sokotaki ki te loia o te taupulega mo tulaga tau galuega (FWO).Kafai e isi se fakalavelave kae manako koe ki pulusimani, te motoka taa afi io me kote motoka a te fakaimasaki, sokotaki ki te 000. Te napa tenei e see togi kae ka soko ne ia koe ki te sevesi e manakogina ne koe.

1.2 Fakamatalaga E Uiga Mo Te Polokalame TaufuagalakauTe Polokalame taufuagalakau tenei e fesoasoani ki atiakega o te maumea o fenua takitasi i loto i te Pasefika mo Timor-Leste i te fakamauaga o avanoaga galue i Ausitalia i te tokilakau pela foki mo galuega i fale talimalo. Te Polokalame Taufuagalakau e fakamaua ne ia tino galue mo tino fakagalue i te matagaluega tokilakau pela foki mo tino fakagalue kooti ne filifilia i fale talimalo mo koga nofo kola ko se mafai o fakafonu ne tino o te fenua.Te polokalame ne faite ko te mea ke maua se avanoaga ke maua ne tupe a koe i tau galuega i konei.E ui ei, e tau mo koe o galue malosi kae atafai foki au tupe fakalei. E lasi atu te avanoaga o maua au sene uke atu i Ausitalia iloo te nofo o koe i tou fenua tonu, ako te olaga i Ausitalia e togi ‘mafa. E faigofie a te fakamaumau o au tupe kola e maua, tela e taua ke fai fakalei tau fakatauga tupe.

Page 6: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

1.3 Kaia E Taua I Ei Te PolokalameA te polokalame fakagalue tenei e taaua kii moo Ausitalia pena foki tou fenua ko Tuvalu. Tena uiga, e fesoasoani foki ki tino fai fatoaga i Ausitalia i te tokiga mo te tauga o fuaga lakau kae ko tupe kola e maua ne koe e ave ki tou fenua o fesoasoani ki tou kaiga mo tou fenua.Kafai e foki koe ki Tuvalu, e mafai ne koe o fakaoga te atamai mo iloa kola ne tauloto ne koe I Ausitalia o fesoasoani ki te atiakega o tou fenua pela foki Tuvalu.

1.4 Ou Uiga Fakaasi I AusitaliaManatua me ia koe ko te sui o tou fenua i Ausitalia. E taua ke sui fakalei ne koe tou fenua kae se fai ne koe ne uiga kola e pokotia i ei koe io me ko tou kaiga io me ko tou atufenua. Kafai e masei au amioga, koe ka se toe talia ke foki koe ki Ausitalia pela me se tino galue taufuagalakau i aso mai mua.

1.5 Nea Mea E Manako Koe Ke Maua I Tau Galuega I AusitaliaE mafai koe o mafaufau me kaia e taaua ei kia koe a te galuega i Ausitalia i te Polokalame Taufuagalakau. Pela mo nisi tino galue e manako ke maua ne tupe mo fesoasoani ki akoakoga o kaiga o latou, kae mo togi foki a akoga. Nisi e manako o fakaoga tupe mo fakatu a fale io me fakafou fale o latou, nisi e manako ke maua ne tupe mo kamata ne olotou pisinisi foliki mana foki latou ki olotou fenua tonu. E mafai o uke kii a pogai kola e taua i ei ke kau atu koe ki te polokalame, kae e mafai foki ne koe o tusi ki lalo ke fesoasoani ki te fakamalosiga o koe ke galue malosi.Tusi ki lalo e tolu tapulaa kola e fia maua ne koe i te taimi e galue i ei koe i Ausitalia. Nea au mea e manako koe ke fai ki tupe kola e maua ne koe mo te atamai tela ne tauloto ne koe? Konei mea e fesoasoani kae fakamanatu atu kia koe a pogai ne kau i ei koe ki te Polokalame.Au e manako ke fakaoga aku tupe ne maua i taku galuega i Ausitalia ki:1.2.3.

2 Visa (Taliaga o tou nofo)Fekau taua:

• E tau o isi sou visa mai te Malo o Ausitalia ke kau atu koe ki te Polokalame Taufuagalakau.

• Ke mafai o maua se fakataliaga mo tou nofo, e tau o maua se Tusi Saoloto a koe mai te tino fakagalue ke mafai koe o galue i te Polokalame Taufuagalakau.

• Ke mafai o maua se fakataliaga mo tou nofo, e tau foki mo koe o amio lei kae se masakisaki.

• Kafai koe mai Fiji, Papua Niugini, Samoa, Solomona, Timor-Leste, Tonga mo Vanuatu koe e galue i Ausitalia ki se ono masina (6 months).

• Kafai koe mai Kilipati, Nalu io Tuvalu te fakataliaga mo tou nofo o galue i Ausitalia e oko ki se iva masina.

• Se mafai koe o galue mo se sua tino fakagalue i te taimi e nofo i ei koe i Ausitalia.• E tau mo koe o fakaasi ki te Matagaluega fai Pepa Folau mo te Puipuiga o tuakoi

manafai ko tiaki ne koe te tino fakagalue o koe, me e taia i ei koe i fakanofoga o tou nofo kae mafai foki

loa koe o fakafoki fakavave.• Se mafai ne koe o akai mo se sua nofo aka taimi e nofo i ei koe i Ausitalia.• Kafai e soli ne koe fakanofoga o tou visa, ka mafai o tapale tou visa kae fakamoli koe

keatea mai Ausitalia.• E taua ke tiaki ne koe Ausitalia koi tuai o oti te malosi o tou visa.

2.1 nea mea e mafai ne au o fai i luga i toku visa?• I lalo i te Polokalame Taufuagalakau e mafai ne koe o galue i Ausitalia mo se leva e ono

masina, kae i te tino fakagalue loa o koe. Tino galue taufuagalakau mai Kilipati, Nalu mo Tuvalu e mafia o galue i Ausitalia ki se leva e iva masina mo te tino fakagalue loa o latou.

• A visa e fakatalia i te lua vaiaso mai mua e taunu koe ki Ausitalia. E lua vaiaso ka toe faopoopo atu ki tou nofo ke mafai o fai a fakatokatokaga mo tau faiga malaga ki loto motua foki o Ausitalia. Te tino fakagalue o koe e mafai ne ia o fakamatala atu a te leva ka galue ei koe.

• Koe e talia fua ke galue mo te tino fakagalue tela ne kami ne ia koe ke galue i Ausitalia. E mafia ne koe o galue mo nisi tino fai fatoaga aka pela foki mo tino tokilakau manafai te tino fakagalue o koe ne fakatalia ne te Malo o Ausitalia ke ave ne ia koe kia latou.

• E mafai ne koe o tiaki a Ausitalia kae toe foki i te taimi koi saoloto ei koe i tou visa, kae e tau o maua se taliaga mai tou pule fakagalue kae tau foki loa o togi ne koe tou pasese. Fakamolemole, masaua me kafai ko manako koe o tiaki Ausitalia i te taimi

Page 7: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

tenei, se mafai o maua ne taimi faoopoopo ki luga i tou visa manafai koe e toe foki mai. Taimi e galo i ei koe i tua e lau loa i loto I te leva o tou visa.

• E tau o tiaki ne koe Ausitalia mai mua o oti te malosi o te visa.

2.2 nea mea se mafai ne au o fai i toku visa tenei?E isi ne nisi fakanofoga o tou visa e tau o tautali koe ki ei.

• Se mafai ne koe o galue mo te sua tino fakagalue.• Se mafai koe o galue mo koe loa (fakagalue loa koe) o fakamaua ne galuega ma nisi

tino.• Se mafai koe o fakatagi ki se sua visa vagana ke tiaki ne koe Ausitalia. Kafai e avaga

koe ki se sitiseni Ausitalia io me se tino nofo tumau, e manakogina loa ke foki koe ki tou fenua tonu ko akai ei koe ki se visa o avaga.

• E tau ke isi sou inisua i te ola lei i taimi katoa e galue i ei koe i Ausitalia, kae se mafai foki ne koe o fakaseai (Onoono kite itulau 9.3).

• Se mafai ne koe o aumai tou kaiga, vagana ne akai foki ke galue latou i Ausitalia kae e isi foki ne Tusi o Fakasaoloto(pena mo te tusi ne maua ne koe).

Kafai ko soli ne koe ne fakanofoga o tou nofo a tino fakagalue ka se toe talia foki ne latou ofakagalue koe.

2.3 Sea Te Mea E Tuu Mafai E Soli Ne Au Fakanofoga O Toku VisaE taua ke se soli ne koe sose fakanofoga o tou nofo me i te Malo o Ausitalia e se talia lele loa ne iavaega pena. Kafai la e fai ne koe:

• fakaseai tou visa• ka mafai koe o fakafoki mai Ausitalia• ka se toe talia ke foki koe ki Ausitalia mo se taimi tai leva.

Kafai e soli ne koe sose fakanofoga o tou visa, ka se pokotia fua tou avanoaga o foki mai ki Ausitalia I te sua taukai kae ka pokotia foki nisi tino galue i te polokalame taufuagalakau mai tou fenua. Ka se maua foki ne koe te avanoaga o maua ne tupe ma koe mo tou kaiga.

2.4 Kafai Ko Isi Ne Fakamafuliga Ki Luga Iau I Ausitalia?Kafai a fakamafuliga kona i tau fakatau e pokotia i ei tou visa, e tau loa mo koe o faipati ki te tino fakagalue o koe. Kafai e fakatau koe me i te tino fakagalue o koe se ko te tino tonu e tau o faipati koe ki ei, e mafai koe o sokotaki ki te Ofisa fai Pepa Folau mo Puipuiga o Tuakoi io me sokotaki ki te Ofisa o te Polokalame Taufuagalakau i te napa (02) 6240 5234. Tou tino fakagalue mo te Malo o Ausitalia e fia fesoasoani kia koe.

2.5 Kafai La Au E Manako O Nofo Tumau I Ausitalia?A te tino galue i fuagalakau e se mafai ne ia o akai mo se sua nofo aka ite taimi e nofo ei i Ausitalia.Kafai ko oko koe ki Tuvalu, ko mafai ne koe o akai mo se sua visa aka tela e mafai koe o nofo leva atu io me toe fakatagi ke toe kau koe ki te polokalame taufuagalakau mo te sua tausaga. Kafai koe se tino e galue lei, tou pule fakagalue e mafai o manako ke foki mai koe i te sua taukai.

3 Te Tusi o tou Taliaga o GalueFekau taua:

• Te tusi o tou Taliaga e toki i ei a fakanofoga mo tau galuega i Ausitalia, fakatokaga o tou nofo mo

• nisi katikatiga kola e fai mai tou peofuga.• E tau mo koe o faitau fakalei te tusi o Tou Taliaga, kae ke maina foki koe i mea kola ka• fakafesagai mo koe.• Kafai se maina koe i nisi vaega o tau tusi faipati ki tou pule fakagalue, io me fai ke fuli

aka te• gana o tau tusi.

3.1 Tusi O Taliaga O GalueTe tino fakagalue o koe ka avatu ne ia tau tusi penei koi tuai koe o faimalaga ki Ausitalia, ka koi tuai foki koe o akai visa. Te tusi foki e fakamaina likliki ne ia tau galuega mo fakatokatokaga ki tou koga nofo i Ausitalia, kae tau ke faitau fakalei ne koe. Te tusi e tau foki o isi se fakamateaga a te tino fakagalue o koe, kae manakogina ke saina koe ke fakaasi ei me maina kae talia foki ne koe a fakanofoga i ei. E tau mo koe o fesili ki te tino fakagalue o koe, te sui o ia io me se sui mai te Ofisa mai tou fenua tonu mo se fesoasoani me se maina koe i tau tusi. Koi tuai o tiaki ne koe Tuvalu, akai koe ki te sui mai te Ofisa o Leipa ke fesoasoani i te fuliga o tau tusi.

Page 8: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

3.2 Nea Mea I Loto I Taku Tusi Tenei?Te tusi e aofia katoa i ei a fakamatalaga ki tau galuega pela mo:

• vaegaa galuega ka fai ne koe• te koga i Ausitalia e galue koe i ei (eg: Emerald, Queensland, Victoria)• te vaegaa pisinisi tela ka galue koe iei (eg: tino toki olenisi, io me fale talimalo mo koga

moe)• te leva o tau galuega i Ausitalia• taimi e kamata i ei tau galuega i Ausitalia• taimi e foki i ei koe ki Tuvalu• me galue koe i te aso katoa, galue mo nai itula fua io me se tino galue se tumau• e togi koe pefea mo fakamatalaga ki te aofaki e peofu koe ki ei• fakamatalaga o sokotakiga o te tino fakagalue o koe• aveavega o koe mai te koga nofo ki te koga galue pela foki mo te fakafokiga i aso

takitasi.Te tusi tenei e aofia foki i ei a fakatokatokaga mo tou nofo pela mo:

• fakamatalaga mo tou koga nofo, kae fia foki te togi• fakamatalaga o mea oloolo malaga, kae fia foki te togi• fakamatalaga o te inisuao tou ola lei, kae fia foki te togi• ko oi e fakafetaui ne ia koe i te malae vakalele mafai e oko atu koe ki Ausitalia, kae e

oko foki koe pefea ki te koga galue o koe.Ka isi ne tupe e kati mai luga i tou peofuga (sainaga o tau tusi tenei tena uiga ko talia ne koe akatikatiga konei), mo mea pela:

• te togi o tou pasese foki ki Tuvalu mo te faimalaga o koe i loto i Ausitalia e siliga atu i te $500

• togi o tou visa (mafai kooti ne togi ne te tino fakagalue te mea tenei)• te fano mot e foki o koemai te galuega• togi o tou koga nofo• inisua o tou ola lei (onoono ki te mataupu 9.2)• katiga o te 15% (onoono ki te mataupu 8)• mea e tog ii te kamataga, pela mo te puke faka-kaitalafu tou peofuga, mea moe,

meakai mo nisi mea aka, ke oko ki te taimi ko galue koe i ei.Mea taua: Manatua ke iloa kae fiafia foki koe ki mea katoa i loto i tau tusi mo tou saolotoga koi tuai o saina ne koe. Kafai koe se maina i ei, sokotaki ki te sui mai te minisituli / Ofisa, te tino fakagalue o koe io me ko te polokalame taufuagalakau i te laina.

4 Te tino fakagalue ne ia koeFekau taua:

• Te tino fakagalue o koe ko ia loa e fakatoka ne ia tou fai malaga, koga nofo, tausiga o koe kae togi foki ne ia ou peofuga.

• Se mafai ne koe o talia sose avanoaga galue mai se isi tino fakagalue aka i Ausitalia.• Kafai koe se tino ne galue mua i te polokalame, manatua ke puke mai faeloa te napa o

te lafoga o koe mo nisi fakamatalaga ki akauni o pange i Ausitalia ne fakaoga ne koe.

4.1 sea te tino fakagalue o koe?I lalo o te polokalame taufuagalakau, te tino fakagalue o koe ko te kampane tela e fakagalue neia koe, kae togi foki ne ia ou peofuga. Tino fakagalue tino kooti ne saina ne latou a feagaiga mo teMalo o Ausitalia. Te tino fakagalue o koe e mafai se tino toki olenisi tela ne aumai ne ia koe ke galuei tena fatoaga, se fale talimalo tela e aumai ne ia koe ke galue i te fakatokaga o potu a ia, io me sekamupane salasala tino galue tela e aumai ne ia koe o fakagalue i tino fai fatoaga kesekese. Me kooite tino fakagalue o koe, e panaki katoa mo mea kona ne fakaasi atu mai luga.

4.2 Nea Mea E Fai Ne Te Tino Fakagalue I Lalo O Te Polokalame?Tino fakagalue e uke a tiute o ia i lalo o te polokalame taufuagalakau. E tau fua mo koe o galue i te tino fakagalue o koe, kae se salasala ki se sua galuega.E taua ke iloa ne koe a tiute o te tino fakagalue o koe, tela la e manakogina ke faitau fakalei a mea konei. A te tino fakagalue tino ka fai ne ia mea konei:

• tuku atu kia koe a tau tusi talia o galue• fakatokaga kae togi foki a tou pasese mai mua o tau malaga kae e katikati foki ne ia i

vaega o tou peofuga ke mafai o katoa te o tou pasese e siliga atu it e $500• pukega o koe mai te malae vakalele i Ausitalia ki te koga ka nofo i ei koe• fakagalue koe i lalo o te vaega o saolotoga i koga galue i Ausitalia• peofuga o koe mai lalo o tulafono a Ausitalia

Page 9: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• fakatokaga o te inisua o tou Ola lei• fakatokaga o fakamatalaga fesoasoani mana oko mai koe ki Ausitalia• fesoasoani ki luga i tulaga o te olaga kae ke mafai foki koe o fakatautau ki te olaga i

Ausitalia• fesoasoani atu foki i te avatuga o se napa telefoni ke mafai koe o sokotaki mo latou i

sose taimi• fakatokaga o tou faimalaga ki te galuega pela foki mo te foki• fakatokaga o tou koga nofo, vagana e fakailoa ne koe ki te tino fakagalue me e fakatoka

loa ne koe te feitu tena• fesoasoani i te faitega o tou akauni i te pange

E taua ke iloa ne koe me ite tino fakagalue ko te tino tonu io kampane tela e togi ne ia ou peofuga. Seko manakogina te faama i te koga galue o koe, io me ko fale tali malo tela e galue koe iei. E tau ke maina tonu koe me koi te tino fakagalue o koe. Te tino fakagalue o koe kote tino muamua loa e sokotaki koe kiei. E mafai koe o sokotaki ki te tino fakagalue i sose fakalavelave ki tau galuega, io me mai tua i tau galuega.

4.3 Sea Te Vaega O Te Fesoasoani TeneiA te tino fakagalue ka fesoasoani ki te fakatautauga o koe ki te olaga i Ausitalia kae ka noono ki te lei o tou olaga ke fiafia kae ola lei koe. E aofia i fesoasoani konei ko te malosi o te foitino, te mafaufau, vaa fakafesagai mo tino pela foki mo tou olaga faka te agaga. Te tino fakagalue o koe e mafai ne ia o ave koe ki te lotu, fesoasoani ke fakamau koe ki se fakaimasaki foliki io me fesoasoani ki te fakakauga o koe i se kalapu tafao.

4.4 Fakamatalaga Mo Tino Galue Kola Kooti Neaumai MuamuaKafai koe kooti ne fano i te polokalame tenei muamua, e tau mo koe o puke mai a:

• te napa (Tax File Number), kote mea ke mafai ne te tino fakagalue o fesoasoani i te fakafonuga o au foomu i lafoga katikati pela foki mo katikatiga o au tupe teu mana foki mai koe ki Ausitalia

• fakamatalaga likiliki o akauni o akauni kola koi mataka i Ausitalia pela foki tau ‘kaati i te pange mo tau napa funa ‘Personal Identification Number’.

5 Fakanofonofoga o tau galuega mo fakatokagaFekau taua:

• Te aofaki o tou peofuga mo fakatokaga ki tou galue e fakatau loa ki te matagaluega e galue koe I ei. Fakamatalaga konei e tau foki o isi i loto i tau tusi fakatalia o galue.

• Kafai e isi se fakalavelave i te galuega, e taua ke sautala ne koe ki te tino fakagalue o koe ke galue fakatasi koulua ki se fakatokaga lei. Kafai se mafai ne koe o faipati ki tou pule, e mafai ne koe o sokotaki ki te Polokalame Taufuagalakau ite laina fesoasoani a latou, Ofisa o te loia o Taupulega lei, io me ko tau Iuniuni, manafai e kau koe ki ei.

5.1 Aofaki O Te Togi O PeofugaI lalo i tulafono a Ausitalia a tino galue e mafai o togi i te itula mo sose itula ne galue ne koe io me togi i mea taki tatasi tela e fakatau ki te aofaki ne fai ne koe. A te peofu i mea taki tatasi e fakatau loa ki te aofaki e fai ne koe Pela, e mafai koe o peofu ki te aofaaki o paketi fuagalakau ne fakafonu ne koe. E kesekese a togi o peofuga mo vaega galuega kesekese, i nisi taimi ko maluga a togi mafai koe galue i tua o itula galue masani.Togi kamata o peofuga e fakatonugina ne te ‘award’. A te award se ikuga kooti ne fakatulafonogina kae e toki I ei fakatokaga o saolotoga mo te togi o galuega e fai. Pela mo, tino galue tau fuagalakau e mafai o maua te aofaki o te togi o olotou peofuga i te Horticultural Award 2010.E mafai ne koe o fakaoga te Peofuga mo Fakanofonofoga tela e maua calculate.fairwork.gov.au/findyouraward mo galue tou peofuga, io me sokotaki ki te loia o taupulega lei i te napa telefoni 13 13 94.

5.2 Feagaiga Mo Galuega Lau Taki TatasiTe tino fakagalue e mafai o fai atu ke togi koe i ‘galuega fakafeagaiga’, kae se ko te itula io me togi i te vaiaso. Tino fakagalue e mafai fua o fakatoka ne ia feagaiga ki luga i galuega fakafeagaiga manafai e galue koe i te tauga o fuagalakau, tela e togi i lalo i te Horticulture Award 2010.Tino galue e peofu loa ki te aofaaki o te galuega ne fai ne ia. Pela mo te tino tau fuagalakau e mafai o togi i te paketi fuataga ne tau ne ia. Kafai te tino fakagalue e manako ke togi koe i galuega fakafeagaiga, e tau ke aofia i loto i tau tusi o tou taliaga.Kafai koe e togi i te galuega faka feagaiga kae galue malielie koe, ka foliki tou peofuga mana fakapau mo te tino tela e galue i te itula. E tupu te mea tenei manafai koe koi faka akoako io me ko too siu io me ko too vela tela ko malielie i ei tau galuega. Kafai foki e se galue koe i te aso katoa io me ne aso ona ko koe e masaki io me masei tau o aso, koe ka seai sou peofuga.

Page 10: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

A te togi i galuega fakafeagaiga e:• mafai ei ne te tino galue malosi o maua se 15% uke atu i te togi i te itula pela mo te

manakoga o te togi kamata tela e fakatino ki tino galue katoa.• e tau o toki i loto i te feagaiga ne tusi ki lalo, te feagaiga e tau o sainagina ne koe mo te

tino fakagalue.Mea taua: I lalo i galuega fakafeagaiga, a te aofaki e maua ne koe e fakatau loa ki mea kola ne galue koe ki ei. Tela la koe se togi ite itula, i aso io me kote togi kamata ite vaiaso o tou peofuga. Kafai koe e nofo i lalo o fakatokaga o galuega fakafeagaiga, seai ne fakasalaga ki togi, aofaaki ovataimi mo tupe kai. Nisi kainaga kola e tau o maua ne tino galue tumau mo tino galue se tumau (pela mo malologa i tausaga), e mafai o maua ne tino galue fakafeagaiga, mafai latou ne tino galue tumau io me galue se tumau.Te ata mo tauloto: Johnson and Johnson OrchardsMr Johnson e isi tena fatoaga olenisi kae ko ia foki se tino fakagalue i lalo o te Polokalame Taufuagalakau. E manako ia ke fakagalue ne ia a Mary, i lalo o te galuega fakafeagaiga, pela me se tino tau fuagalakau. A te togi kamata o te peofuga o Mary e maua i te Horticulture Award 2010.A Johnson e manako ke togi a Mary i te togi o galuega fakafeagaiga mo te paleti olenisi ne tau ne ia. I lalo i te Horticulture Award 2010, sose tino galue i te galuega fakafeagaiga e tau o maua ne ia e 15% e uke atu i te togi kamata i te itula manafai e galue vave a iaA Mr Johnson ka fai kia Mary ke talia ne ia ke galue ne ia te galuega fakafeagaiga, kae fakatoka foki ne ia tena feagaiga tusi lima tela e toki i ei a fakanofoga kona. Mary ne mafaufau ki te feagaiga kae talia foki ne ia a togi kola ne avatu kia ia me ka maua ne ia e 15% tai uke atu i te togi i te itula tela loa e tau togi a ia ki ei. Ne talia ne ia a togi o te galuega fakafeagaiga mo Mr Johnson, kae saina katoa ne laua a te feagaiga. Mr Johnson e tau o iloa ne ia me i togi kamata konei i luga i tino galue atamai kae malosi e mafai o mafulifuli i aso taki tasi, mai luga i tau o aso, te lasi mo te foliki o lakau mo te ma’tua i ei o te fuataga.Kafai ko mafuli te togi kamata o te galue fakafeagaiga io me ko nisi fakanofoga aka i te feagaiga ko mafuli, te feagaiga e tau ke talia ne Mary mo Johnson ke saina kae tusi lima foki ki lalo.Manatua ke iloa tonu ne koe te togi kamata i te itula koi tuai o fano koe o galue fakafeagaiga. Kafai se maina koe, sokotaki ki te tino fakagalue o koe, io me manako koe ki se fesoasoani ke ioa ne koe me sea loa te togi i te itula, sokotaki ki te Ofisa O Te Loia O Taupulega Lei i Tulaga Tau Galuega i te telefoni 13 13 94.

5.3 Itula GalueI lalo i te polokalame Taufuagalakau, e tau o galue ne koe se aofaki itula pilipili ki te 30 itula i te vaiaso. Se ko tena uiga ke 30 itula i vaiaso katoa, nisi vaiaso ko mafai koe o galue ke tai uke atu ou itula, nisi vaiaso e se uke ou itula. I tafa i kona, a te tino fakagalue o koe se mafai ne ia o fakagalue koe ke silia atu i te 38 itula i te vaiaso vagana te fakatagi e ‘tau loa o fai’.A te ‘tau’ o te fakatagi e fakatau loa ki te mea pela me isi se pokotiaga ki te ola lei o koe mo puipuiga, manakoga o koga galue, io me mafai o maua se peofuga faoopoopo mana galue koe i itula e uke. A te tino galue fakafeagaiga e mafai o filifili kegalue i itula e uke ke tai lasi tena peofuga. E tau koe o peofu mo au galuega katoa e fai, aofia i ei sose akoakoga io me ne fono e fakatasi atu koe ki ei.A te taimi malolo foliki e manakogina ko te tino galue ke malolo malie i taimi galue o ia. A te malologa o kai se taimi tai loa atu kae fakaavanoa i ei ke mafai te tino galue o kai. Te Award e fakapatino ne ia a malologa mo taimi kai kola e peofu io me se peofu, aofia i ei te leva o te malologa, taimi e tau ei o puke tau malologa, mo tulafono tau atu ki peofuga.Nisi mea: Kafai koe e togi ite itula, fakamau ki lalo o itula katoa kola ne galue ne koe (pela 17 Mee-galue 7.30 am kite 4.30pm mote 30 minute kai). Kafai e peofu kamata ote galuega fakafeagaiga, fakamau ki lalo a galuega katoa kola ne fai ne koe (17 Mee – tau ono paketi apolo). A te tusi foliki e fesoasoani kia koe i te tusitusiga o au mea konei.

5.4 Fakatokaga O Tau Galuega Mo Tupe Maua A KoeTe Polokalame Taufuagalakau kooti loa ne fakatoka ke mafai ne koe o maua au tupe kae ke tauloto foki atamai fou. E lasi atu te avanoaga o maua ne koe ne tupe uke ilo tou nofo i tou fenua tonu, kae manakogina la ke atafai fakalei au tupe.Koe ka se galue e 30 itula i vaiaso katoa. Pela mo galuega i te matagaluega o fatoaga, koe mafaio galue i se 30 itula io me siliga atu it e vaiaso, kae se galue ite sua vaiaso ona ko aso masei, io me se manavaga i te taukai. Sa mafaufau ia koe ka galue faeloa e 30 itula i vaiaso katoa. Te tino fakagalue o koe e tau loa o fakamaua ne ia e 30 itula galue fakatautau i vaiaso katoa i te taimi e fakagalue i ei koe kae mafai foki o ofa atu ne ia ne itula uke atu.E manakogina ke fai se fakatauga tupe ma koe ke lava lei au tupe mo au meakai, koga nofo, mo nisi mea aka foki (onoono ki te mataupu 11 mo nisi fakamatalaga ki te atafaiga o tupe).

5.5 Vaegaa GaluegaI Ausitalia, tino galue e mafai o galue i vaega e tolu kesekese konei.

• Tino galue tumau e galue i se aofaki e 38 itula i te vaiaso kae maua foki nisi penefiti pela mo peofu aso malolo, pela foki mafai ko malolo.

Page 11: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• Tino se galue tumau itula galue e se silia ite 38 itula i te vaiaso kae maua foki ne latou naai penefiti fakatau ki luga i itula kola ne galue ne ia.

• Tino galue i naai itula se mautinoa te aofaki o itula galue o ia i te vaiaso, kae e maluga tena togi kae se maua foki ne ia ne penefiti mana fakapau mo te tino galue tumau pela foki mo ia tela e galue se tumau.

Tau tusi mo tou saolotoga e fakaasi atu me ite koe e galue tumau, i nai taimi fua io me se tumau. Kafai koe se maina, e tau mo koe o faipati ki te tino fakagalue o koe.

5.6 MalologaKafai koe se tino galue tumau io me se tino galue se tumau, ka maua ne koe ne nai peofuga mo aso malolo o koe (malologa i te tausaga) mo peofuga o taimi masaki o koe.Tino galue tumau e tau o maua ne latou e faa vaiaso malaolo i te tausaga mo te 10 aso malaolo totino i tausaga takitasi, kae maua foki se vaega o te mea nei manafai e galue se silia i te tausaga. Mo tino galue kola e galue se tumau, te aofaki o aso malolo i te tausaga mo aso malolo o ia e fakatau loa ki itula kola ne galue ne ia i vaiaso takitasi. Kafai koe e galue i te ono masina, koe ka maua ne koe e lua vaiaso malaolo i te tausaga kae lima aso malolo totino. A fakamatalaga konei e tau o toki i loto I tau tusi mo tou taliaga. Tino galue i naai itula se maua ne latou peofuga o aso malolo, kae maluga a peofuga o latou.

5.7 Aso MaloloKonei a aso malolo a te Malo o Ausitalia: Tausaga fou, Aso malolo o Ausitalia, Maliu, Toetu, Anzac Day, Aso fanau o te tupu fafine, Kilisimasi, Boxing Day mo aso malolo ei o state taki tasi.Kafai koe e galue i se aso malolo, ka maua ne koe se togi lasi atu.

5.8 Malologa O KaiTokoukega o tino galue e tau o maua ne latou se manavaga e 30 minute mo kai kae se peofu mo sose lima itula galue.

5.9 Tou Koga Galue Mo FakanofogaTe ukega o galuega e fai i tua tiga i ei te tau o aso. Te tino fakagalue o koe e tau o fai ne ia mea konei:

• koe e galue i se koga lei kae sefe i e tou ola• sose mesiini io me se mea faigaluega e lei faeloa ke fakaoga ne koe• ka tuku atu kia koe ne mea ufi lima mo taka galue mo nisi gatu puipui aka foki kola e

aoga ki te puipuiga o koe i te galuega• te koga galue koe i ei e isi ne fale foliki, koga mo mea mo fulu a lima, fesoasoani

muamua, fakamalumalu kae mafai foki o maua a vai inu i ei.Te tino fakagalue o koe mo te (matagaluega tela e fakagalue ne ia koe) e tau o fakamautinoa ne laua:

• me eiloa ne koe te mea e tau o fai kae galue foki fakalei, ke iloa foki ne koe te tino e tau o faipati koe ki ei manafai e isi se fakalavelave

• eiloa ne koe o tautali i fakatonuga mo puipui koe i te koga galue• ke iloa ne koe me i lalo o tulafono o te ola lei mo puipuiga i koga galue, se tiute o koe o

puipui ne koe pela foki nisi tino galue i loto i te koga galue• ke fakamatala atu ne se tino a uiga o fakailoga kola e tau o iloa ne koe fakapitoa mo tau

galuega. Se mea e taaua ke:

• iloa tonu ne koe te tulaga o tou ola lei mo te puipuiga o nisi tino galue• onoono fakalei mana fakaoga ne koe ne mea fai galuega• tautali ki fakatonuga puipui.

Kafai e manako koe ki se fakamainaga ki luga i tau galuega, ola lei, mo te puipuiga, Safe Work Australia e mafai o fakasino ne ia koe kise tino tela e mafai o fesoasoani i luga i te koga e nofo koe i ei. Puipuiga o Galuega Ausitalia e mafai o sokotaki ite 1300 551 832 io me mafai o meli-iti iluga [email protected] Kafai e lavea ne koe se mea se tonu, manatua o faipati ki te takitaki io me ko te tino fakagalue o koe.

5.10 Saolotoga I Koga Galue Mo Fakaseaiga O Tau GaluegaTe tino fakagalue o koe e tau oatafai fakalei kia koe kae se mafai ne ia o fakaseai tau galuega mo pogai pela mo:

• me ia koe se kau ki se fakapotoptoga iuniuni• ko te koga ne vau ei koe, tou lotu, faitama, koe ko avaga me ikai, fafine io me se tagata• mafai koe ne fesili ki te tino fakagalue ki fakanofoga o tau galuega• mafai koe ne ave tau tagi se fiafia ki te Loia o Taupulega Lei, te Ofisa fai Pepa folau mo

Puipuiga o Tuakoi, te Ofisa o Galuega io me ki tino galue o te ola lei mo puipuiga.

5.11 Nisi Fakamatalaga Mo Fesoasoani Ki Te Fuliga O GanaE mafai koe o sokotaki ki te Ofisa o te Loia o te Taupulega Lei i te napa tenei 13 13 94 manafai:

Page 12: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• e isi ne au fesili ki luga i tulaga o tau galuega• e fakatau koe se maua ne koe nisi tupe faoopoopo mo tau galuega kola e tau o maua ne

koe. E mafai koe o sokotaki ki te Ofisa o te Loia oTaupulega Lei mai te Aso Gafua ki te Aso Lima mai te 8.00 i taeao - 6.00i te po. E mafai foki koe o asi ki te Ofisa o Taupulega Lei i luga i te www.fairwork.gov.au. Kafai e manako koe ki se fesoasoani ki te gana i taimi e sokotaki ei koe ki te Ofisa o te Loia o Taupulega Lei, e mafai koe o sokotaki ki te 13 14 50 ki se sevesi o fakamatala kupu mo fuliga o te gana (TIS).

5.12 Fakatokaga O FakalavelaveKafai e isi se fakalavelave a koe i te galuega, taumafai muamua o faipati ki te takitaki o te potukau io me ko te tino fakagalue tela e galue koe i ei, io me tino fakagalue tela e togi ne ia a (peofuga o koe). Te tino fakagalue e tau o mafai ne ia o fakatoka te ukega o fakalavelave, io me fakasino ne ia koe ki isi sua tino tela e mafai o fesoasoani kia koe. Kafai e manako koe o faipati ki se sua tino, e tau o fakailoa ne koe ki tou pule fakagalue me kooti ne taumafai koe o foo te fakalavelave i te koga galue kae pela loa me se fiafia koe ki ei.Kafai e fakatau ifo koe me i tou pule fakagalue ko soli ne ia tulafono, pela, mafai ko se fakamalie ne ia ne fakanofoga o tau galuega kola e pokotia i ei koe, e mafai loa koe o sokotaki ki te Polokalame Taufuagalakau i te napa (02) 6240 5234 ke maua se fesoasoani.Mo fakalavelave ki luga i te Ola lei mo te Puipuiga i te koga galue, e mafai ne tino pule i te matagaluega tenei a te Malo o fai se sukesukega ki luga i tau fakatagi. Mo faitioga ki luga i peofuga, e mafai koe o sokotaki ki te Ofisa o te Loia o Taupulega Lei i galuega, io me ko te napa a te Polokalame Taufuagalakau, tela e soko ne ia koe ki te Ofisa ate Loia o Taupulega. Kafai koe e kau atu ki se iuniuni, e mafai foki koe o faipati kise uniuni tela e taugatonu. Te sui o te Malo o Tuvalu e mafai foki o fesoasoani kia koe. E maua ne koe a fakamatalaga mana oko koe ki Ausitalia.

6 IuniuniFekau taua:

• A iuniuni i Ausitalia ne fakatu ke fakamalosi ne latou a saolotoga o tino galue.• Ea koe loa te filifiliga me fia kau atu koe ki se uniuni me ikai.

6.1 Iuniuni I AusitaliaIuniuni i Ausitalia ne fakapotopoga se kau ki te malo kola ne fakatu ke sui atu ne latou a saolotoga o tino galue. Iuniuni e sautala mo tino fakagalue ki luga i peofuga, fakanofoga i koga galue, mo mea kola e tau o maua ne tino galue pela mo malologa i tausaga mo aso masaki. Kafai e isi se pokotiaga o koe i te galuega, kae kau koe ki se iuniuni, tau iuniuni e mafai o fesoasoani kia koe.Kafai koe e manako o kau ki se iuniuni, ka togi ne koe ne tupe i vaiaso io me i masina mo tou kau atu ki te iuniuni tena. Te kau o koe ki se iuniuni se filifilga loa a koe. Te tino fakagalue o koe e mafia o kami ne ia se tino mai te iuniuni ke vau o faipati manafai ko fai te fakamainaga i taimi e oko mai ei koe, io kafai se mafai e avatu kia koe fakamatalaga e uiga mo iuniuni, kae fakailoa atu foki manafai koe fia kau.E kese pefea a Uniuni mai te Loia o te Tauppulega Lei mo koga galue?Te Ofisa o te Loia o Taupulega Lei mo koga galue e ave ne ia fesoasoani se togi ki sose tino galue I luga i Ausitalia. Ana galuega e aofia i ei ko te avega o fakamatalaga mo fautuaga ki luga i saolotoga mo tiute o koe i tou koga galue, kae e sukesuke foki ne ia sose tino manafai ko ofa afakanofoga mo koga galue. Fesoasoani konei e avanoa faeloa ki tino fakagalue tino katoa, tino galue io me ko tino kola e galue fakafeagaiga – e se galue mo se tino e tokotasi io me se pogai e tasi. E tai kese malie mo uniuni ona me mafai ne latou o sui a tino galue taki tokotasi.

7 TupeFekau taua:

• Tupe Ausitalia ne talaa mo sene.• A talaa e mafai o avatu i sene mo pepa, ko sene ne sene eiloa.

7.1 Tupe Ausitalia – Tupe PepaTupe Ausitalia e isi ne ‘talaa’ mo ‘sene’. Te talaa foliki loa i te tupe Ausitalia se lima talaa. Te tupe lasise selau tala.

Page 13: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

Tenei te lima tala Ausitalia. Mea kola e mafai ne koe o togi ki te lima tala ko te nusipepa, falaoa io me se tiketi fano malaga.

Tenei te sefulu tala Ausitalia. Konei mea kola e mafai ne koe o togi ite sefulu tala se ‘paketi kano o manu io me se moa i te maketi, se ‘kaati telefoni io se mea inu mo tau falaoa.

Tenei te lua sefulu tala Ausitalia. Mea kola e mafai ne koe o togi ki te lua sefulu tala ko te mitiofu, io me se mea fale foliki mai te sitoa o mea kooti ne fakaoga pela me se tipoti fakavela, auli io me se sulukafu.

Tenei te limasefulu tala Ausitalia. Mea kola e mafai ne koe o togi ki te lima sefulu tala pela me se famalu kooti ne fakaoga, se ‘kaati telefoni io me se tivae tafao.

Tenei te selau tala Ausitalia. Vaega mea kola e mafai ne koe o togi ki te selau tala se taipola mo nofoga mai te sitoa fakatau mea togi mama, mo vaega o fuagalakau mo te vaiaso, io me se pasika kooti ne fakaoga.

7.2 Tupe Ausitalia – SeneAusitalia e isi foki ne lima sene, sefulu sene mote lima sefulu sene mo, tasi tala sene mo te lua tala sene. Te tupe foliki loa ko te lima sene. E selau sene i loto i te tasi tala. Te sene maluga loa ko te lua tala.

8 Te pepa i fakamatalaga o tou togiFekau taua:

• E tau o avatu ne te tino fakagalue o koe te pepa i fakamatalaga o tou peofuga au sene ne maua. E sae foki i te pepa peofuga ko katikatiga ne fai ne tou pule.

• Tupe maua a koe ko au tupe totino mai mua o kati te lafoga ki te malo mo nisi katikatiga aka.

• Tupe toe ko tupe a koe kola e fano mo koe ki te ‘fale’.• Kafai se maina koe i te pepa mo tou peofuga, io me ko katikatiga i ei, sokotaki ki te tino

fakagalue o koe.

8.1 Fakamatalaga Mo Tou Pepa PeofugaE maua ne koe se pepa mo fakamatalaga ki luga i tou peofuga i loto i te aso e tasi mo tou peofuga. Te pepa o tou peofuga se mea taua tela e fakaasi atu aofaaki o tupe ne maua ne koe, mo katikatiga manafai e isi. Te pepa peofuga e tau o sae i ei te peofuga maa fakatasi mo tou peofuga katoa mai mua o katikatiga ne fai ki ei. Te peofuga katoa e aofia i ei ko mea katoa mai mua o katikatiga. E see tenei la tou peofuga e fano mo koe ki te fale.Te peofuga maa ko te vaega o tou peofuga mai tua o katikatiga. Te aofaki mafai kooti a katikatiga ka faulu ki tou akauni i te pange. Te pepa mo tou peofuga e tau o sae i ei te igoa o te tino e fakagalue ne ia koe mo tena napa o tena pisinisi i Ausitalia (ABN) mo tou togi kamata mo te aofaaki o tou peofuga. Kafai koe e togi i te itula, e fakaasi i luga i te pepa o tou peofuga. Kafai koe e togi i galuega fakafeagaiga, te pepa o tou peofuga e fakaasi foki ne ia te aofaaki o ‘paketi’ io vaega o ‘galuega fakafeagaiga’ ne fai ne koe, e.g. e fia a paketi olenisi ne tau ne koe, io

Page 14: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

aofaaki o lakau ne velevele ne koe kae fia foki te togi kamata ite paketi pela foki mote lakau e tasi.Te pepa mo tou peofuga e tau o isi se aofaaki mai lalo tela e fakaasi i ei:

• sose galuega i tafa o mea ne maua ne koe (peofuga faoopoopo ki tau galuega i Aso Ono mo Aso Saa pela foki aso malolo)

• kafai e peofu koe• fakamatalaga mo sose katikatiga mo lafoga o koe ki tau tupe teu

Mea taua: Manatua o iloilo fakalei te pepa o tou peofuga. Kafai se maina koe i se mea i loto i te pepa o tou peofuga, faipati ki te tino fakagalue o koe. Te tino fakagalue o koe e manako ko koe ke fai fesili, kote mea ke iloa ne ia me maina koe i mea katoa.

Page 15: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

9 KatikatigaFekau taua:

• I lalo i te polokalame fakagalue tenei, e isi ne aofaki sene e tau o togi atu ne koe.• Te pepa o tou peofuga e mafai o kese taimi e maua iei ne koe mo katikatiga kola i loto

mai te tino galue o koe ki te sua tino fakagalue i ei koe. E fesoasoani kia koe i te atafaiga o au tupe.

• Te tino fakagalue o koe e mafai fua o katikati ne ia manafai e isi saolotoga e ave ne koe i se tusi

Page 16: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• Ka fakatau ifo koe me ko see manako koe ke fakaaoga te taliaga tena, e mafai ne koe o tapale te tusi fakatalia e auala i te fakailoa atu ne koe i se tusi ki te tino fakagalue. Te mea fua e fakatalia ko te katiga ki te togi o otu pasese i te vakalele.

9.1 Ko KatikatigaA katikatiga e tau o fesoasoani kia koe i te atafaiga o au tupe.Tino fakagalue o koe e mafai o fesoasoani i te togigaga o nisi mea ma koe, kae kati te aofaaki tena mai luga i tou peofuga. Se mafai ne te tino fakagalue o koe o fai a katikatiga ki luga i tou peofuga vagana kooti ne talia ne koe i tau tusi. Katikatiga e aofia i ei a mea pela mo vaega o tou togi i te vakalele, lafoga o tou inisua it e Ola lei mo te koga e nofo koe i ei.A katikatiga katoa e tau o:

• fakataliagina i se tusi, e aofia i ei te aofaaki mo te leva e fai i ei a katikatiga.• e faulu fakatea loa mai luga i te pepa fakamatala o tou peofuga.

Kafai e talia ne koe sose katikatiga mote tino fakagalue o koe, fakamau fakalei a feagaiga pela foki mo aofaaki kola e kati i taimi katoa i tou peofuga.

9.2 Fakamatalaga Likiliki Ki Luga I KatikatigaA fakamatalaga mai lalo e fakaasi atu kia koe a vaega o katikatiga kola ka lavea ne koe iluga i te pepa fakamatala o tou peofuga. E taua ke iloa ne koe a katikatiga konei, mo te pogai e kati i ei a tupe mai tou peofuga. Kafai e se maina koe, faipati ki te tino fakagalue o koe fakavave. Te ‘aofaki katoa’ o tou peofuga ko tou peofuga mai mua e fai a katikatiga. Tou ‘peofuga tela e maua’ ko te ‘peofuga tela e fano mo koe ki fale’.Lafoga: Sose tino tela e galue i Ausitalia e tau o togi tena lafoga ki te Malo o Ausitalia se vaega o tena peofuga e igoa ki te ‘lafoga’. Te Malo o Ausitalia e uke ana fakatokaga mo te polokalame, ko te mea ke mafai koe o lafo i se lafoga mama. Mo sose talaa e maua ne koe, e tau o togi ne koe e 15 sene i te lafoga. Te tino fakagalue o koe e kati ne ia tou lafoga mo koe. Onoono ki te mataupu 10 i luga “Lafoga mo Teuga o Tupe” mo nisi fakamatalaga.Togi i te vakalele: Te tino fakagalue o koe ka togi ne ia tou pasese mai tou fenua pela foki iloto I Ausitalia, kae e tau se aofaaki e $500. Te tino fakagalue o koe ka katikati ne ia te pasese mai tou fenua pela foki i loto i Ausitalia mai luga i tou peofuga mo ne nai vaiaso. Penei, kafai te aofaki o te pasese o koe mai tou fenua e $1100 kae ko te aofaaki o te faimalaga o koe i loto i Ausitalia e $200, te tino fakagalue e togi ne ia e $1300, kae ka kati ne ia i tafa o te $500 (penei mo te mea tenei e $800) mai tou peofuga i loto i vaiaso takitasi. E mafai o lavea ne koe a te mea tenei i luga i te pepa fakamatala o tou peofuga.Koga nofo: E manakogina ke togi loa ne koe te koga e nofo koe i ei, kae e mafai ne te tino fakagalue o fesoasoani kia koe. Te tino fakagalue o koe e togi foki ne ia a tou nofo mai mua e oko mai i ei koe, kae ko katikati ne ia mai tou peofuga. Te aofaki e tau o se lasi kae ko te koga nofo foki e tau loa e nofo i se tulaga lei.Oloolo Malaga: Te tino fakagalue ka fesoasoani i te aveavega o koe mai te galuega ki tou koga nofo I aso katoa. E tau foki o togi ne koe te fanofano malaga o koe, kae e mafai foki ne te tino fakagalue o koe o togi ne ia mo koe kae ko katikati la i ei te aofaaki mai tou peofuga.Lafoga o tou Ola Lei: Lafoga o te inisua mo te tausiga o tou Ola lei se mea loa e tau o togi, me fesoasoani kia koe mafai koe masaki io me pakia i Ausitalia. Te tino fakagalue o koe e fesoasoani ki te fakamauaga o tou inisua mo te ola lei. E tau o isi sou inisua penei i te taimi e nofo iei koe i Ausitalia tiga foki loa se masaki koe. Te lafoga mo tou Ola Lei e togi mafa, kae e mafai se aofaki e $30 ite vaiaso.Kaia e lei ei ke isi se inisua o tou ola lei? Nisi taimi e mafai mea kola seki fakamoemoegina o tupu. Kafai e isi sou inisiua o te ola lei, e isi sau tupe foliki e katikati i te vaiaso kae kafai koe masaki e togi fua ne koe se aofaki foliki pela me se $10 iloo te togi kaatoa tela se $70. Nisi mea o te olaga kola e togi: E tau foki o togi ne koe au meakai mo nisi mea aka mo tou olaga i te taimi e nofo i ei koe i Ausitalia, pela mo iti mo vai. Te tino fakagalue o koe e mafai foki o fesoasoani i te fakatokaga o mea konei kae katikati mai luga i tou peofuga. E tau loa o fakatoka ne koe au meakai.

10 Lafoga mo te Tupe TeuFekau taua:

• Sose tino e galue i Ausitalia e togi tena lafoga.• Te Malo o Ausitalia ko oti ne fakatu ne ia se aofaki lei mo tino galue i fuagalakau ko te

mea ke togi i se togi mama.• Se mafai ne koe o ave ne fakamatalaga mo au lafoga, ke toe togi mai kia koe a

katikatiga o au lafoga.• Te tino fakagalue o koe e togi ne ia au lafoga ki loto i tau tupe teu i te kampane tupe

teu tela ne talia ne koe. E mafai ne koe o toe puke au tupe konei manafai ko foki koe ki tou fenua kae isi foki ne lafoga e kati mai ei.

Page 17: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

10.1 LafogaSose tino tela e galue i Ausitalia e tau o togi tena lafoga ki te Malo o Ausitalia se vaega o tena peofuga e igoa ki te ‘lafoga’. Te Malo o Ausitalia e uke ana fakatokaga fakapitoa loa mo te polokalame Taufuagalakau, ko te mea ke mafai koe o lafo i se lafoga mama. Te malo o Ausitalia kooti ne faite ne ia ne tulafono fakapitoa loa mote polokalame taufuagalakau ke mafai o lafo ite aofaaki e 15 sene mo sose tala maua.Kafai e maua ne koe se $100, ka lafo ne koe se $15, toe iei ia koe e $85 i tou peofuga. Kafai e maua ne koe e $1000 e togi ne koe e $150, toe iei e $850 i tou peofuga mai mua e fai a katikatiga. Te tino fakagalue o koe e kati ne ia tou lafoga mo koe.I lalo o fakanofoga fakapitoa, se mafai ne koe o fai ne fakamatalaga mo ou lafoga kae se mafia foki ne koe o akai ke fakafoki mai ou lafoga. Tena uiga, e lei atu loa koe i tulaga tupe mai lalo o fakanofoga konei.

10.2 Teuga O Au TupeTeuga o tupe e fsoasoani ki tino Ausitalia ke isi ne tupe mo ona ola ite taimi e se galue iei a ia. Teuga o tupe se vaega o teuga tela e tau loa o fai, tela e togi ne te tino fakagalue o koe mai luga i tou peofuga ite aofaaki e 9.5% o tou peofuga. Taimi e galue koe i Ausitalia te tino fakagalue o koe e tau ke togi ne ia au lafoga konei kae fesoasoani foki ke filifili loa ne koe te vaega o tupe teu e manako koe kiei.Tino Ausitalia e se mafai ne latou o maua a tupe teu a latou konei vagana ko litaea. Ona laa koe seai se tino Ausitalia, e mafai faeloa o akai koe ke maua ne koe au tupe teu manafai ko foki koe ki tou fenua kae kooti foki te malosi o tou visa. E mafai o fakafonu ne koe te foomu’ Departing Australia Superannuation’, kae filifili ne koe te pange ke faulu ki ei au tupe teu io me avatu kia koe i se sieki. Ka kati te 15% mai luga i tau tupe teu, kae kafai koe e manako ke avatu ki tou fenua tau tupe teu, ka toe kati foki se 38%.

11 Atafaiga o TupeFekau taua:

• Te fakatauga tupe e taua ke maua ne koe a tapula kola ne fakatupu ki ei au tupe.• Nai auala mama i te teuga o tupe.• Aofaki foliki ka faopoopo ko oko ei ki aofaki lasi kii.

11.1 Te Faiga O Te Fakatauga TupeKe iloa ne koe o fakatau tupe se mea taua me fesoasoani ite atafaiga o au tupe mo te teuga o au tupe ke foki mo koe ki tou fenua tonu. I te mataupu muamua o te tusi fakatakitaki tenei, ne fakafesiligina koe ke tusi ki lalo a mea kola e fakamoemoe koe ke maua ne koe i te taimi e galue i ei koe i te polokalame taufuagalakau. Tino kola ne atafai a tupe a latou e lasi te olotou avanoaga o fakatu tena fale, faka akoga ana tama, kae fakatupu foki tena maumea.Teuga mo fakataunu ou manakoga e faigata, vagana e isi sau fakatauga tupe tela e tautali koe ki ei. Kafai seai sau fakatau tupe, e faigata ke iloa ne koe au sene fakamaumau. Sose mea foliki e faoopoopo katoa kae e se leva kooti ne fakaoga ne koe au tupe, maise i masina muamua o tou taimi i Ausitalia i te taimi koi lasi i ei a katikati a koe. A te fakatauga tupe e fakaasi atu kia koe au tupe fakamaumau me lasi io me foliki ki te mea tela e mafai ne koe o togi. E fakaasi atu foki te aofaaki tupe tela ne teu ne koe ko te mea ke nofo faeloa koe i luga ia au kaitalafu ke fauluulu foki ne tupe mo tou ataeao. E fesoasoani foki kia koe i te fakapaleniga o au tupe fakamaumau mo tupe faulu. Se tiute loa o koe o atafai au tupe.E faite pefea tau fakatauga tupeE lasi te fesoasoani ke lavea ne koe a tupe kola e olo ki loto pela foki ki tua mo tau te akauni i te pange i te taimi e nofo i ei koe i Ausitalia. Pepa o fakamatalaga mai tau pange, au mea kola seki togi, lisiti mo toketi mai au mea ne togi i sitoa e fesoasoani kia koe ke mafai ne koe o galue a mea katoa kola e tau o togi. Fakaoga sau matematega manafai e isi ne mea kola seki iloa ne koe, io me ko au mea kola seki togi e mafulifuli a aofaaki o latou i vaiaso.Kafai ko galue koe ki mea taua kola e tau o togi, mafaufau koe ki mea kola e manakogina mo te olaga mo nisi mea i ei kola e mafai fua ne koe o fakaseke kae ke teu au mo sene.Fakaogaga o tau fakataugatupeTausi tau fakataugatupe i se koga lei. Ko tuai koe o fano ki se supermaketi io me se sitoa, onoono ki tau fakataugatupe ke iloa ne koe me fia au tupe kola e tau o fakamaumau kae ke tautali loa koe kiei. E manakogina foki ke pukepuke aka ne koe se mesini faoopoopo, ke iloa faeloa ne koe au tupe fakamaumau. E mafai o fakaloa ne ia tou taimi ite sitoa kae e mafai faeloa ne koe o iloa me olo ki fea au tupe. Fakaoga tau palani faulu tupe ke mafai koe o kilokilo faeloa ki au tapaula. Se mafaufauga lei ke toe faite tau fakatauga tupe i masina katoa kote mea ke sae katoa au tupe maua, tupe fakamaumau mo mea kola e manako koe ke maua. Kafai ko masani koe ite fakaoga kae tautali foki I tau fakatauga tupe, e mafai loa ne koe o fakafou i nai taimi fua. Kafai tau tupe fakamaumau e lasi atu ki tau tupe maua, e tau mo koe o toe iloilo tau fakatauga tupe i te mea ma seai ne tupe e ave ne koe ki tou fenua kae e mafai loa koe o kaitalafu i tino.Fesoasoani mo tau fakatauga tupe

Page 18: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

Te fakatauga tupe muamua e faigata kae e fanofano loa koe o lei manafai e tautali. Te auala lei ke faite tau fakatauga tupe ke kamata loa ne koe. Kafai e mafai, o maua se fesoasoani mai se taugasoa o koe tela e poto i mea tau tupe. Te fakatauga tupe se atamai tela e tau o iloa ne sose tino. Te uke taimi e fai ne koe, kote mama kae e nofo faeloa koe iluga i au tupe.

11.2 Auala Mama Mote Teuga O TupeFulifuliga ki tama mea i tou olaga e e mafai loa o fakalasi ne ia tau teuga o au tupe kae fesoasoani foki ki tau fakatauga tupe. Tautali i mea konei mo teu ke uke au tupe.Teu ite maketi lasiKonei nisi fesoasoani mo teu au tupe sua taimi e fano iei koe ite maketi lasi.

• Pukepuke se fakasologa o au mea togi kote mea ke se puli sau mea kae togi foki mea kola ne fakamau ki lalo.

• Faulu au tupe mo togi mea kai kiloto i se teu tusi, kae sa pukepuke aka foki ne nisi tupe io me ko au ‘kaati kote mea ke togi loa ne koe a mea kona.

• Fakaoga katoa au meakai koi tuai o toe togi mai ne koe ne nisi mea mai te sitoa.• Kai io me inu fua koi tuai koe o fano ki te maketi lasi, manafai koe se fia kai e se uke foki

au meakai e togi.Teu au tupe mo tou taugasoaSe mea e faigata ke teu au tupe manafai e tokouke tino i ou tafa koe manako faeloa o fakaoga. Taumafai o salasala sou taugasoa tela e manako foki o teu ana tupe. E mafai koulua o fakatau fesoasoani i tulaga o teuga o tupe, kae mafai foki koulua o fakatau fai me koi e uke atu a tupe a ia e teu iloto i se taimi.Teu iluga i gatu mo nisi mea aka

• Onoono ki sitoa kola e togi mama mo togi malalo.• Fai ki tou taugasoa ke fakaoga ne koe ana mea, ilo te togi ne mea fou.

Fuli sau faifaiga masani kae teu au tupeTamaa fuliga foliki e mafai loa o fai se fuliga lasi ki luga i te paleni o tau akauni. Fuli se mea a koe masani ke mafai koe o teu au tupe. Nai fakatusaga:

• Sa pusi io me inu kamagi – me fesoasoani ite teuga o au tupe kae maua ne koe ne saolotoga ite ola lei.

• Faite au meakai i te tutonu mo te afiafi i te fale kae ke moa e togi ne koe.E fai gofie o toe au tupe manafai e kati keatea io me faka foliki a mea kola e togi ne koe. Fakaoga nai mea konei i te teuga o tupe kae onoono ki au tupe teu ko gasolo o uke.Teuga o tupe – Fakataunu au tapulaFakatokaga o tapula a koe eiloa-me lasi io me foliki, toetoe io me loa- e faka fiafia kae taumafaigina foki. Au tapula e mafai faeloa o foliki kae foliga fakatupe io me manako koe ke tuku ne tupe pela mo mea tupu fafuasei. Me nea tulaga e oko koe kiei, ite galuega o au tapula mote kamataga o au palani teu tupe, e mafai loa ne koe o fai. Mafaufau muamua, tusi ki lalo ne nai mea kola e mafai o fakatapulagina.

• Nea mea taua kola e manako loa koe kiei?• E fia foki te togi?• Ma fea e manako koe ke maua ne koe?

Fakaogaga o te palani teu tupe1. Fakamau ki lalo a mea kola e manako koe kiei, pela mo togiga kaitalafu o akoga au

tamaliki, fakaleiga ki tou fale moe io me kamata se pisinisi foliki a koe. Galue aka me fia tupee manakogina kae pefea foki te leva e teu iei au tupe ke maua te aofaaki tena.

2. Tusi ki lalo auala kola e mafai ne koe o teu au tupe kae ke fakataunu foki au tapula.3. Tusi ki lalo io me fakatoka tau palani teu tupe ke fakapiki ne koe i se koga tela e lavea

ne koe I aso katoa. E fesoasoani ki te fakamalosiga o koe kae tautali foki loa koe i ei.Tupe mo mea tupu fafuaseiMe nea au tapula, se mafaufauga lei ke fakatafa ne koe ne tupe mo mea tupu faafuasei. Taofi au tupe konei mo ‘aso masei ke kese mai au tupe teu mo tupe o aso takitasi. Manatua o fakaoga faeloa a tupe konei mo mea fakalavelave fafuasei manafai e manakogina ke fakaoga.Teu tupe e mama manafai e mafaufau koe kiei. Te manakoga ke kamata foliki koe kae ite taimi nei. Fakatoka au tapula, faite se palani mo teu au tupe kae kamata o fakataunu ou moemitiga.Fakaoga o TupeAte ‘debit ‘kaati’ e fakatalia ne ia ke togi au mea ki te ‘kaati, kae se maua i ei sau kaitalafu i se credit card. Kae e isi foki loa ne nisi mea aka kola e kiloklo koe ki ei.E galue pefea te debit ‘kaatiKafai e fakaoga ne koe te ‘kaati tenei, e fakaoga ne ia au tupe mai tau akauni mo togi a mea a koe. Kafai seai ne tupe i loto i tau akauni, se mafai ne koe o togi au mea.A te debit ‘kaati e fakaoga ne ia au tupe, kae kote credit ‘kaati e fakaoga ne ia a tupe kola seai a koe kae e togi atu ne koe i se taimi. Fakaogaga o tau debit ‘kaati e fesoasoani kia koe i te faka folikiga o au kaitalafu kola ka togi ne koe fakamuli. Ko ‘kaati masani e fakaoga i te vaega tenei ko ATM io EFTPOS. A te ‘kaati e fakaoga mo tapale tupe I ATMs kae togi foki. A te debit ‘kaati se ‘kaati tela e fakaoga mo tapale tupe. Debit kaati e uke a igoa kesekese o latou e fakatau ki latou kola e ave ne latou a ‘kaati konei. Kafai e fia iloa ne koe nisi fakamatalaga, faipati mo tau pange me sea te vaega ‘kaati e ave ne ia.

Page 19: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

Seai se PIN mo te sainaga mo te debit ‘kaatiNisi sitoa se mankogina te NAPA FUNA mana fakaoga tau debit ‘kaati mo togi au mea (meakai) i te aofaaki e $100. Io me mai lalo ifo. Ko aveavega o tupe a koe ite iti e talia faeloa ne te koga ia latou te ‘kaati manafai te tino togi e vase ne ia tau ‘kaati o fakaoga me talia io me ikai. Kafai e isi sau fesili ki luga i te puipuiga o te vaega faifaiga konei e tau koe o faipati ki te pange a koe. Ka fakailoa atu ne latou a koga kola e fakaoga ne latou vaega o faifaiga.Togi mo tiatiI te ukega o akauni e talia ne latou ne aofaaki o galuega i te masina kae se togi, kae tiati foki koe ki sose manakoga silia e fai ne koe. Togi o mea konei e masani o kesekese kafai tau mea se meli-iti, ATM, EFTPOS io me se galuega ate pange. Asi ki tau pange mo togi kola e fakaoga mo fakagaluega o vaega debit ‘kaati.

12 Avega o au tupe ki tou fenuaFekau taua:

• Avega o tupe ki tou kaiga io me ko tou fakai i tou fenua e tai togi mafa eiloa.• E isi se fesoasoani i luga i te vaega tenei – www.sendingmoneypacific.org – e mafai ne

koe o fakapaupau aofaaki kola e togi ne koe manafai e aumai au tupe mai Ausitalia ki fenua ote pasefika mana fakaoga ne koe a vaega tupe aveave konei.

12.1 Avega O Au Tupe Ki TuvaluAvega o au tupe ki ou kaiga io me ko tou fenua e togi mafa, e isi ne taimi e togi ne koe kite pange io me ki se koga ave tupe e silia atu ite $35 i taimi katoa e ave iei au tupe. Kae isi foki se aofaaki ite fuliga o tau tupe- te aofaaki faoopo tenei ote fuliga kite tupe a tou fenua – e mafai loa ne ia o fai se kesega lasi ki luga ite aofaaki tela e maua i tou fenua.E isi se fesoasoani se togi i luga i te vaega sokotaki tenei – www.sendingmoneypacific.org – e mafia ne koe o fakapaupau aofaaki kola e togi ne koe manafai e aumai au tupe mai Ausitalia ki fenua ote pasefika mana fakaoga ne koe a vaega tupe aveave konei. E fakailoa atu te aofaaki tonu o tau tupe tela ne ave, pela foki te aofaaki tela e fuli ne koe mai te tupe Ausitalia ki te tupe a tou fenua. E fakailoa atu foki te leva e ave i ei tau tupe. Te auala ave sene tenei e togi mama kae fesoasoani kii. Fakaoga te avanoaga tenei o fili te mea e manako koe ki ei. A koga katoa i luga i te SendMoneyPacific kooti katoa ne fakamau kae fakataliagina ne koga tupe, ke iloa ne koe me au tupe e sao lei. Mea taua: E taua ke ave au tupe ki ou kaiga i tou fenua, kae e tau foki koe ke lava au mo tupe mo togi au meakai kae togi foki au nisi mea aka i te vaiaso.

13 Tou vau ki AusitaliaFekau taua:

Page 20: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• Tino galue katoa e tau olo atu o fakalogologo ki fakamatalaga fesoasoani i mea ka fetaui mo latou koi tuai o faimalaga latou ki Ausitalia mai te Ofisa o leipa o fenua o koutou. A fakamatalaga o fesoasoani konei e taua ki te olaga mo galuega i Ausitalia.

• Te tino fakagalue o koe ka fakatokatoka ne ia tou fano malaga ki Ausitalia kite koga e galue iei koe.

• Mafaufau fakalei i mea kola ka fakatoka ne koe.• Koe ka faimalaga i lalo i fakanofoga ate Ofisa fai pepa folau mo puipuiga o tuakoi o

Ausitalia, kae e manakogina ke fakaaasi katoa a meakai, lakau ola mo mea o manu, me i nisi mea konei e tapu mana vau mo koe kiloto i Ausitalia.

• Te tino fakagalue o koe ka fakafetaui atu kite koe ite koga faitali iloto ite malae vakalele ko ave iei ne ia koe ki tou koga galue mo tou koga nofo.

13.1 Fesoasoani Koi Tuai O Fai MalagaKoi tuai o tiaki ne koe tou fenua, e tau mo koe o fakalogologo ki fakamatalaga fesoasoani mo mea mo tau galuega ite koga fou. A fakamatalaga fesoasoani konei ko fakamatalaga kola e tau o iloa ne koe mo tau galega mote olaga i Ausitalia pela me se tino galue i taufuagalakau iloto ite tusi tenei. I loto i fakamatalaga fesoasoani konei, ka tauloto ne koe:

• olaga i ausitalia• galuega i Ausitalia• galuega a uniuni i Ausitalia• te taua ke sui fakalei ne koe mo tou fenua• nea mea ka manako ki ei te tino fakagalue o koe• nea mea ka maua ne koe mai te tino fakagalue o koe• fakanofoga mo tou nofo• tupe fakamaumau mo katikatiga• lafoga mo te tupe teu• tupe maua, tupe teu, pangega o au tupe, fakatauga tupe mo tupe ave ki tou fenua• tausiga o koe fakalei, Ola lei kae fiafia foki i Ausitalia.

E uke ki a fakamatalaga ka tauloto ne koe ite taimi o fakamatalaga koi tuai o fai malaga. Te tusi fakatakitaki tenei e fesoasoani kite koe ke masaua ne koe a fakamatalaga taua konei. E tau koe ke lasi te iloa i mataupu iloto ite tusi koi tuai koe o vau ki Austalia, kae puke mai foki ne koe mo fesoasoani kite koe mo aso mai mua.

13.2 Fakatokaga O Te Faiga MalagaTe tino fakagalue e fesoasoani kia koe i luga i tau faiga malaga ki Ausitalia. E tau o isi ne nisi tusi taua aka foki koi tuai io ite taimi e fai iei te fakamatalaga mo te olaga i te koga fou pela mo tou nofo ne fakamauagina ne te Malo o Ausitalia.Te pasipoti o koe ne fakatokagina ne te malo o koe kae tau o tausi fakalei ne koe. E se tau o ave ne koe tau pasipoti ki te tino fakagalue o koe. I loto ite koga e nofo iei koe, e tau o sala se koga lei mo tausi tou pasipoti. Kafai e galo tau pasipoti i Ausitalia, e tau koe o sokotaki ki tau tino fakagalue I te taimi loa tena. Te tino fakagalue o koe e fesoasoani ki te koe ite fakamauaga o tou pasipoti, kae fesoasoani foki o sokotaki ki te Ofisa fai pepa folau mo puipuiga o tuakoi mo fakamatalaga o tou pasipoti fou.

13.3 Mea E FakatokaAusitalia se fenua lasi, kae te tau o aso e mafai o vela ki te moko kae siusiu kae maloo foki. E tau mo koe o fakatoka mo sose tau o aso katoa. Fakatoka ou gatu moko mo mea moe mo koga moko, pulou mo gatu mama mo koga vela. Te tino fakagalue o koe e fesoasoani kia koe o fakasino atu a gatu kola e tau ke vau mo koe.MEA E FAKATOKA: FAKASOLOGA O MEATou pasipoti mo te fakataliaga mo tou nofo (tou visa)Tiketi i te vakalele [tou igoa iluga ite tiketi e tau o pau mo te igoa i te pasipoti]Tusi fakatakitaki mo fautuagaTusi o taliaga o galueLaisene fakatelele mafai e isiTupe mo fesoasoani ki tau malaga ke oko ki te taimi e peofu i ei koeFakasologa o napa telefoni i tou fenuaKafai ko to uke au pausi e vau mo koe (e tau loa o se silia ite 20kg) te kamapane vakalele ka fakasala ne ia koe ki se aofaaki tela e mafai loa o togi mafa. E tau o sokotaki ki te tino fakagalue o koe e uiga ki kope kola e tau o fanatu mo koe.E tau loa ke maa a taka mo gatu kae seai foki ne lailai mo lakau ola me i mea konei e mafai o aumai ne latou a manu mo masaki kola e fakamasei ki Ausitalia.Manatua, me se talia ke ave ne koe ne meakai io me ko lakau ola ki loto i Ausitalia: Kafai e aumai ne koe mea konei ka tapale keatea mai ia koe ma oko koe ki Ausitalia.

13.4 I Luga I Te VakaleleE tau koe o fano fakavave ki te malae vakalele ke lava te taimi fakatokatoka ki tou vakalele kae fano foki koe i loto i te kau puipuiga mo tuakoi, kau fai pepa folau mo tino leoleo iei koi tuai koe

Page 21: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

o sopo ki tou vakalele. Kafai koe ko nofo i luga i tou vakalele, e avatu kia koe te foomu ke fakafonu ne koe o fakaasi ki te Ofisa fai pepa folau o Ausitalia mo puipuiga o tuakoi taimi e oko mai i ei koe. E fakaigoa ki te ‘kaati mo pasese oko mai. E taua ke fakafonu ne koe te foomu tenei ke sao kae tonu.

13.5 Oko Ki AusitaliaI te ukega o taimi koe e lele ki loto i fakai lasi o Ausitalia, ko puke i ei sua vakalele, bus/ io me se tuleini ki se fakai i Ausitalia. Kafai ko oko koe ki Ausitalia kae fano ki lalo i te vakalele, koe e tau o fano i loto ite kau fai pepa folau, puipuiga o tuakoi, mo te kau ote tu ma mo te ola lei.Kau fai pepa folauKafai ko oko koe ki te taipola ate kau fai pepa folau, e aasi ne te ofisa tenei a tou pasipoti kae e tau foki o sao te visa o koe ke ulu mai koe ki loto i Ausitalia. Fakamatalaga ki tou visa e toki katoa loa I loto i te mesini galue tela e fakaoga ne te ofisa tenei. Kafai e lei a mea a koe ka stampa ne ia kae toe faka foki atu kia koe.Puipuiga o tuakoi mo te fenuaKafai ko oti koe ite kau fai pepa folau, ko fano iei koe mo au pausi ki te kau o puipuiga o tuakoi mo te fenua. Ausitalia e malosi kii ana tulafono puipui ana lakau mo manu kae taua i ei ko te matagaluega tokilakau mai masaki mo manu mai nisi fenua kola e mafai o fakamasei ki Ausitalia. Ke puipui Ausitalia mai luga i manu mo masaki konei, te ofisa o te puipuiga o Ausitalia mai manu mo masaki e aasi katoa ne ia a pausi i luga i mesini iloilo kae fakaoga foki a kuli sogi i ei ke sala a mea kola ne tau o fakaasi it e foomu tela ne fakafonu kae seki fakaasi.E tau mo koe o fakaasi katoa meakai, lakau ola, one i luga i te ‘kaati a koe. E aofia iei ko lakau ola, one i luga i ou taka mo ou gatu. Te kau o te puipui o tuakoi mo fenua e fai fakalei loa te galuega a latou. Kafai se faipati tonu koe, ka feagai foki koe mo fakasalaga, pela mote pei ki te fale puipui. Kafai koe e falotolotolua, e lei atu ke fakaasi katoa au mea ke moa koe e fakasalagina.Te fale faitali mo te fai malagaKafai koe ko oti, ko fano i ei koe ki te fale faitali i loto i te malae vakalele. Te tino fakkagalue o koe kooti loa ne fakatoka ne ia se tino ke puke ne ia koe mai te malae vakalele o ave ki te koga fou o koe tela ka nofo i ei koe o galue.E mafai o loa te taimi e faimalaga i ei koe ki te koga o koe, e mafai foki tau bus io me se tuleini e makini kii. Pela, kafai koe e galue i Mundaberra, koe e lele ki Brisbane, kae e faimalaga koe e lima itula ki Mundubbera i te motoka, tuleini io me ko te pasi. Ausitalia se koga lasi tela e mafai koe o faimalaga i lalo i te auala e lua aso se manava.

Page 22: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

14 Tulafono a AusitaliaFekau taua:

• E tau koe o maina mo tulafono a Ausitalia.• Sose tino i Ausitalia e fakalogo ki tulafono.• Kafai e ofa ne koe se tulafono koe ka fakasalagina io me pei ki te falepuipui.• Koga katoa i Ausitalia e isi ne pulusimani i ei. A pulusimani e fesoasoani kii kia koe.

14.1 Nisi Tulafono Taua I AusitaliaAusitalia e uke ana tulafono. Nisi e pau mo tulafono i te fenua o koe, nisi e kese. Tino katoa i Ausitalia, faitalia me se fenua fea ne vau iei koe, e tau o fakalogo ki tulafono. Te ofa tulafono i Ausitalia se mea se lei kae fakasalagina mafa foki koe iei tela e mafai koe o ave ki te fono. Kafai koe e see, e mafai koe o fakasala tupe io me falepuipui. Mai lalo ko nai tulafono taua. Koe e taia ite tulafono manafai:

• fia taua fakaoko lima ki se tino io me se kaiga• pati mafa ne koe se tino• inu kava i koga e nofo i ei a tino pela mo sitoa, akoga io me i te auala• pusi i te galuega, fale kai koga inu kofe - e lasi kii a fakasalaga konei mana fai ne koe• laku valevale au kaiga i te laukele, pela mo sikaleti, tela e mafai o kamata se afi iei• fakatele se motoka io me pasese kae se fusi tou fusi• fakateletele manafai koe ko konaa io me inu vailakau malosi kae se tau foki koe o

fakateletele manafai koe ne inu ite kava• telefoni ite taimi e fakateletele iei koe• fakateletele seai sou pepa• fakatele ite pasika iti io me pasese kae seai sou pulou• fakatele i te pasika kae seai sou pulou

I lalo o Tulafono a Ausitalia e mafai loa ne koe o tausi a tuu mo aganu mo tau loto kae seai se tino e fakatauemu ne ia koe ona kote koga ne vau iei koe, lanu, lotu io me kou foliga.

14.2 Pulusimani I AusitaliaA koga katoa i Ausitalia e isi katoa ne pulusimani a latou. Pulusimani e fesoasoani ki fapotopotoga. Pulusimani mo fapotopotoga e galue tasi kae e fesoasoani kia koe. E mafai koe o lipoti a mea tupu kae akai foki se fesoasoani mai pulusimani manafai ko maua koe ne se fakalavelave, io se tino e fakamatakutaku ne ia koe, io me isi ne au fesili ki luga i te tulafono. Kafai koe e fakafesiligina ne se pulusimani, sa manava se, faipati tonu kae loto fesoasoani. Tali tonu ki fesili. Ke soko taki koe ki pulusimani, e tau koe o sokotaki 000.

15 Tuu mo Faifaiga a AusitaliaFekau taua:

• Kafai e oko koe ki se fenua fou mo tuu mo faifaiga kola e kese e iloa ne koe a mea e uke e kese, e fakaigoa ki te ‘culture shock’.

• Kafai ko iloa ne koe ou uiga i te koga galue pela foki i tua o te koga galue, ka fesoasoani ki te nofo lei o koe.

• Te tino fakagalue e fesoasoani kia koe i te salaaga o te lotu mo fano koe ki ei.• Tagata mo Fafine i Ausitalia e pau o lotou saolotoga.

15.1 Fakatautauga Ki Te Olaga I AusitaliaKafai koe ko tiaki ne koe tou fenua o faimalaga ki te sua koga, e malaga faeloa koe mo uiga mo amioga o koe. Kafai ko oko koe ki te fenua fou tela e kese ana tuu mo aganu e lavae ne koe me uke a pokotiaga mo mea fou. Pela, koe mafai o se falotolotolua, manavase, kaitaua, se fiafia kae fakalagolago koe ki nisi. Lagona kona e fakaigoa ne lagona pokotia mai te kesekese o faifaiga mo aganu ne masani koe kiei. Nisi taimi a lagona konei e faigata o iloa tonu ne koe. Faipati ki nisi i te potukau, io me se tino tela e talitonu koe kiei i te fapotopotoga.

15.2 Tulaga Tau Fafine Mo TagataTagata mo fafine e pau saolotoga o latou i Ausitalia. Te tino fakatonnutonu o koe ite galuega e mafia se tagata io me se fafine kae tau o ava koe ki ei. Muna kola e pokotia iei te tino ona ko tena tulaga, e mafai koe o fakatea mai tau galuega, kae ka aofia foki iei a pulusimani.

15.3 Nisi Mea I Tuu Mo FaifaigaKonei nisi mea taua ki luga i tuu mo aganu ke fesoasoani ki te olaga i Ausitalia.Ou uiga fakafesagai ki nisi tino

• Fakaoga a muna ‘please’ (fakamolemole) mo te ‘thank you’ (fafetai) i taimi katoa. Tenei se auala e lei kae fakaavagina mo fai sokotakiga.

Page 23: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• Kafai e fetaui mo te tino fou, talofa lua lima fakalei. Kilokilo ki mata o te tino, me se fakaasiga o te talitonu fakamaoni.

• Sa fai pela ‘yes’ (lei) manafai se maina koe i se mea.• Kafai e fetaui koe mo se tino ite taimi muamua, sa fesili koe ki tausaga o ia, tulaga

avaga, ana tamaliki, e fia a mea e maua ne te tino io me fia te togi o te mea. Kae, fesili ki te galuega, io me fai pefea a taimi avanoa o latou.

• Tino Ausitalia e pei fakalei loa a gatu o latou tagata mo fafine e pei ki mea mutu i tino tela i nisi fenua e se tau io me se mata lei. I Ausitalia vaega o gatu konei e lei faeloa fakatau loa ki te mea e fai, kae se tena uiga e fakaasi i ei te se lei o te tino mo tena tulaga.

I te Galuega• Fesili faeloa koe ki te tino fakagalue o koe i mea kola se maina iei koe i te galuega, pela

mo pepa o peofuga, fakaotiga o se galuega i te galuega, i tua o te galuega, pela me fia oko ki se tokita io fakaoga ote ‘kaati ite pange, io me isi se kinauga a koulua mo se tino kae fakalei pefea.

• Taumafai ke fakamaoni koe i taimi katoa, kafai e 5 minute talimuli e se lei kae se ava foki. Tino Ausitalia e fakamaoni ki taimi o latou. Koe e tau o se taumuli ki te galuega.

• Koe e tau o galue i taimi katoa, vagana koe e masaki. Kafai koe e masaki, e tau koe o sokotaki ki te tino fakagalue o koe o fakailoa ki ei.

Manatua: Tokoukega o tino Ausitalia ne fanau i nisi fenua. Tino Ausitalia ne aumai i fenua e silia atu i te 200. Se ko koe fua te tino muamua e fou.

15.4 LotuAusitalia seai se lotu fakapitoa a ia kae tino katoa e saoloto ke fai a lotu a latou. Lotu i Ausitalia e aofia i ei lotu kelisiano, Buddhism, Islam, Judaism, Hinduism mo nisi lotu aka foki. E mafai loa koe o fano ki sose lotu i koga katoa i Ausitalia me i te ukega o fakai e uke a lotu kesekese pela mo Catholic, Presbyterian, Seventh Day Adventist Baptist, mote Uniting mo te lotu Anglican. Te tino fakagalue o koe e fesoasoani ki te salaaga o se lotu ke fano koe kiei. Kafai e se fai ne latou, kae manako koe o fano ki te lotu, e taua ke faipati koe kia latou.

16 Olaga i AusitaliaFekau taua:

• Ausitalia se koga lasi mo tena aofaki tino e tai 24 miliona.• Tau o aso e mafulifuli mai te vela ki te moko.• Onoono ki te koga e nofo i ei koe kae tauloto me mafai koe pefea o fakaoga avanoaga

konei.

16.1 AusitaliaTino i Ausitalia e tai maua te 24 miliona. Se fenua lasi te e tusa mo te 7.7 miliona square kilomita, e takato i luga i te 4000 kilomita mai te saegala ki togala, kae 3000 kilomita mai matuu ki saute. Ausitalia e isi loa ne tino io latou te fenua kola ne nofo iei e silia atu i te 80,000 tausaga. Te matagaluega tokilakau e taua ki te maumea o Ausitalia. Ona loa ko Ausitalia e lasi kae kesekese a tau o aso o ia, e uke mea e ola i ei pela mo olenisi mo fuaga foliki i koga moko i koga ki saute, manko mo futi i feitu ki matuu.

16.2 Tau O AsoAusitalia e lasi kae pokotia foki i vaega o tau kesekese, mai snow ki poloka mo matagi vela. Ko moko loa i Tasmania, koga i saute i Ausitalia i New South Wales and Victoria. Koga vela ite koga loto mo feitu kite togalaa ote fenua. Tau mafanafana mai ia Tesema kia Fepuali, autumn mai ia Mati kia Mee, tau moko mai ia Iuni kia Aukuso kae kote spring mai ia Setema kia Novema.

16.3 Tou Koga FouI fakai tai lasi mo fakai foliki fapotopotoga e foliki fua kae ko tino e vave masani mo koe. Fakai tai lasi mo fakai lasi e taua ki te maumea mo atiakega o fakai foliki i Ausitalia. Te tino fakagalue e fesoasoani i te fauluga o koe ki tou koga fou. Fakamatalaga mo koga foliki konei e avanoa mai kaunisila, fale tusi mo nisi fakamatalaga mai koga fakapitoa. Te tino fakagalue o koe ka fakailoa atu ne ia te fakaoga o mea kona mo faiga o oloolo malaga ki loto ite fakalasi i taimi saosao o koe.

• I te ukega o faletusi e se togi a internet o latou. Tela, la e mafai ne koe o fakaoga te avanoaga te mesini iti tenei i se taimi toetoe kae manakogina ke fakamau foki koe ki te avanoaga tenei. E taua ke tautali koe i fakanofoga a te fale tusi. Ko tuku atu foki loa kia koe ke fakamasani koe ki te fakapotopotoga ko kau koe ki ei. Sa mataku o akai ki se fesoasoani. E isi faeloa ne ou avanoaga o kau atu ki fakafiafiaga mo nisi mea aka foki a te fakai o koe i te taimi e nofo i ei koe i Ausitalia.

Page 24: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

16.4 Manu O Ausitalia‘Kaati kooti ne iloa ne koe me uke vaega o naleau mo gata i Ausitalia. Mea nei e tonu tela e manakogina ke faeeteete koe manafai koe e galue i fatoaga mo lakau. Te tino fakagalue e fesoasoani kia koe o fakamatala atu ke iloa ne koe te fakamataku mo au mea e fai manafai e lavea ne koe mea fakamataku penei.

17 Ola lei mo tou ola fiafia i AusitaliaFekau taua:

• E taua ke kai koe ki meakai lei i taimi e galue i ei koe i Ausitalia, ke ola lei koe kae malosi foki.

• Faeeteete manafai e pukepuke koe ki meakai, ke moa e masaki koe, io me ko nisi tino.• Tausi fakalei a meakai (kano o manu mo mea kola e faite mai faama).• Manatua ke tausi fakalei tou foitino i te fale mo te koga galue mo puipui a koe pela foki

mo nisi tino i loto i te koga galue.

17.1 Olaga Ola Lei I AusitaliaE taua ke malosi faeloa koe i te taimi e nofo i ei koe i Ausitalia. Konei nisi auala e mafai koe o ola lei.

• Kai ki meakai lei, ke uke au fuagalakau mo vesiapolo, falaoa mo Vaega o fuataga foliki kae se uke a mea magalo, chokaleti mo mea inu kapa.

• Saele kae se fakaoga te pasi manafai e se mao.• Fai au fakamalosilosi sale, io me tafao i tafaoga.• Tafao i se tiimu pela mo te lakapii, futipolo io me netipolo me fesoasoani ke maua ou

taugasoa fou.• Faipati ki ou taugasoa, kae ke sokotaki faeloa mo latou ma foki koe ki Tuvalu, e

fesoasoani ki tou mafaufau ke lei.

17.2 Pukepukega Mo Te Teuga O MeakaiT aimi e togi iei au meakai mai te maketi, ke puipui ne koe fakalei, ite mea ma masei, kae se leva te lei o meakai. Nisi meakai e manakogina ke tausi ite aaisa ite taimi e ave iei ne koe ki te fale-pela mo kano manu (piifi, moa, ika, kano katikati mo susu mo cheese). Kafai e tiaki ne koe a mea konei i tua, ka masei vave. Kafai e tuku fua ne koe i tua ke taeao, ke fakaoga ne koe, ka poisini koe kae ka masaki foki koe. Meakai mata mo kano paku e tau o faulu ki loto i te aaisa manafai kooti ne pukepuke ne koe.Meakai i Ausitalia e isi se ‘taimi’ o te ‘po masina’, io ‘lei mai mua o te po masina’ e tau o fakaoga i ei.A te ‘fakaoga’ i te po masina tena uiga meakai e ko se lei te kai mai tua o te po masina tena. Te ‘lei mai mua’ o te po masina tena uiga a meakai kola ne aumai ne koe e lei ke fakaoga mai mua ote po masina tena. E mafai loa o fakaoga ne koe i se aso mai tua ite po masina tenei, kae e tau loa koe o faeteete. A po masina konei e fakatau loa ki meakai kola ne tausi fakalei- pela mo susu iloto ite aaisa, ite moko lei loa. Kafai e manako koe ko au meakai ke leva te fakaogaga, e tau o faulu ne koe kite aaisa, ite taimi ko tapale iei ne koe mai te aaisa, ko se mafai ne koe o toe faulu kite aaisa.Nisi koga i Ausitalia e vela kae siusiu foki. I vaega o tau o aso konei, mea pela mo falaoa ka masei mai mua ote po masina e masei iei. Falaoa e mafai o malulu, kae kafai ko fai penei, e tau loa o pei ne koe keatea. Sa tala ne koe te ufi, me ka mafai loa koe o manava ki loto iei kae masaki koe. Kafai koe e nofo i te koga vela kae siusiu i Ausitalia, tausi au falaoa i loto i te aisa. Pukepukega o meakai fakalei e taua kii eiloa, me se mafai loa koe mo nisi tino galue ite taufuagalakau o masaki. Manatua o fulu ou lima ke maa mai mua, pena foki mai tua e pukepuke iei koe ki meakai. Manatua o fai fakalei faiga o moa, kano o pulumakau mo nis kano manu. Manatua o fakatoka fakalei a moa mo nisi kano manu kiluga i se koga maa pela mote laupapa katikati. Manatua ke se fakaoga ne koe ki nisi mea aka vaegana kooti ne fulu fakalei te laupapa ki te sopu mulu. Kafai e patele ou lima ki ne moa io me ne kano o pulumakau ‘mata, masaua ke fulu ou lima fakalei ki sopu ke maa koi tuai o puke koe ki nisi meakai. Meakai mata mo kano paku e tau o faulu ki loto i te aisa manafai kooti ne pukepuke ne koe.

17.3 Tu Maa Ite FaleE taua ke tausi ke maa tou koga nofo, kae i tafa iei, ke maa i taimi katoa. Konei nisi auala kola e mafai ne koe o tausi ke maa tou koga nofo.

• Teu a kaiga ke maa i te fola, manatua ke ligi a tulamu kaiga kae tausi foki ke maa.• Tuku ou taka galue i tua.• Fulu fakavave a meakai io me ne sinu kola e maligiligi i te fola, io me i luga i te taipola.• Tausi fakalei a solo mo vailakau taa manu ke toka, kae fulu ke maa a taipola kola ne

tuku iei a kano o manu ‘mata io me ko meakai paku.• Fulu au tifa, mea tuku tifa mo mea tuku sipuni manafai ne fakaoga ne koe, kae

fakamaloo koi tuai o faulu ne koe.• Tausi au gatu lailai keatea mo te fola.

Page 25: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

• Fakaoga saale a sopu lefu/vai manafai e fulu ou gatu.• Fulu au laugatu (pulagi keti, sulukafu) i taimi katoa, me ma ola iei a manu fakatupu

masaki kae masaki koe.• Koukou i aso katoa.• Manatua ke fulu ou lima fakalei mana fakaoga ne koe te fale foliki koi tuai o pukepuke

ne koe meakai.

18 Fakatautauga ki tou koga fouFekau taua:

• Te tino fakagalue o koe ka fakatoka ne ia ne fakamatalaga toetoe mana oko mai koe ki Ausitalia, ki luga i te koga ka nofo koe i ei.

• Te tino fakagalue o koe e fesoasoani ki au fakatokaga kae fesoasoani foki ki te fakamauaga o tau napa mo tou lafoga, fakatoka ne ia ou lafoga ki te malo, foomu mo teu o au tupe, fakatokaga o

tou koga nofo mo te faimalaga mai te koga nofo ki te galuega.• E manakogina ke faite se akauni o koe i te pange. Mo faulu kae tapale foki au tupe. Te

tino fakagalue o koe e fesoasoani atu mo mea konei.• E taua ke tausi ne koe te napa o tou lafoga mo tau tupe teu mo fakamatalaga me e

manakogina manafai e foki koe ki tou fenua.

18.1 Koga NofoTe tino fakagalue o koe ka fakatoka ne ia tou koga nofo, kae manakogina ke togi ne koe te mea tenei, kae e kati mai tou peofuga. E tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo. Ke fakatu atu se ata ki luga i te togi o te koga nofo, e tai maua te $150 i te vaiaso, kae mafai o tai togi mafa atu io me mama i te mea tenei, e fakatau loa:

• ki te koga e nofo koe i ei• e fia a fale e avanoa• vaega o koga nofo kae tokofia foki tino e nofo fakatasi mo koe• mea pela mo te iti, vai mo te keesi e ulu i loto.

Te malo o Ausitalia e isi loa se fakatokaga a ia mo tino i te polokalame tau fuagalakau me se talia ke nofo saitia i loto i te koga nofo. Kafai koe se fiafia ki te nofo o koe, io me isi ne au faitioga, e tau o avaka ne koe ki te tino fakagalue o koe, io me sokotaki ki te Ofisa o te Polokalame Taufuagalakau i te napa (02) 6240 5234. Se mafai ne koe o fakatoka se sua koga nofo, kae e mafai koe o avaka kite tino fakagalue o koe te koga e nofo koe iei kae sokotaki foki pefea.Te nofo ite koga aka e uke a pokotiaga ki te fakatokaga ote faimalaga o koe. Mai mua e fakatoka iei ne koe sua koga, e tau o iloa ne koe me e mafai loa koe o malaga kite galuega pela foki te foki. Nisi mea aka: Mea pela mo vai, iti mo keesi e mafai o se faulu i loto i te togi o tou koga nofo kae e mafai o togi ne koe ne tupe aka foki ke mafai o fakaoga a mea konei. Mea konei e mafai loa o togi mafa, tela e tau loa o tamate ne koe a sokoga ki iti manafai e se fakaoga ne koe, tamate a moli, televise, masini fakamoko potu, mo nisi mea tau iti pela mo pulagiketi iti manafai se fakaoga, manafai koe se nofo i tou fale. Te tino fakagalue o koe e kati ne ia a mea konei mai tou peofuga manafai e talia ne koe.

18.2 Oloolo MalagaOloolo malaga mo te fakateletele i Ausitalia: Nisi taimi, e manakogina ke sopo koe i nisi mea fakateletele E isi faeloa se pasi io me se tuleini. E tau o togi tou tiketi, kae tausi tou tiketi mana sopo koe i te pasi, me ma fakasalagina koe.A motoka i Ausitalia e makini kii, nisi taimi e oko ki te 110/km i te itula. Pela loa me tolu taimi ite makini mo mea i Nuku’alofa mo Port Vila. I te feitu ki matuu(NT) e isi ne koga e oko te makini ki te 130/km i te itula. Kafai koe e fia fakatele se motoka, e tau o isi se laisene o koe kae kooti foki ne fakamau foki tau motoka. Fakateletele ite feitu faka maui o te auala.

18.3 Fakamatalaga Toetoe I Te Taimi Oko MaiKafai ko oko koe ki te fale fou o koe te tino fakagalue o koe fakamatala ki te koe fakamatalaga taua ki luga i tau galuega ka fai ne koe mo te koga e nofo koe i ei. Te tino fakagalue e fakamatala atu foki nisi vaega o mea tau kola ne lagona ne koe i te fakamatalaga fesoasoani koi tuai koe o fai malaga. Tino galue kola ko iloa ne latou a mea konei ite tusi fakatokatoka, kae maina foki, ka lasi te taimi o latou i Ausitalia, kae fiafia foki ite taimi o latou.Mea taua: Kafai e isi se mea seiloa ne koe i loto ite tusi fakataki tenei, io me ite taimi e fai iei te fakamatalaga fesoasoani mo tou oko, e TAU loa koe o fesili. Te tino fakagalue o koe e manako ke fai fesili. Kafai e nofo koe mo tou se maina e mafai o se maua ne koe a fakamatalaga tonu maise ki tulaga o te fai o tau galuega fakalei. Ko tena uiga ka se maua ne koe te avanoaga o toe foki mai mo taimi mai mua.

Page 26: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

Te kamiga o se tino mai te Iuniuni ke faipati atu: Te tino fakagalue o koe ka kami ne ia se sui ite uniuni ke fakamatala atu kia koe a sevesi kola e fai ne latou, kae ka maua foki se avanoaga ke kau, manafai e manako koe ki ei.Kamiga o te loia o taupulega lei mo tulaga tau galuega ke faipati atu: Te tino fakagalue ka kami ne ia te loia o te taupulega lei ke fakamatala atu ou saolotoga i te koga galue mo nisi mea kola e maua ne koe, io me avatu a tusi kia koe. E taua ke iloa ne koe te loia o taupulega lei mo tulaga o galuega me sokotaki foki pefea manafai e isi ne masalosaloga o koe ki luga i tou peofuga (onoono ki te mataupu lima).

18.4 Talaaga O Tau Akauni I Te PangeE tasi te mea taua e fai ne koe mana oko koe ki te fakai o koe ko te talaaga ote akauni o koe i te pange i Ausitalia. Te tino fakagalue o koe e manako ki se akauni o koe ite pange mo faulu ou peofuga kae kote akauni foki se auala e tausi iei au tupe kae i nisi taimi o ave ki tou fenua.E manakogina se pasipoti io me se iloga aka, mo fakamatalaga o tou koga nofo mo tala te akauni o koe ite pange, io me se credit ‘kaati. E manakogina se debit ‘kaati mo tapale au tupe mai tou akauni. Te debit ‘kaati ka aumai fakatasi mote ‘napa funa’ tela e faulu ne koe manafai ko tapale au tupe. E taua ke iloa ne koe tau napa funa, kae se avegina kite sua tino.Fakaoga te mesini tapale tupe tela e fakaoga ne te pange a koe. E mafai ne koe o fakaoga nisi mesini tapale tupe mo tapale au tupe, kae masani o tiati ne latou (masani e $2). Kafai e togi sau mea ite sitoa, pela me se maketi lasi, e mafai ne koe o fakaoga tau ‘kaati mo tapale au tupe ite taimi loa tena. Te mesisni ka avatu ne ia te aofaaki ne akai koe ki ei, kae ka kati i luga i tou akauni i te pange. E tuku atu loa kia koe ke fili ne koe te pange mo tausi kae tapale au tupe.

19 Sokotakiga ki tou fenuaFekau taua:

• Tumau te sokotaki mo ou taugasoa mo kaiga i tou fenua tonu kae nisi auala e mafai ne koe o fakaoga. Nisi e togi mafa atu i nisi mea.

• Intaneti se auala togi mama mote polokalame tela e fakaoga ne ia a sokoakiga mo fekau se togi.

• Nisi mea togi mafa atu pela mo mobaili, tela e mafai o togi ne koe e $4 ite minute ki telefoni ki tua.

19.1 Telefoni Tauave Mo Te Sokotakiga Ki TuvaluTe fakaaoga o te telefoni o telefoni ki Tuvalu e mafai o togi mafa. E mafai o puke mai tau mopaili mai tou fenua. Me, a telefoni tauave ikonei e togi e mafai togi ki te $100. E mafai koe o fakaoga a telefoni konei kola kooti ne togi (SIM) io me togi mafai kooti koe ne faipati.Telefoni tauave kola kooti ne togi e faigofie te atafaiga o au tupe fakamaumau, kae mafai foki o togi mafa. E tau koe o faipati ki te tino fakagalue ke fesoasoani kia koe, kae e tau foki te telefoni tauave e isi se koga e galue iei, mo te koga e nofo kae galue koe iei.Mea taua: Nisi tino galue e fakaoga ne latou a tupe uke mo togi a telefoni mo fai a sokotakiga. Koe ne galue malosi i Ausitalia, kae e tau mo koe o fai fakalei ke moa e fakamaumau au tupe katoa ki luga i telefoni, tela e mafai o togi ne koe e $4 i te minute manafai koe e telefoni ki nisi fenua.

19.2 ‘Kaati Sokotaki Ki Nisi Fenua AkaE manako koe ke fakaoga ne koe se ‘kaati mo faipati me foliki a tiati o latou manafai koe e faipati. Te togi e fano loa ki te fenua e sokotaki koe kiei mo taimi ite aso ne faipati koe i ei. Fakapau ne koe a minute, iloilo katoa a togi (te aofaaki ka togi ne koe manafai ko mafai o faipati) mo te togi manafai ko talia koe. E mafai ne koe o sala se ‘kaati telefoni i luga i te intaneti.

19.3 InitanetiTe auala mama i te sokotaki mo ou taugasoa mo ou kaiga i tou fenua ke fakaoga ne koe te meli-iti. E mafai koe o fakaoga te intaneti mo koga tuku tusi seai se togi io me togi se togi foliki iluga ite fale inu kofe i nisi koga. I te masani e tiati koe i te itula io me i te afa itula.

19.4 Leo I Luga I Te Initaneti Mo Nisi Fekau AkaE mafai ne koe o fakaoga te initaneti mo faipati koe ki ou kaiga mo ou taugasoa i se togi mama mana fakaoga ne koe polokalame kola se togi i luga i te initaneti. E galue mea konei i te avega o tou leo i luga i te intaneti tena uiga se togi ne koe tau faipatiga. Tena uiga, e togi ne koe te fakaogaga o te initaneti i te itula-masani mo ne nai tala fua. E lei atu i lo te togi ne koe e $4 i te minute e tasi. I te ukega o mesini konei ko isi katoa ne pookalame kooti ne faulu ki loto, tau mea e fai fua kote fauluga o tou akauni se togi mo te igoa mo tala (pela mo tou igoa kamata kae fakaoti), kae fai foki ki ou taugasoa mo ou kaiga ke fai pena. E mafai ne koe o fakatoka i te meli-

Page 27: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

iti o sokotaki ki ei mana oti koe ne galue, o aso malolo manafai e fakaoga katoa te initaneti. Manatua ke mataulia ia koe te kesega o te taimi i Ausitalia mo Tuvalu.E mafai foki o puke mai au fekau mai te initaneti manafai e isi se telefoni fakapatele a koe. Polokalame konei e fakailoa i fekau se togi a latou ki sose koga i te lalolagi kae talia foki a tino fakaoga ke ave ata, vitio. E tau foki koe o ave se mea pena ki ou kaiga mo ou taugasoa.

20 Mea e fai i taimi o fakalavelaveFekau taua:

• I se fakalavelave, vili ki te 000. Mea nei se togi.• 000 e soko koe ki pulusimani, koga taa afii mote fakai masaki.

20.1 Mea E Fai I Taimi O FakalavelaveKafai koe e telefoni kite 000, ka fai atu me manako koe ki te motoka fakai masaki, io me pulusimani mo se fesoasoani. E fakaasi ne koe te sevesi e manako koe ki ei: “Police” (Pulusimani) io “Ambulance” (Motoka Fakaimasaki) io “Fire” (Afi).Manatua: Telefoni fua ki te napa 000 manafai e isi se fakalavelave e tupu. Kafai e se lei tau gana palagi, fai ki te tino ‘interpreter’ mo te ‘Tuvalu’, te gana e faipati koe ki ei.

• Fai ki ei tou igoa, koga e nofo iei koe mo te napa telefoni o koe.• Fai ki ei te mea e tupu, kae tupu foki i fea.• Kafai koe se iloa tonu ne koe kae seiloa foki au muna e fai, sa tiaki ne koe te telefoni,

taofi loa te laina kae ka sala ne te tino telefoni te koga e nofo koe iei o avatu se fesoasoani.

• Motoka at fakaimasaki mo mea tupu fua faafuasei.• Tou ola lei e togi foki ne ia mo koe a vaega sevesi konei.

21 Tulaga o akoakoga i Ausitalia mafai e manako koe ki eiFekau taua:

• I lalo i te Polokalame Taufuagalakau, koe e mafai o fai se akoakoga foliki ke fesoasoani ki luga ite fakalei atuga o tau galuega.

21.1 akoakoga mo atili akega o te atamai i ausitalia.Te fakalauefaaga o tou atamai se mea taua ki luga i te Polokalame Taufuagalakau, me i iloa mo atamai ne maua ne koe e fesoasoani ki luga i tau galuega mo avanoaga akoga manafai koe e foki ki tou fenua. I te mauaga o tau akoakoga tenei i lalo i te Polokalame taufuagalakau ka lasi te faoopopo ki luga i te maumea o tou atufenua mana fakaoga ne koe a iloa mo poto i luga i nisi akoakaoga.

22 Foki ki te atufenuaFekau taua:

• Koi tuai koe o foki ki tou fenua, te tino fakagalue o koe ka ‘fakamatala atu se fesoasoani foliki ki tau malaga foki’ ke iloa ne koe mea kola e tau o fai ne koe mai mua e foki koe ki tou fenua.

• Sautala mo te tino fakagalue o koe me mata e toe manako kia koe mo te sua taukai me ikai.

• Manatua o tausi fakalei te napa o tau lafoga i se koga lei, ke mafai ne koe o maua manafai e toe foki mai koe i te polokalame tenei i te sua taimi.

• Manatua o tausi te napa o te teuga o au tupe, i se koga tela e lei ke mafai ne koe o puke au tupe teu mana foki koe ki tou fenua.

• Ka isi se fakamatalaga foliki e ki luga i mea kola ne iloa ne koe i te polokalame taufuagalakau, I Ausitalia mo Tuvalu. E taua ko koe ke fai mea tonu.

22.1 Sautalaga Koi Tuai O Foki Ki TuvaluKo oko nei ki te taimi ka foki atu i ei koe ki tou fenua. Kafai ne faitau ne koe te mea tenei ite kamataga o tau malaga, ka ofo koe i te vave o aso. Koi tuai o foki koe ki tou fenua, te tino

Page 28: Department of Employment, Skills, Small and Family ... · Web viewE tau tou koga nofo o nofo i se tulaga lei-se tau foki o saitia, kae lei loa mo nofo i ei. Te togi e tau foki o feoololo.

fakagalue tino e fai atu ne ia se fesoasoani foliki mo tau malaga foki. Ka faipati te tino fakagalue ki luga i mea kola e tau o iloa ne koe koi tuai koe o foki ki tou fenua. Mea konei ko te fakafonuga o te foomu mo tau tupe teu. Se manakogina ke toe fakafonu ne koe se foomu mo tou lafoga.Ka fai atu foki ke fakaasi atu au mea kola ne iloa kae tauloto. E taua ko koe ke fai te mea tonu. E mafai iei ne te Malo o Ausitalia o fai ne iloiloga ki te polokalame kae fai foki ne fakamafuliga ke tai lei atu. Kafai koe e tali tonu, ka fakalei atu ne koe te polokalame taufuagalakau, kae ka lei atu au mea kola gali atu au mea kola ne fai ne koe i tausaga mai mua.Koi tuai o foki koe ki tou fenua, e tau mo koe o:

• ave ki te tino fakagalue o koe a sokotakiga o koe manafai koi manako kia koe ite sua taukai

• fai foki ki te tino fakagalue o koe ki sokotakiga o ia seiloa e isi se faigata i te tapalega o au tupe teu

• manatua ke fakamau ki lalo tou napa lafoga mo tou teuga o au tupe, kae tausi fakalei• kafai koe e mafaufau o foki, taumafai loa o tala tau akauni ite pange. E fakafaigofie kia

koe manafai ko manako koe o puke au tupe teu, manafai e isi se maga o te pange pena i tou fenua tonu. Kae, nisi tiati a pange se faka fiafia tela la aasi ki tau pange.

22.2 Taunu Ki TuvaluKafai ko oko koe ki Tuvalu, te Malo o koe e manako o fai se faipatiga mo koe io me se sautalaga. E taua ke faipati tonu kae tonu foki au tali. E tau foki koe o sautala mo tou malo ki luga i te fakatoga ne te tino fakagalue o koe a te tapalega o tau tupe teu, io me ne talia ne koe ke tausi loa i te akauni o tau pange i Ausitalia.

22.3 Fakaogaga O TupeE fakaoga ne koe au tupe ki aa? E taua ke foki koe kit e kamataga i te tusi o fakatakitaki mo fautuaga, o onoono koe ki pogai ne manako iei koe o fano o galue i Ausitalia. Ko tena uiga fua ke maua au tupe mo kamata tau pisinisi, io me fesoasoani o togi akoga au tamaliki? Io me mo fesoasoani ite togiga ote mesini-iti fou ate fakai o koe? Faitalia me sea te pogai, manatua me koe ne galue ke maua au tupe tela la ke fakaoga ne koe fakalei.

22.4 Fakatokaga Mo Te Sua TaukaiKafai koe ne galue malosi i Ausitalia, kae fiafia te tino fakagalue o koe, koe ka foki mai ite sua taukai. E manakogina ke toe akai koe ki te malo io me k ote koga tela kooti ne fakatalia ke ave ne ia tino galue i tou fenua. E tau koe o fano iloto i fakanofoga masani mo tou nofo pela loa mote taimi muamua- faulu sua fakataliaga mo tou nofo, togi a tiati mo tou nofo, aasi ou mea ite fakamasaki mo fakataunu manakoga mo tou nofo. E mafai foki te malo o manako ki nisi manakoga aka mai te koe ke mafai koe o kau ite polokalame taufuagalakau.E mafai koe o akai mote sua avanoaga pela me se tino galue i taufuagalakau:

• tautali ki fakanofoga o tou nofo• te tino fakagalue o koe e fiafia ki au o galue• seai se mea ne fai ne koe tela e mafai iei o pokotia tou kau atu ki te polokalame

taufuagalakau• e isi se manakoga mo tino taufugalakau i Ausitalia.

Kafai koe e mafaufau ke toe kau, ke mafaufau koe o tuku ne tupe pela mo nisi manakoga, pela mo tiati mo tou nofo, ke mama foki au mea e togi kite tino fakagalue ite sua taimi. ‘Kaati ne fiafia loa koe ite galuega pela me se tino taufuagalakau i Ausitalia kae ko tupe kola ka maua mo poto kola ne tauloto ka aoga kia koe pela foki tou fakai.