NAKLADNIK Croatia Airlines d.d., Zagreb, Savska cesta 41
www.croatiaairlines.hr
IZVR©NA UREDNICA Ksenija Ælof
POMO∆NICI IZVR©NE UREDNICE Ana ∆ulumoviÊ, Davor JanuπiÊ
DIZAJN Ivana IvankoviÊ, Nenad VujoπeviÊ
FOTOGRAFIJE Damir FabijaniÊ, Getty Images
LEKTURA Mirjana Miholek
PRIJEVOD Lancon d.o.o.
PRIPREMA I TISAK ZRINSKI d.d., »akovec
1 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
2 0 0 4
2 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
3 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
5 IzvjeπÊe Nadzornog odbora
8 Pregled vaænih dogaaja
12 Osnovni podaci o poduzeÊu
16 Analiza poslovanja 2004.
22 Odræivi razvoj i
plan poslovanja 2005.
30 Financijski rezultati poslovanja
44 ZastupniËka mreæa
4 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
5 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
IzvjeπÊe Nadzornog odbora
Temeljem Ëlanaka 300c., 300d. i 263. Zakona o trgovaËkim druπtvima i Ëlanka 24. Statuta,Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupπtini Croatia Airlinesa d.d. sljedeÊe
IzvjeπÊe Nadzornog odbora o nadzoru voenja poslova Druπtva
u 2004. godini i ispitivanju financijskih izvjeπÊa
1. U skladu sa svojim obvezama Nadzorni odbor obavio je nadzor voenja poslova trgovaËkogdruπtva Croatia Airlines d.d. (u daljnjem tekstu: Druπtvo) i utvrdio da Druπtvo posluje u skladusa zakonom, Statutom, drugim aktima Druπtva i odlukama Glavne skupπtine.
2. Dana 15. lipnja 2004.g. konstituiran je novi Nadzorni odbor temeljem odluke Glavne skupπtineDruπtva o izboru pet novih Ëlanova Nadzornog odbora. Tijekom 2004. godine Nadzorni jeodbor djelovao u sastavu od dvanaest (12) Ëlanova do dana 26. studenoga 2004.g., kad jeumro Ëlan Nadzornog odbora g. Drago Durajlija.
Radnici Druπtva joπ nisu imenovali svog predstavnika u Nadzorni odbor, a Nadzorni odbornema posebne komisije.
Nadzorni je odbor tijekom 2004. godine odræao Ëetiri sjednice te ga je Uprava uredno izvjeπtavalao svima vaænijim poslovnim dogaajima i tijeku poslova, rentabilnosti poslovanja, prihodima irashodima, te uopÊe o stanju Druπtva. Uprava je redovito podnosila Nadzornom odborutromjeseËna, polugodiπnja i godiπnja pisana izvjeπÊa o poslovanju na koja Nadzorni odbor nijeimao napomene, te ih je jednoglasno prihvaÊao.
3. Nadzorni je odbor u zakonskom roku iz Ëlanka 300c. Zakona o trgovaËkim druπtvima ispitaogodiπnja financijska izvjeπÊa s miπljenjem revizora koja mu je podnijela uprava Druπtva i utvrdioda su napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i da prikazuju realno i objektivnofinancijski poloæaj i rezultate poslovanja Druπtva za godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2004.g.Nadzorni odbor je suglasan s godiπnjim financijskim izvjeπÊem za 2004. godinu i miπljenjemrevizora Deloitte & Touche, te su time temeljem Ëlanka 300d. Zakona o trgovaËkim druπtvima,Uprava i Nadzorni odbor utvrdili godiπnja financijska izvjeπÊa.
4. Nadzorni je odbor ispitao prijedlog upotrebe dobiti ostvarene u 2004. godini u iznosu od37.698.483,91 kuna i slaæe se s prijedlogom Uprave da se dobit upotrijebi za pokriÊe gubitakaDruπtva.
5. Nadzorni odbor ispitao je i godiπnje IzvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2004. godini i utvrdio daje u njemu toËno i objektivno prikazana sadaπnja poslovna situacija i stanje Druπtva. Sukladnotakvom nalazu, Nadzorni odbor je prihvatio IzvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2004. godini.
6. Temeljem svega navedenoga, Nadzorni odbor πalje ovo izvjeπÊe Glavnoj skupπtini sprijedlogom da Glavna skupπtina donese ostale odluke iz svoje nadleænosti u skladu sprijedlozima Uprave i Nadzornog odbora.
U Zagrebu, 3. svibnja 2005.
Miomir Æuæul Predsjednik Nadzornog odbora
6 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
7 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
»lanovi Nadzornog odbora
Miomir Æuæul Petar TurkoviÊpredsjednik Ëlan
Miroslav KovaËiÊ Ratimir AndrijaniÊËlan Ëlan
Bianca MatkoviÊ Marija »aËiÊËlan Ëlan
Niko RaiÊ Boæo JusupËlan Ëlan
Zdenko MiËiÊ Boπko MatkoviÊËlan Ëlan
Ante NosiÊ Drago DurajlijaËlan Ëlan
Predsjednik Skupπtine druπtva
Boæidar Kalmeta
Uprava
mr. Ivan MiπetiÊglavni direktor
PomoÊnici glavnog direktora
SreÊko ©imunoviÊ Svemir RadmilopomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zaupravljanje marketingom i mreæom prodaju
Miljenko RadiÊ Vanja RollerpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zapromet tehniËke poslove
Damir ©prem Josip BiliÊpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zafinancije, raËunovodstvo, kontroling, upravljanje ljudskim potencijalima,obraËun prihoda i investicije pravne poslove, informacijske
tehnologije i infrastrukturu
8 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
9 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
10 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
11 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
U 2004. godini zabiljeæen je rekordan broj prevezenih putnika u povijesti tvrtke. Prevezeno je1,531.248 putnika, πto je 4,3 posto viπe nego u 2003. godini. Na redovitim letovima prevezenoje 1,336.000 putnika, πto je 87,2 posto ukupnog broja putnika. Na meunarodnim redovitimletovima prevezeno je 866.000 putnika, πto je 9 posto viπe nego 2003. godine. Poboljπana jei prosjeËna popunjenost putniËke kabine za 1,8 postotnih bodova u odnosu na 2003. godinui iznosila je 62,5 posto.
U veljaËi je poËeo redizajn naπih zrakoplova, koji se temelji na pojednostavljenju iosuvremenjivanju bivπega. »etvrtoga veljaËe u Zagreb je sletio prvi Airbus A320 (Dubrovnik)obojen u Shannonu u Irskoj (tvrtka Shannon Aerospace Ltd.), a do poËetka svibnja redizajniranisu svi zrakoplovi u floti.
25. oæujka od njemaËke zrakoplovne tvrtke Lufthanse unajmljen je zrakoplov A319 kako bi sedodatno poveÊao kapacitet flote. Zrakoplov je 13. svibnja blagoslovljen i krπten imenom VelikaGorica u zagrebaËkoj zraËnoj luci.
U travnju je Croatia Airlines potpisao kolektivni ugovor s tri strukovna sindikata. Prvi od njihpotpisan je 6. travnja sa Sindikatom inæenjera i tehniËara u zrakoplovstvu (SITUZ), a slijedili sukolektivni ugovori sa Samostalnim strukovnim sindikatom aviomehaniËara Hrvatske (SSSAH),29. travnja, i sa Sindikatom kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ), 30. travnja.
U srpnju je u zrakoplovima Croatia Airlinesa prevezeno ukupno 188.003 putnika, πto je rekordanbroj putnika u jednome mjesecu u povijesti tvrtke.
20. kolovoza zabiljeæeno je milijun putnika u naπim zrakoplovima u 2004. godini. Jubilarnimilijunti putnik zabiljeæen je dva tjedna prije nego 2003. godine.
18. studenoga Croatia Airlines u Frankfurtu potpisao je ugovor o pristupanju u RegionalMembership Star Alliancea, najuglednije zrakoplovne udruge u svijetu.
23. studenoga obiljeæena je petnaesta obljetnica hrvatske zrakoplovne tvrtke, u kojoj susudjelovali hrvatski premijer dr. Ivo Sanader, predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predsjednikuprave njemaËke Lufthanse Wolfgang Mayrhuber, direktor zrakoplovne udruge Star AllianceJaan Albrecht i mnogi drugi ugledni poslovni partneri iz zemlje i inozemstva.
29. studenoga prigodnom je izloæbom u KloviÊevim dvorima obiljeæena deseta godina izlaæenjaputnog Ëasopisa Croatia.
15. prosinca Croatia Airlines i sluæbeno je postao regionalni Ëlan udruge Star Alliance. PrvidomaÊi let s oznakama Star Alliancea, koje su postavljene na sve zrakoplove u floti, bio je naliniji Pula ∑ Zadar ∑ Zagreb, a prvi meunarodni let iz Skoplja u Zagreb.
12 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
13 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
14 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
nadzorni odbor
gla
vn
i d
irekto
r
nad
zorn
i o
db
or
po
mo
Ên
ik g
l. d
ire
kto
ra z
au
pra
vlj
an
je l
jud
sk
im
po
ten
cij
ali
ma
, p
rav
ne
po
slo
ve
, in
form
ac
ijs
ke
te
hn
olo
gij
e i
in
fra
str
uk
turu
dio
niË
ari
ure
dg
lavn
og
dir
ekto
ra
uæi
ure
d
odno
si s
javn
oπÊu
,p
oslo
vi s
tand
ard
izac
ijed
okum
enta
cije
i p
roce
dur
a,up
ravl
janj
e p
roje
ktim
a, in
tern
are
vizi
ja, o
rgan
izac
ija p
utov
anja
ma
na
ge
r kv
alit
ete
sam
osta
lna
sluæ
ba
sig
urno
sti,
faci
litat
iona
i fr
aud
pre
vent
iona
sam
ost
aln
a s
luæb
a d
ræavn
ihi m
e
uko
mp
anijs
kih o
dnosa
po
mo
Ên
ik g
l. d
irekto
raza
fin
an
cij
e,
raËu
no
vo
dstv
o,
ko
ntr
olin
g, o
bra
Ëu
np
rih
od
a i in
vesti
cije
po
mo
Ên
ik g
l.
dir
ek
tora
za
te
hn
iËke
po
slo
ve
po
mo
Ên
ik g
l.
dir
ek
tora
za
pro
me
t
po
mo
Ên
ik g
l.
dir
ekto
ra z
ap
rod
aju
po
mo
Ên
ik g
l.
dir
ek
tora
za
up
ravljan
jem
ark
eti
ng
om
i m
reæo
m
zam
jen
ik p
om
oÊn
ika
gl.
dir
ek
tora
za
up
ravljan
jem
ark
eti
ng
om
i m
reæo
m
se
kto
r le
taË
kih
o
pe
rac
ija
sekto
r o
dræ
av
an
ja
zra
ko
plo
va
se
kto
r fi
na
nc
ija
,ra
Ëu
no
vo
dstv
a i
ko
ntr
olin
ga
sekto
r u
pra
vljan
jalj
ud
sk
imp
ote
ncijalim
asekto
r p
rod
aje
se
kto
r u
pra
vljan
jam
reæo
m
sekto
r m
ark
eti
ng
a
sekto
r kab
inskih
o
pe
rac
ija
se
kto
r in
æen
jers
kih
p
oslo
va
sekto
r o
bra
Ëu
na p
rih
od
as
ek
tor
pra
vn
ihp
oslo
va
se
kto
r ze
ma
ljs
kih
o
pe
rac
ija
sam
ost
aln
a s
luæb
ao
sig
ura
nja
kva
lite
tete
hn
iËki
h p
osl
ova
sam
ost
aln
a s
luæb
ain
vest
icija
sam
ost
aln
a s
luæb
au
pra
vlja
nja
info
rma
cijs
kim
tehnolo
gija
ma
sam
ost
aln
a
slu
æba
πko
lstv
a u
pro
me
tu
sam
ost
aln
a s
luæb
ate
hn
iËke
po
drπ
ke
sam
ost
aln
a s
luæb
au
pra
vlja
nja
info
r ma
tiËki
mi t
ele
kom
un
ika
cijs
kim
se
rvis
ima
i in
fra
stru
ktu
r om
sam
ost
aln
a s
luæb
ao
sig
ura
nja
kva
lite
teu p
rom
etu
sekto
r u
pra
vlj
an
jap
rih
od
ima
15 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Croatia Airlines, hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., upisana je u registar TrgovaËkog sudau Zagrebu, 7. kolovoza 1989. pod nazivom Zagreb Airlines d.d., kao prvo dioniËko druπtvo uRepublici Hrvatskoj, a od 23. srpnja 1990. posluje pod nazivom Croatia Airlines d.d.Croatia Airlines d.d., usklaena je sa Zakonom o trgovaËkim druπtvima 25. sijeËnja 1996.rjeπenjem TrgovaËkog suda u Zagrebu Tt-95/9316-2, s matiËnim brojem subjekta upisa (MBS)080037012.
Sjediπte je tvrtke u Zagrebu, Savska cesta 41, Poslovni toranj ZagrepËanka.
Pregled dioniËara i njihovihdioniËkih udjela u temeljnomkapitalu
Kapital (kn) %
Adriatic Croatia International Club d.d. 9700 0,001
HTP Matija Gubec d.d. 9200 0,001
TuristiËko rekreacijski centar MihanoviÊ d.d. 9200 0,001
Astra International d.d. 368.200 0,037
Coning Inæenjering d.d. 521.400 0,053
Enikon d.d. 735.600 0,074
Hrvatska poπta 275.000 0,028
Hrvatski fond za privatizaciju 14,413.600 1,456
Dræavna agencija za osiguranje πt. uloga i sanaciju banaka 21,315.200 2,153
Jadranski naftovod d.d. 2,200.000 0,222
Varteks-Denim proizvodi d. o. o. 5900 0,001
Lutrija Hrvatske 400.000 0,040
Tankerkomerc d.d. 209.000 0,021
Nauta Lamjana d.d. 19.400 0,002
Turisthotel d.d. 209.000 0,021
Privatne osobe 8,537.000 0,862
Croatia Lloyd d.d. 1,027.000 0,104
Tankerska plovidba d.d. 209.000 0,021
Vigo d.d. u steËaju 5200 0,001
ZraËna luka Osijek s.p.o 19.400 0,002
ZraËna luka Zagreb d.o.o. 1,302.500 0,132
Republika Hrvatska 938,175.000 94,767
Ukupno 989,975.500 100,000
PoduzeÊa u vlasniπtvuCroatia Airlinesa
Amadeus Croatia d.d., Zagreb, 95% udjela u temeljnom kapitalu
Hrvatska poπtanska banka d.d., Zagreb, 0,29% udjela u temeljnom kapitalu
Obzor putovanja d.o.o., Zagreb, 100% udjela u temeljnom kapitalu
Pleso prijevoz, 50% udjela u temeljnom kapitalu
16 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
17 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
18 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
OSTVARENI PROMETNI U»INCI 1991. - 2004.
Kapaciteti flote 1991. - 2004. (>9t MTOW)
opis 2004. 1991. index 04/91. stopa rasta 04/91.
broj zrakoplova 10,75 2,0 538 13,82
broj putniËkih mjesta 1.272 364 349 10,09
bruto nosivost zrakoplova (t) 264 71 372 10,63
neto nosivost zrakoplova (t) 138 40 345 9,99
raspoloæivi sjedalo-kilometri (mln) 1.856 215 863 18,03
raspoloæivi tonski kilometri (mln) 203 22 923 18,64
Prometni uËinci 1991. - 2004.
stopa rasta
opis jed. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993. 1992. 1991. 04/91
nalet (km) 000 14.522 14.023 13.654 12.640 11.600 10.719 11.377 10.804 10.333 8 698 8 286 5 949 2 819 1 289 25,89
broj uzlijetanja 22.818 22.287 21.870 20.281 18.745 17.273 18.476 18.704 16.907 14.106 13.668 10.147 4 683 2 548 18,37
operativno vrijeme BH 30.421 29.649 29.150 26.971 25.035 24.294 26.095 26.377 24.425 20.592 19.660 14.569 6 394 2 712 25,66
prevezeni putnici 000 1.531 1 468 1 322 1 242 1 063 921 919 866 823 679 661 473 238 140 24,61
prevezena roba i poπta t 4.263 4 653 4 930 5 188 5 010 4 025 4 185 4 216 4 745 4 603 4 431 3 811 1 956 94 -
ostvareni putniËki km mln 1.159 1 083 983 922 763 639 622 546 563 444 444 297 145 66 37,34
raspoloæiva sjedala-km mln 1.856 1 784 1 740 1 661 1 447 1 249 1 247 1 069 971 874 841 622 298 215 18,03
putniËki faktorpopunjenosti (PLF) % 62,5 60,7 56,5 55,5 52,7 51,2 49,9 51,1 57,9 50,8 52,8 47,8 48,7 30,9 5,56
ostvareni tonski km mln 107 101 92 87 72 60 59 52 55 44 44 29 14 6 37,62
raspoloæivi tonski km mln 203 195 191 180 158 137 138 123 113 103 101 75 37 22 18,64
teæinski faktorpopunjenosti (WLF) % 52,8 51,6 48,2 48,0 45,5 44,0 42,5 42,5 48,9 42,8 43,7 39,1 38,4 27,3 5,19
Iskoriπtenost zrakoplova
1991. 2260 blok-sati po zrakoplovu
2004. 2796 blok-sati po zrakoplovu
Proizvodnost rada
1991. 58.825 tonskih kilometara po zaposlenome
2004. 98.855 tonskih kilometara po zaposlenome
ToËnost polaska
1991. 79,0 posto polazaka u roku od 15 minuta od planiranog vremena (2548 letova)
2004. 81,3 posto polazaka u roku od 15 minuta od planiranog vremena (22.633 leta)
Rezime
U razdoblju 1991.-2004. prevezeno je viπe od 12,300.000 putnika i viπe od 56.000 tona robei poπte. Istodobno ostvarena je najveÊa popunjenost zrakoplova i putniËke kabine u povijestizrakoplovne tvrtke, te dostignuta rekordna razina produktivnosti rada.
19 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Nepoznati uzroci (neispravan podatak, nema dojave) 0,6%
Kvarovi, oπteÊenja i odræavanje zrakoplova 5,6%
Vremenski uvjeti 9,1%
ZraËna luka / dræavni organi 15,9%
Prethodna zakaπnjenja 61,3%
Priprema i voenje leta, prihvat i otprema 2,4%
Ostali poznati uzroci 5,1%
PROMETNI U»INCI 2004.
Kapaciteti flote
ProsjeËan broj jedinica flote tijekom 2004. godine iznosio je 10,75, πto je 1,4 posto manje odostvarenja 2003. godine. UËinak ponuenih kapaciteta mjeren raspoloæivim sjedalo - kilometrimaveÊi je za 4 posto.
Prevezeni putnici
Udio ±2003.Ukupno 1,531.248 +4 postoredovni promet 1,336.411 87 posto +5 posto
izvanredni promet 194.837 13 posto -3 posto
domaÊi promet 473.339 31 posto 0 posto
meunarodni promet 1,057.909 69 posto +6 posto
Prevezena roba i poπta
4263 tone -8 posto
Iskoriπtenost zrakoplova
Airbus A320 8,3 blok-sati
Airbus A319 8,3 blok-sati
ATR 42 6,3 blok-sati
Ukupno 7,7 blok-sati
ToËnost polazaka i dolazaka
u roku od 15 minuta od planiranog vremena 81,3 % polazaka 79,7 % dolazaka
na vrijeme (3 minute od planiranog vremena) 60,3 % polazaka 54,6 % dolazaka
Uzroci zakaπnjenja u polasku:udio u ukupnom iznosu
20 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
100002000030000400005000060000700008000090000
100000110000120000130000
0
I II III IV V VI VII VIII IX X XIIXI
160000150000140000
180000
2002.
2003.
2004.
170000
I II III IV V VI VII VIII IX X XIIXI0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
2002. 2003.roba
poπta
roba
poπta
roba
poπta2004.
2002.
2003.
2004.
I II III IV V VI VII VIII IX X XIIXI
30,00 %
40,00 %
50,00 %
60,00 %
70,00 %
80,00 %
Prevezeni putnici pomjesecima 2002., 2003. i 2004.
PutniËki faktor popunjenosti(PLF) 2002., 2003. i 2004.
Prevezena roba i poπta pomjesecima 2002., 2003. i 2004.
21 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Ured glavnog direktora 3,2%
Sektor prodaje 19,7%
Sektor opÊih, pravnih ipersonalnih poslova, informatika 4,5 %
Sektor prometa 37,0% Sektor financija,raËunovodstva i investicija 8,9%
Sektor upravljanjamarketingom i mreæom 9,0%
Sektor tehniËkih poslova 17,6%
ToËnost polaska po godinama1991. - 2004. (0-15 min.)
ZAPOSLENICI
Broj zaposlenika pokategorijama IATA-e
Godina 31.12.2004. 31.12.2003. 31.12.2002. 31.12.2001.
Piloti i kopiloti 127 109 116 116
Kabinsko osoblje 175 168 163 143
Tehnika i odræavanje 186 195 210 187
Prodaja i marketing 310 271 264 238
Aerodromske usluge 102 102 99 109
Ostalo osoblje 180 200 180 184
Ukupno 1080 1045 1051 977
Broj zaposlenika po sektorima31. 12. 2004.
1991. - 2004.
55,0
60,0
65,0
70,0
75,0
80,0
85,0
90,0
95,0
1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2001.2000. 2003.2002. 2004.
22 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
23 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
24 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
25 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Odræivi razvoj u Croatia Airlinesu
Croatia Airlines, kao nacionalni zraËni prijevoznik Republike Hrvatske, poËeo je svoj razvojni put1991. godine s vrlo ograniËenim sredstvima i u izazovnom i relativno kratkom razdoblju razvio sedo certifikacije ISO 9001. Kompanija je u tom vremenu viπe puta mijenjala organizacijsku strukturu,zamijenila rabljenu flotu starije tehnologije novim, najmodernijim zrakoplovima, obuËila mladu radnusnagu, postavila radne procedure, træiπno se etablirala i postala regionalnom Ëlanicom Star Alliancea,najjaËega svjetskoga zrakoplovnog saveza.
Republika Hrvatska potpisnica je viπe od trideset najvaænijih meunarodnih dokumenata kojireguliraju odgovoran odnos prema okoliπu i njegovoj zaπtiti, a u Nacionalnoj strategiji zaπtite okoliπaodredila se prema odræivom razvoju zemlje. U procesu ulaska u Europsku Uniju sva se zakonskaregulativa s podruËja zaπtite okoliπa (a i ljudskih i radnih prava te svih ostalih podruËja koja seodnose na odgovorno druπtveno poslovanje) usklauje s normama i standardima Unije, koja jevodeÊe svjetsko podruËje u primjeni naËela odræivog razvoja (na podruËju zrakoplovstva i opÊenito)i upravo mu daje proritet u svojim programskim ciljevima u tekuÊem i buduÊem razdoblju.
Razvojna zrelost kompanije, globalizacijski procesi i regionalno Ëlanstvo u Star Allianceu, dræavnausmjerenost odræivom razvoju i nastojanje Hrvatske da postane Ëlanicom Europske Unije potaknulisu Croatia Airlines da se posveti i formalnom postavljanju sustava odræivog razvoja. Radi toga jeu protekloj godini napravljen okvirni program uvoenja odræivog razvoja u kompaniju (TheSustainability Framework for Croatia Airlines), koji je odredio potrebu postavljanja sustava upravljanjazaπtitom okoliπa, sustava upravljanja druπtvenom odgovornosti kompanije te uvoenja ekonomikeodræivosti.
Kako se kompanija u svojem razvoju veÊ vodila naËelima odræivog razvoja u glavnim podruËjima- odabir flote i primjena odgovarajuÊih procedura, odgovoran odnos prema zaposlenicima teusklaenost s odræivom turistiËkom orijentacijom zemlje - to je postalo vaænim dijelom buduÊegsustava odræivog razvoja.
Tako su prepoznate aktivnosti koje unapreuju zaπtitu okoliπa i kompanijsku druπtvenu odgovornostπto su se odvijale u 2004. godini.
Zaπtita okoliπa u Croatia Airlinesu
Kako su glavna podruËja odgovorna odnosa prema okoliπu u zrakoplovnim kompanijamasmanjenje emisije πtetnih plinova koji su rezultat letenja, a poglavito ugljiËnog dioksida, te smanjenjebuke u zraËnim lukama i njihovoj okolici, koju stvaraju zrakoplovi pri slijetanju i polijetanju, veÊinaaktivnosti u zaπtiti okoliπa u Croatia Airlines usmjerena je upravo tomu.
BuduÊi da je emisija ugljiËnog dioksida (CO2) direktno povezana s gorivom, odnosno rezultat jenjegove upotrebe, posebna se pozornost posveÊuje upravljanju gorivom. Reduciranje emisijeplinova (i u bliskoj buduÊnosti financijskih troπkova vezanih uz emisiju CO2) i istodobno smanjenjetroπkova nabave samog goriva, kao jednog od najbitnijih operativnih troπkova kompanije, Ëine teaktivnosti i ekonomski potpuno odræivima.
Gorivo, emisija ugljiËnog dioksida i buka
VeÊ samom strukturom flote Croatia Airlinesa, koja se sastoji od novih zrakoplova A319/320, kojisu rezultat najmodernije i najnaprednije tehnologije glede potroπnje goriva, emisije plinova i razinebuke, te ATR42, zrakoplova turboprop tehnologije, koja se takoer odlikuje niskom jediniËnompotroπnjom goriva, postignute su znatne uπtede u potroπnji goriva, emisiji plinova (osobito ugljiËnogdioksida) te razini buke u lokalnim okruæenjima u usporedbi s prethodnim razdobljem kad seradilo s rabljenim zrakoplovima zastarjele tehnologije.
Operativne procedure odnosno uporaba napredne tehnologije radi smanjenja πtetnog djelovanjana okoliπ drugo su veliko podruËje u kojem je kompanija napravila velike korake.
26 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
U bazno πkolovanje za pilote ukljuËena je obuka za primjenu operativnih procedura pri slijetanju ipolijetanju koje smanjuju buku, ali i potroπnju goriva, a time i emisiju CO2. Tako ih svi kompanijskipiloti primjenjuju gdje je to moguÊe, nakon udovoljenja svim osnovnim sigurnosnim zahtjevima,kako je i preporuËeno meunarodnom i hrvatskom zakonskom regulativom.
Operativne procedure za smanjenje buke pri polijetanju primjenjuju se u zraËnim lukama koje suih propisale, a to je gotovo polovica mreæe letova Croatia Airlinesa (veÊinom inozemne te DubrovaËkazraËna luka, koja ih je propisala radi zaπtite turistiËkog okruæja od buke). Letenje posebnim rutamaradi smanjenja buke primjenjuje se i kod zraËnih luka (inozemnih) koje su to propisale i u uvjetimakad je to moguÊe.
Kompanijski piloti primjenjuju i procedure s primjenom smanjene snage motora pri polijetanjugdje god je to moguÊe, Ëime se, osim πto se produæuje dugovjeËnost motora, u toj fazi letapostiæe uπteda u potroπnji goriva i emisiji CO2 i do 25 posto. To je znatan uËinak s obzirom na toda se primjenjuje na 95 posto kompanijske mreæe letova.
Operativne procedure za smanjenje buke pri slijetanju, kojima se postiæe znatna uπteda u potroπnjigoriva i znatno smanjenje emisije ugljiËnog dioksida, primjenjuju se u veÊini domaÊih i inozemnihzraËnih luka, odnosno gdje je god to moguÊe.
U pripremi leta se, kombinacijom programa za planiranje leta, koji s obzirom na vremenske prilikeodreuje optimalnu visinu i brzinu leta i Fuel Cost Indexa s cijenama goriva i sata leta, utvrujeoptimalan plan leta glede potroπnje goriva.
ZahvaljujuÊi prednostima moderne tehnologije upravljanja zrakoplovom i letom, piloti mogu dodatnounapreivati koriπtenje resursima, odnosno upravljati potroπnjom goriva i tijekom leta. Piloti CroatiaAirlinesa redovito se koriste tim moguÊnostima usklaivanjem plana leta sa situacijom tijekomleta, radi postizanja uπteda, a i koriπtenjem skraÊenim rutama i procedurama gdje je to moguÊe,Ëime se sustavno smanjuju potroπnja goriva, emisija πtetnih plinova i buka.
Oni takoer redovito pohaaju obuku o upravljanju gorivom u sklopu redovitih godiπnjih osvjeæenjaznanja.
Tijekom 2004. godine uveden je i pripremljen za uporabu Flight Data Monitoring sistem, kojim je,osim ostaloga, omoguÊen i kompanijski nadzor nad intenzitetom buke na svakom letu. Iakokompanija do sada nije zabiljeæila neopravdana prekoraËenja propisanih granica buke, njezin jenadzor nad svim operacijama nuædan zbog sve zahtjevnije regulative i prakse na zaguπenomeuropskom nebu, a i u domaÊem prometu u svjetlu odræivog turizma i ukupnog prometa u Hrvatskoj.
Opasni otpad
Kompanija je definirala osnovne postupke i radne upute o prikupljanju i deponiranju opasnogotpada, odnosno otpada πtetnog za okoliπ. To je rezultat opseænih i dinamiËnih aktivnosti tehniËkihsektora u odræavanju zrakoplova. O tome se brine na dva naËina:
a) Internim Ëuvanjem i prikupljanjem otpada. Postoje specijalni zaπtitni kontejneri za razliËite vrsteopasnog otpada (motorno ulje, gorivo i hidrauliËna tekuÊina, alkalne baterije) te klimatizirani kontejnerza skladiπtenje kemikalija s dvostrukim dnom. Kontejneri su razmjeπteni u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.
b) Trajnim deponiranjem, za πto se brine specijalizirana tvtka, koja ga periodiËno odvozi i pohranjujena zakonom predvien naËin.
Ostalo
Kompanija je organizirala prikupljanje staroga papira u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom, asamo u tehniËkim sektorima, u kojima se troπe velike koliËine papira, reciklira ga se oko 60 posto.
Druπtvena odgovornost u Croatia Airlinesu
Odgovornost prema dræavi i πiroj druπtvenoj zajednici
Croatia Airlines kao nacionalni zraËni prijevoznik ima veÊ i u svojoj misiji definiranu druπtvenuodgovornost povezivanja dræave zraËnim putem, u inozemnom i domaÊem prometu, ali i veliku
27 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
ulogu u doprinosu razvoju hrvatskog turizma. Potrebama turistiËke privrede i turistiËkog razvojakompanija se neprekidno prilagoava svojom mreæom direktnih letova na jadranska odrediπta, usuradnji sa svojim zrakoplovnim partnerima i usklaivanjem s drugim oblicima transporta (otoËnitrajektni promet) gdje je god to moguÊe.
U kabini zrakoplova posluæuju se hrvatska hrana i vino, a hrvatske prirodne ljepote, povijesnevrednote i kulturna zbivanja predoËavaju se tijekom leta putnicima Inflight Magazinom ivideosustavom.
Viπe od trideset kompanijskih filmova o ljepotama ekoloπki Ëistih i oËuvanih naπih otoka, podmorja,obale, nacionalnih parkova i ostalih hrvatskih krajeva svaki se dan prikazuje na mreæi kompanijskihletova zrakoplova Airbus. Tu su i filmovi kojima se budi svijest o potrebi zaπtite posebnih i ugroæenihvrsta: film koji promovira projekt dobrih dupina u creskom i loπinjskom akvatoriju, film o lipicancimau akovaËkoj ergeli i film o »igoËu, selu roda.
Takoer se promoviraju i spozoriraju mnogi kulturni dogaaji koji pridonose unapreivanju hrvatskogturizma (DubrovaËke ljetne igre, Splitski festival, Motovunski filmski festival, Histria festival...) teinstitucije (Institut za turizam, Hrvatsko narodno kazaliπte u Zagrebu i Splitu, Teatar u gostima).
Kompanija sponzorira i razliËite πportove, a s Hrvatskim olimpijskim odborom neprekidno surauje.
Od poËetka poslovanja Croatia Airlines daje humanitarnu pomoÊ - omoguÊuje besplatan prijevozteπkim bolesnicima, djeci ili ljudima u velikoj nevolji i sudjeluje u dobrotvornim akcijama (npr.Dobrotvorni dodir Ozane) davanjem besplatnog ili povlaπtenog prijevoza i koriπtenjem uslugamavideosustava i Inflight Magazina. Takoer veÊ niz godina kompanija ne organizira boæiÊne domjenkeza poslovne partnere, nego umjesto toga daruje novac za kupnju medicinskih instrumenata zadjeËje bolnice u Hrvatskoj.
Odgovornost prema zaposlenicima
Croatia Airlines je nastao i u uvjetima pomanjkanja ljudskih resursa i stoga je, razvijajuÊi se ubrzano,usporedo s tehnologijom jaËao i jednako vaæne ljudske potencijale, jer je zrakoplovstvo i kapitalnoi radno intenzivna djelatnost. Kompanija je startala s neπto viπe od stotinu djelatnika, veÊinomoperativnog osoblja i s minimalnim brojem rukovoditelja entuzijasta, te s unajmljenim zrakoplovimastare tehnologije. Tijekom intenzivne faze svog rasta modernizirala se flotom od sedam zrakoplovaA319/320 (i dodatnim unajmljenim letjelicama zbog poveÊanih potreba turistiËkog prometa) te trizrakoplova ATR42, a ljudski potencijal narastao je do optimalne zaposlenosti od 1004 djelatnikau 2004. godini. U cijelom tom razdoblju Croatia Airlines je postao najveÊi poslodavac i najveÊiπkolski centar u zemlji na podruËju zraËnog prijevoza, ali i vaæna hrvatska tvrtka.
Sve je to rezultiralo prosjeËnom mladoπÊu kompanije od 36,5 godina (2004.) te entuzijastiËkimduhom i kreativnom atmosferom, koji su omoguÊili njezin napredak unatoË nadasve teπkimokolnostima razvojnog puta, okruæenju i najveÊoj krizi civilnog zrakoplovstva u povijesti.
Pedeset posto zaposlenika ima visoku i viπu struËnu spremu i isto toliko srednju struËnu spremu,a velik broj njih stjeËe dodatna znanja i specijalistiËke zrakoplovne certifikate.
Najviπe se ulaæe u specijalistiËko osposobljavanje i odræavanje spremnosti letaËko-kabinskogosoblja, poglavito pilota. Svi se obuËavaju po najviπim svjetskim standardima u Lufthansinimπkolskim centrima, jednako kao i inæenjeri i aviomehaniËari, koji se redovito specijaliziraju u LufthansaTechnicu.
RazliËita specijalistiËka zrakoplovna znanja redovito se stjeËu i u πkolskim centrima Meunarodneudruge zraËnih prijevoznika (IATA), a velik dio tih i ostalih znanja, kao i menadæerska, uËe se uinternom πkolskom centru kompanije, koji godiπnje organizira viπe od 100 razliËitih obuka. CroatiaAirlines takoer tradicionalno organizira, ovlaπtenjem IATA-e, πkolovanja i certifikacije za prodajuzrakoplovnih karata i prijevoz robe i za subjekte izvan kompanije (individualce, putniËke agencije,prijevoznike robe, πpediterske organizacije, zraËne luke) na cijelom podruËju Hrvatske i Bosne iHercegovine.
28 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Zbog oko 170 razliËitih vrsta πkolovanja godiπnje koje organizira za svoje djelatnike, interno ieksterno, Croatia Airlines ima vaænu druπtvenu ulogu i odgovornost u zapoπljavanju, izobrazbi iusmjeravanju mladih ljudi u cijeloj Hrvatskoj.
BuduÊi da je kompanija svjesna vaænosti ljudskog potencijala u ostvarivanju svoje misije i za svoje,u suradnji sa zrakoplovnim partnerima, meunarodno poslovanje, posebna se pozornost posveÊujepoπtivanju specifiËnih meunarodnih zrakoplovnih propisa i preporuka te domaÊe pravne i struËneregulative u cjelokupnom poslovanju i posebno u odnosu prema zaposlenicima.
Djelatnici kompanije zapoπljavaju se na neodreeno vrijeme, a na odreeno se uglavnom zapoπljavadio kabinskog osoblja, zbog poveÊanih potreba u ljetnoj sezoni. Kako se oni nakon struËneselekcije potpuno obuËavaju, najbolji se od njih pozivaju u sljedeÊoj ljetnoj sezoni, Ëime im seotvaraju vrata prema stalnom zapoπljavanju, u uvjetima rastuÊeg træiπta.
Uz redovita primanja i ostalo πto im zakonom pripada kompanija daje zaposlenicima i drugevrijedne povlastice:
- plaÊa radnika poveÊava se za svaku godinu navrπenog radnog staæa u visini od 0,5 posto;
- pilotima se osnovna plaÊa poveÊava za daljnjih 1 posto godiπnje za svaku godinu poslijekontinuiranog sedmogodiπnjeg rada u Croatia Airlinesu;
- svim radnicima uplaÊuje dopunsko zdravstveno osiguranje, a osim redovitih sistematskih/periodiËnih pregleda organizira im preko specijalizirane ustanove rjeπavanje tekuÊih zdravstvenihproblema, olakπavanjem dogovaranja pregleda i izbora zdravstvenih ustanova. Time se omoguÊujeprevencija bolesti i smanjuje izbivanje s radnog mjesta;
- svim radnicima uplaÊuje osiguranje od nezgoda na radnome mjestu;
- jubilarne nagrade za vjernost kompaniji,
- boæiÊnicu,
- osigurava prijevoz na posao na razliËite naËine (nadoknadom troπka za koriπtenje javnimprijevozom, organiziranjem kompanijskog prijevoza, omoguÊavanjem koriπtenja kompanijskimprijevozom).
U kompaniji je nadasve snaæna sindikalna aktivnost te su poslodavËevi odnosi s Ëetiri najjaËasindikata - Hrvatskim sindikatom prometnih pilota, Sindikatom inæenjera i tehniËara u zrakoplovstvu,Samostalnim strukovnim sindikatom aviomehaniËara Hrvatske i Sindikatom kabinskog osobljazrakoplova - regulirani kolektivinim ugovorima. Peti, Sindikat prometa i veza, joπ nije zakljuËiotakav ugovor.
Kolektivnim se ugovorima reguliraju sva bitna pitanja odnosa poslodavca i zaposlenika, kao πtosu primanja, radno vrijeme, godiπnji odmori i ostalo πto obje strane smatraju vaænim. Poslodavacsvim sindikatima osigurava prostor, uredski materijal i omoguÊuje koriπtenje komunikacijskimsredstvima za potrebe njihova rada. Rezultat je intenzivna pregovaranja i meusobno prihvaÊenaodredba, unesena u kolektivne ugovore, da Êe se ugovorne strane zalagati i za ova naËela:
- meusobna suradnja na podruËju radnih odnosa;
- socijalno partnerstvo i kolektivno pregovaranje; i
- mirno rjeπavanje sporova.
Od ukupnog broja zaposlenika u kompaniji na kraju 2004.godine 50 posto su bile æene, a zaposlenesu uglavnom na neoperativnim poslovima (raËunovodstvo, financije, obraËun prihoda, pravni,personalni, marketinπki i ini administrativni poslovi) i kao veÊinsko kabinsko osoblje u operativnimposlovima.
29 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
U skladu sa zakonskim obvezama i preporukama, kompanija je razvila plan djelovanja za promicanjei uspostavu ravnopravnosti spolova, koji Êe uskoro stupiti na snagu, kao i postupak za primanjei rjeπavanje prituæbi vezanih uz povredu dostojanstva radnika.
Croatia Airlines uveo je EtiËki kodeks i povjerenstvo za praÊenje njegove primjene radi afirmacijemoralnih normi i etiËnog ponaπanja u poslovanju.
Planovi za 2005. godinu.
Usklaivanjem dugoroËnih ciljeva razvoja sustava zaπtite okoliπa, sustava druπtvene odgovornostii ekonomike odræivosti te integriranog trobilanËnog izvjeπÊivanja s postojeÊim svojim praksamakompanija u 2005. godini namjerava poduzeti sljedeÊe korake:
- razviti kompanijske politike navedenih podruËja te u skladu s postojeÊim praksama napravitiinicijalno izvjeπÊe za podruËje zaπtite okoliπa i definirati program druπtvene odgovornosti kompanije;
- napraviti skraÊeno izvjeπÊe o sva tri podruËja aktivnosti s manjim brojem osnovnih ekoloπkih,socijalnih i ekonomskih pokazatelja (The Limited Three-Dimensional Report), kao osnovu za buduÊepotpuno izvjeπÊivanje u skladu s Globalnom inicijativom za izvjeπÊivanje; te
- njegovati postojeÊu praksu i poticati, razvijati i sistematizirati nove inovativne pojedinaËne projekteiz svih dijelova kompanije koji pridonose odræivom razvoju Croatia Airlinesa (daljnji razvoj upravljanjagorivom u dijelu praÊenja potroπnje, uvoenje sustava za pranje kompresora motora CFM56,analiziranje moguÊnosti proËiπÊavanja radnih tekuÊina radi eliminiranja bacanja hidrauliËkih fluidai dr.).
Plan poslovanja 2005.
UnatoË teπkim uvjetima u svjetskom zrakoplovstvu u 2004. godini i konkurenciji na hrvatskomtræiπtu, Croatia Airlines uspjela je prevesti 4 posto putnika viπe nego prethodne godine teostvariti krajnju neto dobit iz poslovanja u visini od 38 mln/kn. Pod pokroviteljstvom Lufthansekao strateπkog partnera, Croatia Airlines postala je 15. prosinca 2004. godine regionalni Ëlannajuglednije svjetske udruge zrakoplovnih prijevoznika ∑ Star Alliance.
I unatoË oËekivanom nastavku globalne krize svjetskog zrakoplovstva, Croatia Airlines slijedompostavljenih træiπnih izazova, ali i oËekivanih prednosti strateπkog udruæivanja u jaku alijansu,planira u poslovnoj 2005. godini nastaviti niz uspjeπnih poslovnih godina rastom prometa iprihoda te zadræati pozitivno poslovanje preko odræavanja razine dostignute operativne dobitii rast krajnje neto dobiti iz poslovanja.
Planske smjernice poslovanja zadræavaju postojeÊa odrediπta uz poveÊanje udjela na træiπtute otvaraju nova odrediπta Lyon i East Midlands (Nottingham) uz zadovoljenje potraænje zacharter letovima na træiπtima Austrije, NjemaËke, Slovenije, Velike Britanije, Irske, ©vedske,Italije, Izraela, Sirije, Tunisa i Norveπke.
Planira se nastavak i aktivna suradnja s tijelima EU i nacionalnim zrakoplovnim vlastima u svimsegmentima poslovanja, ostvarenje visokog stupnja informatiËkoga, informacijskoga itelekomunikacijskog povezivanja, brojni programi suradnje na podruËju tehniËkog odræavanjate nastavak racionalizacije svih podruËja poslovanja, koji je u planskoj 2005. godini rezultiraoplaniranjem smanjenja jediniËnih cijena brojnih varijabilnih troπkova.
Redom letenja za 2005. godinu planira se ukupni godiπnji nalet od 33.104 blok- sati te oko1,681.413 putnika u redovitome i charter prometu, a istodobno se oËekuje ostvarenje prijevozatereta od otprilike 4530 tona.
30 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
31 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
32 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
IZVJE©TAJ UPRAVE
Odgovornost za financijske izvjeπtaje
Sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske (Narodne novine 90./92.), Uprava jeduæna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvjeπtaji u skladus Meunarodnim standardima financijskog izvjeπÊivanja (MSFI), koje je objavio Odbor zameunarodne raËunovodstvene standarde, koji pruæaju istinit i fer pregled stanja u druπtvuCroatia Airlines d.d. (Druπtvo) i Croatia Airlines Grupi (Grupa), kao i njegove rezultate poslovanjaza navedeno razdoblje.
Nakon provedbe odgovarajuÊeg istraæivanja, Uprava opravdano oËekuje da Êe Druπtvo udogledno vrijeme raspolagati odgovarajuÊim resursima te stoga i dalje prihvaÊa naËelovremenske neograniËenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvjeπtaja.
Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvjeπtaja obuhvaÊaju sljedeÊe:
■ odabir i dosljednu primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika
■ davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena
■ postupanje u skladu s vaæeÊim raËunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloæenjesvih materijalno znaËajnih odstupanja u financijskim izvjeπtajima i
■ sastavljanje financijskih izvjeπtaja pod pretpostavkom vremenske neograniËenosti poslovanja.
Uprava je odgovorna za voenje odgovarajuÊih raËunovodstvenih evidencija, koje u svakomtrenutku s opravdanom toËnoπÊu prikazuju financijski poloæaj Druπtva. Takoer, Uprava jeduæna pobrinuti se da financijski izvjeπtaji budu u skladu sa Zakonom o raËunovodstvu (Narodnenovine 90./92.). Osim toga, Uprava je odgovorna za Ëuvanje imovine Druπtva i Grupe, te zapoduzimanje opravdanih koraka za sprjeËavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.
Za Upravu i u njezino ime:
Ivan MiπetiÊ
Glavni direktor
Croatia Airlines d.d.
Savska 41
10000 Zagreb
Republika Hrvatska
4. oæujka 2005.
33 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
IZVJE©TAJ NEOVISNOG REVIZORA
Vlasniku druπtva Croatia Airlines d.d., Zagreb
Obavili smo reviziju priloæenih financijskih izvjeπÊa druπtva Croatia Airlines d.d., Zagreb (Druπtvo)i njegovih ovisnih druπtava (pod zajedniËkim nazivom Grupa) na dan 31. prosinca 2004. godine,koja se sastoji od bilance, raËuna dobitka i gubitka, izvjeπÊa o promjenama glavnice, izvjeπÊao tijeku novca za Druπtvo i Grupu, te povezanih biljeπki pod brojem 1 do 33. FinancijskaizvjeπÊa pripremljena su na osnovi Meunarodnih standarda financijskog izvjeπÊivanja πto ih jeizdao Odbor za Meunarodne raËunovodstvene standarde.
Odgovornosti Uprave i revizora
Kako je izloæeno na prethodnoj stranici, za navedena financijska izvjeπÊa odgovorna je Uprava.Mi smo odgovorni za izraæavanje neovisnog miπljenja o tim financijskim izvjeπÊima na osnoviobavljene revizije.
Temelj za izraæavanje miπljenja
Postupak revizije financijskih izvjeπÊa Druπtva proveden je sukladno Meunarodnim revizijskimstandardima. Navedeni standardi zahtijevaju planiranje i provoenje revizije do razine kojanam je potrebna da bismo prikupili dovoljno dokaza o tome da financijska izvjeπÊa ne sadræematerijalno znaËajne pogreπke u iskazivanju. Revizija obuhvaÊa ispitivanje, primjenom testova,evidencija i raËunovodstvenih podataka koji potkrepljuju iznose i podatke objavljene ufinancijskim izvjeπÊima. Revizija takoer ukljuËuje ocjenjivanje raËunovodstvenih naËela iznaËajnih procjena izvrπne uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvjeπÊa. Vjerujemoda naπa revizija pruæa razumnu osnovu za izraæavanje miπljenja.
Miπljenje
Po naπemu miπljenju financijska izvjeπÊa prikazuju realno i objektivno financijski poloæaj Druπtvai Grupe na dan 31. prosinca 2004. godine, rezultate njihova poslovanja, tijekove novca tepromjene glavnice za godinu tada zavrπenu, a pripremljena su sukladno Meunarodnimstandardima financijskog izvjeπÊivanja koje je izdao Odbor za meunarodne raËunovodstvenestandarde.
Deloitte & Touche
Zagreb, 4. oæujka 2005.
34 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
KONSOLIDIRANI RA»UN DOBITI I GUBITAKA CROATIA AIRLINES Grupe i raËun dobiti i gubitaka Druπtvaza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2004.
2004. 2003.
Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa
tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura
Poslovni prihodi 1.329.524 177.383 1.317.579 174.204
Poslovni rashodi (1.224.460) (163.185) (1.185.723) (157.019)
Financijski prihodi 82.362 10.989 89.435 11.825
Financijski rashodi (149.045) (20.067) (204.885) (26.843)
Dobit prije oporezivanja 38.381 5.120 16.406 2.167
Porez na dobit (137) (18) (290) (38)
Neto dobit tekuÊe godine 38.244 5.102 16.116 2.129
2004. 2003.
Croatia Airlines Croatia Airlines
tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura
Poslovni prihodi 1.321.977 176.352 1.310.370 173.251
Poslovni rashodi (1.217.891) (162.583) (1.178.352) (156.120)
Financijski prihodi 82.188 10.965 85.357 11.285
Financijski rashodi (148.576) (19.704) (202.241) (26.415)
Dobit prije oporezivanja 37.698 5.030 15.134 2.001
Porez na dobit - - - -
Neto dobit tekuÊe godine 37.698 5.030 15.134 2.001
35 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
KONSOLIDIRANA BILANCA CROATIA AIRLINES Grupena dan 31. prosinca 2004.
2004. 2003.
Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa
tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura
Aktiva
Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital - - - -
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina 4.633 616 3.914 522
Materijalna imovina 1.968.130 264.340 2.078.009 278.989
Potraæivanja 83.511 10.886 66.804 8.985
Financijska imovina 5.407 726 5.407 726
2.061.681 276.568 2.154.134 289.222
Kratkotrajna imovina
Zalihe 20.222 2.728 20.754 2.786
Potraæivanja 103.293 13.465 90.182 11.792
Financijska imovina 114.969 14.987 143.349 18.745
Novac i novËana sredstva 21.242 2.769 36.670 4.796
259.726 33.949 290.955 38.119
PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja i
nedospjela naplata prihoda 4.714 614 2.104 275
Ukupna aktiva 2.326.121 311.131 2.447.193 327.616
PasivaKapital i rezerve
DioniËka glavnica 989.975 129.051 949.975 124.230
Premije na emitirane dionice - - - -
Revalorizacijska rezerva 273.772 35.688 298.955 39.095
Rezerve 134.011 17.470 86.201 11.272
TeËajne razlike - 7.789 - 7.572
Preneseni gubici (551.191) (71.852) (566.943) (74.140)
Dobit tekuÊe godine 38.244 5.102 16.116 2.129
884.811 123.248 784.304 110.158
Manjinski interes 10 1 6 1
DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - 202 25
DugoroËne obveze 1.089.298 141.998 1.322.199 172.907
KratkoroËne obveze 289.212 37.700 282.619 36.959
Odgoeno plaÊanje troπkova
i prihodi buduÊeg razdoblja 62.790 8.184 57.863 7.566
Ukupna pasiva 2.326.121 311.131 2.447.193 327.616
36 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
BILANCA DRU©TVA CROATIA AIRLINES d.d.na dan 31. prosinca 2004. godine
2004. 2003.
Croatia Airlines Croatia Airlines
tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura
Aktiva
Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital - - - -
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina 4.427 589 3.680 491
Materijalna imovina 1.966.613 263.985 2.076.408 278.780
Potraæivanja 85.930 11.203 66.782 8.982
Financijska imovina 6.617 884 6.532 873
2.063.587 276.661 2.153.402 289.126
Kratkotrajna imovina
Zalihe 20.222 2.728 20.754 2.786
Potraæivanja 100.186 13.060 91.656 11.985
Financijska imovina 115.810 15.097 143.056 18.707
Novac i novËana sredstva 18.382 2.396 33.875 4.430
254.600 33.281 289.341 37.908
PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja
i nedospjela naplata prihoda 4.636 604 2.049 268
Ukupna aktiva 2.322.823 310.546 2.444.792 327.302
Pasiva
Kapital i rezerve
DioniËka glavnica 989.975 129.050 949.975 124.230
Premije na emitirane dionice
Revalorizacijska rezerva 273.772 35.688 298.955 39.095
Rezerve 133.543 17.408 86.194 11.249
TeËajne razlike - 7.635 - 7.592
Preneseni gubici (551.807) (71.932) (566.941) (74.140)
Dobit tekuÊe godine 37.698 5.030 15.134 2.001
883.181 122.879 783.317 110.027
DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - - -
DugoroËne obveze 1.089.298 141.998 1.322.199 172.907
KratkoroËne obveze 287.710 37.505 281.603 36.826
Odgoeno plaÊanje troπkova i prihodi
buduÊeg razdoblja 62.634 8.164 57.673 7.542
Ukupno pasiva 2.322.823 310.546 2.444.792 327.302
37 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
BILJE©KE UZ FINANCIJSKE IZVJE©TAJEza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2004.
Saæetak temeljnih raËunovodstvenihpolitika
Financijski izvjeπtaji sastavljeni su u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπÊivanja (MSFI), koje je izdao Odbor za meunarodne raËunovodstvene standarde.
Odreeni iznosi u financijskim izvjeπtajima koji su izdani za prethodnu godinu reklasificirani sukako bi bili u skladu s prikazom na dan 31. prosinca 2004. godine.
Financijski izvjeπtaji sastavljeni su primjenom naËela povijesnog troπka, izuzevπi zrakoplova irezervnih motora koji su iskazani u okviru dugotrajne materijalne imovine u revaloriziranimiznosima. Slijedi prikaz osnovnih usvojenih raËunovodstvenih politika.
Priznavanje prihoda
Prihodi od prodaje robe priznaju se umanjeni za poreze na dodanu vrijednost i diskonte nakonisporuke robe i prijenosa rizika i koristi koji proizlaze iz vlasniπtva nad robom.
a) Prihodi od prodaje putniËkih karata
Prihodi od prodaje putniËkih karata knjiæe se kao prihod u razdoblju obavljanja usluge prijevoza.Vrijednost neiskoriπtenih karata ukljuËena je u kratkoroËne obveze do datuma valjanosti karata,nakon Ëega se knjiæi u prihode.
b) Nagradni program Frequent Flyer
Druπtvo provodi nagradni program Frequent Flyer, kojim se Ëlanovi nagrauju na temeljuprijeenih milja. Druπtvo ne knjiæi rezerviranja za marginalne troπkove ostvarenih milja jer smatra,na temelju iskustva, da su oni nematerijalni.
Prihodi od kamata
Prihodi od kamata priznaju se po naËelu obraËunanih kamata na temelju podmirenja glavnicenakon dospijeÊa i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni.
Najmovi
Najmovi se svrstavaju kao financijski najmovi kad se god veÊim dijelom svi rizici i nagradepovezani s vlasniπtvom nad sredstvom prenose na zajmoprimca tijekom trajanja najma. Svidrugi najmovi svrstani su u poslovne najmove.
a) Grupa kao najmodavac
Prihodi od poslovnog najma priznaju se ravnomjerno tijekom trajanja najma.
b) Grupa kao najmoprimac
Imovina koja je predmetom financijskog najma priznaje se kao imovina Grupe po fer vrijednostina datum stjecanja ili, ako je niæe, po sadaπnjoj vrijednosti minimalnih plaÊanja najma.OdgovarajuÊa obveza prema najmodavcu iskazuje se u bilanci kao obveza za financijski najam.Najamnine se rasporeuju izmeu financijskih troπkova i umanjenja obveza za najam kako bise ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obveze. Financijski troπkovi izravnoterete raËun dobiti i gubitka, osim ako se ne mogu izravno pripisati kvalificiranoj imovini, ukojem sluËaju se kapitaliziraju u skladu s opÊom politikom Grupe vezanom uz troπkove posudbe(v. u nastavku).
Najamnine koje se plaÊaju u sklopu poslovnih najmova terete raËun dobiti i gubitka ravnomjernotijekom trajanja najma.
38 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Strane valute
Transakcije u stranim valutama, izuzevπi kako je opisano u poglavlju Financijski izvjeπtaji ueurima, preraËunavaju se po teËajevima koji su vaæeÊi na datum transakcije. Na datum bilance,monetarna sredstva i obveze izraæeni u stranoj valuti ponovno se preraËunavaju u domaÊuvalutu po teËaju vaæeÊem na taj datum. Nemonetarna sredstva i obveze iskazani po fervrijednosti i u stranoj valuti preraËunavaju se u kune na datum procjene fer vrijednosti. Dobicii gubici nastali preraËunavanjem ukljuËuju se u neto dobit, odnosno gubitak razdoblja, izuzevπiteËajnih razlika proizaπlih iz nemonetarnih sredstava i obveza kod kojih se promjene fer vrijednostipriznaju izravno u glavnicu.
Troπkovi posudbe
Troπkovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili izradi kvalificiranogsredstva, a to je sredstvo koje nuæno zahtijeva znaËajno vrijeme da bi bilo spremno za svojunamjeravanu uporabu ili prodaju, dodaju se troπku navedenog sredstva sve dok sredstvoveÊim dijelom nije spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju. Prihodi od ulaganjazaraeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava tijekom njihovoga troπenja zakvalificirano sredstvo oduzimaju se od troπkova posudbe koji se mogu kapitalizirati.
Svi drugi troπkovi posudbe priznaju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojemu su nastali.
Dræavne potpore
Dræavne potpore za naknadu troπkova razvoja priznaju se kao prihod tijekom razdoblja koje jepotrebno da bi se mogle upariti s povezanim troπkovima i odbijaju se prilikom izvjeπtavanjapovezanog troπka.
Sukladno propisima, Druπtvo odobrava popuste putnicima, a razliku do pune cijene Druπtvusubvencioniraju nadleæna dræavna tijela radi promicanja turizma. Poslovne se transakcijeevidentiraju u korist prihoda u trenutku nastanka.
Dræavne potpore u obliku izravne financijske podrπke Druπtvu bez ikakvih dodatnih povezanihtroπkova priznaju se u raËunu dobiti i gubitka za razdoblje u kojemu su primljene.
Oporezivanje
Troπak poreza na dobit predstavlja zbirni iznos tekuÊe porezne obveze i odgoenih poreza.
TekuÊa porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje seod neto dobiti razdoblja iskazanoj u raËunu dobiti i gubitka, jer ne ukljuËuje stavke prihoda irashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisuoporezive ni odbitne. TekuÊa porezna obveza Ëlanica Grupe izraËunava se primjenom poreznihstopa koje su na snazi, odnosno vaæeÊe na datum bilance.
Odgoeni porez jest iznos za koji se oËekuje da Êe biti plativ, odnosno povrativ na temeljurazlike izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvjeπtajima ipripadajuÊe porezne osnovice kojom se koristi za izraËunavanje oporezive dobiti i obraËunavase metodom bilanËne obveze. Odgoene porezne obveze opÊenito se priznaju za sve oporeziveprivremene razlike, a odgoena porezna imovina priznaje se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatnoda Êe biti raspoloæiva oporeziva dobit na temelju koje je moguÊe iskoristiti privremene razlikeπto se odbijaju.
Dugotrajna materijalna imovina
Dugotrajna imovina, osim zrakoplova i rezervnih motora, knjiæi se po troπku umanjenom zaispravak vrijednosti i eventualne priznate gubitke od umanjenja vrijednosti.
Izdaci nastali zamjenom veÊih dijelova materijalne imovine radi poveÊanja proizvodnogkapaciteta ili znatnog produæenja njezina vijeka koriπtenja kapitaliziraju se.
39 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Dio nabavne vrijednosti zrakoplova Airbus odnosi se na izdatke za redovite preglede zrakoplova.Ovako dobiveni iznosi amortiziraju se u razdoblju od trenutka kupnje zrakoplova do trenutkanastupa pregleda zrakoplova. Troπkovi buduÊih redovitih pregleda kapitalizirat Êe se u trenutkunastanka troπka i amortizirati tijekom razdoblja do sljedeÊeg istovrsnog pregleda.
RotirajuÊi rezervni dijelovi, koji se odnose na odreene tipove zrakoplova, amortiziraju sesukladno njihovu procijenjenom vijeku trajanja.
Pri nabavi odreenih zrakoplova i motora Druπtvo je dobilo odreene koncesije. Ovisno oprirodi koncesija, za njihov iznos smanjena je nabavna vrijednost zrakoplova ili su prihodiodgoeni i knjiæeni u korist raËuna dobitka i gubitka proporcionalno vijeku operativnog trajanjazrakoplova.
U troπak nabave zrakoplova ukljuËena je preostala vrijednost za svaku vrstu zrakoplova.Amortizacija se obraËunava pravocrtnom metodom poËevπi od prvog dana sljedeÊeg mjesecau kojemu je materijalno sredstvo stavljeno u uporabu. Stvari i oprema evidentiraju se kaomaterijalna odnosno nematerijalna imovina ako im je vijek uporabe dulji od jedne godine, apojedinaËna nabavna cijena veÊa od tisuÊu kuna. Pogonski i poslovni inventar vode se kaoimovina bez obzira na njihovu nabavnu vrijednost.
Druπtvo je angaæiralo Hrvatsko druπtvo profesionalnih procjenitelja koje je na dan 31. prosinca2001. godine obavilo struËnu i neovisnu procjenu vrijednosti zrakoplova i rezervnih motoraprimjenom træiπne metode. UËinci procjene vrijednosti knjiæe se u korist, odnosno na teretrevalorizacijskih priËuva.
Sadaπnja vrijednost rashodovane, prodane ili na drugi naËin otuene materijalne i nematerijalneimovine iskazuje se u sklopu ostalih troπkova, a vrijednost postignuta prilikom prodaje knjiæi seneposredno u korist ostalih prihoda.
Troπkovi zrakoplova ATR 42 amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom razdoblja od 20godina, bez ostatka vrijednosti. Zrakoplovi tipa Airbus amortiziraju se pravocrtno tijekomrazdoblja od 20 godina (osim rabljenog zrakoplova Airbus 320, koji se amortizira tijekomrazdoblja od 12 godina) nakon ispravka procijenjenog ostatka vrijednosti. Vrijednost 12-godiπnjeg pregleda po stopi od 8,33 posto (2003. godine: 11,11 posto), a 6-godiπnjeg pregledapo stopi od 16,67 posto (2003. godine: 20 posto).
Rezervni dijelovi zrakoplova tipa Airbus i ATR 42 iskazuju se po troπku i amortiziraju tijekomoËekivanog vijeka uporabe zrakoplova kojemu pripadaju (20 godina). Oprema za zemaljskeusluge (GSE) i alati iskazani su po nabavnoj vrijednosti i amortiziraju se tijekom 16,6 godina.
Zgrade se amortiziraju tijekom vijeka uporabe koji je procijenjen na 40 godina, a vijek uporabeostale imovine procijenjen je na 4 ∑ 10 godina.
Dugotrajna nematerijalna imovina
Nematerijalna imovina obuhvaÊa software i poËetno se knjiæi po troπku nabave te amortizirapravocrtno tijekom procijenjenoga korisnog vijeka u trajanju od pet godina.
Ulaganja u povezana i ovisna druπtva
Povezana druπtva jesu druπtva u kojima Druπtvo ima kontrolu. Kontrola se ostvaruje ako Druπtvoima moÊ upravljanja financijskim i poslovnim politikama druπtva u kojemu ima svoj udio kakobi ostvarilo koristi iz aktivnosti druπtva. Ovisno druπtvo jest druπtvo u kojemu Druπtvo imaznaËajan utjecaj, ali ne i kontrolu, sudjelovanjem u donoπenju odluka o financijskim i poslovnimpolitikama ovisnog druπtva.
Rezultati poslovanja, imovina i obveze povezanih i ovisnih druπtava u ovim su financijskimizvjeπtajima iskazani metodom troπka ulaganja.
40 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Zalihe
Zalihe su iskazane po troπku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome πto je niæe. TroπakobuhvaÊa izravno utroπeni materijal i troπkove izravnog rada, kao i neizravne troπkove koji sunastali dovoenjem zaliha na njihovu sadaπnju lokaciju i u sadaπnje stanje. Utroπak navedenihzaliha evidentira se po metodi prosjeËnih ponderiranih cijena. Neto ostvariva vrijednostprocijenjena je prodajna cijena umanjena za sve procijenjene troπkove dovrπenja i troπkovemarketinga, prodaje i distribucije.
Financijski instrumenti
Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci Grupe kad Grupa postane stranaugovornih odredbi financijskog instrumenta.
a) Potraæivanja od kupaca
Potraæivanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu usklaenom za procijenjenenenadoknadive iznose.
b) Novac i novËana sredstva
U svrhu izvjeπtaja o tijeku novca, novac i novËani ekvivalenti obuhvaÊaju novËana sredstva ubankama i u blagajni.
c) Ulaganja raspoloæiva za prodaju
Financijska imovina raspoloæiva za prodaju priznaje se na datum trgovanja i poËetno iskazujepo troπku, koji ukljuËuje troπkove transakcije. Rezultati, imovina i obveze na temelju financijskeimovine raspoloæive za prodaju iskazani su po metodi troπka ulaganja. RaËun dobiti i gubitkaodraæava prihode od ulaganja nakon datuma njegova stjecanja samo u visini primanja ulagaËaod raspodjele akumulirane neto dobiti druπtva u koje je ulagao. Fer vrijednost ulaganjaraspoloæivih za prodaju ne utvruje se zato πto je iznos ulaganja nematerijalan.
d) Zajmovi i potraæivanja
Zajmovi i potraæivanja koje je kreirala Grupa iskazani su po amortiziranom troπku umanjenomza iznos rezerviranja za eventualno umanjenje vrijednosti. Povezana vrijednosna usklaenjapriznaju se u raËunu dobiti i gubitka. Fer vrijednost zajmova i potraæivanja koje je kreiralaGrupa pribliæna je njihovim knjigovodstvenim iznosima zbog njihove kratkoroËne prirode, te jestoga Uprava uvjerena da su knjigovodstveni iznosi zajmova i potraæivanja koje je kreiralaGrupa pribliæni njihovim fer vrijednostima.
e) DugoroËni krediti
Primljeni dugoroËni krediti knjiæe se u visini primljenih iznosa, umanjenih za troπkove izravnogodobrenja. Financijski troπkovi knjiæe se po obraËunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenomiznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojemu su nastali.
f) Obveze prema dobavljaËima
Obveze prema dobavljaËima iskazane su u nominalnom iznosu.
Zaπtitna rezerva i rezerva nastala preraËunavanjem
Krediti i financijski najmovi za kupnju zrakoplova denominirani su u stranim valutama, te jeDruπtvo izloæeno riziku promjene valutnih teËajeva. Druπtvo je svoje devizne prihode procijeniloi utvrdilo da su oni izrazito uËinkovita zaπtita novËanog tijeka po osnovi otplate glavnice ikamata u stranoj valuti. Sukladno navedenome, Druπtvo nerealiziranu dobit i gubitke proizaπleiz preraËunavanja namjenskih zaduæenja u stranoj valuti iskazuje kao zasebnu komponentuglavnice. Uprava prati uËinkovitost zaπtite redovito tijekom cijelog razdoblja.
41 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
Financijski izvjeπtaji izraæeniu eurima
Hrvatski zakon dopuπta objavljivanje temeljnih financijskih izvjeπÊa jedino u kunama. Zboguvoenja eura veÊina europskih zrakoplovnih kompanija izvjeπÊuje u eurima, pa je tako u2003. godini Uprava Druπtva donijela odluku o promjeni druge izvjeπtajne valute iz ameriËkogdolara u euro, te su zbog toga navedeni Bilance, RaËuni dobiti i gubitka, Izvjeπtaji o stanju ipromjenama na kapitalu, te Izvjeπtaji o novËanim tijekovima iskazani u eurima. PreraËunavanjeu eure obavljeno je u skladu s relevantnim raËunovodstvenim politikama.
Za izradu priloæenih financijskih izvjeπtaja na dan 31. prosinca 2004. i 2003. godine, Grupa jerabila kunu kao osnovnu jedinicu iskazivanja poslovnih dogaaja. Sukladno navedenome,financijski izvjeπtaji na dan 31. prosinca 2004. i 2003. godine iskazani su u kunama i preraËunatiu eure na sljedeÊi naËin:
VaæeÊim teËajem na kraju poslovne godine koristilo se za sve pozicije monetarne aktive ipasive.
Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina s pripadajuÊom amortizacijom te zalihe iskazanisu kako slijedi:
-imovina, zalihe: po povijesnom troπku nabave, preraËunatom u eure po teËaju na dan kupnje
-amortizacija: obraËunana na osnovicu utvrenu na prethodno opisan naËin, primjenomnavedenih amortizacijskih stopa
ProsjeËni godiπnji teËaj upotrebljen je za pozicije RaËuna dobitka i gubitka.
TeËajne razlike nastale preraËunavanjem evidentirane su na teret, odnosno u korist kapitala ufinancijskim izvjeπtajima iskazanima u eurima.
Odobrenje financijskih izvjeπtaja
Financijske izvjeπtaje prihvatila je Uprava Druπtva i odobrila njihovo izdavanje 4. oæujka 2005.godine.
Potpisali u ime Druπtva 4. oæujka 2005. godine:
Ivan MiπetiÊ Damir ©prem
Glavni direktor PomoÊnik glavnog direktora za financije
42 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2004
Don
DneprDnestr
Po
Loire
Sukho
na
Volga
Rhô
ne
Donau
Duero
Seine
Pripyat
Des
na
Prut
Crete
BALEARIC IS.
Corsica
Sicilia
SHETLAND IS.
HEBRIDES
Sardinia
ORKNEY IS.
S RE
DO
ZE
MN
OM
O R E
SJEVERNO
MORESkagerra
k
B L A C K S E A
BA
L
TI »
KO
MO
RE
C R N O M O R E
BA
LT
IC
SE
A
NORTH
SEA
T O R O S D A GL AR I
L.Ladoga
AT
L A S
CAR
PA
THIA
NS
A
LP
S
58o
40o32o24o16o8o8o16o
50o
42o
34o
0o
Ankara
0 500 Miles
0 500 1000 Km
BERLIN
GOTHENBURG
OSIJEK
Madrid
Algiers
LONDON
Dublin
Athens
TunisNicosia
Jerusalem
Beirut
Tripoli
Bucharest
AMSTERDAM
Riga
Vilnius
Tallinn
WARSAW
Moscow
Minsk
Kiev
ChisinauBudapest
Belgrade
ROME
Tirana
Oslo Stockholm
Helsinki
Belfast
Cardiff
Edinburgh
St.-Petersburg
BilbaoSevastopol’
Odessa
Izmir
Barcelona
DUSSELDORF
SPLIT
DUBROVNIKBRA»
BRUSSELS
Bratislava
Mostar
SKOPJE
Stuttgart
PARIS
Ljubljana
PULARIJEKA
ZADAR
FRANKFURT
MUNICH
ZURICH
TEL AVIV
GLASGOW
MANCHESTER
HAMBURG
SARAJEVO
Sofia
ISTANBUL
MILAN
MALTESE IS.M
E DI T E R R A N E A N S E A
Copenhagen
VIENNA
ZAGREB
PRAGUE
NOTTINGHAM
LYON
43 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2004
Partnerstva
Croatia Airlines od 15. prosinca 2004. godine regionalni je Ëlan Star Alliancea, najuglednijezrakoplovne udruge na svijetu. Toga je dana poËeo vrijediti ugovor potpisan 18. studenoga2004. u Frankfurtu o pridruæivanju hrvatske zrakoplovne tvrtke u Regional Membership StarAlliancea.
Prvi let Croatia Airlinesa kao regionalnog Ëlana Star Alliancea bio je na redovitoj domaÊoj linijiPula ∑ Zadar ∑ Zagreb, a prvi meunarodni let iz Skoplja u Zagreb.
Svi zrakoplovi u floti Croatia Airlinesa obiljeæeni su oznakama ove ugledne meunarodne udrugeavioprijevoznika, a zrakoplov Airbus 320, koji je u travnju 2005. godine unajmljen na tri godinei krπten imenom grada ©ibenika, obojen je u boje Star Alliancea.
»lanstvom Croatia Airlinesa u Star Allianceu putnici dobivaju uslugu visoke kvalitete i sukladnustandardima ostalih Ëlanica. Nudi im se viπe odrediπta, povoljnije cijene u cjelokupnoj mreæiodrediπta Star Alliancea, zajedniËki Star Alliance terminali, pojednostavljena je proceduraregistracije (check-ina), skupljanje nagradnih milja frequent flyer programa moguÊe je na letovimabilo koje Ëlanice Star Alliancea kao i mnoge druge pogodnosti.
Udruga Star Alliance osnovana je 1997. godine kao prva istinski globalna zrakoplovna udrugakoja putnicima omoguÊuje pristup odrediπtima u cijelom svijetu i udobna putovanja. »laniceudruge su Air Canada, Air New Zealand, ANA, Asiana Airlines, Austrian, bmi, LOT PolishAirlines, Lufthansa, Scandinavian Airlines, Singapore Airlines, Spanair, Thai Airways International,TAP Portugal, United, US Airways i VARIG Brazilian Airlines. Osim Croatia Airlinesa, regionalnije Ëlan Star Alliancea i slovenski avioprijevoznik Adria Airways, a od prije finski Blue1. PrijevozniciËlanovi udruge nude viπe od 14.000 dnevnih letova opsluæujuÊi 795 odrediπta u 139 zemalja.»lanice Star Alliancea
Code - Share partneri
44 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4
DIREKCIJA I MARKETING
Savska 41,
10000 Zagreb
Tel. (+385-1) 61-60-066
Fax (+385-1) 61-76-845
E-mail: [email protected]
PUTNI»KA PRODAJA
BerislaviÊeva 2,
10000 Zagreb
Fax (+385-1) 61-60-270
E-mail: [email protected]
ROBNA PRODAJA
Tel. (+385-1) 61-64-573
Fax (+385-1) 61-64-575
E-mail: [email protected]
POSLOVNICE
AMSTERDAM
WTC, Tower B, Level 4,
Schiphol Boulevard 207,
1118 BH Luchthaven
Tel. (+31-20) 31-64-280
Fax (+31-20) 31-64-281
BE»
WTC Vienna Airport
1.OG. Zimmer Nr. 134/135
A-1300 Flughafen Wien
Tel. (+43-1) 7007-361-63
Fax (+43-1) 7007-361-64
A-1300 Flughafen Wien/ZraËna luka
Terminal 1, BW 153
Tel. (+43-1) 7007-359-62
Fax (+43-1) 7007-359-63
BRUXELLES
1930 Zaventem/ZraËna luka
Box 31
Tel. (+32-2) 753-5133,
(+32-2) 753-5132
Fax (+32-2) 753-5130
DUBROVNIK
Brsalje 9
20000 Dubrovnik
Tel. (+385-20) 41-37-76,
41-37-77
Fax (+385-20) 41-39-93
ZraËna luka
Tel. (+385-20) 77-32-24
Fel. (+385-20) 77-22-66
FRANKFURT c/o Croatia Airlines
Schillerstrasse 42-44,
60313 Frankfurt
Tel. (+49-69) 92-00-520
Fax (+49-69) 92-00-52-51
LONDON
2 The Lanchesters,
162-164 Fulham Palace Road,
London, W6 9ER
Tel. (+44-208) 56-30-022
Fax (+44-208) 56-32-615
ZraËna luka/Airport Heathrow,
Terminal 2,
Ground Floor
Tel. (+44-208) 74-54-683,
74-54-937
Fax (+44-208) 75-47-377
MÜNCHEN
ZraËna luka/Flughafen
Franz Josef-Strauss,
Terminal 2,
Vervaltungsgebäude Nord
Büro B. 4.1322,
Terminal Str. Nord 1
85356 München
Tel. (+49-89) 9759-2730/731
Fax (+49-89) 9759-2736
PARIZ
9, Rue du Faubourg St. Honoré,
75008 Paris
Tel. (+33-1) 4265-3001
Fax (+33-1) 4266-4327
PULA
Ulica Carrarina 8,
52100 Pula
Tel. (+385-52) 21-89-09,
21-89-43
Fax (+385-52) 21-19-98
RIJEKA
JelaËiÊev trg br. 5,
51000 Rijeka
Tel. (+385-51) 33-02-07,
33-67-57
Fax (+385-51) 33-59-31
RIM
Viale Shakespeare 47/1
Tel. (+39-06) 5421-0021
Fax (+39-06) 5923-792
ZraËna luka/Aeroporto Fiumicino
Palazzino EPUA
Tel. (+39-06) 6501-2057
Fax (+39-06) 6501-2056
SARAJEVO
KranjËeviÊeva ulica 4/1
71000 Sarajevo
Tel. (+387-33) 66-61-23
Fax (+387-33) 258-600
SKOPLJE
Ul. Dame Gruev 3,
1000 Skopje
Tel. (+389-2) 311-58-58,
323-89-40
Fax (+389-2) 311-42-03
ZraËna luka/Airport
Tel. (+389-2) 2561-850
SPLIT
Obala hrv. nar. preporoda 9,
21000 Split
Tel. (+385-21) 36-29-97,
36-20-55
Fax (+385-21) 36-25-67
ZraËna luka, Airport
Tel. (+385-21) 20-33-05,
89-52-98
Fax (+385-21) 89-52-97
ZADAR
Poljana Natka Nodila 7,
23000 Zadar
Tel. (+385-23) 250-101
Fax (+385-23) 250-109
ZraËna luka, Airport
Tel. (+385-23) 312-930,
Fax (+385-23) 312-926
ZAGREB
Zrinjevac 17,
10000 Zagreb
Tel. (+385-1) 481-96-33
Fax (+385-1) 481-96-32
ZraËna luka, Airport Zagreb
Tel. (+385-1) 61-64-581/582
Fax (+385-1) 61-64-585
ZÜRICH
Limmatquai 138,
8001 Zürich
Tel. (+41-1) 26-10-840
Fax (+41-1) 26-10-883
ZraËna luka/Flughafen
Terminal B
Tel. (+41-1) 81-65-070
SAD
Networld
INC./CROATIA AMERICA (GSA)
Toll free (888) Go-Croatia (462-7628)
300 Lanidex Plaza,
PARSIPPANY NJ 07054
Tel. (+1-973) 88-43-401
Fax (+1-973) 42-83-929
Toll free 888-462-7628
AUSTRALIJA
SKY AIR SERVICES (GSA)
7/24 Albert Road,
STH. MELBOURNE
Vic. 3205
Tel. (+61-3) 9699-9355
Fax (+61-3) 9699-9388
NOVI ZELAND
CROATIA TIMES TRAVEL Ltd. (GSA)
131 Lincoln Road,
HENDERSON, AUCKLAND
Tel. (+64-9) 83-87-700
Fax (+64-9) 83-87-722
JAPAN
DARUMA CORPORATION (GSA)
106 Liberty Hill 3,
3-30-5 YAKUMO,
MEGURO-KU TOKYO 152
Tel. (+81-3) 5701-5651
Fax (+81-3) 5701-5652
(GSA = Glavni prodajni zastupnik)
Odrediπta
u redovnom
prometu
DomaÊi promet
BraË
Dubrovnik
Osijek
Pula
Rijeka
Split
Zadar
Zagreb
Meunarodni promet
Amsterdam
BeË
Bruxelles
Düsseldorf
Frankfurt
Istanbul
London
Manchester
München
Pariz
Prag
Rim
Sarajevo
Skoplje
Tel Aviv
Varπava
Zürich
PRODAJNI ZASTUPNICI
EUROPA
ATENA
UNION AIR Ltd. (GSA)
5 Syngrou Ave,
11743 Athens
Tel. (+30-210) 924-88-35
924-88-36
Fax (+30-210) 924-13-91
ISTANBUL
INTER RUT (GSA),
80280 Zincirlikuyu,
Istanbul
Buyukdere Caddesi No: 122
Ozbezen is Mrk. C Bik K. 10/3
Tel. (+90-212) 212-83-64
Fax (+90-212) 356-28-37
PRAG
Blue Sky travel s. r. o. (GSA)
Betlémské námestí 6
11000 Praha 1
Tel. (+420-2) 2222-2235
Fax (+420-2) 2222-0237
JUÆNOAFRI»KA REPUBLIKA
TOP HOLIDAYS&TRAVEL
Block C Momentum Office Park
Cnr. Brooklyn Circle & Fehrsen Str.,
Brooklyn
Pretoria 0181
Tel. (+27-12) 346-6869
Fax (+27-12) 346-8292
P.O. Box 36820
Menlo Park,
Pretoria 0102
BLISKI ISTOK/IZRAEL
BIAF AVIATION SERVICES LTD (GSA)
1 Ben Yehuda St. Migdalar
Tel Aviv 63802
Tel. (+972 3) 516-7181, 516-7140
Fax (+972 3) 516-7174
Top Related