Klimatske promjene Višnja Grgasović -...

Republika HrvatskaMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Klimatske promjene

Višnja Grgasović

Rijeka, lipanj 2007.

LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Sadržaj

Efekt staklenikaOštećenje ozonskog slojaUtjecaj klimatskih promjenaEmisije stakleničkih plinovaŠto se poduzima u svijetuŠto se poduzima u Hrvatskoj Mjere smanjenja

Efekt staklenika

Ukupno u posljednjih 200 godina: 2,3 trilijuna tona CO2(1750. CO2 =280 ppm; 2003. CO2 =368 ppm)

Staklenički plinoviStakleničkiplinovi

Kemijskaformula

Koncentracijaprijeindustrijaliza-cije

Koncentracijanakonindustrijalizacije

Vrijemeživota u atmosferigodina

Glavni izvori Stakleničkipotencijalzagrijavanja

Ugljičnidioksid

CO2 280 ppm 358 ppmv 50-200 Fosilna gorivaSječa šumaProizvodnjacementa

Metan CH4 700 ppm 1720 ppmv 12-17 Fosilna gorivaRižina poljaOdlagalištaotpada, Stočar.

Didušik oksid N2O 275 ppm 312 ppmv 120-150 Gnojenje, Industri. procesi

CFC CFC12 0 503 pptv 102 Tekućarashladnasredstva, Pjene

125-152

HCFCHalogeniraniugljici

HCFC-22 0 105 pptv 13 Tekućarashladnasredstva

Perfluorugljik CF4 0 110 pptv 50000 Proizvodnjaaluminija

Sumporheksafluorid

CF6 0 72 pptv 1000 Proizvodnjamagnezija

Glavni antropogeni izvori stakleničkih plinova

Izgaranje fosilnih gorivaIndustrijski procesiOdlaganje otpadaSječa šumaPoljoprivredna proizvodnjaStočarstvo

OzonskiOzonski slojsloj ččuvauva žživotivot nana ZemljiZemlji

upija UV zraupija UV zraččenje Suncaenje Suncašštiti planet od titi planet od šštetnih utjecaja UV B zratetnih utjecaja UV B zraččenja, enja, šštetnog tetnog za gotove sve oblike za gotove sve oblike žživotaivota

Razgradnja ozonskog sloja

Ozonska rupa

Tvari koje oštećuju ozonski sloj

Freoni (klorofluorougljici, CFC) se nalaze ikoriste u: 1.aerosolima gdje služe kao potisni plin

deodoranta, parfema, lakova za kosu,medicinskih preparata, insekticida i sl.,

2.industriji namještaja kao sredstvo za pjenjenjepri proizvodnji pjenastih guma,

3.industriji fleksibilnih i krutih poliuretanskihpjena za termoizolaciju,

4.proizvodnji plastičnih masa, 5.sredstvima za čišćenje i odmašćivanje u

elektroindustriji i u domaćinstvima kao otapala,6.hladnjacima i ledenicama, hladnjačama i

drugim rashladnim sustavima, te 7.klima uređajima i toplinskim pumpama.

Haloni koriste se prvenstveno u uređajima za gašenje požara i u protupožarnim instalacijama.

Osim freona i halona, ozonski sloj oštećuju: • ugljik tetraklorid koji se nalazi u otapalima i

sredstvima za čišćenje te u fumigantima, • metil bromid koji služi kao sredstvo za

fumigaciju tla u staklenicima a kod nas senajviše koristi u proizvodni presadnica duhana,

• 1,1,1 triklor etan, odnosno metil kloroform koji se koristi kao otapalo zaodmaščivanje strojeva te

• Nezasićeni klorofluorougljikovodici inezasićeni bromougljikovodici.

Zaštita od UV zračenja

Globalno zatopljenje je porast srednje temperature zraka na planetu Zemlji. Najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (+0,54 oC); 2005. (+0,48 oC) u odnosu na prosječnih 14 oC.

1856, Martens 2001, Holzhauser

Promjene temperature na kontinentima (1900. –2000.)

Pitanje klimatskih promjena dominantan problem okoliša u 21. stoljeću

Globalna temperatura je u posljednjih 100 godina porasla za 0,7 °C, u Europi za 1 °C

Porast globalne temperature u narednih 100 godina mogao bi biti 1,4 – 5,8 °C, a u Europi 2,0 – 6,3 °C

Odstupanje srednje godišnje temperature od prosjeka u razdoblju od 1860. do 2005.. godine (IPCC, 2006)

Potencijalni utjecaji promjene klime

Utjecaj na ….

Zdravlje Poljoprivredu Šume Vodne resurse Obalna područja Biološku raznol. ekosustave

Infektivne bolesti i povećanje onečišćenja zraka

Prinosi i nedostatakvode

Šumske vrste i prirast

Opskrba vodom i kvaliteta vode

Erozija obale zauzećeprostora

Gubitak vrstai staništa

Porast razine moraOborine

Porast učestalosti ekstremnih vremenskih događajaHladne zime bit će rjeđe do 2020., a do 2080. će nestati.

Pomicanje vegetacijskih pojaseva i ugroženost visokoplaninske floreMigracije ili izumiranje biljnih i životinjskih vrsta

Obala i obalno područje

Porast razine mora i prodiranje slane vode ugrožava slatkovodna jezera, utječe na opskrbu pitkom vodom i poljoprivreduPotapanje obalnih građevinaPromjene u sastavu ihtiofaune, pojava imigrantskih vrsta riba iz toplih moraPromjene područja mrijesta gospodarski važnih vrsta riba

PoljoprivredaLIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Emisije stakleničkih plinova u svijetu i Hrvatskoj

Hrvatska: 6,6 tona CO2po stanovniku (2004.)

Emisija stakleničkih plinova u RH 1990.- 2004.

-30.000

-20.000

-10.000

10.000

20.000

30.000

40.000

1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

godina

Gg CO2 eq

Energetika Industrijski procesi

Poljoprivreda Gospodarenje otpadom

Uporaba tla i šumarstvo

Rast emisija/rast BDP-a

D e n m a r k

F in la n d

F r a n c e

Ir e la n d

L u x e m b o u r g

N e t h e r la n d s

P o r t u g a lB u lg a r ia

E s t o n ia

R o m a n ia

S lo v e n iaA u s t r ia

B e lg iu m

G e r m a n y

G r e e c e

It a l y

S p a in

S w e d e n

U n i t e d K in g d o m

C r o a t i a

C z e c h R e p u b l i c

H u n g a r y

L a t v ia

L i t h u a n ia

P o la n dS lo v a k ia O E C D E u r o p e

2 0 0 0

4 0 0 0

6 0 0 0

8 0 0 0

1 0 0 0 0

1 2 0 0 0

1 4 0 0 0

1 6 0 0 0

1 8 0 0 0

2 0 0 0 0

0 5 1 0 1 5 2 0 2 5 3 0 3 5 4 0 4 5 5 0

G D P / c a p i t a , U S $ * 1 0 3

Što se poduzima u svijetu?

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), 1992. Rio de Janeiro, 188 državaKyotski protokol, 1997. Kyoto, 170 država -5%, 2008.-2012.

Buduća obvezujuća razdoblja:Do 2020. godinezadržavanje rasta globalne temperature na 2 oC

Razvijene države, države Priloga I UNFCCCDržave u razvoju

Politika EU

smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razinu 1990.(Kyotski cilj za EU je -8%); prijedlog uz aktivno uključenje ostalih država: -30%povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 20% u ukupnoj potrošnji energijemin. 10% biogoriva u prometupovećanje energetske učinkovitosti, tj. ušteda ukupne potrošnje energije u EU za 20%integrirana energetska politika i politika za ublaženje klimatskih promjena

Što se poduzima u Hrvatskoj?

Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime

Hrvatska ratificirala 1996. godine, država Priloga I

Kyotski protokolHrvatska potpisala 1999., Ratificirala u travnju 2007.

Obveza RH prema Protokolu:smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012., u odnosu na baznu godinu

Strategija s Planom djelovanja

ILIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Mjere za smanjenje emisija

Korištenje obnovljivih izvora energijePovećanje energetske efikasnostiEnergetsko korištenje otpadaPromjena tehnologija u industrijiRazvrstavanje otpada

Izolacija zgradaKorištenje javnog prijevoza, Korištenje automobila koji trošemanje goriva, korištenje biogorivaPošumljavanje

Emisije stakleničkih plinova kao

rezultat osobne upotrebe energije:

• cestovni prijevoz 49,9%

• zagrijavanje/hlađenje prostora 29,0%

• zagrijavanje vode 11,1%

• kućanski aparati 7,5%

• rasvjeta 2,4%

Učinkovitim korištenjem energije osobne emisije stakleničkih plinova smanjujemo za 20% ili 1 tonu CO2 (volumen dvokatnice)

Nacionalno izvješće, Proračun emisija, Projekcije emisija

HVALA NA PAŽNJI

LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF

Klimatske promjene Višnja Grgasović -...

Documents

Transcript of Klimatske promjene Višnja Grgasović -...

KLIMATSKE PROMENE I KGH SISTEMI CLIMATE ...kgh-kongres.rs/images/2019/prezentacije/53_Risto...KLIMATSKE PROMENE I KGH SISTEMI 50. Me unarodni kongres i izložba o KGH, Beograd, 4–6.12.2019đ

Aquaculture and fish cell technology Višnja Gaurina Srček , Kristina Radošević and Zlatko Kniewald University of Zagreb

Višnja Milovanović Systems Engineer - · PDF file© 2010 Cisco and/or its affiliates. All rights reserved. Cisco Public 1 Nexus Overview Višnja Milovanović Systems Engineer

Klimatske Promjene Na Zpadz SAD_vino

StrateGija za KlimatSKe Promene (SKP) 2014-2024 za klimatske...tC termocentrala UnDP Program Ujedinjenih nacija za razvoj UnFCCC Konvencija Ujedinjenih nacija za Klimatske Promene

ENGLISH IN INTERNATIONAL BUSINESS ELECTIVE COURSE (5 ECTS) VIŠNJA KABALIN BORENIĆ, Ph.D. (vkborenic@efzg.hr, office 16, webpage)

«USPOREDBA RAVNINSKOG I PROSTORNOG · PDF fileKrovna konstrukcija se sastoji od drvenih reıetki (ljepljeno lamelirano drvo BS 14h) na razmacima ... polumontažni FERT-strop, debljine

Klimatske promene i njihov uticaj na osiguranje i reosguranje

Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA DIRECTORATE.

RCC 3rd Anniversary 7 March 2011, Sarajevo From Lisbon Strategy to Europe 2020: Relevance for candidates and potential candidates Dr. Višnja Samardžija.

Klimatske promjene i muzejske zbirke

Tomislav Topolovčan Višnja Rajić Milan Matijevićbib.irb.hr/datoteka/888871.Constructivist_teaching_-_theory_and... · 3 CONSTRUCTIVIST TEACHING Theory and empirical research Tomislav

Kinematska analiza prostornog slučaja mehanizma s dva ...

Projekt prostornog uređenja botaničkog vrta

SVE UKUPNO-ispravljeno krive 2 - jaffa.rs Crvenka - katalog proizvoda (sept 2014.).pdf · Jaffa Napolitanke Višnja 140g 9 393x263x127 1,96 14 99 8600114 005667 005674 VIŠNJA SA

Effect of postoperative pain therapy on surgical outcome Prof. Dr. sc. Višnja Majerić Kogler Department for Anaesthesiology, Reanimathology and Intensive.

Bošnjaci u Istri – osnove prostornog identiteta

05.08.2014Prostorni Plan Kosova Strategija Prostornog Razvoja 2010

Marija Pujo Tadić - Klimatske promjene, 13.05.2014

bib.irb.hr · Robert Jandl, Nevenka Bogataj, Dijana Vutetié, Todora Rogelja, Andrej Breznikar, Karolina Horvatinëié, Marta Curman, ... Jaroslava Svarc - Gajié, Višnja Gaurina