korice kom-2004 - Croatia Airlines · 2005. 8. 25. · opis 2004. 1991. index 04/91. stopa rasta...

NAKLADNIK Croatia Airlines d.d., Zagreb, Savska cesta 41

www.croatiaairlines.hr

IZVR©NA UREDNICA Ksenija Ælof

POMO∆NICI IZVR©NE UREDNICE Ana ∆ulumoviÊ, Davor JanuπiÊ

DIZAJN Ivana IvankoviÊ, Nenad VujoπeviÊ

FOTOGRAFIJE Damir FabijaniÊ, Getty Images

LEKTURA Mirjana Miholek

PRIJEVOD Lancon d.o.o.

PRIPREMA I TISAK ZRINSKI d.d., »akovec

1 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 4

2 0 0 4


5 IzvjeπÊe Nadzornog odbora

8 Pregled vaænih dogaaja

12 Osnovni podaci o poduzeÊu

16 Analiza poslovanja 2004.

22 Odræivi razvoj i

plan poslovanja 2005.

30 Financijski rezultati poslovanja

44 ZastupniËka mreæa


IzvjeπÊe Nadzornog odbora

Temeljem Ëlanaka 300c., 300d. i 263. Zakona o trgovaËkim druπtvima i Ëlanka 24. Statuta,Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupπtini Croatia Airlinesa d.d. sljedeÊe

IzvjeπÊe Nadzornog odbora o nadzoru voenja poslova Druπtva

u 2004. godini i ispitivanju financijskih izvjeπÊa

1. U skladu sa svojim obvezama Nadzorni odbor obavio je nadzor voenja poslova trgovaËkogdruπtva Croatia Airlines d.d. (u daljnjem tekstu: Druπtvo) i utvrdio da Druπtvo posluje u skladusa zakonom, Statutom, drugim aktima Druπtva i odlukama Glavne skupπtine.

2. Dana 15. lipnja 2004.g. konstituiran je novi Nadzorni odbor temeljem odluke Glavne skupπtineDruπtva o izboru pet novih Ëlanova Nadzornog odbora. Tijekom 2004. godine Nadzorni jeodbor djelovao u sastavu od dvanaest (12) Ëlanova do dana 26. studenoga 2004.g., kad jeumro Ëlan Nadzornog odbora g. Drago Durajlija.

Radnici Druπtva joπ nisu imenovali svog predstavnika u Nadzorni odbor, a Nadzorni odbornema posebne komisije.

Nadzorni je odbor tijekom 2004. godine odræao Ëetiri sjednice te ga je Uprava uredno izvjeπtavalao svima vaænijim poslovnim dogaajima i tijeku poslova, rentabilnosti poslovanja, prihodima irashodima, te uopÊe o stanju Druπtva. Uprava je redovito podnosila Nadzornom odborutromjeseËna, polugodiπnja i godiπnja pisana izvjeπÊa o poslovanju na koja Nadzorni odbor nijeimao napomene, te ih je jednoglasno prihvaÊao.

3. Nadzorni je odbor u zakonskom roku iz Ëlanka 300c. Zakona o trgovaËkim druπtvima ispitaogodiπnja financijska izvjeπÊa s miπljenjem revizora koja mu je podnijela uprava Druπtva i utvrdioda su napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i da prikazuju realno i objektivnofinancijski poloæaj i rezultate poslovanja Druπtva za godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2004.g.Nadzorni odbor je suglasan s godiπnjim financijskim izvjeπÊem za 2004. godinu i miπljenjemrevizora Deloitte & Touche, te su time temeljem Ëlanka 300d. Zakona o trgovaËkim druπtvima,Uprava i Nadzorni odbor utvrdili godiπnja financijska izvjeπÊa.

4. Nadzorni je odbor ispitao prijedlog upotrebe dobiti ostvarene u 2004. godini u iznosu od37.698.483,91 kuna i slaæe se s prijedlogom Uprave da se dobit upotrijebi za pokriÊe gubitakaDruπtva.

5. Nadzorni odbor ispitao je i godiπnje IzvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2004. godini i utvrdio daje u njemu toËno i objektivno prikazana sadaπnja poslovna situacija i stanje Druπtva. Sukladnotakvom nalazu, Nadzorni odbor je prihvatio IzvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2004. godini.

6. Temeljem svega navedenoga, Nadzorni odbor πalje ovo izvjeπÊe Glavnoj skupπtini sprijedlogom da Glavna skupπtina donese ostale odluke iz svoje nadleænosti u skladu sprijedlozima Uprave i Nadzornog odbora.

U Zagrebu, 3. svibnja 2005.

Miomir Æuæul Predsjednik Nadzornog odbora


»lanovi Nadzornog odbora

Miomir Æuæul Petar TurkoviÊpredsjednik Ëlan

Miroslav KovaËiÊ Ratimir AndrijaniÊËlan Ëlan

Bianca MatkoviÊ Marija »aËiÊËlan Ëlan

Niko RaiÊ Boæo JusupËlan Ëlan

Zdenko MiËiÊ Boπko MatkoviÊËlan Ëlan

Ante NosiÊ Drago DurajlijaËlan Ëlan

Predsjednik Skupπtine druπtva

Boæidar Kalmeta

Uprava

mr. Ivan MiπetiÊglavni direktor

PomoÊnici glavnog direktora

SreÊko ©imunoviÊ Svemir RadmilopomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zaupravljanje marketingom i mreæom prodaju

Miljenko RadiÊ Vanja RollerpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zapromet tehniËke poslove

Damir ©prem Josip BiliÊpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zafinancije, raËunovodstvo, kontroling, upravljanje ljudskim potencijalima,obraËun prihoda i investicije pravne poslove, informacijske

tehnologije i infrastrukturu


U 2004. godini zabiljeæen je rekordan broj prevezenih putnika u povijesti tvrtke. Prevezeno je1,531.248 putnika, πto je 4,3 posto viπe nego u 2003. godini. Na redovitim letovima prevezenoje 1,336.000 putnika, πto je 87,2 posto ukupnog broja putnika. Na meunarodnim redovitimletovima prevezeno je 866.000 putnika, πto je 9 posto viπe nego 2003. godine. Poboljπana jei prosjeËna popunjenost putniËke kabine za 1,8 postotnih bodova u odnosu na 2003. godinui iznosila je 62,5 posto.

U veljaËi je poËeo redizajn naπih zrakoplova, koji se temelji na pojednostavljenju iosuvremenjivanju bivπega. »etvrtoga veljaËe u Zagreb je sletio prvi Airbus A320 (Dubrovnik)obojen u Shannonu u Irskoj (tvrtka Shannon Aerospace Ltd.), a do poËetka svibnja redizajniranisu svi zrakoplovi u floti.

25. oæujka od njemaËke zrakoplovne tvrtke Lufthanse unajmljen je zrakoplov A319 kako bi sedodatno poveÊao kapacitet flote. Zrakoplov je 13. svibnja blagoslovljen i krπten imenom VelikaGorica u zagrebaËkoj zraËnoj luci.

U travnju je Croatia Airlines potpisao kolektivni ugovor s tri strukovna sindikata. Prvi od njihpotpisan je 6. travnja sa Sindikatom inæenjera i tehniËara u zrakoplovstvu (SITUZ), a slijedili sukolektivni ugovori sa Samostalnim strukovnim sindikatom aviomehaniËara Hrvatske (SSSAH),29. travnja, i sa Sindikatom kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ), 30. travnja.

U srpnju je u zrakoplovima Croatia Airlinesa prevezeno ukupno 188.003 putnika, πto je rekordanbroj putnika u jednome mjesecu u povijesti tvrtke.

20. kolovoza zabiljeæeno je milijun putnika u naπim zrakoplovima u 2004. godini. Jubilarnimilijunti putnik zabiljeæen je dva tjedna prije nego 2003. godine.

18. studenoga Croatia Airlines u Frankfurtu potpisao je ugovor o pristupanju u RegionalMembership Star Alliancea, najuglednije zrakoplovne udruge u svijetu.

23. studenoga obiljeæena je petnaesta obljetnica hrvatske zrakoplovne tvrtke, u kojoj susudjelovali hrvatski premijer dr. Ivo Sanader, predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predsjednikuprave njemaËke Lufthanse Wolfgang Mayrhuber, direktor zrakoplovne udruge Star AllianceJaan Albrecht i mnogi drugi ugledni poslovni partneri iz zemlje i inozemstva.

29. studenoga prigodnom je izloæbom u KloviÊevim dvorima obiljeæena deseta godina izlaæenjaputnog Ëasopisa Croatia.

15. prosinca Croatia Airlines i sluæbeno je postao regionalni Ëlan udruge Star Alliance. PrvidomaÊi let s oznakama Star Alliancea, koje su postavljene na sve zrakoplove u floti, bio je naliniji Pula ∑ Zadar ∑ Zagreb, a prvi meunarodni let iz Skoplja u Zagreb.


nadzorni odbor

gla

vn

i d

irekto

r

nad

zorn

i o

db

or

po

mo

Ên

ik g

l. d

ire

kto

ra z

au

pra

vlj

an

je l

jud

sk

im

po

ten

cij

ali

ma

, p

rav

ne

po

slo

ve

, in

form

ac

ijs

ke

te

hn

olo

gij

e i

in

fra

str

uk

turu

dio

niË

ari

ure

dg

lavn

og

dir

ekto

ra

uæi

ure

d

odno

si s

javn

oπÊu

,p

oslo

vi s

tand

ard

izac

ijed

okum

enta

cije

i p

roce

dur

a,up

ravl

janj

e p

roje

ktim

a, in

tern

are

vizi

ja, o

rgan

izac

ija p

utov

anja

ma

na

ge

r kv

alit

ete

sam

osta

lna

sluæ

ba

sig

urno

sti,

faci

litat

iona

i fr

aud

pre

vent

iona

sam

ost

aln

a s

luæb

a d

ræavn

ihi m

e

uko

mp

anijs

kih o

dnosa

po

mo

Ên

ik g

l. d

irekto

raza

fin

an

cij

e,

raËu

no

vo

dstv

o,

ko

ntr

olin

g, o

bra

Ëu

np

rih

od

a i in

vesti

cije

po

mo

Ên

ik g

l.

dir

ek

tora

za

te

hn

iËke

po

slo

ve

po

mo

Ên

ik g

l.

dir

ek

tora

za

pro

me

t

po

mo

Ên

ik g

l.

dir

ekto

ra z

ap

rod

aju

po

mo

Ên

ik g

l.

dir

ek

tora

za

up

ravljan

jem

ark

eti

ng

om

i m

reæo

m

zam

jen

ik p

om

oÊn

ika

gl.

dir

ek

tora

za

up

ravljan

jem

ark

eti

ng

om

i m

reæo

m

se

kto

r le

taË

kih

o

pe

rac

ija

sekto

r o

dræ

av

an

ja

zra

ko

plo

va

se

kto

r fi

na

nc

ija

,ra

Ëu

no

vo

dstv

a i

ko

ntr

olin

ga

sekto

r u

pra

vljan

jalj

ud

sk

imp

ote

ncijalim

asekto

r p

rod

aje

se

kto

r u

pra

vljan

jam

reæo

m

sekto

r m

ark

eti

ng

a

sekto

r kab

inskih

o

pe

rac

ija

se

kto

r in

æen

jers

kih

p

oslo

va

sekto

r o

bra

Ëu

na p

rih

od

as

ek

tor

pra

vn

ihp

oslo

va

se

kto

r ze

ma

ljs

kih

o

pe

rac

ija

sam

ost

aln

a s

luæb

ao

sig

ura

nja

kva

lite

tete

hn

iËki

h p

osl

ova

sam

ost

aln

a s

luæb

ain

vest

icija

sam

ost

aln

a s

luæb

au

pra

vlja

nja

info

rma

cijs

kim

tehnolo

gija

ma

sam

ost

aln

a

slu

æba

πko

lstv

a u

pro

me

tu

sam

ost

aln

a s

luæb

ate

hn

iËke

po

drπ

ke

sam

ost

aln

a s

luæb

au

pra

vlja

nja

info

r ma

tiËki

mi t

ele

kom

un

ika

cijs

kim

se

rvis

ima

i in

fra

stru

ktu

r om

sam

ost

aln

a s

luæb

ao

sig

ura

nja

kva

lite

teu p

rom

etu

sekto

r u

pra

vlj

an

jap

rih

od

ima


Croatia Airlines, hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., upisana je u registar TrgovaËkog sudau Zagrebu, 7. kolovoza 1989. pod nazivom Zagreb Airlines d.d., kao prvo dioniËko druπtvo uRepublici Hrvatskoj, a od 23. srpnja 1990. posluje pod nazivom Croatia Airlines d.d.Croatia Airlines d.d., usklaena je sa Zakonom o trgovaËkim druπtvima 25. sijeËnja 1996.rjeπenjem TrgovaËkog suda u Zagrebu Tt-95/9316-2, s matiËnim brojem subjekta upisa (MBS)080037012.

Sjediπte je tvrtke u Zagrebu, Savska cesta 41, Poslovni toranj ZagrepËanka.

Pregled dioniËara i njihovihdioniËkih udjela u temeljnomkapitalu

Kapital (kn) %

Adriatic Croatia International Club d.d. 9700 0,001

HTP Matija Gubec d.d. 9200 0,001

TuristiËko rekreacijski centar MihanoviÊ d.d. 9200 0,001

Astra International d.d. 368.200 0,037

Coning Inæenjering d.d. 521.400 0,053

Enikon d.d. 735.600 0,074

Hrvatska poπta 275.000 0,028

Hrvatski fond za privatizaciju 14,413.600 1,456

Dræavna agencija za osiguranje πt. uloga i sanaciju banaka 21,315.200 2,153

Jadranski naftovod d.d. 2,200.000 0,222

Varteks-Denim proizvodi d. o. o. 5900 0,001

Lutrija Hrvatske 400.000 0,040

Tankerkomerc d.d. 209.000 0,021

Nauta Lamjana d.d. 19.400 0,002

Turisthotel d.d. 209.000 0,021

Privatne osobe 8,537.000 0,862

Croatia Lloyd d.d. 1,027.000 0,104

Tankerska plovidba d.d. 209.000 0,021

Vigo d.d. u steËaju 5200 0,001

ZraËna luka Osijek s.p.o 19.400 0,002

ZraËna luka Zagreb d.o.o. 1,302.500 0,132

Republika Hrvatska 938,175.000 94,767

Ukupno 989,975.500 100,000

PoduzeÊa u vlasniπtvuCroatia Airlinesa

Amadeus Croatia d.d., Zagreb, 95% udjela u temeljnom kapitalu

Hrvatska poπtanska banka d.d., Zagreb, 0,29% udjela u temeljnom kapitalu

Obzor putovanja d.o.o., Zagreb, 100% udjela u temeljnom kapitalu

Pleso prijevoz, 50% udjela u temeljnom kapitalu


OSTVARENI PROMETNI U»INCI 1991. - 2004.

Kapaciteti flote 1991. - 2004. (>9t MTOW)

opis 2004. 1991. index 04/91. stopa rasta 04/91.

broj zrakoplova 10,75 2,0 538 13,82

broj putniËkih mjesta 1.272 364 349 10,09

bruto nosivost zrakoplova (t) 264 71 372 10,63

neto nosivost zrakoplova (t) 138 40 345 9,99

raspoloæivi sjedalo-kilometri (mln) 1.856 215 863 18,03

raspoloæivi tonski kilometri (mln) 203 22 923 18,64

Prometni uËinci 1991. - 2004.

stopa rasta

opis jed. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993. 1992. 1991. 04/91

nalet (km) 000 14.522 14.023 13.654 12.640 11.600 10.719 11.377 10.804 10.333 8 698 8 286 5 949 2 819 1 289 25,89

broj uzlijetanja 22.818 22.287 21.870 20.281 18.745 17.273 18.476 18.704 16.907 14.106 13.668 10.147 4 683 2 548 18,37

operativno vrijeme BH 30.421 29.649 29.150 26.971 25.035 24.294 26.095 26.377 24.425 20.592 19.660 14.569 6 394 2 712 25,66

prevezeni putnici 000 1.531 1 468 1 322 1 242 1 063 921 919 866 823 679 661 473 238 140 24,61

prevezena roba i poπta t 4.263 4 653 4 930 5 188 5 010 4 025 4 185 4 216 4 745 4 603 4 431 3 811 1 956 94 -

ostvareni putniËki km mln 1.159 1 083 983 922 763 639 622 546 563 444 444 297 145 66 37,34

raspoloæiva sjedala-km mln 1.856 1 784 1 740 1 661 1 447 1 249 1 247 1 069 971 874 841 622 298 215 18,03

putniËki faktorpopunjenosti (PLF) % 62,5 60,7 56,5 55,5 52,7 51,2 49,9 51,1 57,9 50,8 52,8 47,8 48,7 30,9 5,56

ostvareni tonski km mln 107 101 92 87 72 60 59 52 55 44 44 29 14 6 37,62

raspoloæivi tonski km mln 203 195 191 180 158 137 138 123 113 103 101 75 37 22 18,64

teæinski faktorpopunjenosti (WLF) % 52,8 51,6 48,2 48,0 45,5 44,0 42,5 42,5 48,9 42,8 43,7 39,1 38,4 27,3 5,19

Iskoriπtenost zrakoplova

1991. 2260 blok-sati po zrakoplovu

2004. 2796 blok-sati po zrakoplovu

Proizvodnost rada

1991. 58.825 tonskih kilometara po zaposlenome

2004. 98.855 tonskih kilometara po zaposlenome

ToËnost polaska

1991. 79,0 posto polazaka u roku od 15 minuta od planiranog vremena (2548 letova)

2004. 81,3 posto polazaka u roku od 15 minuta od planiranog vremena (22.633 leta)

Rezime

U razdoblju 1991.-2004. prevezeno je viπe od 12,300.000 putnika i viπe od 56.000 tona robei poπte. Istodobno ostvarena je najveÊa popunjenost zrakoplova i putniËke kabine u povijestizrakoplovne tvrtke, te dostignuta rekordna razina produktivnosti rada.


Nepoznati uzroci (neispravan podatak, nema dojave) 0,6%

Kvarovi, oπteÊenja i odræavanje zrakoplova 5,6%

Vremenski uvjeti 9,1%

ZraËna luka / dræavni organi 15,9%

Prethodna zakaπnjenja 61,3%

Priprema i voenje leta, prihvat i otprema 2,4%

Ostali poznati uzroci 5,1%

PROMETNI U»INCI 2004.

Kapaciteti flote

ProsjeËan broj jedinica flote tijekom 2004. godine iznosio je 10,75, πto je 1,4 posto manje odostvarenja 2003. godine. UËinak ponuenih kapaciteta mjeren raspoloæivim sjedalo - kilometrimaveÊi je za 4 posto.

Prevezeni putnici

Udio ±2003.Ukupno 1,531.248 +4 postoredovni promet 1,336.411 87 posto +5 posto

izvanredni promet 194.837 13 posto -3 posto

domaÊi promet 473.339 31 posto 0 posto

meunarodni promet 1,057.909 69 posto +6 posto

Prevezena roba i poπta

4263 tone -8 posto

Iskoriπtenost zrakoplova

Airbus A320 8,3 blok-sati

Airbus A319 8,3 blok-sati

ATR 42 6,3 blok-sati

Ukupno 7,7 blok-sati

ToËnost polazaka i dolazaka

u roku od 15 minuta od planiranog vremena 81,3 % polazaka 79,7 % dolazaka

na vrijeme (3 minute od planiranog vremena) 60,3 % polazaka 54,6 % dolazaka

Uzroci zakaπnjenja u polasku:udio u ukupnom iznosu


100002000030000400005000060000700008000090000

100000110000120000130000

0

I II III IV V VI VII VIII IX X XIIXI

160000150000140000

180000

2002.

2003.

2004.

170000

I II III IV V VI VII VIII IX X XIIXI0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

2002. 2003.roba

poπta

roba

poπta

roba

poπta2004.

2002.

2003.

2004.

I II III IV V VI VII VIII IX X XIIXI

30,00 %

40,00 %

50,00 %

60,00 %

70,00 %

80,00 %

Prevezeni putnici pomjesecima 2002., 2003. i 2004.

PutniËki faktor popunjenosti(PLF) 2002., 2003. i 2004.

Prevezena roba i poπta pomjesecima 2002., 2003. i 2004.


Ured glavnog direktora 3,2%

Sektor prodaje 19,7%

Sektor opÊih, pravnih ipersonalnih poslova, informatika 4,5 %

Sektor prometa 37,0% Sektor financija,raËunovodstva i investicija 8,9%

Sektor upravljanjamarketingom i mreæom 9,0%

Sektor tehniËkih poslova 17,6%

ToËnost polaska po godinama1991. - 2004. (0-15 min.)

ZAPOSLENICI

Broj zaposlenika pokategorijama IATA-e

Godina 31.12.2004. 31.12.2003. 31.12.2002. 31.12.2001.

Piloti i kopiloti 127 109 116 116

Kabinsko osoblje 175 168 163 143

Tehnika i odræavanje 186 195 210 187

Prodaja i marketing 310 271 264 238

Aerodromske usluge 102 102 99 109

Ostalo osoblje 180 200 180 184

Ukupno 1080 1045 1051 977

Broj zaposlenika po sektorima31. 12. 2004.

1991. - 2004.

55,0

60,0

65,0

70,0

75,0

80,0

85,0

90,0

95,0

1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2001.2000. 2003.2002. 2004.


Odræivi razvoj u Croatia Airlinesu

Croatia Airlines, kao nacionalni zraËni prijevoznik Republike Hrvatske, poËeo je svoj razvojni put1991. godine s vrlo ograniËenim sredstvima i u izazovnom i relativno kratkom razdoblju razvio sedo certifikacije ISO 9001. Kompanija je u tom vremenu viπe puta mijenjala organizacijsku strukturu,zamijenila rabljenu flotu starije tehnologije novim, najmodernijim zrakoplovima, obuËila mladu radnusnagu, postavila radne procedure, træiπno se etablirala i postala regionalnom Ëlanicom Star Alliancea,najjaËega svjetskoga zrakoplovnog saveza.

Republika Hrvatska potpisnica je viπe od trideset najvaænijih meunarodnih dokumenata kojireguliraju odgovoran odnos prema okoliπu i njegovoj zaπtiti, a u Nacionalnoj strategiji zaπtite okoliπaodredila se prema odræivom razvoju zemlje. U procesu ulaska u Europsku Uniju sva se zakonskaregulativa s podruËja zaπtite okoliπa (a i ljudskih i radnih prava te svih ostalih podruËja koja seodnose na odgovorno druπtveno poslovanje) usklauje s normama i standardima Unije, koja jevodeÊe svjetsko podruËje u primjeni naËela odræivog razvoja (na podruËju zrakoplovstva i opÊenito)i upravo mu daje proritet u svojim programskim ciljevima u tekuÊem i buduÊem razdoblju.

Razvojna zrelost kompanije, globalizacijski procesi i regionalno Ëlanstvo u Star Allianceu, dræavnausmjerenost odræivom razvoju i nastojanje Hrvatske da postane Ëlanicom Europske Unije potaknulisu Croatia Airlines da se posveti i formalnom postavljanju sustava odræivog razvoja. Radi toga jeu protekloj godini napravljen okvirni program uvoenja odræivog razvoja u kompaniju (TheSustainability Framework for Croatia Airlines), koji je odredio potrebu postavljanja sustava upravljanjazaπtitom okoliπa, sustava upravljanja druπtvenom odgovornosti kompanije te uvoenja ekonomikeodræivosti.

Kako se kompanija u svojem razvoju veÊ vodila naËelima odræivog razvoja u glavnim podruËjima- odabir flote i primjena odgovarajuÊih procedura, odgovoran odnos prema zaposlenicima teusklaenost s odræivom turistiËkom orijentacijom zemlje - to je postalo vaænim dijelom buduÊegsustava odræivog razvoja.

Tako su prepoznate aktivnosti koje unapreuju zaπtitu okoliπa i kompanijsku druπtvenu odgovornostπto su se odvijale u 2004. godini.

Zaπtita okoliπa u Croatia Airlinesu

Kako su glavna podruËja odgovorna odnosa prema okoliπu u zrakoplovnim kompanijamasmanjenje emisije πtetnih plinova koji su rezultat letenja, a poglavito ugljiËnog dioksida, te smanjenjebuke u zraËnim lukama i njihovoj okolici, koju stvaraju zrakoplovi pri slijetanju i polijetanju, veÊinaaktivnosti u zaπtiti okoliπa u Croatia Airlines usmjerena je upravo tomu.

BuduÊi da je emisija ugljiËnog dioksida (CO2) direktno povezana s gorivom, odnosno rezultat jenjegove upotrebe, posebna se pozornost posveÊuje upravljanju gorivom. Reduciranje emisijeplinova (i u bliskoj buduÊnosti financijskih troπkova vezanih uz emisiju CO2) i istodobno smanjenjetroπkova nabave samog goriva, kao jednog od najbitnijih operativnih troπkova kompanije, Ëine teaktivnosti i ekonomski potpuno odræivima.

Gorivo, emisija ugljiËnog dioksida i buka

VeÊ samom strukturom flote Croatia Airlinesa, koja se sastoji od novih zrakoplova A319/320, kojisu rezultat najmodernije i najnaprednije tehnologije glede potroπnje goriva, emisije plinova i razinebuke, te ATR42, zrakoplova turboprop tehnologije, koja se takoer odlikuje niskom jediniËnompotroπnjom goriva, postignute su znatne uπtede u potroπnji goriva, emisiji plinova (osobito ugljiËnogdioksida) te razini buke u lokalnim okruæenjima u usporedbi s prethodnim razdobljem kad seradilo s rabljenim zrakoplovima zastarjele tehnologije.

Operativne procedure odnosno uporaba napredne tehnologije radi smanjenja πtetnog djelovanjana okoliπ drugo su veliko podruËje u kojem je kompanija napravila velike korake.


U bazno πkolovanje za pilote ukljuËena je obuka za primjenu operativnih procedura pri slijetanju ipolijetanju koje smanjuju buku, ali i potroπnju goriva, a time i emisiju CO2. Tako ih svi kompanijskipiloti primjenjuju gdje je to moguÊe, nakon udovoljenja svim osnovnim sigurnosnim zahtjevima,kako je i preporuËeno meunarodnom i hrvatskom zakonskom regulativom.

Operativne procedure za smanjenje buke pri polijetanju primjenjuju se u zraËnim lukama koje suih propisale, a to je gotovo polovica mreæe letova Croatia Airlinesa (veÊinom inozemne te DubrovaËkazraËna luka, koja ih je propisala radi zaπtite turistiËkog okruæja od buke). Letenje posebnim rutamaradi smanjenja buke primjenjuje se i kod zraËnih luka (inozemnih) koje su to propisale i u uvjetimakad je to moguÊe.

Kompanijski piloti primjenjuju i procedure s primjenom smanjene snage motora pri polijetanjugdje god je to moguÊe, Ëime se, osim πto se produæuje dugovjeËnost motora, u toj fazi letapostiæe uπteda u potroπnji goriva i emisiji CO2 i do 25 posto. To je znatan uËinak s obzirom na toda se primjenjuje na 95 posto kompanijske mreæe letova.

Operativne procedure za smanjenje buke pri slijetanju, kojima se postiæe znatna uπteda u potroπnjigoriva i znatno smanjenje emisije ugljiËnog dioksida, primjenjuju se u veÊini domaÊih i inozemnihzraËnih luka, odnosno gdje je god to moguÊe.

U pripremi leta se, kombinacijom programa za planiranje leta, koji s obzirom na vremenske prilikeodreuje optimalnu visinu i brzinu leta i Fuel Cost Indexa s cijenama goriva i sata leta, utvrujeoptimalan plan leta glede potroπnje goriva.

ZahvaljujuÊi prednostima moderne tehnologije upravljanja zrakoplovom i letom, piloti mogu dodatnounapreivati koriπtenje resursima, odnosno upravljati potroπnjom goriva i tijekom leta. Piloti CroatiaAirlinesa redovito se koriste tim moguÊnostima usklaivanjem plana leta sa situacijom tijekomleta, radi postizanja uπteda, a i koriπtenjem skraÊenim rutama i procedurama gdje je to moguÊe,Ëime se sustavno smanjuju potroπnja goriva, emisija πtetnih plinova i buka.

Oni takoer redovito pohaaju obuku o upravljanju gorivom u sklopu redovitih godiπnjih osvjeæenjaznanja.

Tijekom 2004. godine uveden je i pripremljen za uporabu Flight Data Monitoring sistem, kojim je,osim ostaloga, omoguÊen i kompanijski nadzor nad intenzitetom buke na svakom letu. Iakokompanija do sada nije zabiljeæila neopravdana prekoraËenja propisanih granica buke, njezin jenadzor nad svim operacijama nuædan zbog sve zahtjevnije regulative i prakse na zaguπenomeuropskom nebu, a i u domaÊem prometu u svjetlu odræivog turizma i ukupnog prometa u Hrvatskoj.

Opasni otpad

Kompanija je definirala osnovne postupke i radne upute o prikupljanju i deponiranju opasnogotpada, odnosno otpada πtetnog za okoliπ. To je rezultat opseænih i dinamiËnih aktivnosti tehniËkihsektora u odræavanju zrakoplova. O tome se brine na dva naËina:

a) Internim Ëuvanjem i prikupljanjem otpada. Postoje specijalni zaπtitni kontejneri za razliËite vrsteopasnog otpada (motorno ulje, gorivo i hidrauliËna tekuÊina, alkalne baterije) te klimatizirani kontejnerza skladiπtenje kemikalija s dvostrukim dnom. Kontejneri su razmjeπteni u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.

b) Trajnim deponiranjem, za πto se brine specijalizirana tvtka, koja ga periodiËno odvozi i pohranjujena zakonom predvien naËin.

Ostalo

Kompanija je organizirala prikupljanje staroga papira u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom, asamo u tehniËkim sektorima, u kojima se troπe velike koliËine papira, reciklira ga se oko 60 posto.

Druπtvena odgovornost u Croatia Airlinesu

Odgovornost prema dræavi i πiroj druπtvenoj zajednici

Croatia Airlines kao nacionalni zraËni prijevoznik ima veÊ i u svojoj misiji definiranu druπtvenuodgovornost povezivanja dræave zraËnim putem, u inozemnom i domaÊem prometu, ali i veliku


ulogu u doprinosu razvoju hrvatskog turizma. Potrebama turistiËke privrede i turistiËkog razvojakompanija se neprekidno prilagoava svojom mreæom direktnih letova na jadranska odrediπta, usuradnji sa svojim zrakoplovnim partnerima i usklaivanjem s drugim oblicima transporta (otoËnitrajektni promet) gdje je god to moguÊe.

U kabini zrakoplova posluæuju se hrvatska hrana i vino, a hrvatske prirodne ljepote, povijesnevrednote i kulturna zbivanja predoËavaju se tijekom leta putnicima Inflight Magazinom ivideosustavom.

Viπe od trideset kompanijskih filmova o ljepotama ekoloπki Ëistih i oËuvanih naπih otoka, podmorja,obale, nacionalnih parkova i ostalih hrvatskih krajeva svaki se dan prikazuje na mreæi kompanijskihletova zrakoplova Airbus. Tu su i filmovi kojima se budi svijest o potrebi zaπtite posebnih i ugroæenihvrsta: film koji promovira projekt dobrih dupina u creskom i loπinjskom akvatoriju, film o lipicancimau akovaËkoj ergeli i film o »igoËu, selu roda.

Takoer se promoviraju i spozoriraju mnogi kulturni dogaaji koji pridonose unapreivanju hrvatskogturizma (DubrovaËke ljetne igre, Splitski festival, Motovunski filmski festival, Histria festival...) teinstitucije (Institut za turizam, Hrvatsko narodno kazaliπte u Zagrebu i Splitu, Teatar u gostima).

Kompanija sponzorira i razliËite πportove, a s Hrvatskim olimpijskim odborom neprekidno surauje.

Od poËetka poslovanja Croatia Airlines daje humanitarnu pomoÊ - omoguÊuje besplatan prijevozteπkim bolesnicima, djeci ili ljudima u velikoj nevolji i sudjeluje u dobrotvornim akcijama (npr.Dobrotvorni dodir Ozane) davanjem besplatnog ili povlaπtenog prijevoza i koriπtenjem uslugamavideosustava i Inflight Magazina. Takoer veÊ niz godina kompanija ne organizira boæiÊne domjenkeza poslovne partnere, nego umjesto toga daruje novac za kupnju medicinskih instrumenata zadjeËje bolnice u Hrvatskoj.

Odgovornost prema zaposlenicima

Croatia Airlines je nastao i u uvjetima pomanjkanja ljudskih resursa i stoga je, razvijajuÊi se ubrzano,usporedo s tehnologijom jaËao i jednako vaæne ljudske potencijale, jer je zrakoplovstvo i kapitalnoi radno intenzivna djelatnost. Kompanija je startala s neπto viπe od stotinu djelatnika, veÊinomoperativnog osoblja i s minimalnim brojem rukovoditelja entuzijasta, te s unajmljenim zrakoplovimastare tehnologije. Tijekom intenzivne faze svog rasta modernizirala se flotom od sedam zrakoplovaA319/320 (i dodatnim unajmljenim letjelicama zbog poveÊanih potreba turistiËkog prometa) te trizrakoplova ATR42, a ljudski potencijal narastao je do optimalne zaposlenosti od 1004 djelatnikau 2004. godini. U cijelom tom razdoblju Croatia Airlines je postao najveÊi poslodavac i najveÊiπkolski centar u zemlji na podruËju zraËnog prijevoza, ali i vaæna hrvatska tvrtka.

Sve je to rezultiralo prosjeËnom mladoπÊu kompanije od 36,5 godina (2004.) te entuzijastiËkimduhom i kreativnom atmosferom, koji su omoguÊili njezin napredak unatoË nadasve teπkimokolnostima razvojnog puta, okruæenju i najveÊoj krizi civilnog zrakoplovstva u povijesti.

Pedeset posto zaposlenika ima visoku i viπu struËnu spremu i isto toliko srednju struËnu spremu,a velik broj njih stjeËe dodatna znanja i specijalistiËke zrakoplovne certifikate.

Najviπe se ulaæe u specijalistiËko osposobljavanje i odræavanje spremnosti letaËko-kabinskogosoblja, poglavito pilota. Svi se obuËavaju po najviπim svjetskim standardima u Lufthansinimπkolskim centrima, jednako kao i inæenjeri i aviomehaniËari, koji se redovito specijaliziraju u LufthansaTechnicu.

RazliËita specijalistiËka zrakoplovna znanja redovito se stjeËu i u πkolskim centrima Meunarodneudruge zraËnih prijevoznika (IATA), a velik dio tih i ostalih znanja, kao i menadæerska, uËe se uinternom πkolskom centru kompanije, koji godiπnje organizira viπe od 100 razliËitih obuka. CroatiaAirlines takoer tradicionalno organizira, ovlaπtenjem IATA-e, πkolovanja i certifikacije za prodajuzrakoplovnih karata i prijevoz robe i za subjekte izvan kompanije (individualce, putniËke agencije,prijevoznike robe, πpediterske organizacije, zraËne luke) na cijelom podruËju Hrvatske i Bosne iHercegovine.


Zbog oko 170 razliËitih vrsta πkolovanja godiπnje koje organizira za svoje djelatnike, interno ieksterno, Croatia Airlines ima vaænu druπtvenu ulogu i odgovornost u zapoπljavanju, izobrazbi iusmjeravanju mladih ljudi u cijeloj Hrvatskoj.

BuduÊi da je kompanija svjesna vaænosti ljudskog potencijala u ostvarivanju svoje misije i za svoje,u suradnji sa zrakoplovnim partnerima, meunarodno poslovanje, posebna se pozornost posveÊujepoπtivanju specifiËnih meunarodnih zrakoplovnih propisa i preporuka te domaÊe pravne i struËneregulative u cjelokupnom poslovanju i posebno u odnosu prema zaposlenicima.

Djelatnici kompanije zapoπljavaju se na neodreeno vrijeme, a na odreeno se uglavnom zapoπljavadio kabinskog osoblja, zbog poveÊanih potreba u ljetnoj sezoni. Kako se oni nakon struËneselekcije potpuno obuËavaju, najbolji se od njih pozivaju u sljedeÊoj ljetnoj sezoni, Ëime im seotvaraju vrata prema stalnom zapoπljavanju, u uvjetima rastuÊeg træiπta.

Uz redovita primanja i ostalo πto im zakonom pripada kompanija daje zaposlenicima i drugevrijedne povlastice:

- plaÊa radnika poveÊava se za svaku godinu navrπenog radnog staæa u visini od 0,5 posto;

- pilotima se osnovna plaÊa poveÊava za daljnjih 1 posto godiπnje za svaku godinu poslijekontinuiranog sedmogodiπnjeg rada u Croatia Airlinesu;

- svim radnicima uplaÊuje dopunsko zdravstveno osiguranje, a osim redovitih sistematskih/periodiËnih pregleda organizira im preko specijalizirane ustanove rjeπavanje tekuÊih zdravstvenihproblema, olakπavanjem dogovaranja pregleda i izbora zdravstvenih ustanova. Time se omoguÊujeprevencija bolesti i smanjuje izbivanje s radnog mjesta;

- svim radnicima uplaÊuje osiguranje od nezgoda na radnome mjestu;

- jubilarne nagrade za vjernost kompaniji,

- boæiÊnicu,

- osigurava prijevoz na posao na razliËite naËine (nadoknadom troπka za koriπtenje javnimprijevozom, organiziranjem kompanijskog prijevoza, omoguÊavanjem koriπtenja kompanijskimprijevozom).

U kompaniji je nadasve snaæna sindikalna aktivnost te su poslodavËevi odnosi s Ëetiri najjaËasindikata - Hrvatskim sindikatom prometnih pilota, Sindikatom inæenjera i tehniËara u zrakoplovstvu,Samostalnim strukovnim sindikatom aviomehaniËara Hrvatske i Sindikatom kabinskog osobljazrakoplova - regulirani kolektivinim ugovorima. Peti, Sindikat prometa i veza, joπ nije zakljuËiotakav ugovor.

Kolektivnim se ugovorima reguliraju sva bitna pitanja odnosa poslodavca i zaposlenika, kao πtosu primanja, radno vrijeme, godiπnji odmori i ostalo πto obje strane smatraju vaænim. Poslodavacsvim sindikatima osigurava prostor, uredski materijal i omoguÊuje koriπtenje komunikacijskimsredstvima za potrebe njihova rada. Rezultat je intenzivna pregovaranja i meusobno prihvaÊenaodredba, unesena u kolektivne ugovore, da Êe se ugovorne strane zalagati i za ova naËela:

- meusobna suradnja na podruËju radnih odnosa;

- socijalno partnerstvo i kolektivno pregovaranje; i

- mirno rjeπavanje sporova.

Od ukupnog broja zaposlenika u kompaniji na kraju 2004.godine 50 posto su bile æene, a zaposlenesu uglavnom na neoperativnim poslovima (raËunovodstvo, financije, obraËun prihoda, pravni,personalni, marketinπki i ini administrativni poslovi) i kao veÊinsko kabinsko osoblje u operativnimposlovima.


U skladu sa zakonskim obvezama i preporukama, kompanija je razvila plan djelovanja za promicanjei uspostavu ravnopravnosti spolova, koji Êe uskoro stupiti na snagu, kao i postupak za primanjei rjeπavanje prituæbi vezanih uz povredu dostojanstva radnika.

Croatia Airlines uveo je EtiËki kodeks i povjerenstvo za praÊenje njegove primjene radi afirmacijemoralnih normi i etiËnog ponaπanja u poslovanju.

Planovi za 2005. godinu.

Usklaivanjem dugoroËnih ciljeva razvoja sustava zaπtite okoliπa, sustava druπtvene odgovornostii ekonomike odræivosti te integriranog trobilanËnog izvjeπÊivanja s postojeÊim svojim praksamakompanija u 2005. godini namjerava poduzeti sljedeÊe korake:

- razviti kompanijske politike navedenih podruËja te u skladu s postojeÊim praksama napravitiinicijalno izvjeπÊe za podruËje zaπtite okoliπa i definirati program druπtvene odgovornosti kompanije;

- napraviti skraÊeno izvjeπÊe o sva tri podruËja aktivnosti s manjim brojem osnovnih ekoloπkih,socijalnih i ekonomskih pokazatelja (The Limited Three-Dimensional Report), kao osnovu za buduÊepotpuno izvjeπÊivanje u skladu s Globalnom inicijativom za izvjeπÊivanje; te

- njegovati postojeÊu praksu i poticati, razvijati i sistematizirati nove inovativne pojedinaËne projekteiz svih dijelova kompanije koji pridonose odræivom razvoju Croatia Airlinesa (daljnji razvoj upravljanjagorivom u dijelu praÊenja potroπnje, uvoenje sustava za pranje kompresora motora CFM56,analiziranje moguÊnosti proËiπÊavanja radnih tekuÊina radi eliminiranja bacanja hidrauliËkih fluidai dr.).

Plan poslovanja 2005.

UnatoË teπkim uvjetima u svjetskom zrakoplovstvu u 2004. godini i konkurenciji na hrvatskomtræiπtu, Croatia Airlines uspjela je prevesti 4 posto putnika viπe nego prethodne godine teostvariti krajnju neto dobit iz poslovanja u visini od 38 mln/kn. Pod pokroviteljstvom Lufthansekao strateπkog partnera, Croatia Airlines postala je 15. prosinca 2004. godine regionalni Ëlannajuglednije svjetske udruge zrakoplovnih prijevoznika ∑ Star Alliance.

I unatoË oËekivanom nastavku globalne krize svjetskog zrakoplovstva, Croatia Airlines slijedompostavljenih træiπnih izazova, ali i oËekivanih prednosti strateπkog udruæivanja u jaku alijansu,planira u poslovnoj 2005. godini nastaviti niz uspjeπnih poslovnih godina rastom prometa iprihoda te zadræati pozitivno poslovanje preko odræavanja razine dostignute operativne dobitii rast krajnje neto dobiti iz poslovanja.

Planske smjernice poslovanja zadræavaju postojeÊa odrediπta uz poveÊanje udjela na træiπtute otvaraju nova odrediπta Lyon i East Midlands (Nottingham) uz zadovoljenje potraænje zacharter letovima na træiπtima Austrije, NjemaËke, Slovenije, Velike Britanije, Irske, ©vedske,Italije, Izraela, Sirije, Tunisa i Norveπke.

Planira se nastavak i aktivna suradnja s tijelima EU i nacionalnim zrakoplovnim vlastima u svimsegmentima poslovanja, ostvarenje visokog stupnja informatiËkoga, informacijskoga itelekomunikacijskog povezivanja, brojni programi suradnje na podruËju tehniËkog odræavanjate nastavak racionalizacije svih podruËja poslovanja, koji je u planskoj 2005. godini rezultiraoplaniranjem smanjenja jediniËnih cijena brojnih varijabilnih troπkova.

Redom letenja za 2005. godinu planira se ukupni godiπnji nalet od 33.104 blok- sati te oko1,681.413 putnika u redovitome i charter prometu, a istodobno se oËekuje ostvarenje prijevozatereta od otprilike 4530 tona.


IZVJE©TAJ UPRAVE

Odgovornost za financijske izvjeπtaje

Sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske (Narodne novine 90./92.), Uprava jeduæna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvjeπtaji u skladus Meunarodnim standardima financijskog izvjeπÊivanja (MSFI), koje je objavio Odbor zameunarodne raËunovodstvene standarde, koji pruæaju istinit i fer pregled stanja u druπtvuCroatia Airlines d.d. (Druπtvo) i Croatia Airlines Grupi (Grupa), kao i njegove rezultate poslovanjaza navedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajuÊeg istraæivanja, Uprava opravdano oËekuje da Êe Druπtvo udogledno vrijeme raspolagati odgovarajuÊim resursima te stoga i dalje prihvaÊa naËelovremenske neograniËenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvjeπtaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvjeπtaja obuhvaÊaju sljedeÊe:

■ odabir i dosljednu primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika

■ davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena

■ postupanje u skladu s vaæeÊim raËunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloæenjesvih materijalno znaËajnih odstupanja u financijskim izvjeπtajima i

■ sastavljanje financijskih izvjeπtaja pod pretpostavkom vremenske neograniËenosti poslovanja.

Uprava je odgovorna za voenje odgovarajuÊih raËunovodstvenih evidencija, koje u svakomtrenutku s opravdanom toËnoπÊu prikazuju financijski poloæaj Druπtva. Takoer, Uprava jeduæna pobrinuti se da financijski izvjeπtaji budu u skladu sa Zakonom o raËunovodstvu (Narodnenovine 90./92.). Osim toga, Uprava je odgovorna za Ëuvanje imovine Druπtva i Grupe, te zapoduzimanje opravdanih koraka za sprjeËavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Za Upravu i u njezino ime:

Ivan MiπetiÊ

Glavni direktor

Croatia Airlines d.d.

Savska 41

10000 Zagreb

Republika Hrvatska

4. oæujka 2005.


IZVJE©TAJ NEOVISNOG REVIZORA

Vlasniku druπtva Croatia Airlines d.d., Zagreb

Obavili smo reviziju priloæenih financijskih izvjeπÊa druπtva Croatia Airlines d.d., Zagreb (Druπtvo)i njegovih ovisnih druπtava (pod zajedniËkim nazivom Grupa) na dan 31. prosinca 2004. godine,koja se sastoji od bilance, raËuna dobitka i gubitka, izvjeπÊa o promjenama glavnice, izvjeπÊao tijeku novca za Druπtvo i Grupu, te povezanih biljeπki pod brojem 1 do 33. FinancijskaizvjeπÊa pripremljena su na osnovi Meunarodnih standarda financijskog izvjeπÊivanja πto ih jeizdao Odbor za Meunarodne raËunovodstvene standarde.

Odgovornosti Uprave i revizora

Kako je izloæeno na prethodnoj stranici, za navedena financijska izvjeπÊa odgovorna je Uprava.Mi smo odgovorni za izraæavanje neovisnog miπljenja o tim financijskim izvjeπÊima na osnoviobavljene revizije.

Temelj za izraæavanje miπljenja

Postupak revizije financijskih izvjeπÊa Druπtva proveden je sukladno Meunarodnim revizijskimstandardima. Navedeni standardi zahtijevaju planiranje i provoenje revizije do razine kojanam je potrebna da bismo prikupili dovoljno dokaza o tome da financijska izvjeπÊa ne sadræematerijalno znaËajne pogreπke u iskazivanju. Revizija obuhvaÊa ispitivanje, primjenom testova,evidencija i raËunovodstvenih podataka koji potkrepljuju iznose i podatke objavljene ufinancijskim izvjeπÊima. Revizija takoer ukljuËuje ocjenjivanje raËunovodstvenih naËela iznaËajnih procjena izvrπne uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvjeπÊa. Vjerujemoda naπa revizija pruæa razumnu osnovu za izraæavanje miπljenja.

Miπljenje

Po naπemu miπljenju financijska izvjeπÊa prikazuju realno i objektivno financijski poloæaj Druπtvai Grupe na dan 31. prosinca 2004. godine, rezultate njihova poslovanja, tijekove novca tepromjene glavnice za godinu tada zavrπenu, a pripremljena su sukladno Meunarodnimstandardima financijskog izvjeπÊivanja koje je izdao Odbor za meunarodne raËunovodstvenestandarde.

Deloitte & Touche

Zagreb, 4. oæujka 2005.


KONSOLIDIRANI RA»UN DOBITI I GUBITAKA CROATIA AIRLINES Grupe i raËun dobiti i gubitaka Druπtvaza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2004.

2004. 2003.

Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa

tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura

Poslovni prihodi 1.329.524 177.383 1.317.579 174.204

Poslovni rashodi (1.224.460) (163.185) (1.185.723) (157.019)

Financijski prihodi 82.362 10.989 89.435 11.825

Financijski rashodi (149.045) (20.067) (204.885) (26.843)

Dobit prije oporezivanja 38.381 5.120 16.406 2.167

Porez na dobit (137) (18) (290) (38)

Neto dobit tekuÊe godine 38.244 5.102 16.116 2.129

2004. 2003.

Croatia Airlines Croatia Airlines


Poslovni prihodi 1.321.977 176.352 1.310.370 173.251

Poslovni rashodi (1.217.891) (162.583) (1.178.352) (156.120)

Financijski prihodi 82.188 10.965 85.357 11.285

Financijski rashodi (148.576) (19.704) (202.241) (26.415)

Dobit prije oporezivanja 37.698 5.030 15.134 2.001

Porez na dobit - - - -

Neto dobit tekuÊe godine 37.698 5.030 15.134 2.001


KONSOLIDIRANA BILANCA CROATIA AIRLINES Grupena dan 31. prosinca 2004.

2004. 2003.

Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa


Aktiva

Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital - - - -

Dugotrajna imovina

Nematerijalna imovina 4.633 616 3.914 522

Materijalna imovina 1.968.130 264.340 2.078.009 278.989

Potraæivanja 83.511 10.886 66.804 8.985

Financijska imovina 5.407 726 5.407 726

2.061.681 276.568 2.154.134 289.222

Kratkotrajna imovina

Zalihe 20.222 2.728 20.754 2.786

Potraæivanja 103.293 13.465 90.182 11.792

Financijska imovina 114.969 14.987 143.349 18.745

Novac i novËana sredstva 21.242 2.769 36.670 4.796

259.726 33.949 290.955 38.119

PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja i

nedospjela naplata prihoda 4.714 614 2.104 275

Ukupna aktiva 2.326.121 311.131 2.447.193 327.616

PasivaKapital i rezerve

DioniËka glavnica 989.975 129.051 949.975 124.230

Premije na emitirane dionice - - - -

Revalorizacijska rezerva 273.772 35.688 298.955 39.095

Rezerve 134.011 17.470 86.201 11.272

TeËajne razlike - 7.789 - 7.572

Preneseni gubici (551.191) (71.852) (566.943) (74.140)

Dobit tekuÊe godine 38.244 5.102 16.116 2.129

884.811 123.248 784.304 110.158

Manjinski interes 10 1 6 1

DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - 202 25

DugoroËne obveze 1.089.298 141.998 1.322.199 172.907

KratkoroËne obveze 289.212 37.700 282.619 36.959

Odgoeno plaÊanje troπkova

i prihodi buduÊeg razdoblja 62.790 8.184 57.863 7.566

Ukupna pasiva 2.326.121 311.131 2.447.193 327.616


BILANCA DRU©TVA CROATIA AIRLINES d.d.na dan 31. prosinca 2004. godine

2004. 2003.

Croatia Airlines Croatia Airlines


Aktiva

Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital - - - -

Dugotrajna imovina

Nematerijalna imovina 4.427 589 3.680 491

Materijalna imovina 1.966.613 263.985 2.076.408 278.780

Potraæivanja 85.930 11.203 66.782 8.982

Financijska imovina 6.617 884 6.532 873

2.063.587 276.661 2.153.402 289.126

Kratkotrajna imovina

Zalihe 20.222 2.728 20.754 2.786

Potraæivanja 100.186 13.060 91.656 11.985

Financijska imovina 115.810 15.097 143.056 18.707

Novac i novËana sredstva 18.382 2.396 33.875 4.430

254.600 33.281 289.341 37.908

PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja

i nedospjela naplata prihoda 4.636 604 2.049 268

Ukupna aktiva 2.322.823 310.546 2.444.792 327.302

Pasiva

Kapital i rezerve

DioniËka glavnica 989.975 129.050 949.975 124.230

Premije na emitirane dionice

Revalorizacijska rezerva 273.772 35.688 298.955 39.095

Rezerve 133.543 17.408 86.194 11.249

TeËajne razlike - 7.635 - 7.592

Preneseni gubici (551.807) (71.932) (566.941) (74.140)

Dobit tekuÊe godine 37.698 5.030 15.134 2.001

883.181 122.879 783.317 110.027

DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - - -

DugoroËne obveze 1.089.298 141.998 1.322.199 172.907

KratkoroËne obveze 287.710 37.505 281.603 36.826

Odgoeno plaÊanje troπkova i prihodi

buduÊeg razdoblja 62.634 8.164 57.673 7.542

Ukupno pasiva 2.322.823 310.546 2.444.792 327.302


BILJE©KE UZ FINANCIJSKE IZVJE©TAJEza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2004.

Saæetak temeljnih raËunovodstvenihpolitika

Financijski izvjeπtaji sastavljeni su u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπÊivanja (MSFI), koje je izdao Odbor za meunarodne raËunovodstvene standarde.

Odreeni iznosi u financijskim izvjeπtajima koji su izdani za prethodnu godinu reklasificirani sukako bi bili u skladu s prikazom na dan 31. prosinca 2004. godine.

Financijski izvjeπtaji sastavljeni su primjenom naËela povijesnog troπka, izuzevπi zrakoplova irezervnih motora koji su iskazani u okviru dugotrajne materijalne imovine u revaloriziranimiznosima. Slijedi prikaz osnovnih usvojenih raËunovodstvenih politika.

Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje robe priznaju se umanjeni za poreze na dodanu vrijednost i diskonte nakonisporuke robe i prijenosa rizika i koristi koji proizlaze iz vlasniπtva nad robom.

a) Prihodi od prodaje putniËkih karata

Prihodi od prodaje putniËkih karata knjiæe se kao prihod u razdoblju obavljanja usluge prijevoza.Vrijednost neiskoriπtenih karata ukljuËena je u kratkoroËne obveze do datuma valjanosti karata,nakon Ëega se knjiæi u prihode.

b) Nagradni program Frequent Flyer

Druπtvo provodi nagradni program Frequent Flyer, kojim se Ëlanovi nagrauju na temeljuprijeenih milja. Druπtvo ne knjiæi rezerviranja za marginalne troπkove ostvarenih milja jer smatra,na temelju iskustva, da su oni nematerijalni.

Prihodi od kamata

Prihodi od kamata priznaju se po naËelu obraËunanih kamata na temelju podmirenja glavnicenakon dospijeÊa i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni.

Najmovi

Najmovi se svrstavaju kao financijski najmovi kad se god veÊim dijelom svi rizici i nagradepovezani s vlasniπtvom nad sredstvom prenose na zajmoprimca tijekom trajanja najma. Svidrugi najmovi svrstani su u poslovne najmove.

a) Grupa kao najmodavac

Prihodi od poslovnog najma priznaju se ravnomjerno tijekom trajanja najma.

b) Grupa kao najmoprimac

Imovina koja je predmetom financijskog najma priznaje se kao imovina Grupe po fer vrijednostina datum stjecanja ili, ako je niæe, po sadaπnjoj vrijednosti minimalnih plaÊanja najma.OdgovarajuÊa obveza prema najmodavcu iskazuje se u bilanci kao obveza za financijski najam.Najamnine se rasporeuju izmeu financijskih troπkova i umanjenja obveza za najam kako bise ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obveze. Financijski troπkovi izravnoterete raËun dobiti i gubitka, osim ako se ne mogu izravno pripisati kvalificiranoj imovini, ukojem sluËaju se kapitaliziraju u skladu s opÊom politikom Grupe vezanom uz troπkove posudbe(v. u nastavku).

Najamnine koje se plaÊaju u sklopu poslovnih najmova terete raËun dobiti i gubitka ravnomjernotijekom trajanja najma.


Strane valute

Transakcije u stranim valutama, izuzevπi kako je opisano u poglavlju Financijski izvjeπtaji ueurima, preraËunavaju se po teËajevima koji su vaæeÊi na datum transakcije. Na datum bilance,monetarna sredstva i obveze izraæeni u stranoj valuti ponovno se preraËunavaju u domaÊuvalutu po teËaju vaæeÊem na taj datum. Nemonetarna sredstva i obveze iskazani po fervrijednosti i u stranoj valuti preraËunavaju se u kune na datum procjene fer vrijednosti. Dobicii gubici nastali preraËunavanjem ukljuËuju se u neto dobit, odnosno gubitak razdoblja, izuzevπiteËajnih razlika proizaπlih iz nemonetarnih sredstava i obveza kod kojih se promjene fer vrijednostipriznaju izravno u glavnicu.

Troπkovi posudbe

Troπkovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili izradi kvalificiranogsredstva, a to je sredstvo koje nuæno zahtijeva znaËajno vrijeme da bi bilo spremno za svojunamjeravanu uporabu ili prodaju, dodaju se troπku navedenog sredstva sve dok sredstvoveÊim dijelom nije spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju. Prihodi od ulaganjazaraeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava tijekom njihovoga troπenja zakvalificirano sredstvo oduzimaju se od troπkova posudbe koji se mogu kapitalizirati.

Svi drugi troπkovi posudbe priznaju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojemu su nastali.

Dræavne potpore

Dræavne potpore za naknadu troπkova razvoja priznaju se kao prihod tijekom razdoblja koje jepotrebno da bi se mogle upariti s povezanim troπkovima i odbijaju se prilikom izvjeπtavanjapovezanog troπka.

Sukladno propisima, Druπtvo odobrava popuste putnicima, a razliku do pune cijene Druπtvusubvencioniraju nadleæna dræavna tijela radi promicanja turizma. Poslovne se transakcijeevidentiraju u korist prihoda u trenutku nastanka.

Dræavne potpore u obliku izravne financijske podrπke Druπtvu bez ikakvih dodatnih povezanihtroπkova priznaju se u raËunu dobiti i gubitka za razdoblje u kojemu su primljene.

Oporezivanje

Troπak poreza na dobit predstavlja zbirni iznos tekuÊe porezne obveze i odgoenih poreza.

TekuÊa porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje seod neto dobiti razdoblja iskazanoj u raËunu dobiti i gubitka, jer ne ukljuËuje stavke prihoda irashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisuoporezive ni odbitne. TekuÊa porezna obveza Ëlanica Grupe izraËunava se primjenom poreznihstopa koje su na snazi, odnosno vaæeÊe na datum bilance.

Odgoeni porez jest iznos za koji se oËekuje da Êe biti plativ, odnosno povrativ na temeljurazlike izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvjeπtajima ipripadajuÊe porezne osnovice kojom se koristi za izraËunavanje oporezive dobiti i obraËunavase metodom bilanËne obveze. Odgoene porezne obveze opÊenito se priznaju za sve oporeziveprivremene razlike, a odgoena porezna imovina priznaje se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatnoda Êe biti raspoloæiva oporeziva dobit na temelju koje je moguÊe iskoristiti privremene razlikeπto se odbijaju.

Dugotrajna materijalna imovina

Dugotrajna imovina, osim zrakoplova i rezervnih motora, knjiæi se po troπku umanjenom zaispravak vrijednosti i eventualne priznate gubitke od umanjenja vrijednosti.

Izdaci nastali zamjenom veÊih dijelova materijalne imovine radi poveÊanja proizvodnogkapaciteta ili znatnog produæenja njezina vijeka koriπtenja kapitaliziraju se.


Dio nabavne vrijednosti zrakoplova Airbus odnosi se na izdatke za redovite preglede zrakoplova.Ovako dobiveni iznosi amortiziraju se u razdoblju od trenutka kupnje zrakoplova do trenutkanastupa pregleda zrakoplova. Troπkovi buduÊih redovitih pregleda kapitalizirat Êe se u trenutkunastanka troπka i amortizirati tijekom razdoblja do sljedeÊeg istovrsnog pregleda.

RotirajuÊi rezervni dijelovi, koji se odnose na odreene tipove zrakoplova, amortiziraju sesukladno njihovu procijenjenom vijeku trajanja.

Pri nabavi odreenih zrakoplova i motora Druπtvo je dobilo odreene koncesije. Ovisno oprirodi koncesija, za njihov iznos smanjena je nabavna vrijednost zrakoplova ili su prihodiodgoeni i knjiæeni u korist raËuna dobitka i gubitka proporcionalno vijeku operativnog trajanjazrakoplova.

U troπak nabave zrakoplova ukljuËena je preostala vrijednost za svaku vrstu zrakoplova.Amortizacija se obraËunava pravocrtnom metodom poËevπi od prvog dana sljedeÊeg mjesecau kojemu je materijalno sredstvo stavljeno u uporabu. Stvari i oprema evidentiraju se kaomaterijalna odnosno nematerijalna imovina ako im je vijek uporabe dulji od jedne godine, apojedinaËna nabavna cijena veÊa od tisuÊu kuna. Pogonski i poslovni inventar vode se kaoimovina bez obzira na njihovu nabavnu vrijednost.

Druπtvo je angaæiralo Hrvatsko druπtvo profesionalnih procjenitelja koje je na dan 31. prosinca2001. godine obavilo struËnu i neovisnu procjenu vrijednosti zrakoplova i rezervnih motoraprimjenom træiπne metode. UËinci procjene vrijednosti knjiæe se u korist, odnosno na teretrevalorizacijskih priËuva.

Sadaπnja vrijednost rashodovane, prodane ili na drugi naËin otuene materijalne i nematerijalneimovine iskazuje se u sklopu ostalih troπkova, a vrijednost postignuta prilikom prodaje knjiæi seneposredno u korist ostalih prihoda.

Troπkovi zrakoplova ATR 42 amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom razdoblja od 20godina, bez ostatka vrijednosti. Zrakoplovi tipa Airbus amortiziraju se pravocrtno tijekomrazdoblja od 20 godina (osim rabljenog zrakoplova Airbus 320, koji se amortizira tijekomrazdoblja od 12 godina) nakon ispravka procijenjenog ostatka vrijednosti. Vrijednost 12-godiπnjeg pregleda po stopi od 8,33 posto (2003. godine: 11,11 posto), a 6-godiπnjeg pregledapo stopi od 16,67 posto (2003. godine: 20 posto).

Rezervni dijelovi zrakoplova tipa Airbus i ATR 42 iskazuju se po troπku i amortiziraju tijekomoËekivanog vijeka uporabe zrakoplova kojemu pripadaju (20 godina). Oprema za zemaljskeusluge (GSE) i alati iskazani su po nabavnoj vrijednosti i amortiziraju se tijekom 16,6 godina.

Zgrade se amortiziraju tijekom vijeka uporabe koji je procijenjen na 40 godina, a vijek uporabeostale imovine procijenjen je na 4 ∑ 10 godina.

Dugotrajna nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina obuhvaÊa software i poËetno se knjiæi po troπku nabave te amortizirapravocrtno tijekom procijenjenoga korisnog vijeka u trajanju od pet godina.

Ulaganja u povezana i ovisna druπtva

Povezana druπtva jesu druπtva u kojima Druπtvo ima kontrolu. Kontrola se ostvaruje ako Druπtvoima moÊ upravljanja financijskim i poslovnim politikama druπtva u kojemu ima svoj udio kakobi ostvarilo koristi iz aktivnosti druπtva. Ovisno druπtvo jest druπtvo u kojemu Druπtvo imaznaËajan utjecaj, ali ne i kontrolu, sudjelovanjem u donoπenju odluka o financijskim i poslovnimpolitikama ovisnog druπtva.

Rezultati poslovanja, imovina i obveze povezanih i ovisnih druπtava u ovim su financijskimizvjeπtajima iskazani metodom troπka ulaganja.


Zalihe

Zalihe su iskazane po troπku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome πto je niæe. TroπakobuhvaÊa izravno utroπeni materijal i troπkove izravnog rada, kao i neizravne troπkove koji sunastali dovoenjem zaliha na njihovu sadaπnju lokaciju i u sadaπnje stanje. Utroπak navedenihzaliha evidentira se po metodi prosjeËnih ponderiranih cijena. Neto ostvariva vrijednostprocijenjena je prodajna cijena umanjena za sve procijenjene troπkove dovrπenja i troπkovemarketinga, prodaje i distribucije.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci Grupe kad Grupa postane stranaugovornih odredbi financijskog instrumenta.

a) Potraæivanja od kupaca

Potraæivanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu usklaenom za procijenjenenenadoknadive iznose.

b) Novac i novËana sredstva

U svrhu izvjeπtaja o tijeku novca, novac i novËani ekvivalenti obuhvaÊaju novËana sredstva ubankama i u blagajni.

c) Ulaganja raspoloæiva za prodaju

Financijska imovina raspoloæiva za prodaju priznaje se na datum trgovanja i poËetno iskazujepo troπku, koji ukljuËuje troπkove transakcije. Rezultati, imovina i obveze na temelju financijskeimovine raspoloæive za prodaju iskazani su po metodi troπka ulaganja. RaËun dobiti i gubitkaodraæava prihode od ulaganja nakon datuma njegova stjecanja samo u visini primanja ulagaËaod raspodjele akumulirane neto dobiti druπtva u koje je ulagao. Fer vrijednost ulaganjaraspoloæivih za prodaju ne utvruje se zato πto je iznos ulaganja nematerijalan.

d) Zajmovi i potraæivanja

Zajmovi i potraæivanja koje je kreirala Grupa iskazani su po amortiziranom troπku umanjenomza iznos rezerviranja za eventualno umanjenje vrijednosti. Povezana vrijednosna usklaenjapriznaju se u raËunu dobiti i gubitka. Fer vrijednost zajmova i potraæivanja koje je kreiralaGrupa pribliæna je njihovim knjigovodstvenim iznosima zbog njihove kratkoroËne prirode, te jestoga Uprava uvjerena da su knjigovodstveni iznosi zajmova i potraæivanja koje je kreiralaGrupa pribliæni njihovim fer vrijednostima.

e) DugoroËni krediti

Primljeni dugoroËni krediti knjiæe se u visini primljenih iznosa, umanjenih za troπkove izravnogodobrenja. Financijski troπkovi knjiæe se po obraËunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenomiznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojemu su nastali.

f) Obveze prema dobavljaËima

Obveze prema dobavljaËima iskazane su u nominalnom iznosu.

Zaπtitna rezerva i rezerva nastala preraËunavanjem

Krediti i financijski najmovi za kupnju zrakoplova denominirani su u stranim valutama, te jeDruπtvo izloæeno riziku promjene valutnih teËajeva. Druπtvo je svoje devizne prihode procijeniloi utvrdilo da su oni izrazito uËinkovita zaπtita novËanog tijeka po osnovi otplate glavnice ikamata u stranoj valuti. Sukladno navedenome, Druπtvo nerealiziranu dobit i gubitke proizaπleiz preraËunavanja namjenskih zaduæenja u stranoj valuti iskazuje kao zasebnu komponentuglavnice. Uprava prati uËinkovitost zaπtite redovito tijekom cijelog razdoblja.


Financijski izvjeπtaji izraæeniu eurima

Hrvatski zakon dopuπta objavljivanje temeljnih financijskih izvjeπÊa jedino u kunama. Zboguvoenja eura veÊina europskih zrakoplovnih kompanija izvjeπÊuje u eurima, pa je tako u2003. godini Uprava Druπtva donijela odluku o promjeni druge izvjeπtajne valute iz ameriËkogdolara u euro, te su zbog toga navedeni Bilance, RaËuni dobiti i gubitka, Izvjeπtaji o stanju ipromjenama na kapitalu, te Izvjeπtaji o novËanim tijekovima iskazani u eurima. PreraËunavanjeu eure obavljeno je u skladu s relevantnim raËunovodstvenim politikama.

Za izradu priloæenih financijskih izvjeπtaja na dan 31. prosinca 2004. i 2003. godine, Grupa jerabila kunu kao osnovnu jedinicu iskazivanja poslovnih dogaaja. Sukladno navedenome,financijski izvjeπtaji na dan 31. prosinca 2004. i 2003. godine iskazani su u kunama i preraËunatiu eure na sljedeÊi naËin:

VaæeÊim teËajem na kraju poslovne godine koristilo se za sve pozicije monetarne aktive ipasive.

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina s pripadajuÊom amortizacijom te zalihe iskazanisu kako slijedi:

-imovina, zalihe: po povijesnom troπku nabave, preraËunatom u eure po teËaju na dan kupnje

-amortizacija: obraËunana na osnovicu utvrenu na prethodno opisan naËin, primjenomnavedenih amortizacijskih stopa

ProsjeËni godiπnji teËaj upotrebljen je za pozicije RaËuna dobitka i gubitka.

TeËajne razlike nastale preraËunavanjem evidentirane su na teret, odnosno u korist kapitala ufinancijskim izvjeπtajima iskazanima u eurima.

Odobrenje financijskih izvjeπtaja

Financijske izvjeπtaje prihvatila je Uprava Druπtva i odobrila njihovo izdavanje 4. oæujka 2005.godine.

Potpisali u ime Druπtva 4. oæujka 2005. godine:

Ivan MiπetiÊ Damir ©prem

Glavni direktor PomoÊnik glavnog direktora za financije

42 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2004

Don

DneprDnestr

Po

Loire

Sukho

na

Volga

Rhô

ne

Donau

Duero

Seine

Pripyat

Des

na

Prut

Crete

BALEARIC IS.

Corsica

Sicilia

SHETLAND IS.

HEBRIDES

Sardinia

ORKNEY IS.

S RE

DO

ZE

MN

OM

O R E

SJEVERNO

MORESkagerra

k

B L A C K S E A

BA

L

TI »

KO

MO

RE

C R N O M O R E

BA

LT

IC

SE

A

NORTH

SEA

T O R O S D A GL AR I

L.Ladoga

AT

L A S

CAR

PA

THIA

NS

A

LP

S

58o

40o32o24o16o8o8o16o

50o

42o

34o

0o

Ankara

0 500 Miles

0 500 1000 Km

BERLIN

GOTHENBURG

OSIJEK

Madrid

Algiers

LONDON

Dublin

Athens

TunisNicosia

Jerusalem

Beirut

Tripoli

Bucharest

AMSTERDAM

Riga

Vilnius

Tallinn

WARSAW

Moscow

Minsk

Kiev

ChisinauBudapest

Belgrade

ROME

Tirana

Oslo Stockholm

Helsinki

Belfast

Cardiff

Edinburgh

St.-Petersburg

BilbaoSevastopol’

Odessa

Izmir

Barcelona

DUSSELDORF

SPLIT

DUBROVNIKBRA»

BRUSSELS

Bratislava

Mostar

SKOPJE

Stuttgart

PARIS

Ljubljana

PULARIJEKA

ZADAR

FRANKFURT

MUNICH

ZURICH

TEL AVIV

GLASGOW

MANCHESTER

HAMBURG

SARAJEVO

Sofia

ISTANBUL

MILAN

MALTESE IS.M

E DI T E R R A N E A N S E A

Copenhagen

VIENNA

ZAGREB

PRAGUE

NOTTINGHAM

LYON

43 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2004

Partnerstva

Croatia Airlines od 15. prosinca 2004. godine regionalni je Ëlan Star Alliancea, najuglednijezrakoplovne udruge na svijetu. Toga je dana poËeo vrijediti ugovor potpisan 18. studenoga2004. u Frankfurtu o pridruæivanju hrvatske zrakoplovne tvrtke u Regional Membership StarAlliancea.

Prvi let Croatia Airlinesa kao regionalnog Ëlana Star Alliancea bio je na redovitoj domaÊoj linijiPula ∑ Zadar ∑ Zagreb, a prvi meunarodni let iz Skoplja u Zagreb.

Svi zrakoplovi u floti Croatia Airlinesa obiljeæeni su oznakama ove ugledne meunarodne udrugeavioprijevoznika, a zrakoplov Airbus 320, koji je u travnju 2005. godine unajmljen na tri godinei krπten imenom grada ©ibenika, obojen je u boje Star Alliancea.

»lanstvom Croatia Airlinesa u Star Allianceu putnici dobivaju uslugu visoke kvalitete i sukladnustandardima ostalih Ëlanica. Nudi im se viπe odrediπta, povoljnije cijene u cjelokupnoj mreæiodrediπta Star Alliancea, zajedniËki Star Alliance terminali, pojednostavljena je proceduraregistracije (check-ina), skupljanje nagradnih milja frequent flyer programa moguÊe je na letovimabilo koje Ëlanice Star Alliancea kao i mnoge druge pogodnosti.

Udruga Star Alliance osnovana je 1997. godine kao prva istinski globalna zrakoplovna udrugakoja putnicima omoguÊuje pristup odrediπtima u cijelom svijetu i udobna putovanja. »laniceudruge su Air Canada, Air New Zealand, ANA, Asiana Airlines, Austrian, bmi, LOT PolishAirlines, Lufthansa, Scandinavian Airlines, Singapore Airlines, Spanair, Thai Airways International,TAP Portugal, United, US Airways i VARIG Brazilian Airlines. Osim Croatia Airlinesa, regionalnije Ëlan Star Alliancea i slovenski avioprijevoznik Adria Airways, a od prije finski Blue1. PrijevozniciËlanovi udruge nude viπe od 14.000 dnevnih letova opsluæujuÊi 795 odrediπta u 139 zemalja.»lanice Star Alliancea

Code - Share partneri


DIREKCIJA I MARKETING

Savska 41,

10000 Zagreb

Tel. (+385-1) 61-60-066

Fax (+385-1) 61-76-845

E-mail: [email protected]

PUTNI»KA PRODAJA

BerislaviÊeva 2,

10000 Zagreb

Fax (+385-1) 61-60-270


ROBNA PRODAJA

Tel. (+385-1) 61-64-573

Fax (+385-1) 61-64-575


POSLOVNICE

AMSTERDAM

WTC, Tower B, Level 4,

Schiphol Boulevard 207,

1118 BH Luchthaven

Tel. (+31-20) 31-64-280

Fax (+31-20) 31-64-281

BE»

WTC Vienna Airport

1.OG. Zimmer Nr. 134/135

A-1300 Flughafen Wien

Tel. (+43-1) 7007-361-63

Fax (+43-1) 7007-361-64

A-1300 Flughafen Wien/ZraËna luka

Terminal 1, BW 153

Tel. (+43-1) 7007-359-62

Fax (+43-1) 7007-359-63

BRUXELLES

1930 Zaventem/ZraËna luka

Box 31

Tel. (+32-2) 753-5133,

(+32-2) 753-5132

Fax (+32-2) 753-5130

DUBROVNIK

Brsalje 9

20000 Dubrovnik

Tel. (+385-20) 41-37-76,

41-37-77

Fax (+385-20) 41-39-93

ZraËna luka

Tel. (+385-20) 77-32-24

Fel. (+385-20) 77-22-66

FRANKFURT c/o Croatia Airlines

Schillerstrasse 42-44,

60313 Frankfurt

Tel. (+49-69) 92-00-520

Fax (+49-69) 92-00-52-51

LONDON

2 The Lanchesters,

162-164 Fulham Palace Road,

London, W6 9ER

Tel. (+44-208) 56-30-022

Fax (+44-208) 56-32-615

ZraËna luka/Airport Heathrow,

Terminal 2,

Ground Floor

Tel. (+44-208) 74-54-683,

74-54-937

Fax (+44-208) 75-47-377

MÜNCHEN

ZraËna luka/Flughafen

Franz Josef-Strauss,

Terminal 2,

Vervaltungsgebäude Nord

Büro B. 4.1322,

Terminal Str. Nord 1

85356 München

Tel. (+49-89) 9759-2730/731

Fax (+49-89) 9759-2736

PARIZ

9, Rue du Faubourg St. Honoré,

75008 Paris

Tel. (+33-1) 4265-3001

Fax (+33-1) 4266-4327

PULA

Ulica Carrarina 8,

52100 Pula

Tel. (+385-52) 21-89-09,

21-89-43

Fax (+385-52) 21-19-98

RIJEKA

JelaËiÊev trg br. 5,

51000 Rijeka

Tel. (+385-51) 33-02-07,

33-67-57

Fax (+385-51) 33-59-31

RIM

Viale Shakespeare 47/1

Tel. (+39-06) 5421-0021

Fax (+39-06) 5923-792

ZraËna luka/Aeroporto Fiumicino

Palazzino EPUA

Tel. (+39-06) 6501-2057

Fax (+39-06) 6501-2056

SARAJEVO

KranjËeviÊeva ulica 4/1

71000 Sarajevo

Tel. (+387-33) 66-61-23

Fax (+387-33) 258-600

SKOPLJE

Ul. Dame Gruev 3,

1000 Skopje

Tel. (+389-2) 311-58-58,

323-89-40

Fax (+389-2) 311-42-03

ZraËna luka/Airport

Tel. (+389-2) 2561-850

SPLIT

Obala hrv. nar. preporoda 9,

21000 Split

Tel. (+385-21) 36-29-97,

36-20-55

Fax (+385-21) 36-25-67

ZraËna luka, Airport

Tel. (+385-21) 20-33-05,

89-52-98

Fax (+385-21) 89-52-97

ZADAR

Poljana Natka Nodila 7,

23000 Zadar

Tel. (+385-23) 250-101

Fax (+385-23) 250-109

ZraËna luka, Airport

Tel. (+385-23) 312-930,

Fax (+385-23) 312-926

ZAGREB

Zrinjevac 17,

10000 Zagreb

Tel. (+385-1) 481-96-33

Fax (+385-1) 481-96-32

ZraËna luka, Airport Zagreb

Tel. (+385-1) 61-64-581/582

Fax (+385-1) 61-64-585

ZÜRICH

Limmatquai 138,

8001 Zürich

Tel. (+41-1) 26-10-840

Fax (+41-1) 26-10-883

ZraËna luka/Flughafen

Terminal B

Tel. (+41-1) 81-65-070

SAD

Networld

INC./CROATIA AMERICA (GSA)

Toll free (888) Go-Croatia (462-7628)

300 Lanidex Plaza,

PARSIPPANY NJ 07054

Tel. (+1-973) 88-43-401

Fax (+1-973) 42-83-929

Toll free 888-462-7628

AUSTRALIJA

SKY AIR SERVICES (GSA)

7/24 Albert Road,

STH. MELBOURNE

Vic. 3205

Tel. (+61-3) 9699-9355

Fax (+61-3) 9699-9388

NOVI ZELAND

CROATIA TIMES TRAVEL Ltd. (GSA)

131 Lincoln Road,

HENDERSON, AUCKLAND

Tel. (+64-9) 83-87-700

Fax (+64-9) 83-87-722

JAPAN

DARUMA CORPORATION (GSA)

106 Liberty Hill 3,

3-30-5 YAKUMO,

MEGURO-KU TOKYO 152

Tel. (+81-3) 5701-5651

Fax (+81-3) 5701-5652

(GSA = Glavni prodajni zastupnik)

Odrediπta

u redovnom

prometu

DomaÊi promet

BraË

Dubrovnik

Osijek

Pula

Rijeka

Split

Zadar

Zagreb

Meunarodni promet

Amsterdam

BeË

Bruxelles

Düsseldorf

Frankfurt

Istanbul

London

Manchester

München

Pariz

Prag

Rim

Sarajevo

Skoplje

Tel Aviv

Varπava

Zürich

PRODAJNI ZASTUPNICI

EUROPA

ATENA

UNION AIR Ltd. (GSA)

5 Syngrou Ave,

11743 Athens

Tel. (+30-210) 924-88-35

924-88-36

Fax (+30-210) 924-13-91

ISTANBUL

INTER RUT (GSA),

80280 Zincirlikuyu,

Istanbul

Buyukdere Caddesi No: 122

Ozbezen is Mrk. C Bik K. 10/3

Tel. (+90-212) 212-83-64

Fax (+90-212) 356-28-37

PRAG

Blue Sky travel s. r. o. (GSA)

Betlémské námestí 6

11000 Praha 1

Tel. (+420-2) 2222-2235

Fax (+420-2) 2222-0237

JUÆNOAFRI»KA REPUBLIKA

TOP HOLIDAYS&TRAVEL

Block C Momentum Office Park

Cnr. Brooklyn Circle & Fehrsen Str.,

Brooklyn

Pretoria 0181

Tel. (+27-12) 346-6869

Fax (+27-12) 346-8292

P.O. Box 36820

Menlo Park,

Pretoria 0102

BLISKI ISTOK/IZRAEL

BIAF AVIATION SERVICES LTD (GSA)

1 Ben Yehuda St. Migdalar

Tel Aviv 63802

Tel. (+972 3) 516-7181, 516-7140

Fax (+972 3) 516-7174

korice kom-2004 - Croatia Airlines · 2005. 8. 25. · opis 2004. 1991. index 04/91. stopa rasta...

Documents

Transcript of korice kom-2004 - Croatia Airlines · 2005. 8. 25. · opis 2004. 1991. index 04/91. stopa rasta...