ZBIRKA PROPISAkoji se odnose na

Ustavni sud Crne Gore

Organization for Security andCo-operation in EuropeMission to Montenegro

ZBIRKA PROPISAkoji se odnose na

Ustavni sud Crne Gore

Podgorica, 2017. godine

3

Sadržaj

Ustav Crne Gore 6

Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore 49

Poslovnik Ustavnog suda Crne Gore 77

Sadr

žaj

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

4

5

Polazeći od:odluke građana Crne Gore da žive u nezavisnoj i suverenoj državi Crnoj

Gori, donesenoj na referendumu od 21. maja 2006. godine;opredjeljenja građana Crne Gore da žive u državi u kojoj su osnovne

vrijednosti: sloboda, mir, tolerancija, poštovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava;

odlučnosti da smo kao slobodni i ravnopravni građani, pripadnici na­roda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privrženi demokratskoj i građanskoj Crnoj Gori;

uvjerenja da je država odgovorna za očuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih područja i uspostavljanja socijalne pravde;

privrženosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i državama i evropskim i evroatlantskim integracijama,

Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore, na trećoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine, donosi

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

6

Ustav Crne Gore1

DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE

DržavaČlan 1

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde,

zasnovana na vladavini prava.

SuverenostČlan 2

Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih pre­

dstavnika.Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno

izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom.

Državna teritorijaČlan 3

Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuđiva.

Državni simboliČlan 4

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima.Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.Himna Crne Gore je “Oj svijetla majska zoro”.

1 Ustav je objavljen u “Službenom listu CG”, br. 1/2007 od 25. oktobar 2007. godine. Vidi: Amandmane I do XVI ­ 38/2013­1.

Ust

av C

rne

Gor

e7

Glavni grad i PrijestonicaČlan 5

Glavni grad Crne Gore je Podgorica.Prijestonica Crne Gore je Cetinje.

Ljudska prava i slobodeČlan 6

Crna Gora jemči i štiti prava i slobode.Prava i slobode su nepovredivi.Svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih.

Zabrana izazivanja mržnje Član 7

Zabranjeno je izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu.

Zabrana diskriminacije Član 8

Zabranjena je svaka neposredna ili posredna disk riminacija, po bilo kom osnovu.

Neće se smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u neje­dnakom položaju.

Posebne mjere se mogu primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete.

Pravni poredak Član 9

Potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni su dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Granice sloboda Član 10

U Crnoj Gori slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno.Svako je obavezan da se pridržava Ustava i zakona.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

8

Podjela vlasti Član 11

Vlast je uređena po načelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku.Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast vrši Vlada, a sudsku sud.Vlast je ograničena Ustavom i zakonom.Odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore.Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.Vojska i bezbjednosne službe su pod demokratskom i civilnom kontrolom.

Crnogorsko državljanstvo Član 12

U Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo.Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana.Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izručen drugoj državi,

osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore.

Jezik i pismoČlan 13

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik.Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

Odvojenost vjerskih zajednica od države Član 14

Vjerske zajednice odvojene su od države. Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda

i vjerskih poslova.

Odnos sa drugim državama i međunarodnim organizacijama

Član 15Crna Gora, na principima i pravilima međunarodnog prava, sarađuje

i razvija prijateljske odnose sa drugim državama, regionalnim i međuna­rodnim organizacijama.

Crna Gora može stupati u međunarodne organizacije.Skupština odlučuje o načinu pristupanja Evropskoj Uniji.Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi

nezavisnost i puni međunarodni subjektivitet.

Ust

av C

rne

Gor

e9

Zakonodavstvo Član 16

Zakonom se, u skladu sa Ustavom, uređuju:1) način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za

njihovo ostvarivanje;2) način ostvarivanja posebnih manjinskih prava;3) način osnivanja, organizacija i nadležnost organa vlasti i postupak

pred tim organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;4) sistem lokalne samouprave;5) druga pitanja od interesa za Crnu Goru.

DIO DRUGI LjUDSKA PRAVA I SLOBODE

1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Osnov i jednakost Član 17

Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrđenih međuna­rodnih sporazuma.

Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo.

Rodna ravnopravnost Član 18

Država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti.

Zaštita Član 19

Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda.

Pravni lijek Član 20

Svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

10

Pravna pomoć Član 21

Svako ima pravo na pravnu pomoć.Pravnu pomoć pruža advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija,

i druge službe.Pravna pomoć može biti besplatna, u skladu sa zakonom.

Pravo na lokalnu samoupravu Član 22

Jemči se pravo na lokalnu samoupravu.

Životna sredina Član 23

Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu.Svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju

životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava.

Svako je, a posebno država, obavezan da čuva i unapređuje životnu sredinu.

Ograničenje ljudskih prava i sloboda Član 24

Zajemčena ljudska prava i slobode mogu se ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvore­nom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno.

Ograničenja se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih radi kojih su propisana.

Privremeno ograničenje prava i sloboda Član 25

Za vrijeme proglašenog ratnog ili vanrednog stanja može se ograničiti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to ne­ophodno.

Ograničenje se ne smije činiti po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etničkog ili društvenog porijekla, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili bilo kakvog drugog ličnog svojstva.

Ne mogu se ograničiti prava na: život; pravni lijek i pravnu pomoć; dostojanstvo i poštovanje ličnosti; pravično i javno suđenje i načelo zako­

Ust

av C

rne

Gor

e11

nitosti; pretpostavku nevinosti; odbranu; naknadu štete za nezakonito ili neosnovano lišenje slobode i neosnovanu osudu; slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; zaključenje braka.

Ne mogu se ukidati zabrane: izazivanja ili podsticanja mržnje ili netr­peljivosti; diskriminacije; ponovnog suđenja i osude za isto krivično djelo; nasilne asimilacije.

Mjere ograničenja mogu važiti najduže dok traje ratno ili vanredno stanje.

2. LIČNA PRAVA I SLOBODE

Zabrana smrtne kazne Član 26

U Crnoj Gori zabranjena je smrtna kazna.

Biomedicina Član 27

Jamči se pravo čovjeka i dostojanstvo ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine.

Zabranjena je svaka intervencija usmjerena na stvaranje ljudskog bića koje je genetski identično sa drugim ljudskim bićem, živim ili mrtvim.

Zabranjeno je na ljudskom biću, bez njegove dozvole, vršiti medicinske i druge oglede.

Dostojanstvo i nepovredivost ličnosti Član 28

Jemči se dostojanstvo i sigurnost čovjeka.Jemči se nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove

privatnosti i ličnih prava.Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem

postupanju.Niko se ne smije držati u ropstvu ili ropskom položaju.

Lišenje slobode Član 29

Svako ima pravo na ličnu slobodu.Lišavanje slobode dopušteno je samo iz razloga i u postupku koji je

predviđen zakonom.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

12

Lice lišeno slobode mora odmah biti obaviješteno na svom jeziku ili jeziku koji razumije o razlozima lišenja slobode.

Lice lišeno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije dužno ništa da izjavi.

Na zahtjev lica lišenog slobode, organ je dužan da o lišenju slobode odmah obavijesti lice koje lišeni slobode sam odredi.

Lice lišeno slobode ima pravo da njegovom saslušanju prisustvuje bra­nilac koga izabere.

Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.

Pritvor Član 30

Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.

Pritvorenom licu mora se uručiti obrazloženo rješenje u času pritvaranja ili najkasnije u roku od 24 časa od pritvaranja.

Protiv rješenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlučuje u roku od 48 časova.

Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme.Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od

dana pritvaranja, a odlukom višeg suda, može se produžiti za još tri mjeseca.Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta

na slobodu.Pritvor maloljetnika ne može trajati duže od 60 dana.

Poštovanje ličnosti Član 31

Jemči se poštovanje ljudske ličnosti i dostojanstva u krivičnom ili drugom postupku, u slučaju lišenja ili ograničenja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne.

Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje, nečovječno ili ponižavajuće pos­tupanje nad licem koje je lišeno slobode ili mu je sloboda ograničena, kao i iznuđivanje priznanja i izjava.

Pravično i javno suđenje Član 32

Svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom.

Ust

av C

rne

Gor

e13

Načelo zakonitosti Član 33

Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo propisano zakonom kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena.

Blaži zakon Član 34

Krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju se i kazne za njih izriču po zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon blaži za učinioca.

Pretpostavka nevinosti Član 35

Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.

Okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost.Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumači u korist okrivljenog.

Ne bis in idemČlan 36

Nikome se ne može ponovo suditi niti može biti ponovo osuđen za isto kažnjivo djelo.

Pravo na odbranu Član 37

Svakome se jemči pravo na odbranu, a posebno: da na jeziku koji razu­mije bude upoznat sa optužbom protiv sebe; da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i da se brani lično ili putem branioca kojega sam izabere.

Naknada štete zbog nezakonitog postupanja Član 38

Lice nezakonito ili neosnovano lišeno slobode ili neosnovano osuđeno ima pravo na naknadu štete od države.

Kretanje i nastanjivanje Član 39

Jemči se pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, kao i pravo napuštanja Crne Gore.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

14

Sloboda kretanja, nastanjivanja i napuštanja Crne Gore može se ogra­ničiti ako je to potrebno za vođenje krivičnog postupka, sprječavanja širenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.

Kretanje i boravak stranaca uređuje se zakonom.

Pravo na privatnost Član 40

Svako ima pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.

Nepovredivost stana Član 41

Stan je nepovrediv.Niko ne može bez odluke suda ući u stan ili druge prostorije protiv volje

njegovog držaoca i u njima vršiti pretres.Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.Službeno lice može ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda

i vršiti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprječavanja vršenja krivičnog djela, neposrednog hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spašavanja ljudi i imovine.

Tajnost pisama Član 42

Nepovrediva je tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja.

Od načela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i dru­gih sredstava opštenja može se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.

Podaci o ličnosti Član 43

Jemči se zaštita podataka o ličnosti.Zabranjena je upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su

prikupljeni.Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o

njegovoj ličnosti i pravo na sudsku zaštitu u slučaju zloupotrebe.

Ust

av C

rne

Gor

e15

Pravo azila Član 44

Stranac koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog političkih uvjerenja može da traži azil u Crnoj Gori.

Stranac se ne može protjerati iz Crne Gore tamo gdje mu, zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu kaznu, mučenje, neljudsko ponižavanje, progon ili ozbiljno kršenje prava koja jemči ovaj Ustav.

Stranac se može protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke nad­ležnog organa i u zakonom propisanom postupku.

3. POLITIČKA PRAVA I SLOBODE

Biračko pravo Član 45

Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Biračko pravo se ostvaruje na izborima.Biračko pravo je opšte i jednako.Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.

Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti Član 46

Svakome se jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu da, sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovi­jedima, običajima ili obredom.

Niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima.Sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja može se ograničiti samo ako je

to neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajemčenih Ustavom.

Sloboda izražavanja Član 47

Svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

Pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

16

Prigovor savjesti Član 48

Svako ima pravo na prigovor savjesti.Niko nije dužan da protivno svojoj vjeri ili ubjeđenju ispunjava vojnu

ili drugu obavezu koja uključuje upotrebu oružja.

Sloboda štampe Član 49

Jemči se sloboda štampe i drugih vidova javnog obavještavanja.Jemči se pravo da se, bez odobrenja, osnivaju novine i druga sredstva

javnog informisanja, uz upis kod nadležnog organa.Jemči se pravo na odgovor i pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili

netačno prenijete informacije kojom je povrijeđeno nečije pravo ili interes i pravo na naknadu štete prouzrokovane objavljivanjem netačnog podatka ili obavještenja.

Zabrana cenzure Član 50

U Crnoj Gori nema cenzure.Nadležni sud može spriječiti širenje informacija i ideja putem sredstava

javnog obavještavanja samo ako je to neophodno radi: sprječavanja pozivanja na nasilno rušenje Ustavom utvrđenog poretka; očuvanja teritorijalnog integriteta Crne Gore; sprječavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na nasilje ili vršenje krivičnog djela; sprječavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mržnje ili diskriminacije.

Pristup informaciji Član 51

Svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja.

Pravo pristupa informacijama može se ograničiti ako je to u interesu: zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike.

Sloboda okupljanja Član 52

Jemči se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu.

Sloboda okupljanja može se privremeno ograničiti odlukom nadle žnog

Ust

av C

rne

Gor

e17

organa radi sprječavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom.

Sloboda udruživanja Član 53

Jemči se sloboda političkog, sindikalnog i drugog udruživanja i djelo­vanja, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa.

Niko se ne može prisiliti da bude član nekog ud ru ženja.Država pomaže politička i druga udruženja, kada za to postoji javni interes.

Zabrana organizovanja Član 54

Zabranjeno je političko organizovanje u državnim organima.Sudija Ustavnog suda, sudija, državni tužilac i njegov zamjenik, zaštitnik

ljudskih prava i sloboda, član Savjeta Centralne banke, član Senata Državne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih službi bezbjednosti ne može biti član političke organizacije.

Zabranjeno je političko organizovanje i djelovanje stranaca i političkih organizacija čije je sjedište van Crne Gore.

Zabrana djelovanja i osnivanja Član 55

Zabranjeno je djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti.

Zabranjeno je osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski.

Pravo obraćanja međunarodnim organizacijama Član 56

Svako ima pravo obraćanja međunarodnim organizacijama radi zaštite svojih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.

Pravo obraćanja Član 57

Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati držav­nom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor.

Niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

18

posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio kri­vično djelo.

4. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA I SLOBODE

SvojinaČlan 58

Jemči se pravo svojine.Niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva

javni interes, uz pravičnu naknadu.Prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi su u državnoj svojini.

PreduzetništvoČlan 59

Jemči se sloboda preduzetništva.Sloboda preduzetništva može se ograničiti samo ako je to neophodno

radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.

Pravo nasljeđivanja Član 60

Jemči se pravo nasljeđivanja.

Prava stranaca Član 61

Strano lice može biti subjekat prava svojine u skladu sa zakonom.

Pravo na rad Član 62

Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti.

Zabrana prinudnog rada Član 63

Zabranjen je prinudni rad.Prinudnim radom ne smatra se: rad uobičajen u sklopu izdržavanja kazne

lišenja slobode; obavljanje službe vojne prirode ili službe koja se zahtijeva

Ust

av C

rne

Gor

e19

umjesto nje; rad koji se zahtijeva u slučaju krize ili nesreće koja prijeti ljud­skim životima ili imovini.

Prava zaposlenihČlan 64

Zaposleni imaju pravo na odgovarajuću zaradu.Zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor.Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu.Omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu.

Socijalni savjetČlan 65

Socijalni položaj zaposlenih usklađuje se u Socijalnom savjetu.Socijalni savjet čine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade.

ŠtrajkČlan 66

Zaposleni imaju pravo na štrajk.Pravo na štrajk može se ograničiti zaposlenim u Vojsci, policiji, državnim

organima i javnoj službi u cilju zaštite javnog interesa, u skladu sa zakonom.

Socijalno osiguranje Član 67

Socijalno osiguranje zaposlenih je obavezno.Država obezbjeđuje materijalnu sigurnost licu koje je nesposobno za

rad i nema sredstva za život.

Zaštita lica sa invaliditetom Član 68

Jemči se posebna zaštita lica sa invaliditetom.

Zdravstvena zaštita Član 69

Svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu.Dijete, trudnica, staro lice i lice sa invaliditetom imaju pravo na zdravst­

venu zaštitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

20

Zaštita potrošača Član 70

Država štiti potrošača.Zabranjene su radnje kojima se narušava zdravlje, bezbjednost i priva­

tnost potrošača.

Brak Član 71

Brak se može zaključiti samo uz slobodan pristanak žene i muškarca.Brak se zasniva na ravnopravnosti supružnika.

Porodica Član 72

Porodica uživa posebnu zaštitu.Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i školuju.Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna

pomoć.Djeca rođena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca rođena

u braku.

Zaštita majke i djeteta Član 73

Majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Država stvara uslove kojima se podstiče rađanje djece.

Prava djeteta Član 74

Dijete uživa prava i slobode primjereno njegovom uzrastu i zrelosti.Djetetu se jemči posebna zaštita od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i

svakog drugog iskorišćavanja ili zloupotrebe.

Školovanje Član 75

Jemči se pravo na školovanje pod jednakim uslovima.Osnovno školovanje je obavezno i besplatno.Jemči se autonomija univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova.

Ust

av C

rne

Gor

e21

Sloboda stvaralaštva Član 76

Jemči se sloboda naučnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.Jemči se sloboda objavljivanja naučnih i umjetničkih djela, naučnih

otkrića i tehničkih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.

Nauka, kultura i umjetnost Član 77

Država podstiče i pomaže razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizičke i tehničke kulture.

Država štiti naučne, kulturne, umjetničke i istorijske vrijednosti.

Zaštita prirodne i kulturne baštine Član 78

Svako je dužan da čuva prirodnu i kulturnu baštinu od opšteg interesa.Država štiti prirodnu i kulturnu baštinu.

5. POSEBNA MANJINSKA PRAVA

Zaštita identitetaČlan 79

Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zaje­dnica jemče se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima:

1) na izražavanje, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti;

2) na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika;

3) na upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi;4) na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da

nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;

5) da u sredinama sa značajnim učešćem u stanovništvu organi lokalne samouprave, državni i sudski organi vode postupak i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;

6) da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udruženja uz materijalnu pomoć države;

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

22

7) da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u službenim ispravama;

8) da u sredinama sa značajnim učešćem u stanovništvu tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i naselja, kao i topografske oznake budu ispisani i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;

9) na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama je­dinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije;

10) na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave;

11) na informisanje na svom jeziku;12) da uspostavljaju i održavaju kontakte sa građanima i udruženjima

van Crne Gore sa kojima imaju zajedničko nacionalno i etničko porijeklo, kulturno­ istorijsko nasljeđe, kao i vjerska ubjeđenja;

13) na osnivanje savjeta za zaštitu i unapređenje posebnih prava.

Zabrana asimilacije Član 80

Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Država je dužna da zaštiti pripadnike manjinskih naroda i drugih ma­njinskih nacionalnih zajednica od svih oblika nasilne asimilacije.

6. ZAŠTITNIK LjUDSKIH PRAVA I SLOBODAČlan 81

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavisan organ koji preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda vrši funkciju na osnovu Ustava, za­kona i potvrđenih međunarodnih ugovora, pridržavajući se i načela pravde i pravičnosti.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda imenuje se na vrijeme od šest godina i može biti razriješen u slučajevima predviđenim zakonom.

Ust

av C

rne

Gor

e23

DIO TREĆI UREĐENJE VLASTI

1. SKUPŠTINA CRNE GORE

Nadležnost Član 82

Skupština:1) donosi ustav;2) donosi zakone;3) donosi druge propise i opšte akte (odluke, zaključke, rezolucije,

deklaracije i preporuke);4) proglašava ratno i vanredno stanje;5) donosi budžet i završni račun budžeta;6) donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;7) donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore;8) odlučuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim

snagama;9) uređuje sistem državne uprave;10) vrši nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim službama;11) raspisuje državni referendum;12) bira i razrješava predsjednika i članove Vlade;13) bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije

Ustavnog suda;14) imenuje i razrješava: vrhovnog državnog tužioca i državne tužioce,

zaštitnika ljudskih prava i sloboda; guvernera Centralne banke i članove Savjeta Centralne banke Crne Gore; predsjednika i članove Senata Državne revizorske institucije i druge nosioce funkcija određene zakonom;

15) odlučuje o imunitetskim pravima;16) daje amnestiju;17) potvrđuje međunarodne ugovore;18) raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju Crne Gore;19) odlučuje o raspolaganju državnom imovinom iznad vrijednosti

određene zakonom;20) vrši i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

24

Sastav Skupštine Član 83

Skupštinu čine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava i tajnim glasanjem.

Skupština ima 81 poslanika.

Mandat Skupštine Član 84

Mandat Skupštine traje četiri godine.Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana ra­

spuštanjem ili skraćenjem mandata Skupštine.Ako mandat Skupštine ističe za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja,

mandat j oj se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.

Na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupština može skratiti mandat.

Prava i dužnosti poslanika Član 85

Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju.Poslanik ima pravo da poslaničku funkciju obavlja profesionalno.

Imunitet Član 86

Poslanik uživa imunitet.Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pri­

tvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije.Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti

pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Imunitet, kao i poslanik, uživaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac.

Prestanak mandata poslanikaČlan 87

Poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran:1) podnošenjem ostavke;

Ust

av C

rne

Gor

e25

2) ako je pravosnažnom odlukom suda osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci;

3) ako je pravosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti;4) prestankom crnogorskog državljanstva.

Konstituisanje SkupštineČlan 88

Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skupštine saziva predsjednik Skupštine prethodnog saziva i održava se najkasnije 15 dana od dana obja­vljivanja konačnih rezultata izbora.

Predsjednik i potpredsjednik SkupštineČlan 89

Skupština ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika, koje bira iz svog sastava na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik Skupštine predstavlja Skupštinu, saziva Skupštinu na sje­dnice i predsjedava im, stara se o primjeni poslovnika Skupštine, raspisuje izbore za predsjednika Crne Gore i vrši druge poslove utvrđene Ustavom, zakonom i poslovnikom Skupštine.

Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika Skupštine u vršenju poslova kada je on spriječen ili kada mu on povjeri da ga zamjenjuje.

Zasijedanje SkupštineČlan 90

Skupština radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima.Redovno zasijedanje održava se dva puta godišnje.Prvo redovno zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu i traje do

kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra.Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade

ili najmanje trećine ukupnog broja poslanika.

Odlučivanje Član 91

Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno.

Većinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se uređuju: način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državlja­nstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

26

i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skupštine; odlučuje o raspisivanju državnog referenduma; odlučuje o skraćenju mandata; odlučuje o razrješenju predsjednika Republike; bira i razrješava predsjednika i članove Vlade i odlučuje o povjerenju Vladi; bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrješava zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuje izborni sistem i imovinska prava stranaca.

U prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje način ostvarivanja stečenih manjinskih prava i upotreba jedinica Vojske u međunarodnim snagama.

Raspuštanje SkupštineČlan 92

Skupština se raspušta, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara.

Ako Skupština duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, Vlada može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini, raspustiti Skupštinu.

Skupština se raspušta ukazom predsjednika Crne Gore.Skupština se ne može raspustiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja,

ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata.

Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine.

Predlaganje zakona i drugih akataČlan 93

Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik.Pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada birača, preko poslanika

koga ovlaste.Predlog za raspisivanje državnog referenduma mogu podnijeti: najmanje

25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 10% građana koji imaju biračko pravo.

Proglašavanje zakona Član 94

Predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen

Ust

av C

rne

Gor

e27

po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.Predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon.

2. PREDSJEDNIK CRNE GORE

Nadležnost Član 95

Predsjednik Crne Gore:1) predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu;2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost;3) ukazom proglašava zakone;4) raspisuje izbore za Skupštinu;5) predlaže Skupštini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog

razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini; predsjednika i sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda;

6) postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predsta­vništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose;

7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;8) dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore;9) daje pomilovanja;10) vrši i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.

Izbor Član 96

Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem.

Za predsjednika Crne Gore može biti biran crnogorski državljanin koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina.

Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine.

Mandat Član 97

Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina.Isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta.Predsjednik Crne Gore stupa na dužnost danom polaganja zakletve pred

poslanicima u Skupštini.Ako mandat predsjednika ističe za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja,

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

28

mandat se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izaz­vale to stanje.

Predsjednik Crne Gore ne može obavljati drugu javnu funkciju.

Prestanak mandata Član 98

Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno spriječen da vrši dužnost predsjednika i razrješenjem.

Predsjednik odgovara za povredu Ustava.Postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav

može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne

Gore na izjašnjenje.Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud

i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore.Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud

utvrdi da je povrijedio Ustav.

Vršenje funkcije u slučaju spriječenosti ili prestanka mandata

Član 99U slučaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog

predsjednika, kao i u slučaju privremene spriječenosti predsjednika da obavlja funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine.

3. VLADA CRNE GORE

Nadležnost Član 100

Vlada:1) vodi unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore;2) izvršava zakone, druge propise i opšte akte;3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvršavanje zakona;4) zaključuje međunarodne ugovore;5) predlaže plan razvoja i prostorni plan Crne Gore;6) predlaže budžet i završni račun budžeta;7) predlaže strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;

Ust

av C

rne

Gor

e29

8) odlučuje o priznavanju država i uspostavljanju diplomatskih i kon­zularnih odnosa sa drugim državama;

9) predlaže ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu;

10) vrši i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.

Uredbe sa zakonskom snagom Član 101

Vlada može, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, donositi uredbe sa zakonskom snagom, ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Vlada je dužna da uredbe sa zakonskom snagom podnese Skupštini na potvrđivanje čim Skupština bude u mogućnosti da se sastane.

Sastav Vlade Član 102

Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom.

Izbor Član 103

Predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine.

Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade.

O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade Skupština odlučuje istovremeno.

Nespojivost funkcije Član 104

Predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Ostavka i razrješenje Član 105

Vlada i član Vlade mogu podnijeti ostavku.Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.Predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi člana Vlade.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

30

Pitanje povjerenja Član 106

Vlada može u Skupštini postaviti pitanje svog povjerenja.

Pitanje nepovjerenja Član 107

Skupština može izglasati nepovjerenje Vladi.Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti najmanje 27

poslanika.Ako je Vlada dobila povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti

novi predlog za glasanje o nepovjerenju prije isteka roka od 90 dana.

InterpelacijaČlan 108

Interpelaciju za pretresanje određenih pitanja o radu Vlade može pod­nijeti najmanje 27 poslanika.

Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazložena.Vlada dostavlja odgovor u roku od 30 dana od dana kada je primila

interpelaciju.

Parlamentarna istragaČlan 109

Skupština može, na predlog najmanje 27 poslanika, obrazovati anketni odbor radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa.

Prestanak mandataČlan 110

Vladi prestaje mandat: prestankom mandata Skupštine, podnoše­njem ostavke, kad izgubi povjerenje i ako ne predloži budžet do 31. marta budžetske godine.

Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.

Vlada kojoj je prestao mandat ne može raspustiti Skupštinu.

Državna upravaČlan 111

Poslove državne uprave vrše ministarstva i drugi organi uprave.

Ust

av C

rne

Gor

e31

Prenošenje i povjeravanje poslovaČlan 112

Pojedini poslovi državne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu ili drugo pravno lice.

Pojedini poslovi državne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi ili drugom pravnom licu.

4. LOKALNA SAMOUPRAVA

Način odlučivanja Član 113

U lokalnoj samoupravi odlučuje se neposredno i preko slobodno iza­branih predstavnika.

Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo građana i organa lokalne samouprave da uređuju i upravljaju određenim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Oblik lokalne samoupraveČlan 114

Osnovni oblik lokalne samouprave je opština.Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne samouprave.

Opština Član 115

Opština ima svojstvo pravnog lica.Opština donosi statut i opšte akte.Organi opštine su skupština i predsjednik.

Svojinska ovlašćenja i finansiranje Član 116

Opština vrši određena svojinska ovlašćenja na stvarima u državnoj svojini u skladu sa zakonom.

Opština ima imovinu.Opština se finansira iz sopstvenih prihoda i sredstava države.Opština ima budžet.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

32

Samostalnost Član 117

Opština je samostalna u vršenju svojih nadležnosti.Vlada može raspustiti skupštinu opštine, odnosno razriješiti predsje­

dnika opštine samo ako skupština opštine, odnosno predsjednik opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrše svoje nadležnosti.

5. SUD

Načela sudstva

Član 118Sud je samostalan i nezavisan.Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih među­

narodnih ugovora.Zabranjeno je osnivanje prijekih i vanrednih sudova.

Sudsko vijeće Član 119

Sud sudi u vijeću, osim kada je zakonom određeno da sudi sudija po­jedinac.

U suđenju učestvuju i sudije­porotnici, kada je to utvrđeno zakonom.

Javnost suđenja Član 120

Rasprava pred sudom je javna i presude se izriču javno.Izuzetno, sud može isključiti javnost sa rasprave ili njenog dijela iz razlo­

ga koji su nužni u demokratskom društvu, samo u obimu koji je potreban: u interesu morala; javnog reda; kada se sudi maloljetnicima; radi zaštite privatnog života stranaka; u bračnim sporovima; u postupcima u vezi sa starateljstvom ili usvojenjem; radi čuvanja vojne, poslovne ili službene tajne i zaštite bezbjednosti i odbrane Crne Gore.

Stalnost funkcije Član 121

Sudijska funkcija je stalna.Sudiji prestaje funkcija ako to sam zatraži, kada ispuni uslove za ostvariva­

Ust

av C

rne

Gor

e33

nje prava na starosnu penziju i ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.Sudija se razrješava dužnosti: ako je osuđen za djelo koje ga čini nedos­

tojnim za vršenje sudijske funkcije; nestručno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vršenje sudijske funkcije.

Sudija ne može biti premješten ili upućen u drugi sud protiv svoje volje, osim odlukom Sudskog savjeta u slučaju reorganizacije sudova.

Funkcionalni imunitet Član 122

Sudija i sudija­porotnik uživa funkcionalni imunitet.Sudija i sudija­porotnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo

mišljenje i glasanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o krivi­čnom djelu.

Sudija, u postupku pokrenutom zbog krivičnog djela učinjenog u oba­vljanju sudijske funkcije, ne može biti pritvoren bez odobrenja Sudskog savjeta.

Nespojivost funkcije Član 123

Sudija ne može vršiti poslaničku ili drugu javnu funkciju niti profesio­nalno obavljati drugu djelatnost.

Vrhovni sud Član 124

Vrhovni sud je najviši sud u Crnoj Gori.Vrhovni sud obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova.Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava te funkcije Skupština

na zajednički predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade.

Ako se predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda ne podnese u roku od 30 dana, predsjednik Vrhovnog suda se bira na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine.

Izbor sudija Član 125

Sudiju i predsjednika suda bira i razrješava Sudski savjet.Predsjednik suda bira se na vrijeme od pet godina.Predsjednik suda ne može biti član Sudskog savjeta.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

34

Sudski savjet Član 126

Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.

Sastav Sudskog savjeta Član 127

Sudski savjet ima predsjednika i devet članova.Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda.Članovi Sudskog savjeta su:1) četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija;2) dva poslanika koje bira i razrješava Skupština iz reda parlamentarne

većine i opozicije;3) dva ugledna pravnika koje bira i razrješava predsjednik Crne Gore;4) ministar pravde.Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore.Mandat Sudskog savjeta je četiri godine.

Nadležnost Sudskog savjeta Član 128

Sudski savjet:1) bira i razrješava sudiju, predsjednika suda i sudiju­porotnika;2) utvrđuje prestanak sudijske funkcije;3) utvrđuje broj sudija i sudija­porotnika u sudu;4) razmatra izvještaj o radu suda, predstavke i pritužbe na rad suda i

zauzima stavove o njima;5) odlučuje o imunitetu sudije;6) predlaže Vladi iznos sredstava za rad sudova;7) vrši i druge poslove utvrđene zakonom. Sudski savjet odlučuje većinom glasova svih članova.U postupcima disciplinske odgovornosti sudija, ministar pravde ne glasa.

6. VOJSKA CRNE GORE

Načela Član 129

Vojska brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa principima međunarodnog prava o upotrebi sile.

Ust

av C

rne

Gor

e35

Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom.Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu međunarodnih snaga.

7. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST

Nadležnost Član 130

Savjet za odbranu i bezbjednost:1) donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore;2) analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi

odluke za preduzimanje odgovarajućih mjera;3) postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske;4) predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja;5) predlaže upotrebu Vojske u međunarodnim snagama;6) vrši i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.

Sastav Član 131

Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore čine: predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade.

Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Proglašenje ratnog stanja Član 132

Ratno stanje proglašava se kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu Goru, kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat.

Ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane, odluku o proglašenju ratnog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je Skupštini na potvrđivanje čim Skupština bude u mogućnosti da se sastane.

Proglašenje vanrednog stanja Član 133

Vanredno stanje može se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u slučaju:

1) velikih prirodnih nepogoda;2) tehničko­tehnoloških i ekoloških nesreća i epidemija;3) većeg narušavanja javnog reda i mira;4) ugrožavanja ili pokušaja rušenja ustavnog poretka.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

36

Ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane, odluku o proglašenju vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skupštini, čim ona bude u mogućnosti da se sastane.

Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglašeno.

8. DRŽAVNO TUŽILAŠTVO

Status i nadležnost Član 134

Državno tužilaštvo je jedinstven i samostalan državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Imenovanje i mandat Član 135

Poslove Državnog tužilaštva vrši državni tužilac.Državni tužilac ima jednog ili više zamjenika.Vrhovni državni tužilac i državni tužioci imenuju se na vrijeme od pet

godina.

Tužilački savjet Član 136

Tužilački savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva i državnih tužilaca.

Tužilački savjet bira i razrješava Skupština.Izbor, mandat, nadležnosti, organizacija i način rada Tužilačkog savjeta

uređuju se zakonom.

Funkcionalni imunitetČlan 137

Državni tužilac i zamjenik državnog tužioca uživaju funkcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost za mišljenje dato ili odluku donijetu u vršenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivičnom djelu.

Nespojivost funkcijeČlan 138

Državni tužilac i zamjenik državnog tužioca ne mogu vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Ust

av C

rne

Gor

e37

DIO ČETVRTI EKONOMSKO UREĐENjE

Principi Član 139

Ekonomsko uređenje zasniva se na slobodnom i otvorenom tržištu, slobodi preduzetništva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata i njihovoj odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zaštiti i ravnopravnosti svih oblika svojine.

Ekonomski prostor i jednakost Član 140

Teritorija Crne Gore je jedinstven ekonomski prostor.Država podstiče ravnomjeran ekonomski razvoj svih njenih područja.Zabranjeno je narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije i pod­

sticanje neravno­pravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu.

Državna svojina Član 141

Stvari u državnoj svojini pripadaju državi Crnoj Gori.

Poreska obavezaČlan 142

Država se finansira od poreza, dažbina i drugih prihoda.Svako je dužan da plaća poreze i druge dažbine.Porezi i druge dažbine mogu se uvoditi samo zakonom.

Centralna banka Crne GoreČlan 143

Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema.

Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Centralne banke.Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Centralne banke.

Državna revizorska institucijaČlan 144

Državna revizorska institucija Crne Gore je samostalan i vrhovni organ državne revizije.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

38

Državna revizorska institucija vrši reviziju zakonitosti i uspješnosti up­ravljanja državnom imovinom i obavezama, budžetima i svim finansijskim poslovima subjekata čiji su izvori finansiranja javni ili nastaju korišćenjem državne imovine.

Državna revizorska institucija podnosi Skupštini godišnji izvještaj.Državnom revizorskom institucijom upravlja Senat.

DIO PETI USTAVNOST I ZAKONITOST

Saglasnost pravnih propisaČlan 145

Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom.

Objavljivanje i stupanje na snagu propisaČlan 146

Zakon i drugi propis objavljuje se prije stupanja na snagu, a stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.

Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrđeni u postupku donošenja, zakon i drugi propis može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja.

Zabrana povratnog dejstvaČlan 147

Zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo.Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen

u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.Odredba krivičnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je

blaža za učinioca krivičnog djela.

Zakonitost pojedinačnih akata Član 148

Pojedinačni pravni akt mora biti saglasan sa zakonom.Konačni pojedinačni pravni akti uživaju sudsku zaštitu.

Ust

av C

rne

Gor

e39

DIO ŠESTI USTAVNI SUD CRNE GORE

NadležnostČlan 149

Ustavni sud odlučuje:1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međuna­

rodnim ugovorima;2) o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;3) o ustavnoj žalbi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamčenih

Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava;4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav;5) o sukobu nadležnosti između sudova i drugih državnih organa, iz­

među državnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i između organa jedinica lokalne samouprave;

6) o zabrani rada političke partije ili nevladine organizacije;7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu

u nadležnosti drugih sudova;8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih

za vrijeme ratnog i vanrednog stanja;9) vrši i druge poslove utvrđene Ustavom.Ako je u toku postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propis prestao

da važi, a nijesu otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud utvrđuje da li je taj propis bio saglasan sa Ustavom, odnosno sa zakonom za vrijeme njegovog važenja.

Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i o uočenim poja­vama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.

Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitostiČlan 150

Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

Postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.

Ustavni sud može i sâm pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

U toku postupka, Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

40

propisa ili opšteg akta čija se ustavnost ili zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.

Odluka Ustavnog sudaČlan 151

Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija.Odluka Ustavnog suda se objavljuje.Odluka Ustavnog suda je obavezna i izvršna.Izvršenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeđuje Vlada.

Prestanak važenja propisaČlan 152

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i pot­vrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.

Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine njihove odredbe, za koje je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nijesu saglasne sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se primjenjivati na odnose koji su nastali prije objavljivanja odluke Ustavnog suda ako do tog dana nijesu pravosnažno riješeni.

Sastav i izborČlan 153

Ustavni sud ima sedam sudija.Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina.Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija na vrijeme od tri godine.Za sudiju Ustavnog suda može biti birano lice koje uživa ugled istaknutog

pravnog stručnjaka, sa najmanje 15 godina rada u struci.Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu

javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Prestanak funkcijeČlan 154

Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrješava se dužnosti ako je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili javno ispoljava svoja politička uvjerenja.

Ust

av C

rne

Gor

e41

Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.

Ustavni sud može odlučiti da predsjednik ili sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivični postupak, ne vrši dužnost dok taj postupak traje.

DIO SEDMI PROMJENA USTAVA

Predlog za promjenu ustava Član 155

Predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.

Predlogom za promjenu Ustava može se predložiti izmjena ili dopuna pojedinih odredbi Ustava ili donošenje novog ustava.

Predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora da sadrži naz­načenje odredbi čije se promjene traže i obrazloženje.

Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika.

Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne može se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.

Akt o promjeni Ustava Član 156

Promjena pojedinih odredbi Ustava vrši se amandmanima.Nacrt akta o promjeni Ustava sačinjava nadležno radno tijelo Skupštine.Nacrt akta o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa

dvije trećine svih poslanika.Usvojeni nacrt akta o promjeni Ustava Skupština stavlja na javnu raspravu

koja ne može trajati kraće od mjesec dana.Po završetku javne rasprave nadležno radno tijelo Skupštine utvrđuje

predlog akta o promjeni Ustava.Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije

trećine svih poslanika.Promjena Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

42

Potvrda na referendumu Član 157

Promjena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 konačna je ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača.

DIO OSMIPRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Ustavni zakon za sprovođenje ustavaČlan 158

Za sprovođenje Ustava donosi se ustavni zakon.Ustavni zakon za sprovođenje Ustava donosi Skupština većinom glasova

svih poslanika.Ustavni zakon proglašava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom.

Ust

av C

rne

Gor

e43

Amandmani I do XVI na Ustav Crne Gore2

Amandmani I do XVI čine sastavni dio Ustava Crne Gore i stupaju na snagu danom proglašenja.

AMANDMAN I

Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo propisano zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena.

Krivična djela i krivične sankcije mogu se propisivati samo zakonom.Ovim amandmanom zamjenjuje se član 33 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN II

Blaži propisKrivična i druga kažnjiva djela utvrđuju se i kazne za njih izriču po

zakonu ili propisu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis blaži za učinioca.

Ovim amandmanom zamjenjuje se naziv člana 34 i član 34 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN III

13) bira i razrješava sudije Ustavnog suda,vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika;

14) imenuje i razrješava: zaštitnika ljudskih prava i sloboda; guvernera Centralne banke i članove Savjeta Centralne banke Crne Gore; predsjednika i članove Senata Državne revizorske institucije i druge nosioce funkcija određene zakonom;

Ovim amandmanom zamjenjuju se tač. 13 i 14 člana 82 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN IV

Većinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se uređuju: način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državlja­2 Amandmani su objavljeni u “Službenom listu CG”, br. 38/2013 od 2. avgusta 2013. godine,

a stupili su na snagu 31. jula 2013.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

44

nstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skupštine; odlučuje o raspisivanju državnog referenduma; odlučuje o skraćenju mandata; odlučuje o razrješenju predsjednika Crne Gore; bira i razrješava predsjednika i članove Vlade i odlučuje o povjerenju Vladi; imenuje i razrješava zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

U prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju trope­tinskom većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana, Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

U prvom glasanju Skupština bira vrhovnog državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta. Ako predloženi kandidat ne dobije potrebnu većinu, Skupština u drugom glasanju bira vrhovnog državnog tužioca iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.

Ovim amandmanom zamjenjuju se stav 2 člana 91 i dopunjava član 91 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN V

5) predlaže Skupštini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini; dvoje sudija Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda;

Ovim amandmanom zamjenjuje se tačka 5 člana 95 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN VI

5. SUDSTVOOvim amandmanom zamjenjuje se naziv poglavlja 5. “SUD” u Dijelu

Trećem ­ Uređenje vlasti

AMANDMAN VII

Vrhovni sud obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova i vrši druge poslove propisane zakonom.

Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećins­kom većinom, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda.

Predsjednik Vrhovnog suda bira se na pet godina.Isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta.

Ust

av C

rne

Gor

e45

Ovim amandmanom zamjenjuju se st. 2, 3 i 4 člana 124 i dopunjava član 124 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN VIII

Sudski savjet ima predsjednika i devet članova.Članovi Sudskog savjeta su:1) predsjednik Vrhovnog suda;2) četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa

o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija;3) četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na predlog

nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu;4) ministar nadležan za poslove pravosuđa.Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova,

koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sud­skog savjeta.

Za predsjednika Sudskog savjeta ne može biti biran ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova.

Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore.Mandat Sudskog savjeta je četiri godine.Ovim amandmanom zamjenjuje se član 127 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN IX

Sudski savjet:1) bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda;2) bira i razrješava predsjednika Sudskog savjeta;3) dostavlja Skupštini godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i uku­

pnom stanju u sudstvu;4) bira i razrješava sudiju, predsjednika suda i sudiju­porotnika;5) razmatra izvještaj o radu suda, predstavke i pritužbe na rad suda i

zauzima stavove o njima;6) utvrđuje prestanak sudijske funkcije;7) utvrđuje broj sudija i sudija porotnika;8) predlaže Vladi iznos sredstava za rad sudova;9) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.Sudski savjet odlučuje većinom glasova svih članova osim u slučajevima

propisanim Ustavom.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

46

U postupcima disciplinske odgovornosti sudija, ministar nadležan za poslove pravosuđa ne glasa.

Ovim amandmanom zamjenjuje se član 128 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN X

Poslove Državnog tužilaštva vrše rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci.

Vrhovnog državnog tužioca bira i razrješava Skupština Crne Gore nakon saslušanja u nadležnom radnom tijelu Skupštine, na predlog Tužilačkog savjeta, po raspisanom javnom pozivu.

Vrhovni državni tužilac i rukovodioci državnih tužilaštava biraju se na vrijeme od pet godina.

Funkcija državnog tužioca je stalna. Izuzetno, lice koje se prvi put bira za državnog tužioca bira se na vrijeme od četiri godine.

Rukovodiocu državnog tužilaštva i državnom tužiocu prestaje funkcija i razrješava se vršenja funkcije u slučajevima i po postupku propisanom zakonom.

Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac razrješava se funkcije ako je pravosnažnom presudom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Ovim amandmanom zamjenjuje se član 135 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN XI

Tužilački savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva.Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u di­

sciplinskom postupku.Sastav, izbor, mandat, organizacija i način rada Tužilačkog savjeta uređuju

se zakonom.Tužilački savjet:1) utvrđuje predlog za izbor Vrhovnog državnog tužioca;2) bira i razrješava rukovodioce državnih tužilaštava i državne tužioce;3) utvrđuje prestanak funkcije rukovodilaca državnih tužilaštava i

državnih tužilaca;4) predlaže Vladi iznos sredstava za rad državnog tužilaštva;5) dostavlja Skupštini godišnji izvještaj o radu Državnog tužilaštva;6) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.Tužilački savjet odlučuje većinom glasova svih članova.Ovim amandmanom zamjenjuje se član 136 Ustava Crne Gore.

Ust

av C

rne

Gor

e47

AMANDMAN XII

Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac uživaju funkcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost za mišljenje dato ili odluku donijetu u vršenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivičnom djelu.

Ovim amandmanom zamjenjuje se član 137 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN XIII

Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac ne mogu vršiti posla­ničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Ovim amandmanom zamjenjuje se član 138 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN XIV

Predsjednik i članovi Senata Državne revizorske institucije uživaju fun­kcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost za mišljenje dato ili odluku donijetu u vršenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivičnom djelu.

Ovim amandmanom dopunjava se član 144 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN XV

Ustavni sud o ustavnoj žalbi odlučuje u vijeću sastavljenom od troje sudija. Vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost, o ustavnoj žalbi odlučiće Ustavni sud u skladu sa stavom 1 ovog člana.

Ovim amandmanom dopunjava se član 151 Ustava Crne Gore.

AMANDMAN XVI

Ustavni sud ima sedam sudija.Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od 12 godina.Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, i to: dvoje sudija na

predlog Predsjednika Crne Gore i pet sudija na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu koji predlagači sprovode.

Sudija Ustavnog suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od tri godine.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

48

Isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Usta­vnog suda.

Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavljati drugu djelatnost.

Ovim amandmanom zamjenjuje se član 153 Ustava Crne Gore.

49

Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore3

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1Ovim zakonom uređuju se postupak utvrđivanja predloga za izbor

sudija Ustavnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Ustavni sud), razrješenje i prestanak njihove funkcije, organizacija Ustavnog suda, postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja od značaja za rad Ustavnog suda.

Član 2Ustavni sud obezbjeđuje poštovanje i primjenu Ustava Crne Gore (u

daljem tekstu: Ustav).Ustavni sud odlučuje samostalno i nezavisno o pitanjima iz svoje nad­

ležnosti koja su utvrđena Ustavom.Niko ne smije uticati na Ustavni sud prilikom odlučivanja o pitanjima

iz njegove nadležnosti.

Član 3Svako je dužan da poštuje odluke Ustavnog suda.Stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama Ustavnog suda

obavezujući su za sve državne organe, organe državne uprave, organe lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravna lica i druge subjekte koji vrše javna ovlašćenja.

Član 4Rad Ustavnog suda je javan.Javnost rada se obezbjeđuje objavljivanjem odluka Ustavnog suda,

objavljivanjem saopštenja o sjednicama na internet stranici Ustavnog suda, održavanjem javne rasprave u postupku pred Ustavnim sudom, održavanjem konferencija za medije i na drugi način.

3 Zakon je objavljen u “Službenom listu CG”, br. 11/2015 od 12. marta 2015. godine, a stupio je na snagu 20. marta 2015.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

50

Ustavni sud može isključiti javnost samo radi za zaštite interesa nacio­nalne bezbjednosti, javnog reda i morala u demokratskom društvu, kao i radi zaštite interesa maloljetnika i privatnosti učesnika u postupku.

Isključenje javnosti ne odnosi se na učesnike u postupku i njihove pu­nomoćnike.

Sudija ne može javno iznositi svoje mišljenje o pitanju koje je predmet spora pred Ustavnim sudom.

Član 5Sredstva za rad Ustavnog suda obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.Ustavni sud samostalno raspolaže sredstvima iz stava 1 ovog člana.

Član 6Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu

podra zumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. ORGANIZACIJA USTAVNOG SUDA

1. Predsjednik i sudije Ustavnog sudaČlan 7

Predsjednik Crne Gore i nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore (u daljem tekstu: predlagači) sprovode postupak predlaganja sudija Ustavnog suda nakon dobijanja obavještenja o prestanku funkcije ili razrješenju sudije Ustavnog suda.

Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na sta­rosnu penziju, odnosno prije isteka mandata.

O prestanku funkcije kad sudija Ustavnog suda to sam zatraži ili bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, kao i o razrješenju sudije Ustavnog suda zbog osude za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje funkcije ili javnog ispoljavanja poli­tičkih uvjerenja, predlagač koji je predložio tog sudiju obavijestiće Skupštinu Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština).

Član 8Predlagač najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja

iz člana 7 ovog zakona, raspisuje javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

51

u “Službenom listu Crne Gore” i u najmanje jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda predlagač objavljuje na svojoj internet stranici.

Rok za prijavljivanje kandidata određuje se u pozivu koji ne može biti kraći od 15 dana od dana raspisivanja javnog poziva.

Član 9Na javni poziv mogu se prijaviti istaknuti pravnici koji, pored Ustavom

propisanih uslova za sudiju Ustavnog suda, ispunjavaju i opšte uslove za rad u državnim organima.

Istaknutim pravnikom u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.

Kandidati za sudiju Ustavnog suda, uz prijavu na javni poziv prilažu dokaze o ispunjavanju uslova iz stava 1 ovog člana.

Isto lice ne može se prijaviti na javne pozive oba predlagača.

Član 10Listu prijavljenih kandidata predlagač objavljuje na svojoj internet stranici,

koja mora biti dostupna javnosti najmanje deset dana od dana objavljivanja.Predlagač obavlja razgovor sa svim kandidatima koji su se prijavili na javni

poziv, a koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda i, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, sačinjava predlog za izbor sudije Ustavnog suda, koji mora biti obrazložen.

Predlog za izbor sudija sadrži onoliko kandidata koliko se bira sudija Ustavnog suda na predlog tog predlagača.

Nadležno radno tijelo Skupštine predlog za izbor sudija utvrđuje kvali­fikovanom većinom svih članova.

Predlog za izbor sudije Ustavnog suda predlagač podnosi Skupštini.Prilikom predlaganja kandidata predlagači su dužni da vode računa o

srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Član 11Sudije Ustavnog suda polažu zakletvu pred Skupštinom.Sudija Ustavnog suda ne može stupiti na funkciju prije polaganja zakletve.Tekst zakletve glasi: “Zaklinjem se da ću funkciju sudije Ustavnog suda

vršiti časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu”.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

52

Ako sudija Ustavnog suda odbije da položi zakletvu, odluka o izboru se poništava, zbog odustanka.

Član 12Sudija Ustavnog suda ne smije učestvovati u političkim aktivnostima

niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja.Sudija Ustavnog suda koji obavlja naučnu, obrazovnu i umjetničku

djelatnost, kao i aktivnosti zaštićene autorskim pravima, ne smatra se da obavlja profesionalno drugu djelatnost u smislu Ustava.

Član 13Sjednicom Ustavnog suda na kojoj se bira predsjednik Ustavnog suda

predsjedava najstariji sudija Ustavnog suda.Sudije Ustavnog suda predlažu, u pisanoj formi, po dva kandidata za

predsjednika Ustavnog suda.Na osnovu predloga iz stava 2 ovog člana, sačinjava se lista od tri kandidata

za koje je dat najveći broj predloga, a u slučaju da ima više od tri kandidata sa istim najvećim brojem predloga, na listu se stavljaju svi kandidati sa naj­većim istim brojem predloga.

U slučaju da više predloženih kandidata dobije isti najveći broj glasova, glasanje se ponavlja između tih kandidata.

Odluka o izboru predsjednika Ustavnog suda donosi se tajnim glasanjem, većinom glasova svih sudija.

Član 14Predsjednik Ustavnog suda predstavlja Ustavni sud pred državnim orga­

nima i institucijama u Crnoj Gori i međunarodnim organima, organizacijama i institucijama u zemlji i inostranstvu.

Predsjednik Ustavnog suda saziva i predsjedava sjednicama Ustavnog suda i stručnim sastancima, usklađuje rad Ustavnog suda i vrši druge poslove propisane ovim zakonom, Poslovnikom i drugim aktima Ustavnog suda.

Član 15Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a

predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere na upražnjeno mjesto sudiju Ustavnog suda, Skupština će istovremeno donijeti odluku o prestanku fun­kcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da taj sudija nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, ali ne duže od jedne godine.

53

Član 16Zahtjev za prestanak funkcije prije isteka vremena na koje je izabran

sudija Ustavnog suda podnosi Skupštini.Ako Skupština ne donese odluku o prestanku funkcije u roku od 30

dana od dana podnošenja zahtjeva, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija istekom tog roka.

Član 17Sudiji koji je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora prestaje funkcija na

dan kad presuda postane pravosnažna, o čemu nadležni sud obavještava Skupštinu i Ustavni sud.

Član 18Ustavni sud, na inicijativu predsjednika Ustavnog suda ili na obrazloženu

inicijativu troje sudija, podnosi Skupštini obrazloženi predlog da se sudija Ustavnog suda razriješi dužnosti ako je osuđen za djelo koje ga čini nedo­stojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili javno ispoljava svoja politička uvjerenja.

Krivična djela koja sudiju Ustavnog suda čine nedostojnim za vršenje funkcije su krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti i za koja je propisana kazna zatvora preko šest mjeseci.

Trajni gubitak sposobnosti za vršenje funkcije sudije Ustavnog suda utvrđuje se na osnovu stručnog nalaza i mišljenja zdravstvene ustanove, koji može zatražiti sam sudija ili predsjednik Ustavnog suda, a za predsjednika Ustavnog suda zamjenik predsjednika.

Član 19O pokretanju krivičnog postupka protiv sudije Ustavnog suda nadležni

sud je dužan da, bez odlaganja, obavijesti predsjednika Ustavnog suda, a ako se radi o predsjedniku Ustavnog suda, obavijestiće zamjenika predsjednika.

Predsjednik Ustavnog suda, odnosno zamjenik predsjednika će odmah sazvati sjednicu Ustavnog suda po dobijanju obavještenja iz stava 1 ovog člana.

Odluka da sudija Ustavnog suda ne vrši dužnost, u slučaju iz stava 1 ovog člana, dok traje krivični postupak protiv njega donosi se na sjednici Ustavnog suda, većinom glasova svih sudija, a u njenom donošenju ne učestvuje sudija o čijem vršenju dužnosti se odlučuje.

Odluka iz stava 3 ovog člana mora biti obrazložena i dostavlja se Skupštini.

Član 20Predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija predsjednika ako mu prije

isteka vremena na koje je izabran prestane funkcija sudije Ustavnog suda.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

54

Član 21Predsjednik Ustavnog suda podnosi Ustavnom sudu zahtjev za prestanak

funkcije predsjednika, prije isteka vremena na koje je izabran.Ako Ustavni sud ne donese odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja

zahtjeva iz stava 1 ovog člana, predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija predsjednika istekom tog roka.

Član 22Predsjednik Ustavnog suda ima zamjenika koji zamjenjuje predsjednika

Ustavnog suda u slučaju njegovog odsustva ili spriječenosti da obavlja funkciju i u drugim slučajevima utvrđenim poslovnikom Ustavnog suda.

Ustavni sud bira zamjenika predsjednika na predlog predsjednika Ustavnog suda.

Zamjenik predsjednika Ustavnog suda bira se na vrijeme od tri godine.U slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora

novog, funkciju predsjednika vrši zamjenik predsjednika Ustavnog suda, koji ima prava i obaveze predsjednika, a ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija.

2. Poslovnik i drugi aktiČlan 23

Ustavni sud donosi poslovnik kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja Ustavnog suda, odnos Ustavnog suda sa javnošću, međunarodna saradnja, stručno usavršavanje, kao i druga pitanja od značaja za njegov rad (u daljem tekstu: Poslovnik).

Poslovnik se objavljuje u “Službenom listu Crne Gore” i na internet stranici Ustavnog suda.

Član 24Ustavni sud donosi druge akte u skladu sa Poslovnikom.Akti iz stava 1 ovog člana objavljuju se na internet stranici Ustavnog suda.

3. Generalni sekretar i Služba Ustavnog sudaČlan 25

Ustavni sud ima generalnog sekretara.Generalnog sekretara bira Ustavni sud, na osnovu javnog oglasa, na

period od pet godina i može biti ponovo biran.Generalni sekretar može biti lice koje ispunjava opšte uslove za rad u

državnim organima, koje je završilo pravni fakultet VII1 ­ nivo kvalifikacije obrazovanja, ima deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima i ispunja­

55

va druge posebne uslove, u skladu sa aktom o organizaciji Ustavnog suda.Generalni sekretar se stara o pripremanju i organizovanju sjednica

Us ta vnog suda, priprema predlog razdjela budžeta za rad Ustavnog suda i sta ra se o korišćenju budžetskih sredstava, stara se o stručnom usavršavanju ustavnosudskih savjetnika i drugih državnih službenika i namještenika i obavlja stručne i druge poslove koje mu Ustavni sud povjeri, u skladu sa ovim zakonom i Poslovnikom.

Član 26Na postupak javnog oglašavanja, provjere sposobnosti, ocjenjivanja

i disciplinske odgovornosti generalnog sekretara shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, koje se odnose na visoki rukovodni kadar.

Član 27Generalni sekretar ima zamjenika.Na postupak izbora, trajanje mandata, ocjenjivanje i disciplinsku odgo­

vornost zamjenika generalnog sekretara shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na generalnog sekretara.

Član 28Za obavljanje stručnih i drugih poslova Ustavni sud obrazuje Službu

Ustavnog suda (u daljem tekstu: Služba), čijim radom rukovodi i za njen rad odgovara generalni sekretar.

Organizacija, poslovi i način rada Službe uređuju se aktom o organizaciji Ustavnog suda.

Član 29Stručne poslove iz nadležnosti Ustavnog suda obavljaju ustavnosudski

savjetnici po uputstvima sudija Ustavnog suda.Ustavnosudski savjetnik može biti lice koje je završilo pravni fakultet

VII1 ­ nivo kvalifikacije obrazovanja i ima sedam godina radnog iskustva na pravnim poslovima i ispunjava druge posebne uslove, u skladu sa aktom o organizaciji Ustavnog suda.

Razvrstavanje poslova ustavnosudskih savjetnika u platne razrede vrši se aktom o organizaciji Ustavnog suda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade državnih službenika i namještenika.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

56

III. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM I PRAVNO DEJSTVO NJEGOVIH ODLUKA

1. Zajedničke odredbe

Član 30Podnesci kojima se pokreće postupak pred Ustavnim sudom su:1) predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i obja­

vljenim međunarodnim ugovorima i predlog za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;

2) ustavna žalba zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom;

3) predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav;

4) predlog za odlučivanje o sukobu nadležnosti;5) predlog za zabranu rada političke partije ili nevladine organizacije;6) žalba u izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom.Podnesci kojima se inicira pokretanje postupka pred Ustavnim sudom su:1) inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti zakona sa

Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;

2) inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.

Član 31Podnesci kojima se inicira pokretanje postupka ili pokreće postupak

pred Ustavnim sudom predaju se preko pošte, neposredno Ustavnom sudu ili elektronskim putem, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Podnesak kojim se inicira pokretanje postupka ili pokreće postupak pred Ustavnim sudom smatra se podnijetim onog dana kad je predat Ustavnom sudu.

Ako je podnesak kojim se inicira pokretanje postupka ili pokreće po­stupak pred Ustavnim sudom upućen preko pošte preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan podnošenja Ustavnom sudu, a ako je upućen preko pošte običnom pošiljkom dan prijema pošiljke smatra se kao dan podnošenja podneska Ustavnom sudu.

Ako je podnesak kojim se inicira pokretanje postupka ili pokreće po­stupak pred Ustavnim sudom upućen elektronskim putem, smatra se da je primljen na dan i u vrijeme koji su naznačeni u potvrdi o prijemu dokumenta

57

u elektronskom obliku, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.

Podnesci dostavljeni telefaksom, telegrami upućeni Ustavnom sudu, kao i anonimni podnesci, ne smatraju se podnescima u smislu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Član 32Podnesci iz člana 31 stav 1 ovog zakona i prilozi predaju se Ustavnom

sudu u tri primjerka i moraju biti potpisani.Ako je podnesak kojim se inicira pokretanje postupka ili pokreće postu­

pak pred Ustavnim sudom nerazumljiv, nepotpun ili sadrži nedostatke koji onemogućavaju postupanje po njemu, zatražiće se od podnosioca podneska da te nedostatke otkloni u ostavljenom roku, u skladu sa Poslovnikom.

Član 33Ustavni sud dostavlja primjerak predloga, inicijative, ustavne žalbe i

žalbe učesnicima u postupku i određuje im rok za dostavljanje potrebne dokumentacije, podataka i obavještenja, kao i odgovora, odnosno mišljenja na navode i dokaze koji su sadržani u tim podnescima.

Izuzetno, podneske iz stava 1 ovog člana, Ustavni sud neće dostavljati na odgovor, odnosno mišljenje ako utvrdi da ne postoje procesne pretpostavke za pokretanje, odnosno vođenje postupka.

Član 34Učesnici u postupku dužni su da u ostavljenom roku dostave Ustavnom

sudu traženu dokumentaciju, podatke i obavještenja, i mogu dati odgovor, odnosno mišljenje na navode i dokaze sadržane u predlogu, inicijativi, ustavnoj žalbi i žalbi.

Na obrazloženi zahtjev učesnika u postupku, Ustavni sud može produžiti rok iz stava 1 ovog člana.

Ako u roku iz st. 1 i 2 ovog člana, Ustavni sud ne dobije traženi odgovor, mišljenje i druge tražene podatke i obavještenja postupak će se nastaviti.

Član 35Pored učesnika u postupku, svako je dužan da Ustavnom sudu, na njegov

zahtjev, dostavi isprave i obavještenja potrebne za vođenje postupka.

Član 36Postupak se smatra pokrenutim danom:1) podnošenja predloga, ustavne žalbe, odnosno žalbe Ustavnom sudu;2) donošenja rješenja Ustavnog suda o pokretanju postupka po inici­

jativi za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

58

međunarodnim ugovorima, odnosno po inicijativi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;

3) donošenja rješenja Ustavnog suda da sam pokrene postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom.

Član 37Ustavni sud će odbaciti predlog, inicijativu, ustavnu žalbu, žalbu, odnosno

drugi podnesak kojim se pokreće postupak kad:1) utvrdi da nije nadležan za odlučivanje;2) nije podnijet u propisanom roku;3) u ostavljenom roku podnosilac nije otklonio nedostatke koji onemo­

gućavaju postupanje;4) utvrdi da je već odlučivao o istoj stvari;5) nakon sprovedenog ispitivanja utvrdi da je podnesak kojim se pokreće

postupak očigledno neosnovan ili zasnovan na zloupotrebi prava;6) ne postoje druge pretpostavke za odlučivanje o osnovanosti podneska.

Član 38Ustavni sud će obustaviti postupak kad:1) podnosilac podneska povuče podnesak;2) fizičko lice koje je podnijelo podnesak umre, odnosno pravno lice

prestane da postoji;3) ne postoje ili prestanu da postoje druge pretpostavke za vođenje

postupka.Izuzetno, Ustavni sud će sprovesti postupak:1) u slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, kad ocijeni da je sprovođenje

postupka nužno radi poštovanja vladavine prava, odnosno zaštite ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom;

2) u slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, kad na mjesto podnosioca podneska stupi njegov nasljednik, odnosno pravni sljedbenik, ako dokaže da ima neposredan pravni interes za ishod postupka.

Član 39Ustavni sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti na sjednici svih

sudija (u daljem tekstu: sjednica Ustavnog suda), kao i na sjednici vijeća sasta vljenog od troje sudija (u daljem tekstu: vijeće) kad, u skladu sa Ustavom, odlučuje o ustavnoj žalbi.

Ustavni sud u svakom predmetu mora odlučiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana pokretanja postupka pred tim sudom, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Ustavni sud održava redovne stručne sastanke o predmetima iz svoje

59

nadležnosti kojima, pored sudija, mogu prisustvovati generalni sekretar i ustavnosudski savjetnici, kao i kolegijume sudija na kojima se razmatraju važnija pitanja u vezi sa funkcionisanjem, upravljanjem i međunarodnom saradnjom Ustavnog suda.

Član 40Sjednicu Ustavnog suda zakazuje i njome rukovodi predsjednik Ustav­

nog suda.Vijećanje i glasanje se vrši na nejavnoj sjednici, a odluka se objavljuje javno.Svaki sudija može izdvojiti mišljenje u kojem navodi razloge zbog kojih

se u potpunosti ili djelimično slaže sa donijetom odlukom, ali smatra da postoje i dodatni razlozi koje je u odluci trebalo navesti, odnosno razloge zbog kojih je u potpunosti ili djelimično protiv donijete odluke.

Izdvojeno mišljenje iz stava 3 ovog člana, zajedno sa odlukom na koju se odnosi, obavezno se objavljuje na internet stranici Ustavnog suda.

Sudija koji je izdvojio mišljenje ima pravo da zahtijeva da se to mišljenje objavi u “Službenom listu Crne Gore”, zajedno sa odlukom na koju se odnosi.

Član 41Vijeće ima predsjednika i dva člana.Broj vijeća i njihov način rada u vezi sa ustavnim žalbama određuje se

Poslovnikom.Predsjednike i članove vijeća određuje predsjednik Ustavnog suda go­

dišnjim rasporedom poslova.Sjednicu vijeća zakazuje i njome rukovodi predsjednik vijeća.

Član 42Kriterijumi za raspored predmeta sudijama, kao i prava i obaveze sudije

kojem je predmet dodijeljen u rad (u daljem tekstu: sudija izvjestilac) uređuju se Poslovnikom.

Član 43Sudija, odnosno predsjednik Ustavnog suda će se izuzeti iz rasprave i

odlučivanja u određenom predmetu, ako:1) je sam učesnik u postupku, zakonski zastupnik ili punomoćnik

učesnika u postupku;2) mu je učesnik u postupku ili zakonski zastupnik ili punomoćnik

učesnika u postupku srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do trećeg stepena ili mu je bračni odnosno vanbračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao;

3) je učestvovao u odlučivanju u predmetu u sudskom ili upravnom postupku.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

60

Ako se u slučaju iz stava 1 ovog člana radi o predsjedniku Ustavnog suda, sjednicu Ustavnog suda, na obrazloženu inicijativu troje sudija, saziva zamjenik predsjednika.

Član 44Zahtjev za izuzeće sudije Ustavnog suda zbog razloga iz člana 43 ovog

zakona, može podnijeti predsjednik Ustavnog suda, sudija ili učesnik u postupku.

O osnovanosti zahtjeva za izuzeće sudije Ustavnog suda odlučuje Us­tavni sud.

Predsjednik Ustavnog suda, odnosno sudija čije se izuzeće zahtijeva ne može učestvovati u odlučivanju po zahtjevu za izuzeće, ali mora da se izjasni o zahtjevu za izuzeće.

Kad Ustavni sud donese odluku o izuzeću sudije, taj sudija neće učest­vovati u raspravi i odlučivanju Ustavnog suda u tom predmetu.

Član 45Ustavni sud će održati javnu raspravu kad ocijeni da je održavanje javne

rasprave potrebno, a naročito kad se radi o složenom ustavno­pravnom pitanju.Zakazivanje i održavanje javne rasprave, kao i druga pitanja koja se

odnose na javnu raspravu, bliže se uređuju Poslovnikom.

Član 46U toku rada na predmetu Ustavni sud može zatražiti stručno mišljenje

stručnjaka iz odgovarajuće oblasti, u skladu sa Poslovnikom.Lica iz stava 1 ovog člana, imaju pravo na nagradu i naknadu troškova,

u skladu sa propisima kojima su uređene nagrade i naknade troškova u sudskim postupcima.

Član 47Ustavni sud donosi odluke i rješenja.Odluka, odnosno rješenje Ustavnog suda sadrži: uvod, izreku, odnosno

dispozitiv i obrazloženje.

Član 48Ustavni sud odlukom:1) utvrđuje da zakon, odnosno pojedine njegove odredbe nijesu u saglas­

nosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno da u vrijeme važenja nijesu bili u saglasnosti sa Ustavom;

2) utvrđuje da drugi propis, odnosno pojedine njegove odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom, odnosno u vrijeme važenja nijesu bili u saglasnosti sa Ustavom i zakonom;

61

3) usvaja ustavnu žalbu zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom;

4) utvrđuje da je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav;5) rješava sukob nadležnosti;6) zabranjuje rad političke partije ili nevladine organizacije;7) usvaja žalbu o povredi prava u toku izbora ili u toku referenduma;8) ukida mjere i radnje državnih organa preduzete za vrijeme ratnog i

vanrednog stanja;9) odbija: predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti, predlog

za utvrđivanje da je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, predlog za rješavanje sukoba nadležnosti, odnosno predlog za zabranu rada političke partije ili nevladine organizacije;

10) odbija ustavnu žalbu, odnosno žalbu kao neosnovanu.

Član 49Ustavni sud rješenjem:1) pokreće postupak;2) ne prihvata inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustav­

nosti, odnosno ustavnosti i zakonitosti;3) odbacuje predlog, inicijativu, ustavnu žalbu, žalbu i drugi podnesak

u slučajevima iz člana 37 ovog zakona;4) obustavlja postupak u slučajevima utvrđenim ovim zakonom;5) obustavlja izvršenje pojedinačnog akta, odnosno radnje, ukida mjeru

obustave ili odbacuje zahtjev za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje;6) odlučuje o pitanjima upravljanja postupkom.

Član 50Odluke, odnosno rješenja potpisuje predsjednik Ustavnog suda, ako su

odluka, odnosno rješenje donijeti na sjednici Ustavnog suda, a predsjednik vijeća ako su odluka, odnosno rješenje o ustavnoj žalbi donijeti na sjednici vijeća.

Član 51Odluke Ustavnog suda, osim odluke po ustavnoj žalbi, odnosno žalbi,

objavljuju se u “Službenom listu Crne Gore”, kao i na način na koji je obja­vljen akt o čijoj je ustavnosti, odnosno ustavnosti i zakonitosti Ustavni sud odlučivao.

U “Službenom listu Crne Gore” može se objaviti odluka po ustavnoj žalbi, odnosno žalbi, kao i rješenje koje je od značaja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. O objavljivanju ovih odluka, odnosno rješenja odlučuje vijeće, odnosno Ustavni sud na predlog sudije izvjestioca.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

62

Odluke i rješenja Ustavnog suda objavljuju se na internet stranici Us­tavnog suda, u skladu sa Poslovnikom.

Član 52Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave,

odnosno lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja dužni su da, u okviru svoje nadležnosti, izvršavaju odluke Ustavnog suda a njihovo izvršenje, kad je to potrebno, obezbjeđuje Vlada Crne Gore.

Ustavni sud može u odluci odrediti rok i način izvršenja odluke, kao i organ koji je dužan da je izvrši.

Organ koji je dužan da izvrši odluku Ustavnog suda dužan je nakon isteka roka iz stava 2 ovog člana da dostavi izvještaj Ustavnom sudu o izvršenju odluke Ustavnog suda.

Član 53U postupku pred Ustavnim sudom ne plaća se taksa.Učesnici u postupku pred Ustavnim sudom snose svoje troškove.Izuzetno od stava 2 ovog člana, Ustavni sud može naknaditi troškove

drugim pozvanim licima i odrediti naknadu za njihovo učešće u postupku, a ako se radi o ustavnoj žalbi, može narediti da im podnosilac ustavne žal­be, za čiji podnesak Ustavni sud utvrdi da predstavlja zloupotrebu prava na podnošenje ustavne žalbe, naknadi troškove postupka pred Ustavnim sudom.

2. Postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i

postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom

Član 54Predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i obja­

vljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom može da podnese:

1) sud ako se u postupku koji vodi postavi pitanje saglasnosti zakona, odnosno drugog propisa ili opšteg akta, koje u postupku pred sudom treba primijeniti, sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovo­rima, odnosno sa Ustavom i zakonom;

2) drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu;

3) organ lokalne samouprave ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu kojim se uređuju pitanja koja se odnose na lokalnu samoupravu;

63

4) pet poslanika.U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana sudija, odnosno predsjednik

sudskog vijeća će zastati sa postupkom i pokrenuti postupak za ocjenu us­tavnosti, odnosno ustavnosti i zakonitosti tog propisa pred Ustavnim sudom i o tome prethodno upoznati predsjednika suda koji je obavezan da obavijesti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore.

U postupku pred Ustavnim sudom koji je pokrenut u skladu sa stavom 1 tačka 1 ovog člana, Ustavni sud je dužan da odluči najkasnije u roku od 45 dana od dana podnošenja predloga.

Član 55Ustavni sud može sam pokrenuti postupak za ocjenu saglasnosti zakona

sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom, naročito kad se:

­ u toku postupka po ustavnoj žalbi postavi pitanje saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili sagla­snosti drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom, na osnovu kojeg je donijet pojedinačni akt koji je predmet ustavne žalbe; ili

­ u toku postupka za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom postavi pitanje ustavnosti, odnosno zakonitosti drugih odredaba ili drugih propisa koje su u vezi sa odredbama koje su predmet ocjene.

Član 56Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti zakona sa

Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom može podnijeti fizičko i pravno lice, kao i organizacija, naselje, grupa lica i drugi oblici organizovanja koji nemaju svojstvo pravnog lica, koji ne moraju imati neposredan pravni interes za podnošenje inicijative.

Član 57Učesnici u postupku za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i pot­

vrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom su organi i poslanici iz člana 54 ovog zakona, svako po čijoj se inicijativi vodi postupak i donosilac zakona ili drugog propisa i opšteg akta koji je predmet ocjene.

Član 58Predlog, odnosno inicijativa za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom

i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugog

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

64

propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom sadrži: naziv zakona, odnosno drugog propisa ili opšteg akta, oznaku odredbe koja se osporava, naziv i broj “Službenog lista Crne Gore” u kojem je objavljen, razloge na kojima se predlog, odnosno inicijativa zasniva, kao i druge podatke od značaja za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

Ako propis čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava nije objavljen u “Službenom listu Crne Gore” uz predlog, odnosno inicijativu prilaže se, po pravilu, i kopija tog propisa.

Predlog, odnosno inicijativa iz stava 1 ovog člana, mogu se podnijeti sve dok je zakon odnosno drugi propis ili opšti akt na snazi.

Član 59U postupku za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i

objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom, Ustavni sud nije ograničen predlogom, odnosno inicijativom.

Član 60Ustavni sud neće prihvatiti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu

saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom i zakonom, kad ocijeni da nema osnova za pokretanje postupka.

Član 61Ako se radi o inicijativi iz člana 30 stav 2 tačka 1 ovog zakona, Ustavni

sud može odmah donijeti rješenje o pokretanju postupka bez sprovođenja postupka iz člana 33 ovog zakona.

Član 62Na zahtjev donosioca osporenog propisa Ustavni sud može, prije

donošenja odluke o ustavnosti i zakonitosti, zastati sa postupkom i dati mogućnost donosiocu propisa da, u roku koji odredi Ustavni sud, otkloni uočene neustavnosti i nezakonitosti.

Ako u roku iz stava 1 ovog člana neustavnost i nezakonitost ne budu otklonjeni, Ustavni sud će nastaviti postupak.

Član 63Ustavni sud u toku postupka može narediti da se obustavi izvršenje

pojedinačnog akta ili radnje do donošenja konačne odluke, na zahtjev podnosioca predloga, odnosno inicijative iz čl. 54 i 56 ovog zakona, uko­liko podnosilac predloga, odnosno inicijative učini izvjesnim nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica.

65

Član 64Pored razloga iz člana 38 ovog zakona, Ustavni sud će obustaviti postupak:1) ako je u toku postupka zakon usaglašen sa Ustavom i potvrđenim i

objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugi propis ili opšti akt sa Ustavom i zakonom, a Ustavni sud ocijeni da ne treba nastaviti postupak zbog toga što nijesu otklonjene posljedice neustavnosti ili nezakonitosti;

2) ako zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt prestane da važi, a Us­tavni sud do tada nije donio rješenje o pokretanju postupka po inicijativi, odnosno nije sam rješenjem pokrenuo postupak;

3) ako je rješenjem pokrenuo postupak po inicijativi podnosioca, odnosno ako je sam pokrenuo postupak, ali je u tom postupku utvrdio da ne postoje razlozi neustavnosti, odnosno neustavnosti i nezakonitosti;

4) u slučaju iz člana 65 stav 3 ovog zakona.

Član 65Ako bi zbog prestanka važenja zakona za koji je Ustavni sud utvrdio da

nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno zbog prestanka važenja drugog propisa i opšteg akta za koji je Ustavni sud utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom, na dan objavljivanja odluke Ustavnog suda nastala pravna praznina, Ustavni sud u odluci određuje datum objavljivanja odluke u “Službenom listu Crne Gore” koji ne može biti duži od tri mjeseca od dana donošenja odluke i o tome obavještava nadležne državne organe i javnost na internet stranici, a učesnicima u postupku dostavlja odluku.

Ako se do datuma određenog u odluci iz stava 1 ovog člana, zakon usaglasi sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugi propis i opšti akt sa Ustavom i zakonom, Ustavni sud ispituje da li su otklonjene posljedice primjene tog zakona, odnosno drugog propisa ili opšteg akta.

Ako u slučaju iz stava 2 ovog člana Ustavni sud utvrdi da su otklonjene posljedice primjene zakona, odnosno drugog propisa i opšteg akta, neće objaviti odluku, a postupak će obustaviti.

Ako u slučaju iz stava 2 ovoga člana Ustavni sud utvrdi da nijesu otk­lonjene posljedice primjene zakona, odnosno drugog propisa i opšteg akta, odluku će objaviti u “Službenom listu Crne Gore”.

Član 66Izvršenje konačnih pojedinačnih akata donijetih na osnovu zakona,

odnosno drugih propisa i opštih akata, odnosno pojedinih njihovih odre­daba, za koje je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

66

sa Ustavom i zakonom, ne može se dozvoliti ni sprovesti, a ako je izvršenje započeto, obustaviće se.

Član 67Svako kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedi­

načnim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa i opšteg akta za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije bio ili da nije u sagla­snosti sa Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo da traži od nadležnog organa izmjenu tog pojedinačnog akta, ako ta izmjena ne utiče na prava savjesnih trećih lica.

Predlog za izmjenu konačnog ili pravosnažnog pojedinačnog akta iz stava 1 ovog člana, može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja odluke u “Službenom listu Crne Gore”.

Ustavni sud može odlukom kojom utvrdi da zakon ili drugi propis i opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili zakonom, odrediti način naknade štete za sva lica kojima je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovu tog zakona ili drugog propisa, nezavisno od toga da li su podnijeli inicijativu za ocjenu saglasnosti zakona ili drugog propisa i opšteg akta sa Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili zakonom.

3. Postupak po ustavnoj žalbiČlan 68

Ustavnu žalbu može podnijeti svako fizičko i pravno lice, organizacija, naselje, grupa lica i drugi oblici organizovanja koji nemaju svojstvo pravnog lica, ako smatraju da im je povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda zajemčeni Ustavom, pojedinačnim aktom, radnjom ili nepostupanjem državnog organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravnog lica ili drugog subjekta koji vrši javna ovlašćenja.

Ustavna žalba može se podnijeti nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava, koja podrazumijevaju da je podnosilac ustavne žalbe u postupku iskoristio sva pravna sredstva na koja je imao pravo u skladu sa zakonom, uključujući i djelotvorna i vanredna pravna sredstva i druga posebna pravna sredstva koja mogu dovesti do izmjene pojedinačnog akta u korist podnosioca ustavne žalbe, odnosno do prestanka ili ispravljanja radnje, odnosno preki­da nepostupanja državnog organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravnog lica ili drugog subjekta koji vrši javna ovlašćenja.

Ustavna žalba se može podnijeti i prije iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava iz stava 2 ovog člana, ako podnosilac ustavne žalbe dokaže da

67

pravno sredstvo na koje ima pravo u konkretnom predmetu nije ili ne bi bilo djelotvorno.

Član 69Ustavna žalba se podnosi u roku od 60 dana od:­ dana dostavljanja pojedinačnog akta protiv kojeg se može podnijeti

ustavna žalba u skladu sa ovim zakonom;­ dana prestanka trenutne radnje kojom je povrijeđeno ljudsko pravo

ili sloboda zajemčeni Ustavom, ako protiv te radnje nema djelotvornog pravnog sredstva;

­ posljednjeg dana u kojem se moglo izbjeći nepostupanje kojim je povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda zajemčeni Ustavom, ako protiv tog nepostupanja nema djelotvornog pravnog sredstva.

Ako se radi o radnji ili nepostupanju koje neprekidno traje duže vrijeme, ustavna žalba može se podnijeti i dok ta radnja odnosno nepostupanje tra­je, ako podnosilac u ustavnoj žalbi obrazloži zbog čega ta radnja odnosno nepostupanje dovodi do trajne povrede nekog njegovog ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom, u čemu se trajna povreda tog prava ili slobode sastoji i dokaže da protiv te radnje ili nepostupanja ne postoji djelotvorno pravno sredstvo.

Ako se u slučaju iz stava 2 ovog člana radi o nepostupanju suda u ra­zumnom roku, ustavna žalba može se podnijeti samo ako su prethodno iscrpljena pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prava na suđenje u razumnom roku, odnosno ako podnosilac ustavne žalbe dokaže da ta sredstva nijesu ili ne bi bila djelotvorna.

Član 70Učesnici u postupku po ustavnoj žalbi su podnosilac ustavne žalbe iz

člana 68 stav 1 ovog zakona i državni organ, odnosno organ državne uprave, organ lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravno lice ili drugi subjekat koje vrši javna ovlašćenja, protiv čijeg akta odnosno zbog čijeg nepostupanja ili radnje je izjavljena ustavna žalba.

Član 71Licu koje iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje ustavne žalbe,

Ustavni sud će dozvoliti povraćaj u pređašnje stanje ako, u roku od 15 dana od dana prestanka razloga koji je izazvao propuštanje, podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ustavnu žalbu.

Poslije isteka tri mjeseca od dana propuštanja roka iz stava 1 ovog člana, ne može se tražiti povraćaj u pređašnje stanje.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

68

Član 72Ustavna žalba sadrži: lično ime, prebivalište ili boravište i adresu,

odnosno naziv i sjedište podnosioca ustavne žalbe, razloge ustavne žalbe sa obrazloženim navodima o povredi ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom, zahtjev o kojem Ustavni sud treba da odluči i potpis podnosioca ustavne žalbe, odnosno lica kome je izdato specijalno punomoćje za pod­nošenje ustavne žalbe.

Pored podataka iz stava 1 ovog člana, ustavna žalba koja se podnosi protiv pojedinačnog akta sadrži i broj i datum pojedinačnog akta protiv kojeg je izjavljena i naziv organa koji ga je donio, a ako se podnosi zbog nepostupanja, odnosno radnje, sadrži i naziv organa koji nije postupao ili je preduzeo radnju koja je predmet ustavne žalbe.

Uz ustavnu žalbu podnosi se i ovjerena fotokopija osporenog pojedinačnog akta, dokaz da su iscrpljena djelotvorna pravna sredstva, činjenice na kojima se zasniva tvrdnja o postojanju povrede prava i slobode, kao i drugi dokazi od značaja za odlučivanje.

Član 73Ustavna žalba ne zadržava izvršenje pojedinačnog akta protiv kojeg je

izjavljena.Izuzetno, Ustavni sud u toku postupka može narediti da se obustavi

izvršenje pojedinačnog akta do donošenja konačne odluke, na zahtjev podnosioca žalbe, ukoliko podnosilac žalbe učini izvjesnim nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica.

Član 74Ustavna žalba dostavlja se i drugim licima na čija bi prava ili obaveze

direktno uticala odluka Ustavnog suda kojom bi se usvojila ustavna žalba, a ta lica imaju pravo da se izjasne o ustavnoj žalbi u roku koji odredi Ustavni sud.

Član 75Ustavni sud odlučuje o povredi ljudskog prava ili slobode zajemčene

Ustavom na koju se ukazuje u ustavnoj žalbi.

Član 76Kad Ustavni sud utvrdi da je osporenim pojedinačnim aktom povrijeđe­

no ljudsko pravo ili sloboda zajemčeni Ustavom, usvojiće ustavnu žalbu i ukinuće taj akt, u cjelini ili djelimično i predmet vratiti na ponovni postupak organu koji je donio ukinuti akt.

Ako je u toku postupka odlučivanja po ustavnoj žalbi prestalo pravno dejstvo pojedinačnog akta koji je predmet ustavne žalbe, a Ustavni sud utvrdi da je tim aktom povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda zajemčeni Ustavom,

69

donijeće odluku kojom se usvaja ustavna žalba i odrediti način pravičnog zadovoljenja podnosioca ustavne žalbe zbog pretrpljene povrede ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom.

U slučaju kad je povreda učinjena radnjom ili nepostupanjem državnog organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravnog lica ili drugog subjekta koji vrši javna ovlašćenja, odlukom kojom se usvaja ustavna žalba Ustavni sud zabraniće dalje vršenje radnje odnosno naložiće donošenje akta ili preduzimanje druge odgovarajuće mjere ili radnje kojom se ispravljaju već nastale odnosno otklanjaju buduće štetne posljedice utvrđene povrede ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom.

Član 77Kad Ustavni sud ukine pojedinačni akt i vrati predmet na ponovni pos­

tupak, nadležni organ je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema odluke Ustavnog suda, uzme predmet u rad.

U ponovljenom postupku nadležni organ iz stava 1 ovog člana, dužan je da poštuje pravne razloge Ustavnog suda izražene u odluci i da u ponovnom postupku odluči u razumnom roku.

Član 78Odluka Ustavnog suda kojom je usvojena ustavna žalba ima pravno dej­

stvo od dana dostavljanja učesnicima u postupku, u skladu sa Poslovnikom.

4. Postupak odlučivanja da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav

Član 79Predlog Skupštine za utvrđivanje da li je Predsjednik Crne Gore povri­

jedio Ustav mora biti obrazložen i sadržati navode zbog kojih se smatra da je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav.

Uz predlog iz stava 1 ovog člana, Skupština prilaže dokumenta na osnovu kojih je utvrdila predlog i pisano izjašnjenje Predsjednika Crne Gore koje je od njega zatražila Skupština, u skladu sa članom 98 stav 4 Ustava.

Član 80Učesnici u postupku odlučivanja da li je Predsjednik Crne Gore povri­

jedio Ustav su Skupština i Predsjednik Crne Gore.

Član 81Ustavni sud obavještava Predsjednika Crne Gore o prijemu predloga

Skupštine iz člana 79 ovog zakona i dostavlja mu primjerak predloga, u roku od tri dana od dana prijema.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

70

Predsjednik Crne Gore može Ustavnom sudu da dostavi dokumentaciju, podatke i obavještenja od značaja za vođenje postupka i odlučivanje, u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja i primjerka predloga Skupštine.

U slučaju da se Predsjednik Crne Gore nije izjasnio o predlogu Skupštine, u smislu člana 98 stav 4 Ustava, može pisano da se izjasni o njemu Ustavnom sudu, u roku iz stava 2 ovog člana.

Član 82U postupku odlučivanja da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav

Ustavni sud je ograničen razlozima iz predloga.

Član 83Pored razloga iz člana 38 ovog zakona, Ustavni sud će obustaviti postupak

za utvrđivanje da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav u slučaju da u toku postupka Predsjedniku Crne Gore prestane funkcija.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, Ustavni sud će nastaviti postupak i nakon što Predsjedniku Crne Gore prestane funkcija, ako on to zahtijeva.

Član 84Ustavni sud će odluku kojom se utvrđuje da li je Predsjednik Crne Gore

povrijedio Ustav donijeti najkasnije u roku od 45 dana od dana prijema predloga.

5. Postupak odlučivanja o sukobu nadležnostiČlan 85

Predlog za odlučivanje o sukobu nadležnosti mogu podnijeti jedan ili više organa između kojih postoji sukob i lice koje zbog prihvatanja, odnosno odbijanja nadležnosti ne može da ostvari svoja prava.

Predlog iz stava 1 ovog člana podnosi se Ustavnom sudu, u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja kojim se organ oglasio nenadležnim, ako se drugi organ prije toga oglasio nenadležnim u istom predmetu, odnosno od dana proteka roka u kojem je organ morao postupiti po zahtjevu stranke u skladu sa zakonom, a to nije učinio, a drugi organ se prije toga već oglasio nenadležnim u istom predmetu ili nije postupio u propisanom roku i na taj način nesporno pokazao da se za taj predmet ne smatra nadležnim (negativni sukob nadležnosti).

Predlog iz stava 1 ovog člana podnosi se Ustavnom sudu, u roku od 15 dana od dana postupanja organa po zahtjevu stranke u skladu sa zakonom, ako je drugi organ prije toga već postupao u istom predmetu ili je preduzeo radnje iz kojih nesporno proizilazi da se za taj predmet smatra nadležnim (pozitivni sukob nadležnosti).

71

Član 86Učesnici u postupku odlučivanja o sukobu nadležnosti su sud i drugi

državni organ, organ jedinice lokalne samouprave koji prihvata, odnosno odbija nadležnost, kao i lice koje zbog prihvatanja, odnosno odbijanja na­dležnosti nije moglo da ostvari svoje pravo.

Član 87Predlog za odlučivanje o sukobu nadležnosti sadrži podatke o podnosio­

cu predloga, naziv organa između kojih postoji sukob nadležnosti, predmet postupka, detaljno obrazloženje činjenica i okolnosti predmeta zbog kojih je došlo do sukoba nadležnosti i razloge zbog kojih se organ smatra nenadležnim, odnosno nadležnim za odlučivanje u predmetu.

Uz predlog iz stava 1 ovog člana, podnosi se dokumentacija od značaja za odlučivanje.

Član 88Ustavni sud može odrediti da se, do donošenja odluke o rješavanju su­

koba nadležnosti, prekine postupak pred organima između kojih je nastao pozitivni sukob nadležnosti.

Član 89Kad Ustavni sud utvrdi da ne postoji sukob nadležnosti, odbiće predlog

za rješavanje sukoba nadležnosti.Kad utvrdi da postoji sukob nadležnosti, Ustavni sud će odlučiti koji je

organ nadležan za odlučivanje.

Član 90Odluka Ustavnog suda kojom je riješen sukob nadležnosti ima pravno

dejstvo od dana dostavljanja učesnicima u postupku.

6. Postupak odlučivanja o zabrani rada političke partije ili nevladine organizacije

Član 91Postupak odlučivanja o zabrani rada političke partije ili nevladine or­

ganizacije pokreće se predlogom koji mogu podnijeti:1) državno tužilaštvo;2) Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore;3) Savjet za odbranu i bezbjednost;4) organ državne uprave nadležan za vođenje registra političkih partija

i registra nevladinih organizacija;5) drugi nadležni organ, u skladu sa zakonom.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

72

Član 92U predlogu o zabrani rada političke partije ili nevladine organizacije

mora biti navedeno zabranjeno djelovanje, odnosno činjenice i okolnosti neustavnog djelovanja, koje mogu biti razlog za zabranu rada političke partije ili nevladine organizacije.

Član 93Učesnici u postupku odlučivanja o zabrani rada političke partije ili

nevladine organizacije su podnosilac predloga iz člana 91 ovog zakona i politička partija ili nevladina organizacija o čijoj se zabrani rada odlučuje.

Član 94Predlog iz člana 91 ovog zakona, Ustavni sud dostavlja političkoj partiji,

odnosno nevladinoj organizaciji čija se zabrana rada predlaže, u roku od 15 dana od dana prijema.

Politička partija, odnosno nevladina organizacija iz stava 1 ovog člana ima pravo da se pisano izjasni o razlozima sadržanim u predlogu, da dostavi dokumentaciju, podatke i obavještenja od značaja za vođenje postupka i odlučivanje, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga.

Član 95Ustavni sud može zabraniti rad političke partije ili nevladine organizacije

u slučajevima iz člana 55 stav 1 Ustava ako je njihovo djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih ljudskih prava i sloboda ili izazivanje nacio­nalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti.

Član 96Kad Ustavni sud zabrani rad političke partije, ili nevladine organizacije,

ta politička partija, odnosno nevladina organizacija briše se iz registra u koji je upisana.

Odluka o zabrani rada političke partije ili nevladine organizacije dostavlja se toj političkoj partiji odnosno nevladinoj organizaciji, a ima pravno dejstvo od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda organu državne uprave nadležnom za upis u registar političkih partija, odnosno nevladinih organizacija.

Odluka iz stava 2 ovog člana, objavljuje se u “Službenom listu Crne Gore”.

7. Postupak odlučivanja o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom

Član 97Postupak odlučivanja o povredi prava u toku izbora poslanika i odbornika

pokreće se podnošenjem žalbe na rješenje nadležne izborne komisije kojim

73

je odbačen ili odbijen prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora, odnosno opštinske izborne komisije.

Žalba iz stava 1 ovog člana, podnosi se u roku od 48 časova od časa dostavljanja rješenja.

Žalba iz stava 1 ovog člana podnosi se, po pravilu, neposredno Ustav­nom sudu.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, žalba se može podnijeti telefaksom, u skladu sa Poslovnikom.

Član 98Žalbu može podnijeti birač koji smatra da mu je biračko pravo povri­

jeđeno, kandidat za poslanika i odbornika i podnosilac izborne liste.Žalba sadrži razloge i dokaze o povredi biračkog prava u toku izbora.

Član 99Učesnik u postupku o izbornim sporovima su podnosilac žalbe iz člana

98 stav 1 ovog zakona, nadležna izborna komisija i organ za sprovođenje izbora u vezi čije izborne aktivnosti se pokreće postupak.

Član 100Ustavni sud dostavlja primjerak žalbe nadležnoj izbornoj komisiji sa

zahtjevom da u određenom roku, koji ne može biti duži od 24 časa od časa prijema zahtjeva, dostavi odgovor i potrebne izborne akte, odnosno doku­mentaciju.

Član 101Ustavni sud odlučuje o žalbi iz člana 97 ovog zakona, u roku od 48 časova

od časa prijema odgovora iz člana 100 ovog zakona.

Član 102Ako je nepravilnost koja je utvrđena u izbornom postupku imala bitan

uticaj na izborni rezultat, Ustavni sud odlukom poništava cio izborni pos­tupak ili djelove tog postupka, koji se moraju tačno navesti, odnosno pojedine radnje u postupku koje se moraju tačno označiti.

Član 103Odluka Ustavnog suda o poništenju cijelog izbornog postupka ili dijela

tog postupka ima pravno dejstvo od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda nadležnoj izbornoj komisiji, odnosno nadležnom organu.

Član 104Postupak odlučivanja o povredi prava u toku izbora Predsjednika Crne

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

74

Gore pokreće se žalbom koju mogu podnijeti kandidat, predlagač kandidata i birač koji smatra da mu je povrijeđeno biračko pravo.

Žalba iz stava 1 ovog člana sadrži razloge i dokaze o povredi biračkog prava u toku izbora.

Na postupak iz stava 1 ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na postupak odlučivanja o povredi prava u toku izbora po­slanika i odbornika.

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana primjenjuju se i na postupak odlučivanja o povredi prava u toku izbora gradonačelnika Glavnog grada i gradonačelnika Prijestonice i predsjednika opštine, ako se biraju na neposrednim izborima.

Član 105Žalbu kojom se pokreće postupak odlučivanja o povredi prava u toku

referenduma može podnijeti birač.Žalba mora biti obrazložena i sadržati razloge i dokaze o povredi prava

u toku referenduma.

Član 106Učesnici u postupku o sporovima u vezi sa referendumom su podnosilac

žalbe iz člana 105 stav 1 ovog zakona i organ za sprovođenje referenduma u vezi čije izborne aktivnosti se pokreće spor.

Član 107Na postupak odlučivanja o povredi prava u toku referenduma primjenjuju

se odredbe ovog zakona koje se odnose na postupak odlučivanja o povredi prava u toku izbora poslanika i odbornika.

8. Postupak odlučivanja o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i

vanrednog stanjaČlan 108

Postupak za ocjenu saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja pokreće se žalbom.

Pod mjerama iz stava 1 ovog člana podrazumijevaju se zakoni, drugi propisi i opšti akti koji su donijeti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.

Žalbu iz stava 1 ovog člana može podnijeti lice koje smatra da se tim mjerama i radnjama ograničava ostvarivanje pojedinih sloboda i prava iznad obima u kojem je to neophodno za postizanje svrhe zbog koje je ograničenje uvedeno ili da se ograničavaju prava koja ne mogu biti ograničena ili po osnovu po kojem se ograničenje ne smije činiti u skladu sa Ustavom.

75

Žalba iz stava 1 ovog člana, može se podnijeti sve dok je mjera na snazi, odnosno sve dok radnja traje.

Žalba iz stava 1 ovog člana mora biti obrazložena i sadržati razloge i dokaze o neustavnom ograničenju ostvarivanja pojedinih ljudskih prava i sloboda u smislu stava 3 ovog člana.

Član 109Učesnici u postupku odlučivanja o saglasnosti sa Ustavom mjera i

radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja su podnosilac žalbe iz člana 108 ovog zakona i organ koji je preduzeo mjere i radnje za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.

Član 110Ustavni sud će odluku po žalbi iz člana 108 stav 1 ovog zakona donijeti

u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.Kad Ustavni sud utvrdi nesaglasnost mjera i radnji sa Ustavom ukinuće

u cjelini ili djelimično mjeru, odnosno zabraniti radnju.

Član 111Odluka Ustavnog suda o ukidanju mjere, odnosno zabrani radnje, pro­

pisane odnosno preduzete za vrijeme ratnog i vanrednog stanja, ima pravno dejstvo od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

9. Postupak praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitostiČlan 112

Obavještavanje Skupštine o uočenim pojavama neustavnosti i nezakoni­tosti u skladu sa članom 149 stav 3 Ustava, Ustavni sud vrši podnošenjem izvještaja jednom godišnje.

Izvještaji iz stava 1 ovog člana, objavljuju se u “Službenom listu Crne Gore”.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA

Član 113Finansijska sredstva za rad Ustavnog suda obezbjeđuju se u posebnom

razdjelu budžeta Crne Gore, na predlog Ustavnog suda (u daljem tekstu: budžet Ustavnog suda).

Predsjednik Ustavnog suda ima pravo da učestvuje u radu sjednice Sku­pštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta Ustavnog suda.

Zako

n o

Ust

avno

m su

du

Crn

e G

ore

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

76

Postupak za utvrđivanje predloga budžeta Ustavnog suda uređuje se Poslovnikom.

Član 114Predsjednik Ustavnog suda je nalogodavac za korišćenje sredstava budže­

ta Ustavnog suda, a može odrediti da to uz njega bude i drugo ovlašćeno službeno lice Ustavnog suda.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 115Postupci započeti pred Ustavnim sudom do dana stupanja na snagu ovog

zakona nastaviće se po ovom zakonu.

Član 116Poslovnik Ustavnog suda uskladiće se sa ovim zakonom u roku od 30

dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 117Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Ustav­

nom sudu Crne Gore (“Službeni list CG”, br. 64/08, 46/13 i 51/13).

Član 118Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Služben­

om listu Crne Gore”.

77

Poslovnik Ustavnog suda Crne Gore4

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1(1) Poslovnikom Ustavnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Poslovnik),

pored sadržine propisane Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore (u daljem tekstu: Zakon), bliže se uređuje organizacija, postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore (u daljem tekstu: Ustavni sud) i druga pitanja od značaja za rad Ustavnog suda.

(2) Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje, bez obzira u kojem se rodu koriste u ovom poslovniku, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.

1. Mjesto zasijedanja Ustavnog suda

Član 2Ustavni sud zasijeda u Podgorici, ali se sjednice Ustavnog suda, izuzetno,

mogu održavati i u drugim mjestima u Crnoj Gori.

2. Upotreba državnih simbolaČlan 3

Zastava i grb Crne Gore ističu se u prostorijama Ustavnog suda, u skladu sa zakonom.

3. Pečat i štambiljČlan 4

Ustavni sud ima pečat i štambilj, u skladu sa zakonom i aktom Ustavnog suda.

Član 5Ustavni sud može imati logo (znak), čiji se oblik, sadržina i način upo­

trebe određuju posebnim aktom Ustavnog suda.

4 Poslovnik je objavljenu „Službenom listu Crne Gore”, br. 11/15.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

78

Član 6(1) Predsjednik Ustavnog suda (u daljem tekstu: predsjednik) i sudi­

je Ustavnog suda (u daljem tekstu: sudije) imaju službenu odjeću ­ sudijsku togu.

(2) Sudijska toga koristi se na sjednici i javnoj raspravi Ustavnog suda.(3) Sudijska toga je u osnovi crne boje, sa tamnocrvenim plastronom, a

kroj i tkanina su jedinstveni za sve sudije.(4) Na lijevoj strani sudijske toge je zlatni vez ­ stilizovani detalj iz cr­

nogorske nošnje, a toga predsjednika ima isti vez i sa desne strane.

4. Javnost rada Ustavnog sudaČlan 7

(1) Rad Ustavnog suda je javan, u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom.(2) Javnost rada Ustavnog suda, pored načina propisanih Zakonom,

obezbjeđuje se i:– prisustvom predstavnika sredstava javnog informisanja na sjednici

Ustavnog suda i javnim raspravama u Ustavnom sudu, osim kad postoje razlozi za isključenje javnosti (član 4. stav 3. Zakona);

– objavljivanjem ustavnosudske prakse i važnijih podataka na internet stranici Ustavnog suda (http://www.ustavnisudcg.co.me/);

– izdavanjem zbirki značajnijih odluka i rješenja Ustavnog suda;– izdavanjem drugih publikacija o radu i aktivnostima Ustavnog suda i

razvoju ustavnog sudstva u Crnoj Gori; – davanjem saopštenja sredstvima javnog informisanja;– održavanjem konferencije za predstavnike sredstava javnog informisanja; – na druge odgovarajuće načine.(3) Radi ostvarivanja načela javnosti, Ustavni sud može imenovati sa­

vjetnika za odnose sa javnošću.

Član 8(1) Akreditovani predstavnici sredstava javnog informisanja, koji prisu­

stvuju sjednici Ustavnog suda, dužni su da čuvaju tajnost podataka o ličnosti podnosioca ustavne žalbe i drugih učesnika u ustavnosudskom postupku do objavljivanja odluke odnosno rješenja u “Službenom listu Crne Gore”.

(2) Predstavnicima sredstava javnog informisanja iz stava 1. ovog člana akreditive izdaje generalni sekretar Ustavnog suda (u daljem tekstu: gene­ralni sekretar).

1) Isključenje javnosti

Član 9Javnost postupka pred Ustavnim sudom, pored slučajeva propisanih

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

79

Zakonom, isključena je na sjednici o vijećanju i glasanju i stručnom sastanku sudija.

Član 10(1) Zabranjeno je davanje:– podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen,

kao i podataka koji se odnose na odlučivanje u predmetu;– obavještenja o sadržini prijedloga odluka, odnosno rješenja Ustavnog

suda.(2) Nije dozvoljeno davanje obavještenja o sadržini donijetih odluka

odnosno rješenja u postupku po ustavnoj žalbi prije njihovog dostavljanja učesnicima u ustavnosudskom postupku ili objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

(3) Postupanje zaposlenog suprotno odredbama st. 1. i 2. ovog člana smatra se težom povredom službene dužnosti.

II ORGANIZACIJA USTAVNOG SUDA

Član 11(1) Ustavni sud čine predsjednik i sudije.(2) Ustavni sud ima Službu Ustavnog suda (u daljem tekstu: Služba).

1. Predsjednik, zamjenik predsjednika i sudije Ustavnog suda

1) Predsjednik Ustavnog sudaČlan 12

(1) Predsjednik se bira na sjednici Ustavnog suda, u skladu sa Zakonom.(2) Ako nijedan od kandidata sa najvećim brojem glasova ne dobije većinu

glasova svih sudija glasanje se ponavlja sve dok ne ostanu dva kandidata sa najvećim brojem glasova.

(3) Ako nijedan od dva kandidata s najvećim brojem glasova ne dobije potreban broj glasova, glasanje se za ta dva kandidata ponavlja najviše tri puta.

(4) Ako u tri sprovedena kruga glasanja nijedan od kandidata ne dobije potreban broj glasova, izbor se u cjelini ponavlja, što obuhvata i ponavljanje postupka predlaganja kandidata.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

80

Član 13(1) Pored prava i dužnosti utvrđenih Zakonom predsjednik: 1. se stara o očuvanju samostalnog i nezavisnog položaja Ustavnog suda; 2. organizuje rad u Ustavnom sudu; 3. potpisuje opšte i druge akte Ustavnog suda; 4. donosi pojedinačne akte, u skladu sa zakonom; 5. razmatra pritužbe stranaka na rad Ustavnog suda; 6. odlučuje o pravima i dužnostima zaposlenih u Ustavnom sudu, u

skladu sa zakonom; 7. odobrava službena putovanja u zemlji i inostranstvu;8. obavlja i druge poslove određene Zakonom, ovim poslovnikom i

drugim aktima Ustavnog suda.

2) Zamjenik predsjednika Ustavnog sudaČlan 14

(1) Zamjenik predsjednika Ustavnog suda (u daljem tekstu: zamjenik predsjednika) bira se na Sjednici Ustavnog suda iz reda sudija, na predlog predsjednika, uz prethodnu suglasnost predloženog kandidata, javnim gla­sanjem, većinom glasova svih sudija, na vrijeme od tri godine.

(2) U slučaju da sudija predložen za zamjenika predsjednika ne dobije većinu glasova svih sudija, predsjednik je dužan da u roku 30 dana umjesto njega predloži drugog sudiju.

Član 15(1) Zamjenik predsjednika: 1. zamjenjuje predsjednika u periodu njegove odsutnosti ili spriječenosti; 2. obavlja poslove iz djelokruga poslova predsjednika za koje ga pred­

sjednik ovlasti; 3. obavlja i druge poslove određene aktima Ustavnog suda u skladu sa

Zakonom i ovim poslovnikom. (2) U slučaju iz stava 1. tačka 1. ovog člana zamjenik predsjednika na­

stavlja da obavlja dužnosti sudije izvjestioca i predsjednika, odnosno člana vijeća, u punom obimu.

3) Sudija Ustavnog sudaČlan 16

Sudija Ustavnog suda (u daljem tekstu: sudija), pored prava i dužnosti utvrđenih Ustavom i Zakonom:

1. učestvuje u radu i odlučivanju na Sjednici Ustavnog suda i radnim tijelima Ustavnog suda čiji je član;

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

81

2. izvjestilac je i predlagač odluke u predmetu u kome je određen za su diju izvjestioca;

3. učestvuje u pripremi teksta prijedloga odluke odnosno rješenja za Redakcionu komisiju u predmetima u kojima je izvjestilac;

4. predlaže da Ustavni sud po sopstvenoj inicijativi pokrene postupak za ocjenu saglasnosti zakona s Ustavom i potvrđenim i objavljenim među­narodnim ugovorima, odnosno drugog propisa i opšteg akta s Ustavom i zakonom, što obrazlaže u pisanoj formi;

5. predlaže da Ustavni sud ponovo razmotri, odnosno preispita donijetu odluku prije njenog otpremanja učesnicima u ustavnosudskom postupku, u skladu s ovim poslovnikom;

6. daje inicijativu za razmatranje određenog ustavnopravnog pitanja i preduzimanje odgovarajućih mjera radi ekonomičnijeg odnosno djelotvor­nijeg rada Ustavnog suda;

7. u toku rada na predmetu predlaže Ustavnom sudu angažovanje struč­njaka iz odgovarajuće oblasti radi davanja mišljenja (član 46. stav 1. Zakona) i vodi računa o nastanku pravne praznine (član 65. Zakona);

8. stara se o očuvanju samostalnog i nezavisnog položaja Ustavnog suda;9. obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim aktima

Ustavnog suda.

a) Sudija izvjestilacČlan 17

Sudija koji je zadužen i odgovoran za pravnu obradu pojedinog predmeta obavlja dužnost sudije izvjestioca za taj predmet, u skladu s ovim poslovnikom.

2. Generalni sekretar i zamjenik generalnog sekretara Ustavnog suda

Član 18Generalni sekretar, pored poslova propisanih Zakonom: 1. prati predmete od njihovog prispijeća u Ustavni sud do njihovog

otpremanja iz Ustavnog suda;2. stara se o nabavci osnovnih sredstava potrebnih za rad Ustavnog suda; 3. ukazuje Ustavnom sudu na primjenu Zakona, ovog poslovnika i drugih

akata Ustavnog suda;4. priprema prijedlog godišnjeg izvještaja o radu i finansijskog izvještaja

Ustavnog suda;5. priprema prijedloge opštih, pojedinačnih i drugih akata Ustavnog suda;6. odgovara dopisom na ustavno­sudske predmete s oznakom “R”; 7. omogućava uvid u spise predmeta učesnicima u postupku i drugim

zainteresovanim licima, u skladu sa zakonom;

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

82

8. organizuje sastanke sa zaposlenima u Službi;9. obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i aktima Ustavnog suda,

kao i poslove po nalogu predsjednika i Ustavnog suda.

Član 19(1) Zamjenik generalnog sekretara Ustavnog suda (u daljem tekstu:

zamjenik generalnog sekretara), zamjenjuje generalnog sekretara u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti i obavlja poslove predviđene aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Službi.

(2) Zamjenik generalnog sekretara, kada zamjenjuje generalnog sekretara u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti ima prava i obaveze generalnog sekretara.

3. Služba Ustavnog sudaČlan 20

(1) Službu čine generalni sekretar, zamjenik generalnog sekretara, ruko­vodioci organizacionih jedinica koji obavljaju stručne poslove iz nadležnosti Ustavnog suda (u daljem tekstu: rukovodioci organizacionih jedinica), ustav­nosudski savjetnici, savjetnici (u daljem tekstu: savjetnik) i drugi državni službenici i namještenici.

(2) U Službi se obavljaju stručni, administrativno­stručni i opšti poslovi, za potrebe Ustavnog suda.

Član 21(1) U okviru Službe obrazuju se organizacione jedinice, u skladu s opštim

aktom o organizaciji Ustavnog suda.(2) Rukovodioce organizacionih jedinica iz stava 1. ovog člana postavlja

i razrješava Ustavni sud, na prijedlog predsjednika.(3) Rukovodilac organizacione jedinice iz stava 2. ovog člana rukovodi,

koordinira, supotpisuje prijedloge odluka i rješenja i odgovoran je za kva­litetno i ažurno obavljanje poslova iz nadležnosti organizacione jedinice.

(4) Rukovodilac organizacione jedinice iz stava 3. ovog člana, zbog zna­čaja poslova i odgovornosti ima pravo na uvećanje zarade, koje će se utvrditi aktom Ustavnog suda, saglasno odredbi člana 29. stav 3. Zakona.

Član 22(1) Ustavni sud bira generalnog sekretara i zamjenika generalnog sekre­

tara u skladu sa Zakonom. (2) Generalni sekretar, zamjenik generalnog sekretara, savjetnik i pri­

pravnik u Ustavnom sudu (u daljem tekstu pripravnik), primaju se u radni odnos u Ustavnom sudu na osnovu javnog oglasa, u skladu sa zakonom, ovim poslovnikom i opštim aktima Ustavnog suda.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

83

1) Posebne odgovornosti savjetnika Član 23

(1) Savjetnik izrađuje prijedlog odluke, odnosno rješenja prema uput­stvima sudije izvjestioca, a odgovoran je za pravno­tehničku pripremu i obradu raspoređenog ustavnosudskog predmeta.

(2) Pri obradi predmeta, savjetnik je dužan da uvažava i primjenjuje relevantnu praksu i pravne stavove Ustavnog suda u predmetima iste ili slične prirode, kao i praksu Evropskog suda za ljudska prava.

(3) Savjetnik svojeručno potpisuje izrađeni prijedlog odluke, odnosno rješenja u čijoj je pripremi i obradi učestvovao i odgovoran je za njegov sadržaj i urednost.

(4) Savjetnik mjesečno generalnom sekretaru podnosi izvještaj o svom radu.

2) PripravnikČlan 24

(1) Za pripravnika može se zaposliti lice koje je završilo pravni fakultet (visoko obrazovanje u obimu od 240 CSPK kredita, VII1­nivo kvalifikacije obrazovanja) i koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, na vrijeme od dvije godine.

(2) Obuka pripravnika vrši se u skladu sa posebnim programom koji donosi predsjednik suda, na predlog generalnog sekretara.

(3) Ako se pripravnik, po ocjeni predsjednika suda, sudije ili rukovodioca organizacione jedinice, u toku obuke naročito istakao, može mu se produžiti rad i nakon isteka pripravničkog staža za još jednu godinu, pod uslovom da položi pravosudni ispit u roku od tri mjeseca, o čemu odlučuje predsjednik.

III ORGANIZACIONI OBLICI RADA U USTAVNOM SUDU

Član 25(1) Rad Ustavnog suda odvija se na sjednici Ustavnog suda, sjednici vijeća,

stručnom sastanku sudija, kolegijumu sudija i radnom tijelu Ustavnog suda.(2) Na sjednici Ustavnog suda odlučuje se o ustavnosudskim predmeti­

ma i o predmetima po ustavnoj žalbi ako na sjednici vijeća nije postignuta jednoglasnost.

(3) Na sjednici vijeća se odlučuje po ustavnim žalbama.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

84

(4) Stručni sastanak je oblik rada sudija na ustavnosudskim predmetima. (5) Kolegijum sudija je oblik rada Ustavnog suda na kojem se razmatraju

pitanja od značaja za funkcionisanje, upravljanje i međunarodnu saradnju Ustavnog suda.

(6) Redakciona komisija je stalno radno tijelo Ustavnog suda.(7) Ustavni sud može, u zavisnosti od potreba za obavljanje određenih

poslova, obrazovati i druga stalna i povremena radna tijela.(8) Radna tijela na prijedlog predsjednika, obrazuje Ustavni sud, odlu­

kom, kojom se utvrđuje sastav i zadaci radnog tijela.

Član 26(1) Članovi radnih tijela iz odredaba člana 25. st. 6. i 7. ovog poslovnika

imaju pravo na naknadu za svoj rad, čiju visinu utvrđuje Ustavni sud. (2) Naknada za rad u radnom tijelu može se ostvariti za rad obavljen

poslije radnog vremena i van okvira redovnih poslova.

1. Sjednica Ustavnog sudaČlan 27

Pored odlučivanja o predmetima iz člana 25. stav 2. ovog poslovnika, Ustavni sud na sjednici, u skladu sa Zakonom i drugim propisima:

1. donosi poslovnik;2. donosi druge opšte akte;3. usvaja izvještaj o radu Ustavnog suda za prethodnu godinu;4. predlaže Skupštini Crne Gore budžet Ustavnog suda;5. usvaja godišnji finansijski izvještaj i razmatra materijalno­finansijska

i druga pitanja iz opšteg poslovanja Ustavnog suda;6. obrazuje stalna i povremena radna tijela Ustavnog suda;7. postavlja i razrješava generalnog sekretara i zamjenika generalnog

sekretara; 8. postavlja i razrješava rukovodioce organizacionih jedinica;9. postavlja i razrješava ustavnosudske savjetnike;10. donosi akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Službi;11. utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije ili razrješenje

predsjednika ili sudije;12. odlučuje o angažovanju stručnjaka iz odgovarajuće oblasti radi da­

vanja stručnog mišljenja, na predlog sudije; 13. odlučuje o održavanju sjednice izvan sjedišta Ustavnog suda;14. odlučuje o radnom vremenu u Ustavnom sudu;15. odlučuje o drugim pitanjima vezanim uz ustavnosudsko poslovanje,

utvrđenim Zakonom i ovim poslovnikom.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

85

Član 28(1) Sjednicu Ustavnog suda zakazuje predsjednik po sopstvenoj inicijativi,

po zaključku Ustavnog suda, na zahtjev radnog tijela i sudije.(2) Na sjednici Ustavnog suda odlučuje se većinom glasova svih sudija. (3) Ustavni sud može, na prijedlog predsjednika, odnosno sudije odlučiti

da se glasa poimeničnim izjašnjavanjem sudija “za” ili “protiv” određenog prijedloga.

Član 29(1) Na sjednici Ustavni sud raspravlja o pitanjima iz člana 25. stav 2. i

člana 27. ovog poslovnika, a glasa u nejavnom dijelu sjednice.(2) Nejavni dio sjednice Ustavnog suda, po pravilu, održava se po za­

ključenju rasprave.(3) Izuzetno, Ustavni sud može odlučiti da se nejavni dio sjednice održi

najkasnije sedam dana od dana zaključenja rasprave.

Član 30(1) Sjednici Ustavnog suda prisustvuju predsjednik, sudije, generalni

sekretar, zamjenik generalnog sekretara, rukovodioci organizacionih jedinica i zapisničar, a mogu joj prisustvovati savjetnici i drugi zaposleni u Službi.

(2) Sudija koji je učestvovao u donošenju opšteg ili pojedinačnog akta, odnosno u preduzimanju radnje ili podnošenju predloga ili inicijative za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti akta o kojem se na sjednici Ustavnog suda odlučuje, ne učestvuje u raspravi i glasanju o prijedlogu odluke, odnosno rješenja sudije izvjestioca.

Član 31Sudija koji je spriječen da prisustvuje sjednici dužan je da o tome blago­

vremeno obavijesti predsjednika i navede razloge spriječenosti.

2. Vijeća Ustavnog suda za odlučivanje o ustavnim žalbama

1) Opšte odredbe o vijećima

a) Sastav vijeća i ovlašćenja predsjednika vijećaČlan 32

(1) Predsjednika i članove vijeća određuje predsjednik svake godine u decembru za period od 1. januara do 31. decembra sljedeće godine.

(2) Odluka iz stava 1. ovog člana sastavni je dio godišnjeg rasporeda poslova.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

86

Član 33Predsjednik vijeća:1. priprema i predlaže dnevni red sjednice vijeća;2. saziva i vodi sjednicu vijeća;3. potpisuje odluke i rješenja donijeta na sjednici vijeća;4. potpisuje zapisnik sa sjednice vijeća i pojedinačne izvode iz zapisnika

o zaključcima i glasanju o svakoj donijetoj odluci odnosno rješenju; 5. na stručnom sastanku sudija iznosi i obrazlaže mjere za djelotvornije

usklađivanje rada dva ili više vijeća u istim ili sličnim predmetima.

Član 34(1) Ako je pojedini član vijeća spriječen da prisustvuje sjednici vijeća,

dužan je da o tome blagovremeno obavijesti predsjednika koji će odrediti sudiju koji će na sjednici vijeća zamijeniti odsutnog sudiju, saglasno odredbi člana 49. stav 1. ovog poslovnika.

(2) Sudija koji zamjenjuje odsutnog sudiju u smislu stava 1. ovog člana smatra se punopravnim članom vijeća koji ima sva ovlašćenja odsutnog sudije, uključujući i status sudije izvjestioca u predmetima odsutnog sudije.

(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, predsjednik vijeća na početku sjednice zapisnički konstatuje sastav vijeća. U uvodu odluka koje budu donesene na toj sjednici vijeća navodi se sastav izmijenjenog vijeća, shodno zapisniku.

(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana odgovarajuće se primjenjuju i na sudiju koji zamjenjuje predsjednika vijeća (predsjedavajućeg sudiju), a kojeg određuje predsjednik.

Član 35(1) Ako se pojedini član vijeća mora izuzeti od glasanja u predmetu

koji je na dnevnom redu vijeća, dužan je da o tome blagovremeno obavijesti predsjednika. Predsjednik određuje sudiju koji će u tom predmetu zamijeniti sudiju koji je najavio da će se izuzeti od glasanja.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana predsjednik vijeća na početku sjedni­ce zapisnički konstatuje sastav vijeća po pojedinim tačkama dnevnog reda. Tačka dnevnog reda pod kojom se raspravlja i odlučuje o ustavnoj žalbi u predmetu u kojem se sudija izuzeo, po pravilu, je prva po redu na sjednici. U uvodu te odluke, ako bude donijeta, navodi se sastav izmijenjenog vijeća, shodno zapisniku.

(3) U ostalim pitanjima vezanim za sudiju koji zamjenjuje člana vijeća koji se izuzeo od glasanja u pojedinom predmetu odgovarajuće se primjenjuju odredbe člana 34. ovog poslovnika.

(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana odgovarajuće se primjenjuju i na sudiju koji zamjenjuje predsjednika vijeća (predsjedavajućeg sudiju).

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

87

b) Rad vijećaČlan 36

(1) Sjednice vijeća održavaju se prema potrebi, a moraju se održati ako su ispunjene pretpostavke iz člana 40. stav 2. odnosno člana 41. stav 2. ovog poslovnika.

(2) Sjednici vijeća prisustvuju sudije koji su članovi vijeća, a mogu joj prisustvovati: rukovodilac organizacione jedinice, savjetnici i zapisničar.

c) Upućivanje predmeta na sjednicu Ustavnog sudaČlan 37

(1) Ako na sjednici vijeća za odluku koju je predložio sudija izvjestilac nije odlučeno jednoglasno, smatraće se da odluka nije donijeta.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana u zapisnik se upisuje: podatak o načinu na koji su sudije glasale, utvrđenje da odluka nije donesena jednoglasno i zaključak da se predmet upućuje na sjednicu Ustavnog suda zbog toga što na sjednici vijeća nije postignuta jednoglasnost.

(3) Nakon završene sjednice vijeća predsjednik vijeća dostavlja predmet iz stava 1. ovog člana predsjedniku koji ga upućuje na sjednicu Ustavnog suda radi donošenja odluke.

Član 38(1) Na sjednici vijeća može se zaključiti da se o odluci koju je predložio

sudija izvjestilac treba odlučivati na sjednici Ustavnog suda zbog toga što je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana u zapisniku se navodi podatak da su­dije nijesu glasale o predmetu i da se predmet upućuje na sjednicu Ustavnog suda, zajedno s kratkim obrazloženjem razloga zbog kojih se smatra da je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

(3) Nakon završene sjednice vijeća predsjednik vijeća dostavlja predmet iz stava 1. ovog člana predsjedniku koji ga upućuje na sjednicu Ustavnog suda, radi donošenja odluke.

2) Ustanovljavanje i djelokrug poslova pojedinih vijećaČlan 39

U Ustavnom sudu obavezno se ustanovljavaju sljedeća vijeća:a) Vijeće za rješavanje pretpostavki za meritorno odlučivanje o ustavnim

žalbamab) Vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama:­ Prvo vijeće­ Drugo vijeće.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

88

a) Vijeće za rješavanje pretpostavki za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama

Član 40(1) Vijeće za rješavanje pretpostavki za meritorno odlučivanje o ustavnim

žalbama donosi rješenja o odbacivanju ustavnih žalbi i obustavi postupka u slučajevima kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o ustavnoj žalbi.

(2) Sjednica vijeća iz stava 1. ovog člana mora se održati ako je za sjednicu pripremljeno više od 50 predmeta.

b) Vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbamaČlan 41

(1) Vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama odlučuju da li je osporenim pojedinačnim aktom radnjom ili nepostupanjem državnog organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravnog lica ili drugog subjekta koji vrši javna ovlašćenja povrijeđeno ustavno pravo podnosioca istaknuto u njegovoj blagovremenoj i dopuštenoj ustavnoj žalbi podobnoj za ustavnosudsko odlučivanje.

(2) Sjednica vijeća iz stava 1. ovog člana mora se održati ako je za sjednicu pripremljeno više od 20 predmeta.

Član 42(1) Ako smatra da je to neophodno radi efikasnijeg ili ekonomičnijeg rada

Ustavnog suda ili zbog drugih opravdanih razloga, predsjednik je ovlašćen da Ustavnom sudu predloži ustanovljavanje i drugih vijeća za odlučivanje o ustavnim žalbama.

(2) Ako se novo vijeće ustanovljava radi odlučivanja o hitnim ustavnim žalbama odnosno predmetima koji su vezani za kratke rokove ili koji ne trpe odlaganje, Ustavni sud može odlučiti da novoustanovljeno vijeće odlučuje i o procesnim pretpostavkama i o meritumu ustavnih žalbi, a da se sjednica vijeća održava i u slučaju kad postoji samo jedan predmet pripremljen za sjednicu.

3. Stručni sastanak sudijaČlan 43

(1) Na stručnom sastanku sudija se vodi rasprava radi prethodnog zau­zimanja stavova o pravnim pitanjima važnim za ustavnosudsko odlučivanje i o predlogu odluka i rješenja dostavljenih predsjedniku i sudijama.

(2) Stručni sastanak sudija, na kome se vodi rasprava o pravnim stavo­vima, održava se po potrebi.

(3) Stručni sastanak sudija, na kome se raspravlja o prijedlozima odluka odnosno rješenja održava se najmanje tri dana prije održavanja sjednice.

(4) Stručnom sastanku sudija prisustvuje generalni sekretar, zamjenik

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

89

generalnog sekretara i rukovodioci organizacionih jedinica a, po potrebi, mogu prisustvovati i savjetnici.

4. Kolegijum sudijaČlan 44

(1) Kolegijum sudija održava se po potrebi.(2) Kolegijumu sudija prisustvuje generalni sekretar.

5. Redakciona komisijaČlan 45

(1) Redakciona komisija ima predsjednika i tri člana.(2) Na prijedlog predsjednika, Ustavni sud iz reda sudija bira predsjed­

nika i jednog člana Redakcione komisije, a dva člana Redakcione komisije iz reda postavljenih lica.

(3) Predsjednik i članovi Redakcione komisije biraju se na vrijeme od dvije godine i mogu biti ponovo birani.

(4) Jedan član Redakcione komisije, izabran iz reda postavljenih lica, istovremeno je sekretar Komisije, kojeg imenuje predsjednik.

(5) Predsjednik Redakcione komisije organizuje rad komisije.

Član 46Redakciona komisija: ‒ utvrđuje konačni tekst odluke odnosno rješenja usvojenog na sjednici

Ustavnog suda odnosno sjednici vijeća;‒ predlaže Ustavnom sudu preispitivanje akata iz alineje 1. ovog člana prije

njihovog otpremanja iz Ustavnog suda, kada ocijeni da za to postoje razlozi; ‒ utvrđuje metodologiju izrade akata Ustavnog suda;‒ obavlja i druge poslove koje joj povjeri Ustavni sud.

IV PRETHODNI POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Prijem i evidentiranje podnesakaČlan 47

(1) Prijedlozi, inicijative, ustavne žalbe i žalbe kojima se inicira pokretanje postupka ili pokreće postupak pred Ustavnim sudom u smislu odrdaba člana 30. Zakona (u daljem tekstu: podnesci) predaju se Ustavnom sudu u skladu

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

90

sa Zakonom, a evidentiraju se u pisarnici danom prijema u Ustavnom sudu, uz naznaku tačnog vremena prijema.

(2) Izuzetno, kod izbornih sporova i sporova u vezi sa referendumom žalba se može podnijeti i telefaksom, a smatraće se pravno valjanom ako nadležna izborna komisija uz žalbu stranke i ostalu pripadajuću dokumenta­ciju dostavi Ustavnom sudu i posebno službeno izjašnjenje kojim potvrđuje vjerodostojnost žalbe.

Član 48(1) Podnesci i prilozi koje podnosiocii dostavljaju uz podneske podnose

se Ustavnom sudu u dva primjerka.(2) Na svakom primjerku zaprimljenog podneska otiskuje se štambilj

Ustavnog suda.(3) Štambilj Ustavnog suda otiskuje se i na prilozima koji su dostavljeni

po prijemu podneska i odnose se na taj podnesak.

2. Raspoređivanje predmetaČlan 49

(1) Ustavnosudski predmeti raspoređuju se sudiji izvestiocu prema redosljedu prijema i vrsti ustavnosudskog postupka, vrsti osporenih akata i abecednom redu prezimena sudije, danom prispijeća u Ustavni sud.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, predsjednik se zadužuje trećinom predmeta u odnosu na druge sudije.

(3) Savjetnik u ustavnosudskom predmetu određuje se prema redosljedu prijema i vrsti ustavnosudskog postupka, vrsti osporenih akata i abecednom redu prezimena savjetnika, danom prispijeća u Ustavni sud.

(4) Elektronski informacioni sistem Ustavnog suda automatski određuje sudiju izvestioca i savjetnika u svakom pojedinom ustavnosudskom predmetu prema zadatom algoritmu, u skladu sa kriterijumima iz st. 1. i 3. ovog člana.

(5) Izuzetno od stava 1. ovog člana, predsjednik mora izvršiti promjenu sudije izvjestioca u slučaju:

1. kada je sudija izvjestilac duže vremena odsutan; 2. kada bi po redosljedu sudija izvjestilac trebao biti sudija koji je uče­

stvovao u donošenju opšteg ili pojedinačnog akta, odnosno u preduzimanju radnje ili podnošenju inicijative za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti akta o kojem se u postupku pred Ustavnim sudom odlučuje.

(6) Predsjednik može izvršiti promjenu sudije izvjestioca i u slučaju kada postoje drugi opravdani razlozi, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

91

3. Spajanje i razdvajanje postupkaČlan 50

(1) Ako je podnijeto više podnesaka za ocjenjivanje ustavnosti istog zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti istog drugog propisa i opšteg akta ili istih odredaba zakona, drugog propisa i opšteg akta, generalni sekretar, po pravilu, spaja te podneske radi vođenja jedinstvenog postupka i odlučivanja Ustavnog suda, koji se raspoređuju u skladu s odredbama člana 49. st. 1. i 3. ovog poslovnika.

(2) O spajanju postupka iz stava 1. ovog člana generalni sekretar oba­vještava predsjednika.

Član 51(1) Ako je podneskom za ocjenjivanje ustavnosti osporeno više zakona,

odnosno podneskom za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti osporeno više drugih propisa i opštih akata, istog ili različitog donosioca, generalni sekretar može razdvojiti podneske radi vođenja posebnih postupaka i odlučivanja Ustavnog suda, koji se raspoređuju u skladu s odredbama člana 49. st. 1. i 3. ovog poslovnika.

(2) O razdvajanju postupaka iz stava 1. ovog člana generalni sekretar obavještava predsjednika.

4. Označavanje ustavnosudskih predmetaČlan 52

(1) Oznake ustavnosudskih predmeta su:– U­I postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim

i objavljenim međunarodnim ugovorima;– U­II postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata s

Ustavom i zakonom;– U­III postupak odlučivanja o ustavnoj žalbi;– Už­IIIa postupak odlučivanja o ustavnoj žalbi prije iscrpljivanja dje­

lotvornih pravnih sredstava;– Už­IIIb postupak odlučivanja o ustavnoj žalbi povodom zaštite prava

na suđenje u razumnom roku;– Už­IIIc postupak odlučivanja o ustavnoj žalbi zbog povrede prava

radnjom ili nepostupanjem;– U­IV postupak odlučivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio

Ustav;– U­V postupak odlučivanja o sukobu nadležnosti;– U­VI postupak odlučivanja o zabrani rada političke partije ili nevla­

dine organizacije;

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

92

– U­VII postupak odlučivanja o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom;

– U­VIII postupak odlučivanja o saglasnosti s Ustavom mjera i radnji preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja;

– U­IX praćenje i obavještavanje Skupštine o uočenim pojavama neu­stavnosti i nezakonitosti;

– U­X postupak obustave izvršenja pojedinačnog akta ili radnje koji se preduzimaju na osnovu zakona ili drugog propisa, čija se saglasnost s Ustavom, odnosno s Ustavom i zakonom ocjenjuje;

– SU­ postupci koji se obavljaju u vezi opšteg i materijalno­finansijskog poslovanja Ustavnog suda;

– R­ podnesci građana koji se odnose na pitanja o kojima Ustavni sud ne vodi postupak (razne predstavke i pritužbe građana na rad Ustavnog suda i drugih državnih organa, zahtjevi za pomoć različitog sadržaja, pisma građana u kojima se iznose njihovi stavovi o raznim pitanjima, zahtjevi za stručnu pomoć ili pravni savjeti i dr.).

(4) U slučaju značajnijeg povećanja broja primljenih podnesaka kojima se pokreće ustavnosudski postupak u okviru grupe predmeta označenih istom oznakom ili u sličnim slučajevima kada je to potrebno radi otklanjanja zastoja u radu Ustavnog suda, generalni sekretar, uz saglasnost predsjednika, može u istovrsnim predmetima uz osnovnu oznaku dodati i posebnu oznaku.

(5) Uvredljivi podnesci ne vode se pod oznakama iz ovog člana, niti na takve podneske Ustavni sud odgovara, već se razvrstavaju pod oznakom “riješeno” (a/a).

5. Prioritet u razmatranjuČlan 53

(1) Ustavni sud razmatra predmete prema redosljedu njihovog prijema.(2) Izuzetno, Ustavni sud razmatra sljedeće vrste predmeta kao prioritetne:1. predmete za koje je zakonom propisan poseban vremenski rok u okviru

kojeg Ustavni sud mora razmatrati i odlučivati u predmetu;2. predmeti koji se odnose na odlučivanje o pitanju od posebnog značaja

za zaštitu prava i sloboda građana;3. predmeti koji se odnose na prava djeteta;4. predmeti koji se odnose na povredu dostojanstva ličnosti, lišenje

slobode, pritvor i poštovanje ličnosti (čl. 28., 29., 30., 31. Ustava), odnosno povredu prava na život, zabranu mučenja, zabranu ropstva i prinudnog rada i prava na slobodu i sigurnost (čl. 2., 3., 4., i 5. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda);

5. predmeti u kojima su ispunjeni uslovi za izdavanje privremene naredbe za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje, i

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

93

6. drugi predmeti, za koje Ustavni sud odluči.(3) Ukoliko učesnik u postupku podnese prijedlog za prioritetno raz­

matranje predmeta, Ustavni sud odlučuje o tom prijedlogu kada to predloži sudija izvjestilac.

6. Tok prethodnog postupkaČlan 54

Podnesak ispituje sudija izvjestilac, a u obradi predmeta i preduzimanju radnji pomaže mu savjetnik.

Član 55(1) Ako je podnesak nerazumljiv, nepotpun, nije potpisan, ne sadrži

podatke neophodne za vođenje postupka ili sadrži nedostatke koji onemo­gućavaju postupanje po njemu, na prijedlog sudije izvjestioca će se zatražiti od podnosioca podneska da u roku, koji ne može biti kraći od 8 (osam) dana, otkloni te nedostatke i da ga upozori na posljedice propuštanja.

(2) U postupku odlučivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, o izbornom sporu, sporu u vezi sa referendumom i o saglasnosti s Ustavom mjera i radnji državnih organa za vrijeme ratnog i vanrednog stanja, rok iz stava 1. ovog člana može biti kraći.

(3) Ako podnosilac podneska postupi u smislu st. 1. i 2. ovog člana, smatraće se da je podnesak podnio Ustavnom sudu onog dana i časa kada je prvi put evidentiran.

Član 56(1) Ako su ispunjene procesne pretpostavke za pokretanje, odnosno vo­

đenje postupka, sudija izvjestilac će, nakon prethodnog ispitivanja podneska, akt kojim se pokreće postupak, odnosno inicijativu dostaviti na odgovor ili mišljenje donosiocu osporenog akta i odrediti rok za davanje odgovora ili mišljenja i dostavljanje potrebne dokumentacije, koji ne može biti kraći od 15 dana.

(2) Akt iz odredaba člana 55. stav 1. i stava 1. ovog člana Poslovnika, koji se upućuje organima i licima iz odredbe člana 150. stav 2. Ustava potpisuje predsjednik.

(3) Akt iz odredaba člana 55. stav 1. i stava 1. ovog člana Poslovnika, koji se upućuje drugim licima (pravnim i fizičkim) potpisuje generalni sekretar.

(4) Izuzetno, u postupku odlučivanja o tome da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, o izbornom sporu, sporu u vezi sa referendumom i saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja, rok iz stava 1. ovog člana može biti i kraći.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

94

(5) Ako odgovor, odnosno mišljenje ne bude dostavljeno u ostavljenom roku, sudija izvjestilac može nastaviti postupak.

(6) Na zahtjev donosioca osporenog akta, Ustavni sud može da produži rok za dostavljanje odgovora odnosno mišljenja, ako za to postoje opravdani razlozi.

Član 57Ustavni sud, saglasno odredbi člana 74. Zakona, ustavnu žalbu dostavlja

i drugim licima na čija bi prava ili obaveze direktno uticala odluka Ustavnog suda kojom bi se usvojila ustavna žalba, sa zahtjevom da se u roku od 15 dana o njoj izjasni.

Član 58Ustavni sud će na prijedlog sudije izvjestioca od suda tražiti dostavu

sudskih ili drugih spisa koji se odnose na predmet ustavne žalbe.

7. Prijedlog odluke i rješenjaČlan 59

(1) Nakon ispitivanja podneska, mišljenja donosioca osporenog akta i izjašnjenja drugih lica o podnesku u smislu odredbe člana 57. ovog poslo­vnika, odnosno nakon isteka roka za njihovo dostavljanje, kao i prikupljanja potrebnih podataka, obavještenja i dokumentacije od značaja za odlučivanje Ustavnog suda, sudija izvjestilac priprema prijedlog odluke, odnosno rješenja i dostavlja ga predsjedniku, odnosno predsjedniku nadležnog vijeća.

(2) U postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti propisa, sudija izvjestilac je ovlašćen da predloži da Ustavni sud donese rješenje o zastoju ustavnosudskog postupka i donosiocu osporenog propisa odredi rok za otklanjanje uočene neustavnosti i nezakonitosti u smislu odredbe člana 62. stav 1. Zakona.

Član 60(1) Prijedlog odluke odnosno rješenja iz odredbe člana 59. stav 1. ovog

poslovnika, zavisno od vrste predmeta, po pravilu sadrži: 1. ustavnosudsku oznaku predmeta; 2. datum izrade predloga; 3. naziv, odnosno ime podnosioca podneska; 4. sadržinu podneska; 5. sadržinu odgovora, odnosno mišljenja; 6. sadržinu opšteg akta, odnosno odredbu opšteg akta koja se osporava; 7. sadržinu pojedinačnog akta, mjera i radnji; 8. utvrđeno činjenično i pravno stanje u predmetu;

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

95

9. odredbe Ustava i zakona na kojima se zasnivaju ustavnopravna rje­šenja u predmetu;

10. odredbe međunarodnog akta koji uređuje određena pravna pitanja; 11. ustavnopravnu ocjenu osporenog akta; 12. stručna i druga mišljenja, ukoliko su u toku postupka pribavljena; 13. relevantnu praksu Ustavnog suda, uporednu praksu ustavnih sudova

u drugim zemljama i praksu Evropskog suda za ljudska prava; 14. prijedlog za održavanje javne rasprave, ako sudija izvjestilac smatra

da je treba održati; 15. prijedlog za isključenje javnosti sa sjednice Ustavnog suda, ako sudija

izvjestilac smatra da javnost treba isključiti;16. prijedlog da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje iz

odredbe člana 63. Zakona, pod uslovom da Ustavni sud pokrene postupak i da je podnosilac zahtjeva iz odredaba čl. 54. i 56. Zakona dostavio Ustavnom sudu pojedinačni akt i druge dokaze, odnosno da je konkretizovao radnju do stepena koji omogućava Ustavnom sudu izdavanje naredbe za obustavu izvršenja tog akta odnosno radnje;

17. prijedlog da se obustavi izvršenje osporenog pojedinačnog akta do donošenja odluke o ustavnoj žalbi, u smislu odredbe člana 73. stav 2. Zakona, ako je to predložio podnosilac ustavne žalbe, a sudija izvjestilac smatra da je taj predlog osnovan;

18. prijedlog o određivanju datuma objavljivanja odluke u “Službenom listu Crne Gore” u skladu s odredbama člana 65. Zakona i člana 81. ovog poslovnika;

19. prijedlog organa koji bi bio dužan da izvrši odluku i/ili prijedlog roka za izvršenje odluke odnosno načina njenog izvršenja, ako sudija izvjestilac smatra da to treba odrediti;

20. prijedlog za objavljivanje odluke odnosno rješenja, ako objavljivanje u “Službenom listu Crne Gore” nije obavezno po Zakonu, a sudija izvjestilac smatra da je treba objaviti;

21. ostale prijedloge sudije izvjestioca za koje on smatra da su relevantni za predmet;

22. prijedlog sudije izvjestioca o načinu na koji treba odlučiti u predmetu.(2) Uz prijedlog odluke odnosno rješenja iz stava 1. ovog člana prilaže se: 1. podnesak; 2. odgovor, odnosno mišljenje donosioca osporenog akta; 3. autentičan tekst osporenog opšteg akta ili osporene odredbe, odnosno

osporeni pojedinačni akt; 4. druga pribavljena dokumentacija od značaja za odlučivanje; 5. odredbe akata u odnosu na koje se vrši ocjena.(3) Prijedlog odluke odnosno rješenja ne može se davati na uvid javnosti.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

96

V ISPITNI POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Pravila rada na sjednici Ustavnog suda i sjednicama vijeća

1) Poslovnički red na sjednici

Član 61(1) Dužnost je svih prisutnih, kojima je pristup sjednici Ustavnog suda,

odnosno sjednici vijeća dozvoljen, da uvažavaju poslovnički red pri zasije­danju Ustavnog suda.

(2) Predsjednik Ustavnog suda, odnosno predsjednik vijeća stara se o održavanju reda na sjednici.

(3) Predsjednik je ovlašćen da prekine ili odloži sjednicu ako ocijeni da je ugrožen nesmetan tok sjednice.

2) Poziv za sjednicuČlan 62

(1) Poziv za sjednicu, zajedno sa prijedlogom dnevnog reda, odgova­rajućim prijedlogom odluke, ustavnosudskom dokumentacijom i ostalim radnim materijalima, dostavlja se sudijama u pisanom i elektronskom obliku, po pravilu, pet dana prije održavanja sjednice.

(2) Poziv sa prilozima iz stava 1. ovog člana dostavlja se i generalnom sekretaru, zamjeniku generalnog sekretara, rukovodiocima odjeljenja i, po potrebi, savjetniku.

(3) Rok iz stava 1. ovog člana može biti kraći u postupku odlučivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, o izbornom sporu, sporu u vezi sa referendumom i saglasnosti s Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja, kao i kod ustavnih žalbi, odnosno predmeta koji su vezani za kratke rokove ili koji ne trpe odlaganje.

3) Utvrđivanje i usvajanje dnevnog redaČlan 63

(1) Predsjednik Ustavnog suda, odnosno predsjednik vijeća, otvara sjednicu i utvrđuje da li je prisutan broj sudija potreban za rad i odlučivanje.

(2) Svaki sudija ima pravo da predloži izmjenu dnevnog reda koji je predložen u pozivu za sjednicu iz odredaba člana 62. ovog poslovnika, uz usmeno obrazloženje predloga, o čemu sudije odlučuju većinom glasova.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

97

(3) O obrazloženom prijedlogu sudije da se iz predloženog dnevnog reda izostavi predmet u kome je taj sudija izvjestilac, ne vijeća se i ne glasa nego se zapisnički utvrđuje da je predmet izostavljen iz dnevnog reda, na prijedlog sudije izvjestioca.

(4) Ako je izostavljanje određenog predmeta s dnevnog reda predložio i usmeno obrazložio sudija koji nije sudija izvjestilac u tom predmetu, a sudija izvjestilac nije prihvatio prijedlog, odluka o izostavljanju predmeta s dnevnog reda donosi se većinom glasova sudija.

(5) Dnevni red je usvojen kada se za njega izjasni većina od ukupnog broja sudija na sjednici Ustavnog suda, odnosno sjednici vijeća.

4) Izlaganje sudije izvjestioca o prijedlogu odluke odnosno rješenjaČlan 64

(1) Po usvajanju dnevnog reda, predsjednik daje riječ sudiji izvjestiocu u predmetu da, ako smatra da je potrebno, usmeno obrazloži prijedlog odluke odnosno rješenja o kome se odlučuje i da, prema potrebi, iznese dopunska obrazloženja.

(2) Ako se u predmetu iz stava 1. ovog člana radi o ustavnoj žalbi, a o njemu se raspravlja i odlučuje na sjednici na kojoj su prisutni akreditovani novinari, predsjednik posebno naglašava da se za označavanje stranaka u tom predmetu u toku usmenog obrazlaganja sudije izvjestioca, rasprave i vijećanja, moraju koristiti skraćene oznake, u skladu s ovim poslovnikom.

5) Rasprava o prijedlogu odluke odnosno rješenjaČlan 65

Nakon izlaganja sudije izvjestioca, predsjednik otvara raspravu o pri­jedlogu odluke, odnosno rješenja sudije izvjestioca.

Član 66 (1) Po završetku rasprave, predsjednik rezimira i utvrđuje prijedloge koji

su iznijeti u toku rasprave i poziva sudiju izvjestioca da se o njima izjasni.(2) Ako uvaži jedan ili više prijedloga iznijetih u toku rasprave, sudija

izvjestilac može na sjednici dopuniti, odnosno izmijeniti prijedlog odluke.(3) Prijedlog koji sudija izvjestilac prihvati smatra se sastavnim dijelom

prijedloga odluke.(4) O prijedlozima koje sudija izvjestilac ne prihvati ne raspravlja se i

ne glasa.(5) Nakon izjašnjenja sudije izvjestioca predsjednik stavlja prijedlog

odluke odnosno rješenja sudije izvjestioca na glasanje.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

98

6) Postupak glasanja o prijedlogu odluke odnosno rješenja Član 67

1) Po završetku rasprave, sudije na sjednici Ustavnog suda, odnosno sjednici vijeća, odlučuju o prijedlogu odluke odnosno rješenja sudije izvje­stioca glasanjem.

(2) Ukoliko je dat prijedlog koji se odnosi na rješavanje prethodnog pi­tanja, prvo se glasa o tom prijedlogu, a potom o prijedlogu odluke odnosno rješenja, s usvojenim primjedbama.

(3) O svakom prijedlogu se glasa “za” ili “protiv” korišćenjem elektron­skog sistema glasanja.

(4) U slučaju da nije moguće koristiti elektronski sistem glasanja, glasanje o svakom prijedlogu vrši se dizanjem ruke “za” ili “protiv” prijedloga, a može se glasati i na način propisan u odredbi člana 28. stav 3. ovog poslovnika.

(5) Ako je na sjednici Ustavnog suda za prijedlog odluke odnosno rješenja glasala većina od ukupnog broja sudija, odnosno ako je na sjednici vijeća za prijedlog odluke odnosno rješenja glasalo svo troje sudija, odluka odnosno rješenje smatraju se donijetim, a usvojeni tekst odluke odnosno rješenja upućuje se na redakciju.

7) Rad na redakciji usvojenog teksta odluke odnosno rješenjaČlan 68

(1) Usvojeni tekst odluke odnosno rješenja za Redakcionu komisiju priprema sudija izvjestilac i savjetnik.

(2) Redakciona komisija utvrđuje konačan tekst (izvornik) odluke od­nosno rješenja.

(3) Izvornik odluke, odnosno rješenja potpisuje predsjednik i predsjednik Redakcione komisije.

(4) Konačni tekst odluke, odnosno rješenja prilaže se spisima ustav­nosudskog predmeta, i dostavlja sudiji izvjestiocu, na njegov zahtjev.

8) Preispitivanje odluka i rješenja prije otpremanja iz Ustavnog sudaČlan 69

(1) Na pisani i obrazloženi zahtjev sudije, Redakcione komisije ili drugog stalnog radnog tijela Ustavnog suda, predsjednik Ustavnog suda, odnosno predsjednik vijeća stavlja na dnevni red sjednice Ustavnog suda, odnosno sjednice vijeća preispitivanje donijete odluke ili rješenja, ako se došlo do novih saznanja ili činjenica koje su od bitnog značaja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i od uticaja su na pravilnost odlučivanja.

(2) Preispitivanje odluke, odnosno rješenja može se zahtijevati sve do njihovog otpremanja iz Ustavnog suda.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

99

(3) Na sjednici se zapisnički utvrđuje da je obustavljeno otpremanje odluke, odnosno rješenja, da se poništava zaključak o tome da je odluka donesena i da je predmet vraćen sudiji izvjestiocu na preispitivanje.

(4) Nakon što sudija izvjestilac preispita odluku odnosno rješenje, pred­met upućuje na sjednicu radi ponovnog odlučivanja.

2. Posebne odredbe vezane za postupak pred Ustavnim sudom i donijetu ustavnosudsku odluku

1) Javna raspravaČlan 70

(1) Kad je u postupku pred Ustavnim sudom potrebno neposredno ra­spraviti složeno ustavnopravno pitanje, Ustavni sud će održati javnu raspravu.

(2) Ustavni sud na sjednici odlučuje o potrebi održavanja javne rasprave na prijedlog predsjednika i sudije.

Član 71(1) Javnu raspravu rješenjem zakazuje predsjednik.(2) Rješenje o zakazivanju javne rasprave sadrži: predmet javne raspra­

ve, datum i mjesto održavanja i naziv odnosno ime učesnika u postupku i drugih pozvanih lica.

(3) Na osnovu rješenja o zakazivanju javne rasprave, generalni sekretar dostavlja, najkasnije osam dana prije održavanja javne rasprave, pisani poziv za javnu raspravu i odgovarajući materijal učesnicima u postupku i drugim pozvanim licima.

(4) Izuzetno, Ustavni sud može odrediti kraći rok za dostavljanje poziva i odgovarajućeg materijala.

Član 72(1) Kad je potrebno, na javnu raspravu se, pored učesnika u postupku,

pozivaju i lica koja mogu Ustavnom sudu dati stručna mišljenja i objašnjenja značajna za donošenje odluke.

(2) O pozivanju lica iz stava 1. ovog člana odlučuje Ustavni sud na pri­jedlog sudije izvjestioca ili predsjednika.

Član 73(1) Javnom raspravom rukovodi predsjednik, koji se stara i o održavanju

reda na javnoj raspravi.(2) Odredbe člana 61. ovog poslovnika o poslovničkom redu na sjednici

primjenjuju se i na javnoj raspravi, a odnose se i na učesnike u postupku i druga pozvana lica.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

100

Član 74(1) Generalni sekretar obavještava Ustavni sud o učesnicima u postupku

i drugim licima koja su se odazvalai pozivu Ustavnog suda na javnu raspravu.(2) Odsustvo nekog od učesnika u postupku na javnoj raspravi ne sprje­

čava Ustavni sud da održi javnu raspravu i donese odluku.(3) Ustavni sud u opravdanim slučajevima ili na prijedlog učesnika u

postupku može odložiti javnu raspravu.

Član 75(1) Predsjednik otvara javnu raspravu, saopštava predmet rasprave i

daje riječ sudiji izvjestiocu.(2) Sudija izvjestilac izlaže stanje stvari i sporna pravna pitanja značajna

za raspravljanje, ne iznoseći pri tom svoj stav ili stav drugih sudija o tim pravnim pitanjima i o tome kakva bi odluka trebala biti donijeta.

(3) U slučaju spriječenosti sudije izvjestioca da prisustvuje javnoj raspravi, predsjednik može odrediti drugog sudiju izvjestioca, a može i sam izložiti predmet javne rasprave.

Član 76(1) Nakon izlaganja sudije izvjestioca odnosno predsjednika, predsjed­

nik upoznaje prisutne sa daljim tokom javne rasprave, a potom daje riječ učesnicima u postupku i drugim pozvanim licima.

(2) Učesnici u postupku i druga pozvana lica iznose i obrazlažu svoje mišljenje i odgovaraju na pitanja iznesena na raspravi, a druga pozvana lica daju svoje mišljenje od značaja za razrješenje ustavnopravnog pitanja.

(3) U toku javne rasprave sudija može tražiti dodatna pojašnjenja i po­stavljati pitanja učesnicima u postupku i drugim pozvanim licima.

Član 77Kod predmeta po ustavnim žalbama u toku javne rasprave koriste se

skraćene oznake ličnih imena adresata i/ili drugih lica, određene u skladu s ovim poslovnikom.

Član 78Po okončanju rasprave predsjednik zaključuje javnu raspravu i učesni­

cima usmeno obrazlaže postupak donošenja odluke Ustavnog suda nakon sprovedene javne rasprave.

Član 79(1) Ustavni sud, po pravilu, odmah nakon zaključivanja javne rasprave

održava sjednicu o vijećanju i glasanju.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

101

(2) U postupku vijećanja sudija izvjestilac prvi iznosi svoje mišljenje i stav o navedenoj stvari.

(3) Nakon završenog izlaganja sudije izvjestioca sudije izlažu svoja mi­šljenja i stavove, prema redosljedu po kojem su tražili riječ.

(4) Nakon završenog vijećanja pristupa se glasanju.(5) Sjednici o vijećanju i glasanju prisustvuju sudije koje su učestvovale

u raspravi, generalni sekretar, zamjenik generalnog sekretara, rukovodilac organizacine jedinice i zapisničar.

2) Prijedlog odluke odnosno rješenja sudije izvjestioca koji nije prihvaćen na sjednici Ustavnog suda

Član 80(1) Ukoliko prijedlog odluke, odnosno rješenja sudije izvjestioca ne

dobije potrebnu većinu glasova, predsjednik stavlja na glasanje druge pri­jedloge iznesene u raspravi.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, sudija izvjestilac može uvažiti stav većine sudija, prihvatiti obradu drugog stava i izraditi novi prijedlog odluke odnosno rješenja usklađen sa stavom većine sudija.

(3) Ukoliko sudija izvjestilac ne prihvati izradu novog prijedloga odluke odnosno rješenja, usklađenog sa stavom većine sudija iz stava 2. ovog člana, predsjednik zadužuje drugog sudiju da izradi prijedlog odluke ili rješenja u skladu sa stavom većine sudija, što se zapisnički konstatuje.

(4) Prijedlog odluke odnosno rješenja dopunjava se ili mijenja u skladu s prijedlogom ili prijedlozima iz stava 1. ovog člana za koji glasa većina sudija.

3) Određivanje datuma objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore” odluke kojom se ukida zakon odnosno drugi propis ili opšti akt

(član 65. Zakona)Član 81

(1) Ako sudija izvjestilac predloži odluku kojom se utvrđuje da zakon nije u saglasnosti s Ustavom i/ili potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom, prije no što dostavi prijedlog odluke predsjedniku, dužan je po­sebno ispitati da li bi zbog predloženog prestanka važenja ukinutog zakona odnosno drugog propisa ili opšteg akta mogla nastati pravna praznina.

(2) Radi utvrđivanja eventualnog nastanka pravne praznine sudija iz­vjestilac je ovlašćen da od bilo kojeg državnog organa ili pravnog subjekta zatraži potrebnu dokumentaciju, podatke i/ili obavještenja.

(3) Prijedlog zaključka o pravnom dejstvu odluke Ustavnog suda u smislu nastanka pravne praznine sudija izvjestilac je dužan da posebno obrazloži u pisanoj formi.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

102

(4) Nakon što na sjednici Ustavni sud donese odluku kojom utvrđuje da zakon nije u saglasnosti s Ustavom i/ili potvrđenim i objavljenim međuna­rodnim ugovorima, odnosno da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom, predsjednik stavlja na glasanje i prijedlog zaključka iz stava 3. ovog člana.

(5) Ako Ustavni sud zaključi da će zbog prestanka važenja ukinutog zakona odnosno drugog propisa ili opšteg akta nastati pravna praznina, u odluci iz stava 4. ovog člana se obavezno određuje datum njenog objavljiva­nja u “Službenom listu Crne Gore”. Takva odluka se dostavlja učesnicima u postupku, a nadležni državni organi i javnost o tome se obavještavaju putem internet stranice Ustavnog suda.

Član 82(1) Nakon proteka roka u kojem je objavljivanje odluke iz odredbe člana

81. stav 4. ovog poslovnika bilo odloženo, sudija izvjestilac po službenoj duž­nosti ispituje da li se zakon usaglasio s Ustavom i/ili potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugi propis i opšti akt s Ustavom i zakonom i da li su otklonjene posljedice njihove primjene i o tome dostavlja prijedlog zaključka predsjedniku radi upućivanja na sjednicu Ustavnog suda.

(2) Ako se u prijedlogu zaključka iz stava 1. ovog člana konstatuje da su otklonjene posljedice primjene neustavnog zakona, odnosno neustavnog i nezakonitog drugog propisa i opšteg akta, sudija izvjestilac je dužan da uz taj prijedlog zaključka predsjedniku dostavi i prijedlog rješenja o obustavi postupka i neobjavljivanju odluke iz odredbe člana 81. stav 4. ovog poslovnika u “Službenom listu Crne Gore”.

(3) Ako Ustavni sud prihvati prijedlog sudije izvjestioca, odnosno donese rješenje iz stava 2. ovog člana, to rješenje se dostavlja učesnicima u postupku, a nadležni državni organi i javnost o tome se obavještavaju putem internet stranice Ustavnog suda.

(4) Ako se u prijedlogu zaključka iz stava 1. ovog člana utvrđuje da nijesu otklonjene posljedice primjene neustavnog zakona, odnosno neustavnog i nezakonitog drugog propisa i opšteg akta, sudija izvjestilac je dužan uz taj prijedlog zaključka, radi upućivanja na sjednicu Ustavnog suda, predsjedniku dostaviti i prijedlog zaključka o objavljivanju odluke iz odredbe člana 81. stav 4. ovog poslovnika u “Službenom listu Crne Gore”.

(5) Ako Ustavni sud prihvati prijedlog sudije izvjestioca odnosno do­nese zaključak iz stava 4. ovog člana, taj zaključak se dostavlja učesnicima u postupku, a nadležni državni organi i javnost o tome se obavještavaju putem internet stranice Ustavnog suda. Odluka iz odredbe člana 81. stav 4. ovog poslovnika istovremeno se otprema radi objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

103

4) Postupak i način pravičnog zadovoljenja zbog pretrpljene povrede ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom (član 76. Zakona)

Član 83(1) Kad je Ustavni sud u postupku odlučivanja po ustavnoj žalbi nadležan

da odredi i način pravičnog zadovoljenja podnosiocu ustavne žalbe zbog pretrpljene povrede ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom, dužan je da prvo razmotri da li se štetne posljedice utvrđene povrede ljudskog pra­va ili slobode zajemčenih Ustavom mogu ispraviti nalaganjem nadležnom državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravnom licu ili drugom subjektu koji vrši javna ovlašćenja da donese novi odgovarajući akt ili preduzme drugu odgovarajuću mjeru ili radnju.

(2) Ako Ustavni sud zaključi da se štetne posljedice utvrđene povrede ljudskog prava ili slobode zajemčene Ustavom ne mogu efikasno ispraviti na način iz stava 1. ovog člana, u odluci će odrediti pravičnu naknadu koja pripada podnosiocu ustavne žalbe zbog pretrpljene povrede.

(3) Pravična naknada iz stava 2. ovog člana isplaćuje se iz budžeta Crne Gore na zahtjev podnosioca ustavne žalbe, koji se podnosi Vladi u roku od tri mjeseca od dana kad je podnosiocu ustavne žalbe dostavljena odluka Ustavnog suda.

(4) Pravična naknada iz stava 2. ovog člana utvrđuje se u iznosu koji za Crnu Goru u svojoj praksi određuje Evropski sud za ljudska prava, u okvi­rima mjerila koja važe za Crnu Goru kad naknadu isplaćuju domaći organi.

5) Preispitivanje ranije zauzetog stava na sjednici Ustavnog suda

Član 84(1) Ako se utvrdi da stav Ustavnog suda, izražen u prijedlogu odluke

odnosno rješenja, odstupa od ranije zauzetog stava o istovjetnom pitanju, donošenje odluke će se odložiti radi odlučivanja o potrebi preispitivanja ranije zauzetog stava.

(2) Predsjednik će, u slučaju iz stava 1. ovog člana, na obrazloženi pi­sani zahtjev sudije ili stalnog radnog tijela Ustavnog suda, na dnevni red sjednice Ustavnog suda staviti zahtjev za preispitivanje ranije zauzetog stava Ustavnog suda.

(3) O potrebi preispitivanja ranije zauzetog stava na sjednici Ustavnog suda vodi se posebna rasprava, uz iznošenje razloga za promjenu stava.

(4) Na tok rasprave iz stava 3. ovog člana odgovarajuće se primjenjuju pravila o raspravi na sjednici Ustavnog suda.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

104

Član 85(1) Promjena stava Ustavnog suda konstatuje se u zapisniku sa redovne

sjednice Ustavnog suda.(2) Promjena stava Ustavnog suda i razlog za promjenu stava navodi

se u prvoj odluci odnosno rješenju Ustavnog suda u kome je odlučeno u skladu sa novim stavom.

6) Preduzimanje mjera zbog neizvršenja odluke Ustavnog suda Član 86

(1) Ako je Ustavni sud u odluci odredio rok ili način izvršenja odluke, odnosno organ koji je dužan da je izvrši shodno odredbi člana 52. stav 3. Zakona, a ti se nalozi ne poštuju, Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvr­đuje da nalozi iz odluke Ustavnog suda nijesu izvršeni.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vladi Crne Gore, a objav­ljuje se u “Službenom listu Crne Gore” i na internet stranici Ustavnog suda.

(3) Ako odluka u kojoj su sadržani neizvršeni nalozi Ustavnog suda prethodno nije bila objavljena u “Službenom listu Crne Gore”, uz rješenje iz stava 1. ovog člana objavljuje se i ta odluka.

Član 87O pitanjima postupka pred Ustavnim sudom, koja nijesu uređena ovim

poslovnikom, Ustavni sud odlučuje u svakom konkretnom slučaju, a svoje zaključke iznosi i obrazlaže u odluci odnosno rješenju koje u tom predmetu donese.

3. ZapisniciČlan 88

Zapisnik se vodi o sjednici Ustavnog suda, javnoj raspravi i sjednici vijeća, a po potrebi i o stručnom sastanku sudija i drugim sastancima u skladu s ovim poslovnikom.

1) Zapisnik o sjednici Ustavnog sudaČlan 89

(1) O toku sjednice, javnom i nejavnom dijelu sjednice, vodi se jedin­stven zapisnik.

(2) Zapisnik o toku sjednice sadrži naročito: 1. datum održavanja sjednice, 2. imena prisutnih i odsutnih sudija,3. imena drugih lica koja su prisustvovala sjednici, 4. prijedlog dnevnog reda,

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

105

5. prijedlog izmjena i dopuna dnevnog reda, ako je iznesen, 6. usvojeni dnevni red,7. predmet odlučivanja, odnosno raspravljanja, 8. kratak pregled rasprave o predmetu odlučivanja, 9. izreku donesene odluke odnosno rješenja, 10. rezultat glasanja sa naznakom koji je sudija glasao protiv odluke,

odnosno koji je izdvojio mišljenje, 11. usvojene primjedbe na predlog odluke odnosno rješenja, 12. podatke o prisustvu javnosti, 13. podatke o tonskom snimanju ili drugom načinu zapisivanja toka

sjednice, 14. druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu. (3) Na zahtjev predsjednika ili sudije zapisnik o sjednici Ustavnog suda

može sadržati i druge bitne podatke.

Član 90(1) Nacrt zapisnika, po održanoj sjednici, priprema zapisničar i dostav­

lja ga generalnom sekretaru, koji sačinjava prijedlog zapisnika za sjednicu Ustavnog suda.

(2) Zapisnik o sjednici, po pravilu, se usvaja na narednoj sjednici Ustav­nog suda.

(3) Predsjednik i sudije mogu davati primjedbe na zapisnik iz stava 2. ovog člana i predlagati izmjene i dopune zapisnika, o kojima odlučuje Ustavni sud.

(4) Zapisnik o sjednici Ustavnog suda potpisuju predsjednik i generalni sekretar.

2) Zapisnik o javnoj raspraviČlan 91

(1) O toku javne rasprave vodi se zapisnik.(2) Zapisnik vodi savjetnik obrađivač ustavnosudskog predmeta.(3) Zapisnik sadrži datum održavanja javne rasprave, imena prisutnih i

odsutnih sudija, imena prisutnih učesnika u postupku, zastupnika i drugih pozvanih lica, predmet rasprave i sažeto izlaganje učesnika u postupku i drugih pozvanih lica.

(4) Uz zapisnik sa javne rasprave prilaže se pisano izlaganje sudije izvje­stioca, odnosno predsjednika, te pisano izlaganje učesnika u postupku i drugih pozvanih lica.

(5) Zapisnik sa javne rasprave usvaja se na sjednici Ustavnog suda.(6) Zapisnik potpisuju predsjednik, sudija izvjestilac i zapisničar.(7) Tok javne rasprave može se tonski snimati ili na drugi odgovarajući

način zapisivati. Takav snimak odnosno drugi zapis sastavni je dio zapisnika.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

106

3) Zapisnik o sjednici vijećaČlan 92

(1) Zapisnik o toku sjednice vijeća sadrži opšte podatke o prisustvu predsjednika i članova vijeća, dnevni red, izmjene i dopune dnevnog reda, predmet odlučivanja, odnosno raspravljanja, kratak pregled rasprave o predmetu odlučivanja, imena sudija koji su glasali protiv prijedloga odluke, usvojene primjedbe na prijedlog odluke odnosno rješenja, konstataciju koji je sudija glasao protiv odluke, prisustvo javnosti, tonsko snimanje ili neki drugi način zapisivanja toka sjednice, a na zahtjev predsjednika vijeća ili sudije može sadržati i druge bitne činjenice.

(2) Zapisnik na sjednici vijeća vodi savjetnik kojeg ovlasti predsjednik vijeća.

(3) Zapisnik o toku sjednice vijeća, po pravilu, usvaja se na narednoj sjednici vijeća, a potpisuje ga predsjednik vijeća i zapisničar.

4) Zapisnik o stručnom sastanku sudijaČlan 93

(1) Zapisnik o stručnom sastanku sudija se vodi po potrebi, kada to zatraži predsjednik ili sudija.

(2) Zapisnik o stručnom sastanku sudija sadrži datum održavanja, dnevni red, opšte podatke o prisustvu predsjednika, sudija, te postavljenih lica i drugih zaposlenih u Službi, predmet odlučivanja odnosno razmatra­nja, osnovne stavove sudija iznesene u raspravi, donijetu odluku, rješenje, zaključak i druge bitne podatke.

(3) Zapisnik o stručnom sastanku sudija usvaja se, po pravilu, na na­rednom stručnom sastanku sudija, a potpisuje ga predsjednik i zapisničar.

(4) U slučaju da se na stručnom sastanku sudija ne vodi zapisnik iz st. 1. do 3. ovog člana, generalni sekretar zapisnički konstatuje samo datum održavanja stručnog sastanka sudija, dnevni red i opšte podatke o prisustvu predsjednika, sudija te postavljenih lica i drugih zaposlenih u Službi.

VI AKTI USTAVNOG SUDA

Član 94Ustavni sud donosi i druge opšte akte u skladu sa Zakonom i ovim po­

slov nikom.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

107

Član 95(1) Ustavni sud donosi ustavnosudske odluke i ustavnosudska rješenja o

predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda propisanih Ustavom Crne Gore.(2) Za odlučivanje o pitanjima iz odredaba člana 27. ovog poslovnika i

o drugim pitanjima u vezi sa poslovanjem Ustavnog suda, Ustavni sud može donositi odluke, rješenja i druge pojedinačne akte (zaključke i dr.).

1. Vrste ustavnosudskih odluka i rješenjaČlan 96

(1) Ustavni sud donosi ustavnosudske odluke u slučajevima propisanim Zakonom.

(2) Ustavnosudska odluka po svom dejstvu može biti ukidajuća, odbi­jajuća, utvrđujuća i poništavajuća.

(3) Ukidajuću odluku Ustavni sud donosi kad utvrdi da zakon, drugi propis i opšti akt ili pojedine odredbe koje su na snazi nijesu u saglasnosti s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno s Ustavom i zakonom i u postupku po ustavnoj žalbi kad utvrdi da je poje­dinačnim aktom povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda zajemčeni Ustavom.

(4) Odbijajuću odluku Ustavni sud donosi kad utvrdi da je zakon, drugi propis i opšti akt ili pojedine odredbe koje su na snazi u saglasnosti s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno s Ustavom i zakonom i u postupku po ustavnoj žalbi kad utvrdi da pojedinačnim aktom nije povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda zajemčeni Ustavom.

(5) Utvrđujuću odluku Ustavni sud donosi ako je prestalo pravno dejstvo zakona, drugog propisa i opšteg akta ili pojedine odredbe, za koje je Ustavni sud utvrdio da nijesu u saglasnosti s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i pojedinačnog akta u postupku po ustavnoj žalbi.

(6) Poništavajuću odluku Ustavni sud donosi kad u postupku odluči­vanja o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom utvrdi da je nepravilnost koja je utvrđena u izbornom postupku imala bitan uticaj na izborni rezultat.

(7) Ustavni sud donosi ustavnosudska rješenja u predmetima iz svoje nad­ležnosti propisane Ustavom Crne Gore, u slučajevima propisanim Zakonom.

1) Sadržina ustavnosudske odluke i rješenjaČlan 97

(1) Ustavnosudske odluke i rješenja imaju uvod, izreku i obrazloženje.(2) U uvodu odluke i rješenja prvo se navodi ime i prezime predsjed­

nika, odnosno predsjednika nadležnog vijeća ili sudije koji je predsjedavao sjednicom, a zatim imena i prezimena sudija koji su učestvovali u donošenju odluke ili rješenja abecednim redom prema početnom slovu njihovih prezi­

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

108

mena, bez navođenja naučnih ili stručnih titula, datum održavanja sjednice o vijećanju i glasanju, kojom je većinom donijeta i druge podatke u zavisnosti od vrste postupka i predmeta spora.

(3) Izreka odluke i rješenja sadrži: odluku Ustavnog suda, naziv osporenog akta, oznaku osporene odredbe i naziv donosioca akta, datum donošenja ili objavljivanja osporenog akta, privremenu naredbu, podatke o objavljivanju akta Ustavnog suda, kao i druge potrebne činjenice u zavisnosti od vrste postupka i predmeta spora.

(4) Obrazloženje odluke i rješenja sadrži: ime odnosno naziv podnosioca podneska, bitnu sadržinu podneska, odgovora, odnosno mišljenja donosioca akta i osporenog akta, sadržinu osporene odredbe, propise na kojima se zasniva odluka, relevantnu praksu, ustavnopravne razloge za odlučivanje, kao i druge činjenice zavisno od predmeta spora i vrste akta.

2. Dostavljanje ustavnosudskih odluka i rješenjaČlan 98

(1) Učesnicima u postupku dostavlja se pisani otpravak odluke, odnosno rješenja, koji ovjerava savjetnik.

(2) Odluka Ustavnog suda kojom je podnosiocu ustavne žalbe utvrđeno pravično zadovoljenje zbog pretrpljene povrede ljudskog prava ili slobode zajemčenih Ustavom, dostavlja se nadležnom državnom organu, organu dr­žavne uprave, organu lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, pravnom licu ili drugom subjektu koji vrši javna ovlašćenja, radi otklanjanja štetne posljedice utvrđene povrede ljudskog prava ili slobode.

(3) Ako se odluka, odnosno rješenje Ustavnog suda iz bilo kog razloga ne može dostaviti učesnicima u postupku, dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Ustavnog suda.

(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana dostavljanje se smatra izvršenim osmog dana od dana isticanja odluke, rešenja ili zaključka na oglasnoj tabli Ustavnog suda.

(5) Ako se odluka ili rešenje Ustavnog suda, koje je objavljeno u “Službe­nom listu Crne Gore”, iz bilo kog razloga ne može dostaviti učesnicima u postupku, dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

3. Objavljivanje ustavnosudskih odluka i rješenjaČlan 99

(1) Ustavnosudske odluke i rješenja objavljuju se u “Službenom listu Crne Gore”, u skladu s odredbom člana 51. Zakona.

(2) Ustavnosudske odluke i rješenja objavljena u “Službenom listu Crne Gore” obavezno se objavljuju i na internet stranici Ustavnog suda.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

109

Član 100(1) Odluke i rješenja donijeta po ustavnim žalbama, nakon što Ustavni

sud primi dostavnicu kojom se potvrđuje da je adresat primio odluku, odno­sno rješenje, objavljuju se, po pravilu, na internet stranici Ustavnog suda

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako postoji potreba da se o odluci, odnosno rješenju iz stava 1. ovog člana, obavijeste državni i drugi organi i javnost odmah nakon njihovog donošenja, Ustavni sud o donijetoj odluci odnosno rješenju objavljuje posebno saopštenje u kojem navodi samo sa­držinu njihove izreke.

1) Objavljivanje anonimisanih odluka i rješenja donijetih u postupku po ustavnim žalbama

Član 101(1) Lična imena fizičkih lica, nazivi pravnih lica, nazivi mjesta i stranih

država, navedeni u izvorniku odluke ili rješenja objavljuju se bez skraćivanja.(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, u objavljenoj odluci odnosno rješe­

nju u postupku po ustavnoj žalbi uvijek se skraćuju lična imena adresata i/ili drugih lica koji su maloljetni, ili su potpuno ili djelimično lišeni poslov­ne sposobnosti, ili su žrtve krivičnih djela, tako da se njihova lična imena označavaju jednim slovom (npr. “X.”) ili sa dva slova koja se razlikuju od njihovih inicijala (npr. “X. Y.”). U tim slučajevima skraćuju se i svi drugi podaci koji bi mogli ukazivati na njihov identitet, uključujući podatke o drugim licima koja se u odluci, odnosno rješenju pominju, a koja bi se s njima mogla dovesti u vezu.

(3) Podnosilac ustavne žalbe ima pravo da u ustavnoj žalbi, ili na po­sebnom obrascu objavljenom na internet stranici Ustavnog suda, zatraži od Ustavnog suda da se u objavljenom primjerku odluke odnosno rješenja njegovo lično ime odnosno naziv skrati i označi inicijalima (npr. “M. M.”; “D. O. O.”). Ako je ustavnu žalbu podnijelo više podnosilaca, zahtjev jednog podnosioca smatra se zahtjevom svih podnosilaca.

(4) Nezavisno od toga da li je podnosilac ustavne žalbe u skladu sa stavom 3. ovog člana to zatražio, Ustavni sud odnosno nadležno vijeće ovlašćeno je da u odluci odnosno rješenju donijetom u postupku po ustavnoj žalbi, lična imena odnosno nazive adresata, a po potrebi i druge podatke o njima i o drugim licima koja se u odluci odnosno rješenju pominju, označe inici­jalima odnosno početnim slovom i/ili izostave iz razloga interesa morala, javnog reda, bezbjednosti ljudi i imovine, privatnog života stranaka ili drugih opravdanih razloga.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

110

4. Ispravke ustavnosudskih odluka i rješenjaČlan 102

(1) Ako objavljeni tekst odluke odnosno rješenja u “Službenom listu Crne Gore” nije saglasan sa izvornikom, daje se ispravka.

(2) Ako otpravak odluke odnosno rješenja sadrži tehničke greške i ako objavljeni tekst odluke, odnosno rješenja nije saglasan s izvornikom, daje se ispravka.

(3) Ispravku iz st. 1. i 2. ovog člana daje generalni sekretar.(4) Ispravka se dostavlja učesnicima u postupku i objavljuje na isti način

na koji su bili objavljeni odluka, odnosno rješenje koji se ispravljaju.

VII USTAVNOSUDSKI SPIS I USTAVNOSUDSKA DOKUMENTACIJA

1. Ustavnosudski spisČlan 103

(1) Ustavnosudski spis obuhvata: ustavnosudsku oznaku predmeta, po­dnesak kojim se inicira ili pokreće postupak, predmet osporavanja, ime, naziv podnosioca podneska, ime sudije izvjestioca, ime savjetnika i popis spisa sa potrebnim podacima o svakom priloženom aktu i radnjama u postupku.

(2) U spis se prilažu i izdvojena mišljenja sudija, izvornik i ovjereni prepis odluka, odnosno rješenja, podnesci i drugi prilozi koji se odnose na taj predmet.

(3) Dokumentacija sadržana u ustavnosudskom spisu služi potrebama sudija i ustavnosudskih savjetnika u postupcima obrade istih ili sličnih ustavnosudskih predmeta.

(4) Dokumentacija sadržana u ustavnosudskom spisu, uz izuzetak pisanih odgovora odnosno mišljenja državnih organa primljenih tokom sprovođenja postupka i ovjerenih prepisa odluka odnosno rješenja, nije dostupna sudovima i drugim državnim organima.

2. Povjerljiva ustavnosudska dokumentacijaČlan 104

(1) Povjerljiva ustavnosudska dokumentacija obuhvata rezultate glasanja, prijedlog odluke, odnosno rješenja i podatke koji se zasnivaju na dokumentaciji

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

111

sudova i drugih državnih organa klasifikovanoj kao državna, vojna, službena ili poslovna tajna za koju nije sproveden postupak deklasifikacije tajnosti.

(2) Povjerljiva ustavnosudska dokumentacija ne smatra se dijelom ustavnosudskog spisa, a prilaže se na odgovarajući način uz pripadajući ustavnosudski spis. Pristup toj dokumentaciji nije dopušten nikome izvan kruga sudija i ustavnosudskih savjetnika.

(3) Spisi sudova koji se odnose na predmet ustavne žalbe, spisi i doku­mentacija drugih državnih organa čiju je dostavu sudija izvjestilac zahtijevao tokom sprovođenja ustavnosudskog postupka, kao i isprave i obavještenja pribavljena tokom sprovođenja ustavnosudskog postupka, ne smatraju se dijelom ustavnosudskog spisa.

(4) Prepis primljenih spisa sudova i drugih državnih organa iz stava 3. ovog člana prilaže se na odgovarajući način uz pripadajući ustavnosudski spis. Pristup tim spisima nije dopušten nikome izvan kruga sudija i ustav­nosudskih savjetnika.

VIII ODNOS USTAVNOG SUDA, UČESNIKA U POSTUPKU I DRUGIH

ZAINTERESOVANIH LICA

1. Postupanje sa podnescima za koje Ustavni sud nije nadležan

Član 105(1) Ustavni sud ne pruža pravnu pomoć, niti je nadležan za davanje

tumačenja i objašnjenja primjene ustavnosudskih odluka i rješenja. (2) Ustavni sud ne odlučuje o podnescima kojima se traže pravni savjeti

i mišljenja o pojedinim pitanjima, pomoć u ostvarivanju prava i interesa, izjavljuju pritužbe na rad državnih i drugih organa i organizacija, kao i o drugim podnescima kojima se zahtijeva postupanje Ustavnog suda po pitanjima koja nijesu u njegovoj nadležnosti.

(3) O nenadležnosti Ustavnog suda da postupa po podnescima iz stava 1. ovog člana generalni sekretar pismeno obavještava podnosioca.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

112

2. Obavještenje o toku ustavnosudskog postupkaČlan 106

(1) Učesnici u postupku i druga zainteresovana lica mogu, do okončanja postupka, zatražiti obavještenje o njegovom toku.

(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana daje generalni sekretar.

3. Uvid u spis predmeta i prepis spisaČlan 107

(1) Zahtjev za uvid u spis predmeta i prepis spisa sadrži: ime odnosno naziv podnosioca zahtjeva, broj lične karte, adresu, naziv i sjedište, ustavno­sudsku oznaku predmeta, odnosno opis ustavnosudskog predmeta, naziv akta koji se želi prepisati i potpis podnosioca zahtjeva.

(2) Zainteresovano lice u zahtjevu mora navesti i podnijeti dokaze koji ukazuju na opravdani interes za uvid u spis predmeta i prepis spisa.

(3) Lica koja učesnik u postupku ovlasti na zastupanje u postupku, moraju priložiti i ovjereni prepis punomoćja.

Član 108(1) Generalni sekretar odlučuje o zahtjevu za uvid u spis predmeta i

prepis spisa i obavještava podnosioca zahtjeva.(2) Uvid u spis predmeta se obavlja u Službi i u radno vrijeme Ustavnog

suda, o čemu odlučuje generalni sekretar.(3) Prepis fotokopiranjem spisa se obavlja u Ustavnom sudu.(4) Troškove prepisa snosi podnosilac zahtjeva, prema troškovniku

objavljenom na oglasnoj tabli Ustavnog suda.

4. Uvid u ustavnosudski spis nakon okončanja postupkaČlan 109

(1) Generalni sekretar odobrava učesniku u postupku uvid u ustavno sudski spis i nakon što je ustavnosudski postupak okončan, a predmet razvrstan pod oznakom “a/a.”, ako učesnik pisanim podneskom obavijesti Ustavni sud da priprema zahtjev za zaštitu prava pred Evropskim sudom za ljudska prava i navede razloge zbog kojih uvid u spis smatra potrebnim.

(2) Fizičkom licu koje nije bilo učesnik u postupku, generalni sekretar može odobriti uvid u ustavnosudski spis iz odredaba člana 107. ovog po­slovnika nakon okončanja ustavnosudskog postupka, a predmet razvrstan pod oznakom “a/a.”, ako to lice nedvosmisleno dokaže da za to ima opravdan stručni, naučni, istraživački ili slični interes, uz svojeručno potpisano jemstvo da lična imena, nazive pravnih lica i nazive mjesta i stranih država, sadržane u spisima predmeta po ustavnoj žalbi, neće objaviti.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

113

(3) Odobrenje, odnosno službena zabilješka o uskraćivanju odobrenja iz st. 1. i 2. ovog člana daje se u pisanom obliku i smatra se dijelom ustavno­sudskog spisa.

5. Prijem stranaka i radno vrijeme prijema

Član 110Prijem stranaka i radno vrijeme njihovog prijema u Ustavnom sudu

uređuje se posebnim aktom Ustavnog suda.

IX OSTALE ODREDBE

1. Stručno usavršavanje

Član 111(1) Ustavni sud obezbjeđuje stručno usavršavanje sudija, postavljenih

lica, drugih službenika i namještenika Ustavnog suda.(2) Sudije, postavljena lica i drugi službenici i namještenici Ustavnog suda

prisustvuju savjetovanjima, seminarima, okruglim stolovima i sastancima, u zemlji i inostranstvu.

(3) Lica iz stava 1. ovog člana, predsjedniku Ustavnog suda podnose izvještaj o radu skupa kojem su prisustvovali.

2. Međunarodnopravna saradnja

Član 112(1) Ustavni sud učestvuje na stručnim konferencijama u cilju razmjene

iskustava o ustavno­sudskoj praksi, kao i drugim oblicima saradnje između ustavnih sudova i drugih sudova koji obavljaju funkciju ustavnih sudova.

(2) Pored saradnje iz stava 1. ovog člana Ustavni sud sarađuje sa među­narodnim organizacijama, ustavnim sudovima evropskih i drugih država i s Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

(3) Ustavni sud priprema redovne izvještaje o ustavno­sudskoj praksi za Bilten ­ službenu publikaciju Komisije za demokratiju putem prava Savjeta Evrope (Venecijanska komisija).

Član 113Ustavni sud može organizovati savjetovanja, seminare, okrugle stolove i

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

114

sastanke sa predstavnicima drugih ustavnih sudova o pitanjima od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i zaštitu ljudskih prava i sloboda.

3. Utvrđivanje prijedloga budžeta Ustavnog sudaČlan 114

(1) Sredstva za rad Ustavnog suda obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.(2) Obrazloženi prijedlog budžeta Ustavnog suda za fiskalnu godinu

predlaže generalni sekretar.(3) Prijedlog iz stava 2. ovog člana dostavlja se blagovremeno predsje­

dniku radi upućivanja na sjednicu Ustavnog suda. (4) Usvojeni prijedlog budžeta Ustavnog suda predsjednik dostavlja

Skupštini Crne Gore, radi donošenja.

4. Postupak izmjene i dopune PoslovnikaČlan 115

(1) Prijedlog za izmjenu i dopunu ovog poslovnika mogu podnijeti predsjednik, sudija ili stalno radno tijelo Ustavnog suda.

(2) Prijedlog iz stava 1. ovog člana, s obrazloženjem podnosi se u pisanom obliku, radi razmatranja na sjednici Ustavnog suda.

X PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 116Postupci u predmetima koji su započeti do dana stupanja na snagu ovog

poslovnika nastavljaju se u skladu s ovim poslovnikom.

Član 117(1) Predsjednik će sprovesti prvo ustanovljavanje vijeća u roku od 30

dana od dana stupanja na snagu ovog poslovnika (2) Izbor Redakcione komisije izvršiće se u roku od 30 dana od dana

stupanja na snagu ovog poslovnika.(3) Odredba stava 2. ovog člana odnosi se i na druga stalna radna tijela

Ustavnog suda, ako su ustanovljena.

Član 118Opšti akti koji su predviđeni ovim poslovnikom donijeće se u roku od

šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog poslovnika.

Posl

ovni

k U

stav

nog

suda

Crn

e G

ore

115

Član 119Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik

Ustavnog suda Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 33/09).

Član 120Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

“Službenom listu Crne Gore”.

Zbir

ka p

ropi

sa k

oji s

e od

nose

na

Ust

avni

Sud

Crn

e G

ore

116