Web Design Osnovni Pojmovi - ( 107 str. ).pdf

WEB Design 1

- OSOVI 1 1

p0Jmov1

Sadrzaj

1. HTML . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

1.1. Uvod u HTML ............................................................................................... 5

1.2. Elementi ....................................................................................................... 6

1.3. Komentari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1.4. Formatiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

1.5. Linkovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

1.6. Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

1.7. Liste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

1.8. i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

1.9. pozadine""."""."""."""."""."".""".""".""".""".""".""."" . . . . . . . . . . . 15

1.10. Slika kao pozadina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

1.11. Meta oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2. css . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.1. Uvod i prvi primjer . . """.""".""".""."""."""."""."""."""."".""".""" ..... 18

2.2. Vrste stilova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

2.3. Background . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.4. Definisanje fontova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

3.1. lnstalacija - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

3.3. lclude ........................................................................................................ 31

3.4. Reguire fukcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

3.9. i HTML forme ....................................................................................... 37

3.11. Arrays . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

3.14. Stvaraje datoteke ................................................................................... 45

3.15. Otvaraje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

3.19. Brisaje datoteka .................................................................................... 51

3.22. Uploadaje datoteke ................................................................................ 52

4. Mv SOL ............................................................................................................. 56

4.3. S MySOL server"""""""""""""""""""""""""""""""""""""59

4.6. Pribavljaje podataka ................................................................................. 65

5. ASP ................................................................................................................... 70

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

5.9. Select Case ................................................................................................. 76

5.11. Sessio .. ""."""."""."""."""."".""".""".""".""".""".""."" ................. 77

5.12. Cookies ..................................................................................................... 78

5.13. Forme ....................................................................................................... 79

5.14. lclude ...................................................................................................... 79

6. lava Script ........................................................................................................ 80

6.2. Gdje stavljati javascript straici?""""""""""""""""""""""""""""".81

6.4. lf ... Else ....................................................................................................... 83

6.5. lf."Else lf." Else petlja .. """ . """ . """ . "" . """ . """ . """ . """ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

6.6. Switch ......................................................................................................... 84

6.9. Alerti u lavascriptu.""."""."""."""."""."".""".""".""" .......................... 86

6.10. For Loop ................................................................................................... 88

6.11. While Loop"."""."""."""."".""".""".""".""".""".""."""."""."""." .... 89

6.12. Do ... While Loop ........................................................................................ 90

8. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

1. HTML

1.1. Uvod HTML

Prvo da ukratko obj asnimo sta j e to HTML. HTML skracenica od HyperText Markup Language. opisni j ezik za stvaranj e web stranica. Nj ime se opisuj u izgled dokumenta, pozicij e slika, veliCina teksta, pozadine, slova itd.

HTML stranice ni su ni sta drugo nego oicne tekstualne datoteke koj e sadZavaju upute kako prikazati stranicu. Za opis stranica se kori ste tagovi koji se pi su unutar znakova < i > . Evo pnm.1era :

Ovo tekst za web stanicu.

recenica i ila prikazana ovako:

Ovo tekst za web stranicu.

Kako su HTML stranice ni sta drugo nego oicne tekstualne datoteke mozete ih izradivati ilo koj em tekstualnom editoru cak i najj ednostavnij em Notepadu koj i dolazi s Windowsima.

Umj esto tekstualnih editora, kao sto Notepad, mozete koristititi vizualne editore za izradu web stranica kao sto su Macromedia Dreamweaver ili Microsoft Frontpage. Vizualni editori web stranica se nazivaju i WYSIWYG editori . What You See Is What You Get

Sa WYSIWYG editorima nemate neku veliku potrebu za uCiti L, ali svatko tko se zeli imalo oziljnij e baviti izradom web stranica mora nauCiti HTML HTML majka svih web stranica i sve poCij e od j ega.

Sve html stranice koj e napravite moraj u imati ekstenzij u .html ili .htm (npr. mojastranica.html).

1.2. Elementi

Html elementi se sastoje od 3 osnovna dij el a: 1 . tag koj i otvara neki element, 2. sadZaj elementa, 3 . tag koj i zatvara taj element.

ovo podejani tekst

elementi

namJena -sa ovim elementom poCinj e i zavrsava svaka

web stranica

Primj er:

moja stranica tekst

1.3. Komentari

-ovaj element se treba nalaziti unutar elementa

-browser ne prikazuj e sadZaj unutar ovog elementa

-ovaj element se treba nalaziti unutar HEAD elementa

-rij eCi koje napisete unutar ovog elementa iti prikazane na vrhu web browsera

-sadZaj napisan unutar ovog elementa se prikazivati na web stranici, to znaCi tu idu

tekst, slike . . .

S a komentarima mozete pisati ilo gdje unutar skripte taj tekst nece iti prikazivan na stranici, tj . moCi se vidj eti samo ako otvorite skriptu sa code editorom . Na ovaj naCin mozete ostavljati sei poruke unutar skripte i sa nj ima npr. skrenuti pozornost na jedan dio skripte, ili sa ovime mozemo j edan dio skripte isklj uciti , sacuvati kod tog dijela, koj eg mozemo ponovno aktivirati ako izbrisemo slj edece:

sa ovim zatvaramo komentar

ovo tekst

1.4. Formatiranje

U HTL-u se fonatira uz tagova. Evo popi sa najpoznatij ih tagova za foratiranj e:

tag za odloak d ani tekst nakrivlj en tekst 11 aki 11 tekst nakrivljen tekst podignut tekst spusten tekst precrtan tekst tekst kopjuterskog koda

-veliCina fonta:

velicina fonta 6

veliCina od 1 -7

- fonta: -boj u fonta z ij enj ati na vise naCina:

ovaj tekst u h i #770 000

kori steCi hexa zapi s

ovaj tekst plav

ili koristeCi ime -takoder boju fonta mozemo zapisati i rgb zapisu ali taj zapi s nij e uoicaj en

-vrsta fonta:

ovom. paragraftt prom.ijenjen font

-pocetno slovo:

Pocetno slovo

1.5. Linkovi

Vasi linkovi mogu voditi na unutrasnj ost stranice(intemal) ,na kojoj se nalaze (npr. link "na vrh"), na stranicu unutar vase domene(local) ili na neku drugu stranicu izvan vase domene(global) . tome ovisi koji cete href atriut kori stiti :

intemal href="#strel ica" local href=" . ./slike/slika.j pg" global href="http ://www.hotmail .com"

(href- Hypertext Ref erence)

u.torijali.net

Ovako izgleda kod za link oiku teksta. Sada se posvetiti ovom dij elu koda:

target="_blank"

ovaj dio govori na koji naCin se otvoriti taj link: _ ank" otvara novu stranicu novom prozoru _self" otvara novu stranicu trenutacnom prozoru _parent" otvara novu stranicu okvir koj i "nadreden" linku _top" otvara novu stranicu trenutacno otvorenom prozoru, ponistavajuCi sve ostale okvire

Strelice

1 ink ovi < /> na v:i:h

sa ovim kodom kori snika se vratiti na vrh stranice kada on stisne link "na vrh" . Prva linij a koda se stavlj a ondj e gdj e zelimo da nas stranica odvede kada kliknemo na link "na vrh" ; "linkovi " iti prikazano na browseru, ali do jega iti skriven dio "top" i onda kada kliknemo na link "na vrh" ta linij a koda potraziti koju varij au traziti, nasem slucaju pronaCi "top" , i odvest nas na taj dio teksta.

Email linkovi

tut.o:i:@t.uto:i:ij ali. net.

sa ovim kodom ,koj eg mozemo staviti ilo gdj e na stranicu, otvorit vas email klijent na pi sanj u nove email poruke sa naslovom "pomoc" i sadZaj em poruke "trebam pomoc"

Download linkovi

tekst. dokum.en t.< />

sa ovim kodom mozete stavlj ati l ink na vase datoteke domeni (ili datoteke na internetu).

Baza

Dobra j e ideja odrediti defaultnu stranicu na koju iCi svi linkovi ako oni ne rade, tj . ako nemogu pronaCi stranicu na koju se odnose.

Slikovni linkovi

Slikovne linkove cete doiti tako da napisete ovakav kod :

Uklonite rub tih slika ovako:

1.6. Slike

Slike se mogu dodati na vasu stranicu sa ovim kodom :

zamij eni te sa ednim od slj edecega src="pas.gif'' slika se nalazi i stom direktorij u kao i L stranica src=" . ./pas .gif'' slika se nalazi prij asjem direktoriju od HTML stranice src=" . ./slike/pas .gif'' slika se nalazi direktoriju " slike" , prij asnj em direktoriju od L stranice

Alternativni atriut

slucaju da se slika nemoze uCitati , iti prikazana rij ec "pas" unutar okvira slike.

Formatiranje slike

-VISINA I SIRINA

ako zelite vi odrediti veliCinu slike ne da vam browser to odredi koristite kod iznad. Ovo moze iti korisno kada vam se stranica pocne "raspadati " zbog veliCine slika i teksta.

-VER IKALNO I HORIZONT ALNO PODES ENJE

align (horizontalno) -right -left -center valign (vertikalno) -top -bottom -center

Ovo popi s moguCih podesenj a slika. Prim_j er koda koj em slika podesena:

Ovo neki tekst ovo opet neki tekst koji 6 se nalaziti na desno od slike

Linkovi slike

- definition li st; tockice

Npr. Ordered li sta Izmedu i stavlj ate tekst

ZnaCi . . . . .

Pi:oizvodi: DVD CD Tipkovnica Honitoi: His

Rezul tat i ti :

Proizvodi : 1 . DV D 2. CD 3 . Tipkovnica 4. Monitor 5 . Mis

Mozete i odabrati sto iti umjesto broj eva ovako:

U prvom primj eru pomocu ovoga i se ispisalo

a. DV D . CD . Tipkovnica d. Monitor . Mis

Za mozete irati izmedu izgleda tockica.

1.8. /i

i su mozda i najkomplikovanij e za pocetnike i zbog toga mnogi "bj eze" od L - kada na red dode rad sa taicama. Sta mi to kad imam Dreamweaver koj i to umjesto obavi?" , pitanje koje se cesto postavlj a. to nij e bas tako. Ako budete mozda nekada radili sa PHP-om ili ASP-om trebati vam znanje "rucne" izrade taica HTML-u.

Za pocetak taice kori stimo . U tom elementu postoj e tagovi (redak) i (stupac). Evo primj era j edne taice sa dva reda i dva stupca.

P::vi ::d i p::vi stupac P::vi ::d i d::ugi stupac D::ugi ::d i p::vi stupac D::ugi ::d i d::ugi stupac

Ovako pravimo ako imamo npr. j edan redak sa prvom stupcu istom tom redku drugom stupcu imamo dva redka.

Evo primj :

Jedan ::edak P::vi ::edak D::ugi ::edak

Primj etite Rowspan s broj em 2. broj oznacava koliko se redaka nalazi drugom stupcu.

Fredak. 1 ( 1 Drugi re dak. . - -

Kada imate dva redka i prvom 1 stupac drugom 2 stupca. Onda koristite Colspan. Evo pnm.1era:

Cellspacing Koristite cell spacing za razmak izmedu rubova taice. Pogledajmo primj er:

Jeda.n redak < td> PJi 3 tlJ.p 8. < / td> < td> D rJJ.gi s tlJ.p . < / td>

edanredak [ Prvi stupac '[ Dmgi stupac

1. 9. pozadine

pozadine odnosno bgcolor atriut se kori sti za promij enu pozadine cijele stranice ili poj edinih elemenata kao sto su talice. Bgcolor mozete staviti na vise mj esta HTML elemente ali mi vam prporucamo da bgcolor koristite samo za boju pozadine stranice za taice kori stite CSS.

Evo primj era kako promijeniti boju pozadine stranice :

. poza.dine posta.vljena..

HTML sistem - imena Sada nauCiti neke koj e kori stimo HTML-u. Postoje 3 razliCite metode postavlj anj a pozadinske . Najj ednostavnij i opceniti naCin (primj er: u, green, red, silver, k, yellow . . . )

Evo 1 6 osnovnih :

lack Yellow Red

r;

Gray L.ime Green Olive

Silver White AqLJa f=Lhsia

lue l . Navy .Teal

Drugi naCin Hexadecialni naCin boj anj a. Evo prijera:

pozadine postavljena.

Ovdje ozete vidj eti prijere . TreCi naCin bojanj a j e sa RGB vrijednostia. Pogledajo prij er:

Primjer dodavanja pozadinske taici

Neka vr:sta plave

1.10. Slika kao pozadina

Pozadinsku sliku ozete koristiti ilo k eleentu (ti, odlocia, body taice . . . ) Ovdje nauCiti kako u L- napraviti da slika bude kao pozadina ali inace kada nauCite L radite to CSS-o.

Evo prij era kako u HTML-a postaviti neku sliku kao pozadinu taici .

Ova talica ima pozadinsku sliku

Za pozadinske slike, zbog veliCine slika, v najbolj e koristiti tzv. Patterne odnosno inij aturene sl icice koj e se stalno ponavlj aju koliko god siroka taica.

U slj edece tutorijalu nauCiti kako napravit Layout stranice u taica.

1.11. Meta oznake

Meta tagovi se uvij ek postavlj aju izmedj u ! Na pocetku svakog html dokumenta,ovisi programu koj em pisete vas html kod, prvu liniju zauzima ova linij koda:

- OPIS KODA -- Oznacava vrstu browsera namj enjenog za pregled stranice

- OPIS KODA -- Refresh stranice svakih 60 sekundi,zelite li j enj ati vrij eme za koj e se vasa stranica refreshati promj enite broj 60 ilo koji broj .To se samo dogoditi ako izbri sete url=http ://www.net.hr,inace i vas nakon 60 sekundi preusmj erilo na net.hr stranicu.Takoder ako zelite da se vasa stranica nakon 60 sekundi prebaci na neku drugu stranicu promjenite url="vasaStranica.com"

- OPIS KODA -- UpisujuCi ovo stranica omogucavate sei pi sanj e na nasem j eziku, te slova ccSdz

- OPIS KODA -- Upisite vase ime ili osobne podatke

- OPIS KODA -Opis vase web stranice

2.CSS

2.1. Uvod i prvi primjer

CSS skacenica od Cascading Style Sheets. Style (stil) definia kako pikazati HTML eleente. CSS v z ustedj eti nogo vn i uz to pobolj sati izgled i funkcionalnost vasih web stanica.

Style z pi sati unuta i tagova ili ekstemi style stanicaa. Cesce kori stena varij anta pisanj e CSS-a ekstemi stanicaa. Ali i prvo koi stiti unuta i tagova adi lakseg ucenj a, kasnij e cu v obj asniti kako se pebaciti na ekstemi naCin d. Ako zelite iati CSS unuta head tagova, napisite ovo izedu i :

Izedu toga pi sete vas CSS kod. N. kao najj ednostavnij i i kori stit ovo. Izedu dodaj te ovaj kod :

body { l: d; }

S ovie ste proij enili boj u teksta crveno na cij eloj stanici . Sada probajte nesto napisati na vasu web stanicu. Gdj e god nesto t napi sati it napisano crveno . i najj ednostavnij i ri. Evo sada i kako v CSS z olaksati posao. Izedu i napisite slj edece :

#ri { backgound-colo:#003366; padding: 20; d: 1 ; 1col : #FFFFFF, height: 200; width : 400; }

i zati izedu i upisite:

uci CSS

2.2. Vrste stilova Postoje interni, externi inline CSS style.

Interni style - Pi se se head dij elu stanice. Evo im :

.taica 1 backgound-colo: #006699; 1col : #FFFFFF. font-family : Tahoma; }

Tutori ali .Net

Eksterni style - Ovaj naCin j e naj cesCi . Pi se su externom fajlu. Otvoite notepad i napisite isto kao g .

. taica { backgound-colo: #006699; col : #FFFFFF; font-family : Tahoma; }

Imenuj te taj fajl n. style.css

Sada L faj lu moamo povezati taj externi CSS Style sa nasom stanicom. cete napaviti tako da dodate ovu liniju koda head dij elu stanice:

HIN: ako cete tako povezati onda style.css iti istom folderu kojem i stanica s koj om se povezuj e inace moate isped style.css dodati putanju do faj la.

Inline style - Inline style se koisti na slj edeci naCin:

Plava pozadina sa ijelim tekstom.

2.3. Background

U v tutorij alu v obj asniti Background dij elu CSS-a koji vrlo kori stan i puno kori sten pri izradi web stranica.

Background color

Sa Backgroundo color ozete proij eniti boju pozadinu ilo k eleentu. Napravio j edan css style za pozadinu koji prij eniti na razni eleentia .

. pozadina { background-color: #006699; }

Evo prij era kako to ozete iskoristiti :

Background Image

CSS i ogucnost da uj esto postavite neku sliku kao pozadinu. Evo prij era:

.pozadina { background-iage: url(neka-slika.jpg); }

ili sa puni patho do slike npr .

. pozadina { background-iage: url (http ://www . tutori al i . co/slike/neka-slika.j pg); }

CSS i jos nekih naprednij ih ogucnosti kod kori stenj a Backgrounda ali to obj asnj avati kasnij e nij e sada cilj zaarati vas ti stvaria dok ne nauCite osnove.

2 .4. Definisanje fontova

Za prvi prij er kori stit bojanje fonta veliCini fonta. z proijeniti na slj edece naCine:

h4 { color: red; } h5 { color: #9000 1 ; } h { color: rgb(O, 220, 98); }

Ako vam to bude style sheetu onda cete kod h4, h5, i h fonta imati razliCite .

Font family

Evo kako mozete promijeniti vrstu fonta:

h4 { font-family : Verdana; } h5 ( font-family : Arial ; } h { font-family : Tahoma; }

Naravno ne morate postaviti h4, h5 i slicno, mozete i za odredenu taicu, npr:

.nekataica { font-family : Verdana; }

Font size

VeliCinu fonta mozete odrediti postotcima i pixelima. Npr .

. nekataica { font-size: 1 20%; }

.drugataica { font-size: 1 ; } }

Font style

Font style odnosno nakoseni, podejani ili normalni font definirate ovako:

.taica { font-style: italic; }

.taica2 { font-style: oique; }

.ti { font-style: normal ; }

Font Variant

Ako napi sete npr: .nekataica { font-variant: sall-caps; }

Dobti cete "l - velika slova" odnosno caps lock slova ali n nego noralno.

2.5. lzrada horizontalnog menija liste - l.dio

Ovo dosad su ile neke osnove CSS-a, sisla sve to obj asnj avati, j ednostavno uzete neki css editor i uCite prijeria. Mi se zadr.Zati na n korisno.

U L tutorij al ia ste ogli proCitati kako napraviti jednostavnu li stu. Netko i poi slio da ni su kori sne za nista osi nekakvog nabraj anj a. Ali ne, i ih iskoristiti za izradu enij a u CSS-a.

ICi korak korak, tako da najprije napraviti oicnu horizontalnu li stu koj a s sei ruzno izgleda, ali kako cu pisati tutorij ale j edan j edan tako praviti enij e u css koj i izgledati vrlo lij epo.

Ideo sada napraviti jednostavni horizontalni enu sa vrlo l CSS-a. Nece iti bas lijep, ali za pocetak. . . . : )

Kori sit intemi CSS dakle j edno fajlu.

Ovo napisite izesu i :

#li sta li { di splay : inline; padding-right: 20; font-weight: bold; }

#li sta a:hover { color: #FF9933 ; }

ZnaCi definirali s CSS-o kako da se prikazuj e li sta pod ID-o "lista" .

Sa di splay : inline;

s naredili da se lista pod ID-o "lista" prikaze horizontalno.

Sa padding-right: 20;

s odakuli desno svaki stavak li sti da nei ili slj eplj eni j edan na drugi .

Sa font-weight: bold;

s naravno definirali da tekst bude Bold .

I na kraju s s j os dodali #li sta a:hover odnosno kako se ponasati linkovi kada se prede strel ico isa preko j ih.

sve sto se tice CSS dij ela. Sada j os r napraviti li stu . Napravio onda naj prij e j edan k dZati nas enu odnosno listu i zati unutar tog div-a napravio listu koja sluziti kao enu.

Link 1 Link 2 Link 3 Link 4 Link 5

Vidite da s li sti dali id "li sta" . ZnaCi da se ta li sta prikazat onako kako s odredili CSS-o.

Prij er kako to izgleda ozete pogledati ovdje .

sto s vec napoenuo, ovo s oicna li sta, nij e nikakav enu. s osnova i teelj za sto napraviti postepeno iduCi tutorij al ia.

2.6. lzrada horizontalnog meniia liste - 2.dio

U sl tutoij alu s nauCili kao napaviti j ednostavnu hoizontalnu li stu gdj e linkovi ij enj aj u boju kada se dode i s na jih .

Sada to zanj e l unapij editi da pobolj sao izgled nase horizontalne liste i napavio j edan lijepi hoizontalni enu.

Dakle ovo postavite izedu i d obj asnjavati .

#li sta { agin-left: ; padding-left : ; }

#l ista li { di splay : inline; list-style-type: none; }

#l ista { col : #FFFFFF; backgound-colo: #003366; text-decoation : none; font-faily : Vedana, Aial, Helvetica, sans-seif; font-size: 1 2; font-weight :bold; padding: 3 1 ; }

#li sta a:hove { col : #FFFFFF; backgound-colo: #6699; text-decoation : none; }

Sa #l ista { agin-left: ; padding-left : ; }

smo napisali tako da nasu li stu mozemo pomaknuti lij evu stanu koliko ide da nema azmaka.

Sa #li sta li { di splay : inline; list-style-type: none; }

smo definiali da se li sta (li) stilu "li sta" pikazuj e l inij i (di splay : inline), da nema nikakvih tockica, v ni nicega isped sebe (list-style-type: none)

Sa #li sta { col : #FFFFFF; backgound-colo: #003366; text-decoation : none; font-family : Vedana, Aial, Helvetica, sans-seif; font-size: 1 2; font-weight :bold; padding: 3 1 ; }

smo definiali da svi linkovi sti lu lista budu ij ele , definiali smo pozadinu, da ne bude podvucen link (text-decoation : none), definiali font te stavili da ima 3 azmaka g i dolje, te l Opx azmaka lij evo i desno (padding: 3 l Opx)

Sa #li sta a:hove { col : #FFFFFF; backgound-colo: #6699; text-decoation : none; }

smo odedili kako se li sta ponasati kada se d misem k linkova. Promij ena i da ne bude pocrtano.

1 to to sto se tice novog stila.

Sada mozete pekopiati html kod od nase stae liste :


i pogledati kako to izgleda akciji .

+m1++m11 1m111m+ ms1

2.7. lzrada horizontalnog menija liste - 3.dio

U proslo tutorij alu nauCili s kako napraviti j ednostavni enu koji koji ijenj a boju pozadine kada se prede is preko linkova.

Sada napraviti slicno tako ali j os l bolj e.

Dodajte ovo izedu i objasniti .

#li sta { padding-left : ; argin-left: ; }

#li sta li { list-style-type: none; di splay : inline; }

#li sta { font-faily : Verdana; font-weight: bold; font-size: 1 2; padding: 2 5 2 5; border-left: 1 solid #000066; background : #006699; text-decoration : none; color: #FF ; }

#li sta a:hover { border-color: #6699; col : #FFFFFF; background : #000000; }

Gotovo sve i sto kao i proslom tutorij alu nema potrebe da obj asnjavamo sto koji kod radi . ReCi cu samo za sto nadodano da i se doili ovi kvadratiCi sa strane.

U #lista smo nadodali ovaj kod

border-left: 1 solid #000066;

Sto pravi border sirine 1 pixela sa lij eve strane. vam ovaj kvadratic.

zatim smo #lista a:hover nadodali ovo:

border-color: #6699;

odnosno da onaj border od 1 promij eni boju svij etlo plavu.

Eto, to i ilo sve . Ne zaboravite body dio stranice napraviti l istu :


Evo kako to izgleda akcij i :

2.8. Overflow Teksta Unutar Div-a

Pokazat cu vam kako napraviti overflow texta unutar div-a.

Pravimo div #overflwed #overfl wed { width : 400; /* definiramo sirinu div-a*/ height:200px; /* definiramo vi sinu div-a*/ border-bottom : 1 solid silver; /* doji rub*/ border-top : l px solid silver; /* gornj i rub*/ margin :O auto; /* centriramo div na sredinu stranice*/ overflow: scroll ; /*Omogucavamo overflow */ overflow-x :hidden;/* Sakrivamo kliznu traku x-osi */ }

Opis imate s svake linUe koda

Uredj ujemo paragraf i Zatvaramo { margin-left: Spx; color:ue; font-family : tahoma; font-size: 1 ; }

Ubacujemo ga u html

< ! -- Unosimo div html --> Ovaj kod obj asnj ava kako napraviti div,koji ako se upi se previ se teksta sam od sebe napraviti scroll . lizne trake se naravno mogu modificirati ,moze i m s e mj enj ati boj a,ali to podrzano samo Internet Exploreru. Dok Firefoxu ne radi ,iako Firefox trenutno na mnogo bolj em glasu. Sad cu upi sati mnogo slova tek toliko da vidite,kako se napraviti scroll !

-- ------------- By :Goran

CUeli kod od do morate ubaciti body dio

Ovako izgleda konacan rezultat Overflow

ko:J objasnjaa kako napraiti &11,koji ako se 1.Jpise preise teksta sam od sebe napr aiti scroll, Kli2ne tr ake se nar n mog1.J mo:Jincir ati,mo2e im se mjenjati boja,ali to po:Jr2ano samo u Internet Explorer1.J, Dok u Firefoxu ne r adi,iako Firefox tren1.Jtno na mnogo boljem gla.Sad cu upisati mnogo sloa tek toliko da idite,kako se napr aiti scroll! -

.

3.1. lnstalacija -

l

v

Kada zelite napraviti web stranicu baziranu na -u prvo morate imat otvoren kori snicki racun kod nekog web hosting providera. Takoder taj vas racun kod tog providera mora imati podrsku za (sto naznaceno opisu racuna) i pri stup My SQL bazama podataka. Takoder morate imati i i MySQl instaliran na vasem racunalu. MySQl nij e obavezan kod kori stej a ali sa kominacij om & MySQL mozete raditi cuda. Link za download i uputstva za instalaciju mozete naCi ovdje.

lnstalacija: Php mozete instalirati automatski koristeCi Windows instal ler i onda on iti automatski i podesen, ali ta instalacij a nij e siguma te i trebali ipak instalirati rucno. Rucnih naCina za instalaciju ima puno, vasim potrebama ovisi na koji naCin (i sto sve) cete instalirati .

Zasto instalirati php? Ako vas server podZava onda nema nikakve potrebe instal irati .

Testiranje Sve vase skripte mozete testirati sa programom .

3.2. Sintaksa

Syntaxe su pravila koj a moramo postovati pri pisanju nekog koda tako da i taj kod radio. programskom j eziku ovisi kakve syntax koristiti .

Ako hocete da vas php kod radi onda se on mora nalaziti unutar ovih tagova.

Kako spremiti stranicu?

Ako hocete da browser izvrsi vas kod toj stranici stranica (datoteka) mora imati ekstenzij u .php

Razmaci

Razmaci PHP-u su potpuno dopusteni . U skripti mozete kori stiti razmake, uvlaCiti odredene dij elove koda sa tipkom; za razliku od HTML gdj e razmaci ni su dopusteni .

Hello world!

Sada napraviti primj er j edne HTML i stranice:

j ednostavna stranica

Rezultat browseru : Hello World !

Tocka-zarez ;

; ovaj znak na kraj koda govori da tvrdnj gotova i taj znak nikad nesmij ete zaboraviti

Komentari

Komentari su sli cni komentarima HTL-u, ali ima 2 tipa komentara: 1 ) j ednolinij ski komentar. Kada stavite ovaj znak // sve desno od tog znaka iti komentar 2) vi selinijski komentar. ova vrsta komentara poCinje sa /* i zavrsava sa */

3.3. Variia/e i mnogim drugim programskim j ezicima tako i -u varij ae nam sluze da pohranimo neku vrij ednost. Kada spremimo neku vrij ednost neku varij au mozemo koristiti dalj e kodu bez potrebe d a ponovo upisujemo tu vrijednost.

Evo primj :

$ime_kori snika = "Mario" ;

Primj etite navodnike kod imena Mario.

ili

$broj = 1 89;

Primj etite da kod broj eva ne trebaju navodnici .

Pravila imenovanj a varijai

- varij ae moraj u poceti sa slovom ili znakom _ - varij ae mogu sadZavati j edino alfa-numericke znakove a-z , A-Z, 0-9 ili _ - Varij ae sa vise rij eCi trebale i iti razdvoj ene sa _ ili ih mozete napi sati ovako da razlikuj ete rijeCi imenu :

$moj aVarij aa

3.3. lnclude

funkcij a INCLUDE vam moze spasiti puno vremena.Ta funkcij a uzima datoteku i ubacuj e nj en sadZaj skriptu koj a pozvala tu funkcij u .

Primj er: Recimo da smo htjeli napraviti uoicajeni file menu koj e sve nase stranice kori sititi . Kada hocemo neke stranice includati i da imaj u .inc exstenziju . Menu nazvati "menu.inc"

Pocetna -O nama -Linkovi -Kontakt

Spreite ovo iznad pod "enu.inc" . Sada napravite novi fi le in "index.php" isto direktorij u kao i enu.inc. Ovdje i skori stiti prednosti include funkcij e i dodat nase enu-u kod indeks .php.

Ovo stranica!

Prikaz: Pocetna - - Linkovi - Kontakt

Ovo stranica!

Ako kori stio include funkciju da includao enu na svakoj nasoj stranici, korisnik , ako gleda kod indeks.php, vidj eti :

Pocetna -O n -Linkovi -Kontakt Ovo stranica!

Sa.Zetak

Include koanda uzia sav tekst koji postoji neko fileu i kopira ga file koji kori sti inlude funkcij u . Include funkcija korisna kada zelis inlcludati vise stranica i kod izrade web-stranica .

3.4. Require funkciia

Require funkcij a se kori sti kad se hoce includati file vas php kod. Ali postoji ogrona razlika izedu require i include funkcij e : Kada includas file sa include funkcij o i neoze naCi fi le vidjet ces gresku :

Prikaz: Warning : main(nepostoj ifile.php) : fai led to open steam : No such file diectory in /pocetna/imeStanice/imeFoldea/skipta.php on line 2 Warning : main() : Failed opening 'nepostoj ifile.php' f inclusion (include _path=' . :/us/l i/php :/us/local/l i/php') in /pocetna/imeStanice/imeFoldea/skipta.php on line 2

Hello Wold !

Primj etili ste da se nasa echo tvdnja izvsila iako se pojavilo upozoenj e, zbog toga sto W ARNING ne spij ecava php skriptu da se izvsi . Ali, ako kori stimo equie funkciju, doit slj edece:

Pikaz: Warning : main(nepostoj ifile.php) : fai led to open steam : No such file diectory in /pocetna/imeStanice/imeFoldea/skipta.php on line 2 Fatal error: main() : Failed opening equied 'nepostojifile.php' (include _path=' . :/us/l i/php :/us/local/l i/php') in /pocetna/imeStanice/imeFoldea/skipta.php on line 2

Echo tvdj a se nij e izvsila zato sto se skripta nije izvsila nakon sto equie funkcij a vatila kao ezultat gesku. Peporuca se da se kori siti equie funkcij a umj esto include zbog toga da se vase skripte ne izvsavaju ako neki vazni fileovi nedostaj u ili su kivo imenovani .

3.5. lf petlia petlj a IF j ako slicna petlj i IF iz aznih drugih pogamskih j ezika. Takode, ta petlja itna za svako pogamianj e. Primj e:

Rezultat:

ime d ! ,James d

Takoder, PHPu, kada usporeduj ete dvij e varij ae i zelite prov:j eriti j esu li j edake d kori stite = = U ovom slucaju, rezultat i istiit. Sada prov:j eriti sta se dogoditi ako rezultat te dvij e usporedbe laza :

Rezultat: ,James d

U ovom slucaju, varij aa Zagor i i la j edaka varij ai d, zbog toga j e izvrse samo dio echo " ime d ! " ;

Ako zate koristiti petlju IF pravilo, moze postati itekako vaza vasem programiraju.

3.6. lf/Else petlie

If/el se petlj a j e apredij i oik "Ci ste" IF petlj e. Obj asit cu vam kako radi IF/ELSE petlja: Zelite svoj oj straici pitati kori sike j esu li zadovolj i sa izgledom straice. Sa IF petlj om to j ako j edostavo. Postavite dva pitaj a: "Zadovolj a sam" i "i sam zadovolj a" . Ako odabere "Zadovolj a sam" proslijedite ga atrag straicu, ako odabere "i sam zadovolj a" proslij edite ga straicu (r) "prij edlozi" .

Najj edostavij i primj er if/else petlje :

Rezultat:

Ova tvrdnj tacna.

U v slucaju, tvrdnj a j e ila tocna. Sada napraviti prij er gdj e tvrdnj a nij e tocna:

Rezultat: Ova tvrdnj a nij e tacna

3. 7. Elseif petlja

Elseif petlj a, za razliku od If/el se petlj e, dobra kada se treba provj eriti vise od jednog uvj eta. petlj i prethoditi if petlj a. Ako rezultat if petlj e neistinit, prov:j eriti elseif petlj u . Ako rezultat te petlj e takoder nei stinit, provjeriti, ako ih i, slj edecu elseif petlj u . Ako vise elseif petlj i ,php izbaciti rezultat zadan el se petlj o.

Sada napraviti j edan osnovni prij er. Zelio, na prij er, provj eriti j eli neki zaposlenik u nekoj tvrtki sef (nazvat ceo ga Pero) :

ako s htj eli takoder provj eriti j eli zaposlenik zaposlenik Pero sef r koristiti el seif petlju .

} ?>

Rezultat: Dobro jutro sefe !

3.8. Switch petUa Sa switch petlj om mozete provj eriti j ako puno uvj eta odjedanput. Switch petlj a j e puno Z, kori snija i jednostavnija od if petlj e. Jedna switch petlj a moze zamij eniti desetke if petlj i . Switch petlj a radi tako da uzme j ednu varij au i prov:j erava sa svim dostupnim sl ::ajevima.

Primj er:

Prikaz: Vrij eme iti suncano Ponesi suncane naocale.

Takode, dobra idej a da napravite j edan zadati slucaj :

Primj er:

case 11kisovito11 : echo 11Ponesi ki sobran ! 11 ; break; case 11hladno11 : echo 11Dobro se obuci 11 ; break; default: echo 11Cuvaj se ! 11 ; break; } ?>

Rezultat: Vrij eme iti maglovito Cuvaj se !

3.9. i HTML forme Form ulari

Na web stranicama se moze cesto vidj eti razne forme koj e kori snik moze i spuniti, naprimj er kod registracij e, online kupovanj a . . . .itd. Prvo sto moramo napraviti kod ovakve vrste forme, gdj e L forma salj e podatke stranici , naravno L forma.

Odmah samome pocetku morate znati da php razlikuj e $varij aa od $Varij aa. Dakle na to morate pripaziti su to zapravo dvij e sasvim razliCite varij ae. Pri definiranju varij ae treba znati i da ne smij e poCinj ati sa brojevima, iako ih smije sadZavati .

Krenimo od pocetka. sto sam vec rekao prethodnom dijelu da i ste radili php-u potrebno predznanje osnova html-a. SljedeCi kod html forma koju potrebno unj eti . . .

1me 1 prez1me.

Ime Prezime

Dakle analizirajmo taj gore kod. U prvoj linij i vidite method=POST, taj dio koda govori kako se podatci nformulara slati skripti, osim ove metode postoj i i GET metoda. Razlika tome sto pri POST metodi kori snik ne vidi sto formular zapravo salje skripti, ta metoda j e sigurnij a. U nastavku prve linij e se nalazi action=obradi .php, taj dio govori formularu koj em faj lu da se salju podatci iz formulara na obradu. Ovaj ostatak j asan, tu se nalazi kod za polj a koj a treba popuniti .

Ovaj gore kod spreite kao fora.ht

Sada napravite novi faj l i nazovite ga obradi .php. U taj faj l pi site slj edeci kod :

Da analizirao i ovo. Prva linij a varij ai $i daje vrij ednost polj a "i" iz formulara. I polj a s zadali forularu dij elu n=i. Ista stvar i drugoj linij i . Treca linij a koda i spisuje recenicu sa varijaaa na odgovarajuCi j estia. Sada browser upisite http ://localhost/fora.ht i isprobajte skriptu .

U nastavku napisati j os j edan j ednostavan prij er u fori . Napraviti j ednostavnu aplikaciju koja zbrojiti dva broj a.

Dakle i ovakav formular:

broj 1 broj2

Spreio to kao zbraj anj e.ht

Sada kao sto se iz forulara vidi treba skripta koj a zbrojiti brojeve koj e uneseo, faj l se zove zbroj i .php, kod i izgledao ovako:

Dakle prve dvij e linij e su j asne s ih prethodno vec objasnio. Jedino ova treca linij a nesto novo. Dakle tu varij ai $zbroj d vrij ednost $broj 1 +$broj2 . zbraj a ta dva broj a, znaCi zbroj tih brojeva je nj ezina vrij ednost. U nastavku echo ispi siuj e rezultat

zbrajanja. Osi zbrajanj a ozete staviti ilo koju drugu ateaticku operacij u. Ova skripta naravno i nedostataka, na prij er sto i se dogodilo da uj esto broj a unesete slova. Tada i skripta i spi sala da rezultat , broj eva .

Evo sada j ednog j ednostavnog prij era pizzerij e. Napravit formu i spreiti ju narudzba.htl

Kod narudzba.htl :

Pizzerij a kod Debele ala pizza sredn pizza velika pizza Kolicina:

Ovo spreiti pod narudzba.htl

Prikaz:

Piz:z:1?"11.j;"I k o (} "'l"' :

Sada napraviti procesiraj e.php koji obraditi podatke.

Ako netko odabere npr: 5 i malu pizzu rezultat iti : Vi ste naruCili 5 mala pizza. Dodite nam opet!

Napomena: rezultat izgleda kao da gaj e rekao, . pisao indijanac. proem ostavlj am na vama da ga rij esite kako god vam se svida!

Nadam se da vam j asnij e kori stenje formulara, malo sada sa ovime sto smo nauCili i sprobavaj te. Pokusajte staviti vise polj a formular. smislite nesto.

3.10. Operatori

Operatori se koriste da upravlj aju ili izvode operacij e na varijaama i vrij ednostima. Kako puno operatora koji se koriste , oni su svrstani slj edece kategorij e :

Pridruzuj uCi operatori (Assignment Operators) Matematicki (aritmeticki) operatori (Arithmetic Operators) UsporedivajuCi operatori (Compari son Operators) Znakovni operatori (String Operators) Kominirani matematicki i pridruzujuCi operatori

Pridruzuj uci operatori

-koriste se da i izj ednaCili dvij e varij ae ili da izj ednace vrij ednost j edne varij ae sa vrij ednosti druge varij ae. -takva pridruzivanj a obavlj amo sa znakom j ednakosti "= " Primj er:

$prva_varij aa = 9; $druga_ varij aa = $prva_ varij aa

Sada obadvij e varij ae sadZe vrij ednost 9 .

Matematicki operatori

Operator Znacenje + zbraj anj e - oduzimanje * mnozenj e / dij elj enj % ostatak

Kod :

Prikaz: zbroj i : 2 + 4 = 6 oduzmi : - 2 = 4 pomnozi : 5 * 3 = 1 5 podijeli : 1 5 / 3 = 5 izracunaj ostatak : 5 % 2 = 1

Usporedivaj uci operatori

-koriste se da i provj erili odnos izmedu varij ai i/ili vrij ednosti . Imaju dva rezultata :true i false. Ovo su najvaznij i -u :

$ = 1 ; $ = 2;

Operator Znacenje Primj er Rezultat == jednako $ == $ fal se === apsolutno jednako $===$ true != nij e j ednako $ != $ true < manj e od $ < $ true

> vece od $ > $ false = $ fal se

Znakovni operatori

-tocka 11 11 se kori sti da i se spojila dva stringa Kod :

Prikaz: Bok stari !

Komblnirani matematicki i pridruzuj uci operatori

U programiranj u cete vrlo cesto naiCi na potrebu da povecate varij au za neki odredeni iznos. Najj ednostavnij i primj er broj ac. Recimo da zelite povecavati broj ac za j edan.

$broj = $broj + 1 ;

Ali , krace to mozete napraviti ovako: $broj += 1 ;

Ovakav operator napraviti isto kao i ovaj prosli . Jedini manj ak ovog novog operatora da smanj uj e Citlj ivost koda programerima koji ni su nauCili na takav operator. Ovo su primj eri poznatij ih operatora:

Operator Znacenje Primj er Drugi naCin: += plus j ednako $ += 2; = $ + 2; -= minus j ednako $ -= 4; = $ - 4; *= mnozenj e j ednako $ *= 3; = $ * 3 ; /= dij elj enj ednako $ /= 2 ; = $ / 2; %= ostatak ednako $ %= 5 ; = $ % 5; .= ulancena izj ednacavanj a

$_ string. =11bok11 ; $moj_string = $moj_string. 1 1bok11

Prije/Poslije-povecanj e i Prije/Poslije-smanjenje

Postoj i i jos kraCi naCin za dodavaj e ili oduzimanj e 1 od varij ae. Da dodamo j edan varij ai kori stimo operator ++

$++; ovo jednako $ += 1 ; ili $ = $ + 1 ;

Ako zelimo oduzeti jedan od varij ae kori stimo -- operator: $--; ovo jednako $ -= 1 ; ili $ = $ - 1 ;

Takoder, mozemo odrediti zelimo li uvecati varij eu za j edan prij e nego sto se linij a koda izvrsi ili nakon nj ezinog izvrsavanj a:

Kod :

Prikaz: vrij ednost sa poslije-uvecanj a = 1 vrij ednost poslije poslij e-uvecanj a j e = 2 vrij ednost sa prij e-uvecanj a = 2 vrij ednost poslije prij e-uvecanj a j e = 2

3.11. Arrays

Sa arrayima mozemo spremiti vise vrij ednosti u j ednu varij au.

N umericko indexirani array

Ako zelimo, npr. spremiti vise imena j ednu varijau, tako da poslij e nemoramo pozivati svako ime sa svoj om zasebnom varij aom, to napraviti ovako:

$ime_array[O] = 1 1Gogy 11 ; $ime_array[ l ] = 11Leviathan11 ;

Kori stili smo key/value strukturu arraya: $array[key] = value;

Sada ako zelimo i skori stiti tu varij au to napraviti ovako:

echo 11Tko su face? 11 . $ime_array[O] . 11 & 1 1 $ime_array[ l ] ;

Prikaz: Tko su face? Gogy & Leviathan

Pridruzeni arrayi

U pridruzenim arrayima klj uc pridruzen vrij ednosti : $godine[11Gogy 11 ] = 1 8; $godine[11Leviathan1 1] = 1 6;

echo 11Gogy ima 11 $godine[1 1Gogy 11 ] 11 11 ; echo 11Leviathan ima 11 $godine[11Leviathan1 1 ] ;

3.12. While /

Loop kori stimo kada trebamo nesto ponavlj ati dok se ne zadovolj i neki uvj et i dok se neki zadatak ne izvrsi .

Pogledajmo primj er jednog loopa:

Dakle varij ai $broj smo dodali vrij ednost 1 . Pomocu while smo definirali da se ponavlj a 1 1Tutorij ali .Net11 sve dok j e varij aa $broj manj a ili j ednaka broju 50. Pomocu $broj++; smo napravili da se nakon ispi sa vrij ednost varij ae $broj poveca za 1 . 1 tako ide sve do broj a 50 .

Do . . . While

Evo jednostavnog primj era za do . . . while.

do { echo "Ispi suje se broj $broj " ; $broj++; } while ($broj > 1 && < 600 );

?>

While vrlo cesto koristena stvar kod Citaj a podataka iz baze i ilo dobro da to dobro nauCite.

3.13. UpravUanje datotekama -: Uvod

Stvaranj e, editiranj e, otvaranj e i bri sanj e datoteka php-a osnova svakog veceg oziljnog prograiranj a. Ovi slj edeci tutorij ali vas nauCiti gotovo sveu sto trebate znati ako zelite anipulirati datotekaa u -.

Upozorenje:

Kada anipulirate datotekaa h- orate iti vrlo oprezni zato sto ozete napraviti veliku stetu ako napravite nesto krivo. Uoicaj ene greske su : editiranj e pogresnih datoteka, stvaranj e s na vase di sku i slucajno brisanje sadZaja datoteka ili cij elih datoteka.

3.14. Stvaranje datoteke

Upravlj anj e datoteka -: stvaranj e datoteke

Sada nauCiti kako stvoriti datoteku koristeCi . Vazno : - php-u datoteke se stvaraju i sto koando koj a se kori sti i za otvaranj e datoteka ! Funkcija za stvaranj e datoteka se zove fopen. Ako naredio php-u da otvori datoteku koj a ne postoji on stvoriti . Ako takva datoteka postoj i , php otvoriti bez stvaranj a nove.

Fopen funkcij a sadZavati dvij e vazne inforacij e : r dati i datoteke koju otvoriti/stvoriti i r reCi sto raditi s t datoteko (prij er: Citati iz nj e) .

Kod :

fclose($upravlj anj edatoteke ) ; ?>

-r reCi php-u da pisati datoteku, inace php nece stvoriti novu datoteku .

Datoteka test.txt i trebala iti stvorena isto direktoriju k se nalazi ovaj kod. vidj eti da datoteka test.txt ne postoji i stvoriti novu nakon sto se ovaj kod pokrene. Sada obj asniti svaku liniju koda:

$iedatoteke = "test.txt";

Ovdje s odredili i datoteke i spreili ga varij au $iedatoteke

$upravlj anj edatoteke = fopen($iedatoteke, 'w') die("datoteka se neoze otvoriti ");

Ovaj linija koda i dva dij ela: prvi se sastoji od funkcije fopen i nj oj s dali dva arguenta: i datoteke i rekli s php-u da zelio pisati sa slovo W. Drugi , fopen funkcij a vraca "file handle"(upravlj ac datoteke) koj i dopusta da anipulirao sa datoteko. Spreili s upravlj ac datoteke varij au $upravlj anj edatoteke.

fclose($upravlj anj edatoteke ) ;

S ovi zatvarao datoteku koju s otvoril i .

Vazno ! Ako pokusavate pokrenuti ovaj progra i on v stalno j avlj a gresku provjerite j este li dopustili vase -u da zapisuj e inforacij e na di sk. Ovaj r se naj cesce jesava ako uz FTP prograa izvrsio koandu D.

3.15. Otvaranje

Upravlj anje datotekama PHP-om: Otvaranje datoteka

U ovoj lekcij i nauCiti razliCite naCine otvaranj a datoteke.

Osnovni naCini : Citaj : 'r' -otvara datoteku s za Citanj e.

pi si : 'w' -otvara datoteku s za pisanj e. Ako ista zapisete datoteku prij asnj i podaci iti izbrisani i pocet cete pi sati na pocetku datoteke.

nadopisivanje : '' -otvara datoteku s za pisanj e, ali prij asnj e inforacij e datoteci su sacuvane i pocet cete

pi sati na kaju datoteke.

-file pointe (pokazivac datoteci)- naCin na koji zapamcuje lokaciju datoteci . Kada otvorite datoteku samo za Citaj e ili samo za pi sanj e pokazivac se nalazi na pocetku datoteke. Ali , kada otvoite datoteku za nadopisivanje, pokazivac se nalazi na kaju datoteke.

Napedni naCini :

Takode, postoj e naCini kojima mozete dopustiti Citanj e i pi sanje . Ovo naj cesce postizemo stavlj anj em znaka + d znaka koji nam govoi sto zelimo napaviti s datotekom.

Citaj/Pisi : '+' -otvaa datoteku tako da mozemo Citati iz nj e i pisati nj u. Pokazivac se nalazi na pocetku datoteke.

Pisi/Citaj : 'w+' -i sti naCin kao i + samo sto ovaj naCin i se sve inf ormacij datoteci kada otvoena.

nadopisivanje : '+' -i sti naCin kao i +, samo sto se pokazivac nalazi na kaju datoteke.

z (foma) za otvaanje datoteke:

Zamij enite sa ,w, . . . ovisi tome sto zelite aditi sa datotekom.

3.16. Zatvaranje datoteke

U ovom tutoij alu se upoznati sa time kako zatvoiti datoteku.

U -u nij e potebno zatovriti sve datoteke nakon sto ste ih koistili zato sto serve zatvoriti sve datoteke kada se izvsi kod. Ipak, gm moze slucajno pogij esiti (npr. editiati datoteku koju smo zaboavili zatvoiti) .

Za zatvaanj e datoteke koistimo funkciju fclose: Kod :

Funkcija fclose zahtij eva upravlj ac datoteke koj u zelio zatvoriti . Kada zatvorio datoteku neoguce Citati , pi sati ili nadodati nju osi ako ponovno ne otvorio sa fopen funkcij o.

3.17. Upravljanje datotekama -: Pisanje datoteku

U v tutorij alu nauCiti kako pisati datoteku. Funkcija k pi seo se zove fwrite :

Prvi korak otvaranj e nase test datoteke funkcijo fopen. Kod :

Sa h- z pi sati ilo koju datoteku. Funkcij i fwrite r dati upravlj ac datoteko i i datoteke koju pisati .

Sada napisati par iena nasu test datoteku. Kod :

Varijaa $ud sadZava upravljac datoteko test.txt. Napisali s datoteku test.txt cetiri puta. Ako i sada otvarali datoteku test. txt nj en i sadZaj izgledao ovako:

Gogy & Leviathan

su face

Pisanj e preko sadZaja :

Sada kada test.txt sadZi neki podatak z deonstrirati sto se dogada kada otvorite postoj ecu datoteku za pi sanj e. Svi podaci koj e datoteka sadZavala iti izbri sani i vi doijate praznu datoteku.

Kod :

Ako sada otvorite test.txt vidjet cete da j e prij asnj i tekst nestao i da datoteka sadZi s podatke koje s upi sali : Tutorij al .net t

3.18. itanje iz datoteke

Sada nauCiti kako Citati inforacij e iz datoteka.

Prij e nego sto z Citati inforacij e iz datoteka r ih otvoriti za Citanj e funkcij o fopen :

Kod:

skripta k pisete iti isto direktorij u kao i test.txt datoteka koj u s stvorili prijasnji lekcij aa.

SadZaj test.txt:

Tutorij al .net t

Sada z Citati iz te datoteke. Kori stiti se funkcij o fread . Fread funkciji r dati upravlj ac datoteko i r reCi koliko podataka bytia treba proCitati . edan znak zauzia edan byte. Prij er:

Prikaz: Tutorij al

Ako smo htj eli proCitati sve podatke iz datoteke, onda moramo imati tocnu veliCinu datoteke. Za to nam trebati filesize funkcija.

Kod :

Prikaz: Tutorij al .net team

Sada su svi podaci iz test.txt spremlj eni varij au $podaci .

Takoder, mozete Citati samo linij u podataka iz datoteke sa gets funkcij om . Kod :

Ovo funkcij a vam mozda zatreba ali nij e cesta. Takoder, nasa datoteka nema vise od 1 linij e podataka tako da se niti nemoze vidjeti stvarna namj ena ove funkcij e. Napi site za vj e.Zu j os par redaka datoteku i probaj te onda ovu funkciju .

3.19. Brisanje datoteka

Sada nauCiti izbri sati datoteku. se radi sa funkcij o unlink: Prvo, orate iti sigurni da datoteka koju zelite brisati nij e otvorena. Ako zatvorite sa fclose:

Sada ako zelio izbri sati test. txt s pokreneo skriptu koj a se nalazi isto direktorij u kao i datoteka. Funkcij a unlink zahtj eva jedino i datoteke za brisanje :

Kod :

Datoteka test. txt sada izbri sana.

U pozorenje! Pazite kada zelite brisati datoteke da izbrisete pravu datoteku da i izbjegli proeme.

3.20. Nadodavanje datoteku Do sada s nauCili pi sati datoteku na taj naCin da su svi prij asnji podaci iz datoteke ili izbri sani . Ako zelio nadopi sati nesto datoteku bez guitka prij asnjih podataka onda r otvoriti datoteku append odu (odu za nadodavanj e) .

Kod:

Ako zelio sada pisati datoteku pocet pi sati na kraju datoteke. Kori stiti datoteku test.txt koju s vec stvori li prij e.

Kod :

Sadr.Zaj datoteke test.txt i sada t izgledati ovako: Tutoij al .net team Talalala

3.21. Skracivanje datoteke

smo spomenuli da kada otvoite datoteku za pi sanj e sa paametom W da se svi podaci izvri su unuta te datoteke. Ovo se jos naziva i skaCivanj e datoteke.

Da izbri semo sve podatke iz test.txt moamo otvoriti datoteku nomalnom naCinu za pi sanj e. Svi podaci unuta datoteke iti izgulj eni . Kod :

Zasto koistiti ?

Ovo se naj cesce kori sti na datotekama koj e sadr.Ze podatke koji se koistiti samo katko vrij eme prij e nego sto iti zamij enjeni . Ovakve datoteke se naj cesce zovu "tempoary files" (pivemene datoteke) .

3.22. Uploadanje datoteke

U ovom tutoij alu nauCiti kako pomocu "uploadati" datoteke na vas serve. Omogucavanj e uploada na vas serve izican posao ste s time omoguCili da se "zaazite" ili penesete "zaazu" gotovo svakog ikad napisanog crva/virusa.

Prvi koak j e pavlj enj e HTML forme. Kod :

Odaberite datoteku za upload :

Obj asnj enj a:

enctype="multipart/form-data" -vazno za datoteku koju stvoriti . action="dizanje.php" - i datoteke kqj u stvoriti method="POST" - ovie govorio Internet pregledniku da poslati informacij e na server koristeCi S. input type="hidden" name=" AX_velicina_datoteke" - s ovie ogranicavao aksialnu veliCinu datoteke bytovia. input name="uploadedfile" - uploadedfile naCin na koj i naCi datoteku nasoj skripti .

Spreite ovu foru datoteku dizanj e.htl .

Sada napraviti skriptu kqj a upravlj ati uploadia. Na naCin da ih priiti ili oditi .

Dizanje.php

Kada datoteka dizanj e.php izvrsena, uploadana datoteka postoji privreeno prostoru na serveru, i ako kn datoteka iti unistena. Uploadanu datoteku prebaciti sa funkcij o $_FILES. funkcij a $_FILES sprea sve inforacij e datotekaa. Ovoj funkcij i r dati dva eleenta: uploadedfile - uploadedfile sa ovi reCi $ _FILES s k se datoteko igrati . $_FILES['uploadedfile'] ['name'] - sadZi originalni put do datoteke. $_FILES['uploadedfile'] ['tmp_name'] - t_n sadZi put do privreenih datoteka koj e su na serveru. Kod :

11 jesto gdje datoteka iti sprelj ena $target_path = "uploadi/" ;

/* Dodaj e originalno i datoteci put do datoteke "uploadi/iedatoteke.ekstenzij a" */ $target_path = $target_path . basenae( $ _FILES['uploadedfile'] ['nae']);

11 sa ovie doCi do priveene datoteke. $ _FILES['uploadedfile'] ['tp _' ] ;

Vazno: t cete stvoiti diektoij diektoiju gdj se dizanj . php nalazi i nazvati ga "uploadi" t speati sve datoteke.

Sve sto sada napaviti pozvati move_uploaded_file funkciju i napaviti svoj e. Ova funkcij a znati sljedece : -put do ivn datoteke -put do gdj e pebaciti piveenu datoteku Kod :

$taget_path = 11uploadi/11 ;

$taget_path = $taget_path . basenae(

$ _FILES['uploadedfile'] ['']); if(ove _ uploaded _file($ _FILES['uploadedfile'] ['tp _'], $taget_path)) { echo 11Datoteka 11 basenae( $_FILES['uploadedfile'] ['nae']). 11 uspij esno pohanj ena11 ; } el se{ echo 11Datoteka se nij e ogla pohaniti na serve. 11 ; }

VAZNO! ! ! Ova skripta sadZi linija koda i napavlj ena s za t ucenja osnova upload funkcij e te zbog toga ne ru stavlj ati ju na web stanicu zato sto nij e sigurna.

3.23. Prainjenje variia/i i upita

Sve vi se uCitvaju iu servea te pozeljno te vi ispazniti kako i ilo vi se prostoa za druge naedbe i varij ae. Iako to nij e obavezno, paznj enj e vaij ai i ysql upita pidonosi bzini izvodenja naedi te oslobadanj e ri servea. Kad se i servea napuni, dolazi do 11pada11 servea sto nij e bas pozelj no. Vi i upiti se pazne poslj e izvodenj a ili kori stenj a, tj . na kaju stanice. Ako varij au ili upit ispaznite i izvodenj a vi se uCinka, . postoji dolazi do pekida ispisa ili guitak podataka.

Praznjenje varijai: unset( $varijala)

$ = "2" ; $ = "3" ;

$d=$a+$b+$c; unset($a, $, $, $d); ?>

Praznjenj e upita : mysql_free_result($varij aa)

Praznjenj e upita : mysql_close($varij aa)

Ponekad dobro i ugasiti vezu na bazu na kraju stranice iako se automatski veza gasi nakon zavrsetka skripte, moze se poj aviti greska se veza ne ugasi .

4 . SQL

4.1. Uvod i osnove MySQL

(Persoal Page) d od ajbolj ih server-side source rj esej a. Server side scriptig zaCi da se skripte izvrsavaju serveru korisikovu racualu. koiacij i sa MySQL-o ajpopularnij i jezik za prograiraje, veCia velikih sajtova, portala i forua radea upravo u php ezika i ysql baze podataka

U v vodicu proCi kroz rad sa MySQL-o.

MySQL

MySQL posluzitelj baze podataka (softwer) k se z pristupiti preko reze, i u kori sickog i i lozike. Takoder, MySQL i veliku predost zbog toga sto postoj e verzij e za sve operacij ske sustave, i zbog toga sto se izdaj e pod GPL li; sto zaCi besplato za kucu upotrebu.

Ovaj vodic pisan za NT operacijske sustave.

Osnove rada s MySQL-om

U v poglavlj u proCi kroz osove izrada taica te kroz sv tipove polj a koj e MySQL podrzava.

Potrebo: MySQL server (skiite ga sa www .ySQL.co)

#Naj estaj e lozike kori sika Loziku postoj ece korisiku z aj estiti vise i. Najj edostavij i i u adii stracij skog alata. Radi se d Propt alatu .

1 .0tvoite nd t (Start -> Run -> Upisite "d" )

2 .Pozicioniaj te se c:/ySQL/in

3 . Utipkajte : C :ySQLin>ySQLadin .exe -u t passwod vasa lozinka

Ukoliko nekada kasnUe ielite ponovno izmjeniti lozinku za ovog korisnika ponovite iste korake, samo ovog puta morate mySQLadmin-u dati i U - te cete prUe izmjene passworda blti zatraieni stari password.

C:ySQLin>ySQLadin .exe -u t - passwod nova_lozinka

Sada s obavili sva pocetna podesenj a te z poceti koi stiti ySQL.

Defaultni MySQL klij ent

MySQL standadnoj vezij i dolazi sa klij ento u koj eg z aditi sa z na nase lokalno serveru. Ali nepaktican za d, posebno pocetnicia MySQL, i najj ednostavnij e adnje zahj evaju puno tipkanj a i napedno znanj e MySQL-a. Zbog toga, upoznat vas s sa nj egovi osnovaa.

U tipicnoj instalacij i, klij ent se nalazi c :/ySQL/in diektoriju, adi se ySQL.exe datoteci . Da i se klij ent pokenuo potebno i pozivanju poslij editi koi snicko i te dati opcij u koj a oogucuj e naknadni upi s lozinke.

C :ySQLin>ySQL -u t -

Nakon upisa lozinke usli ste ySQL klij ent koji izgleda odprilike ovako :

Welcoe to the MySQL onito. Coands end with ; g. Your MySQL connection id i s 1 6 to serve vesion : 4 .0 . 1 7-ax-nt 'help;' 'h' f help . '' to l the buffe. ySQL>

Dok se nalazite v klij entu svaka naedba zavsiti sa " ;" ili "g" i naedba se z potezati koz vise edova. Da i vidjeli sve baze koj e postoj e na nase lokalno serveru potebno upi sati naedbu :

ySQL>SHOW DAT AASES;

Vazno napoenuti da su naedbe case insensitive tako da se ne t brinuti t. Rezultat gornj e naedbe i t izgledati otpilike ovako : -t----------------t

1 Database 1 -t----------------t

1 ySQL 1 1 test 1

-t----------------t 2 rows in set (0 .0 1 sec)

Pri instalacij i My SQL-a autoatski se stvaraju dvij e taice. Prva ySQL sadr.Zi podatke oko naseg servera i ju ne trebate dirati i ogli traj no ostetiti MySQL ako neznate sto radite. Baza test prazna.

Stvaranj e baze kroz MySQL shell klijent

Napravit jednu bazu za neku alu, j ednostavnu stranicu, na koj oj se j edino vij esti obnavlj ati periodicki .

Naredba za stvaranj e nove baze i njen rezultat izgleda:

ySQL> CREATE DATAASE site_vijesti ; Query , 1 row affected ( . sec)

Vaino reCi da su imena baza, ta!ica te / njima case sensitive, te da se njima smtje nalaziti bllo kakav prazan prostor (razmak, tabulator, novi red).

4.2. Koristenje baze i stvaranje taice kroz MySOL shell klijent

Nasa baza se sada nalaziti na listi ako upi seo naredbu za prikaz svih baza na serveru, ali r reCi ySQL-u da sada koristiti tu bazu.

mySQL> US E s i t e_vi j e s t i ; Database changed

Nakon obavlj anj a ove naredbe svi MySQL upiti koj e upisuj eo koandnu linij u se odnositi na izabranu bazu.

Stvaranje taica:

Sada stvoriti taicu koj oj raditi . Napraviti siste novosti i to iti j edini dinaicki dio ove stranice. Struktura taice: i se sastoj i od vi se polja :

(priary key) polj e taice koj e sadr.Zi j edinstvenu vrij ednost svakog retka. Autoincreent- Mysqlu postoji ehaniza koj i svako novo retku taici autoatski dodaj e novu vrijednost. Polj a autoincreet sadr.Ze te vrij ednosti . Naslov- nase slucaju naslov iti varchar tipa (ogranicen na 1 50 znakova)

Tekst- tip text (nij e ogranicen) Datu- tipa date

Naredba za stvaranj e taice :

CREATE TABLE vij e s t i idvi j e s t INT ( 1 1 ) NOT NULL AUTO INCREMENT , na slov VARCHAR ( 1 5 0 ) NOT NULL , tekst NOT NULL / datum DATE NOT NULL , PRIMARY ( idvi j e s t ) i

Sada r prov:j eriti j eli taica stvarno stvorena: mySQL> SHOW TABLES ; + - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - +

1 Tale s_in_s ite_vi j e s t i 1 + - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - +

1 vij e s t i 1 + - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - +

1 row in set ( . 0 1 sec )

Izlazak is shell klij enta: :

mySQL>quit ;

4.3. Spajanje MySOL server

U ovi i slj edeCi prij eria napraviti HTML sucelj e na bazu koju s vec stvorili .

#Spajanje MySQL server

Spaj anje na MySQL server prvo sto r napraviti skriptaa koj e ovise podacia bazi . Vaznost spajanj a na MySQL server se z usporediti sa tie da r prvo pokrenuti racunalo da i ogli npr. surfati interneto na nj eu. Zbog toga vazno provj eravati svaki korak da se provjeri j eli operacij a uspjesno obavlj ena.

Za nase potrebe koristiti kori snika root te lozinku koj u s stvorili na pocetku ovog vodica. Stvoriti direktorij na nase lokalno () serveru i nj ega spreati sve nase prij ere i kroz nj ih stvoriti cij elu aplikaciju .

Zbog oguCih razlika j estu spreanj a razliCitih servera, n navoditi tocne putove do tih direktorij a. Takoder svi prij eri iti pi sani na taj naCin da v nece iti potreban nikakav code editor vec cete prij ere i pi sati i notepadu, ali zbog kopliciranosti

kodova i za lakse ispravlj anj e greski preporucao v neki code editor. U svoj e web root folderu web servera stvorite direktorij iena i MySQL koj eg spreati sve prij ere.

Sada stvoriti fi le spoj .php te ga pohraniti gore navedeni direktorij . U nj eu se nalaziti kod koji se spaj ati na MySQL server.

< ? i f ( ! $db=@mySQL _ connec t ( 11 localho s t 11 , 11 root 11 , 11 loz inka 11 ) ) { die ( 11 Ni smo se mogl i spoj i t i na MySQL server< / b > 11 ) ; } i f ( ! mySQL selec t_db ( 11 s i te_vij e s t i 11 , $db ) ) {

-die ( 11 Gre ska pri odab iru ba z e < / b > 11 ) ; } ? >

Ukoliko ste MySQL funkcij aa dali tocne podatke rezultat skripte i trebala iti prazna stranica.

mySQL_connect funkcija - nj oj se prosljeduju tri arguenta: prvi host na k se nalazi server, drugi kori snicko i s koji se s na server, treCi lozinka za tog korisnika. @ - oneogucuje PHP-u da i spisuj e greske koje se dogode naredi iza nj egovog poj avlj ivanj a. die - funkcij a koja ispisuj e gresku, v slucaju funkcij a prekinuti izvrsavanje skripte ako spaj anj e na server ilo neuspjesno. takoder ispisati gresku koj a govori k koraku nastala greska. mySQL_select_db - funkcija koj a odaire bazu sa Cij i ti raditi . I dva arguenta: prvi doij a i baze koju zelio koristiti , drugi sadZava spoj na MySQL-ov server gdj e se ta baza nalazi . Drugi arguent s pohranili varij au $db . Drugi arguent nij e obavezan, ali naveli s ga zato sto autoatski pati poslj ednju otvorenu vezu na MySQL server te nju autoatski kori sti svi MySQL funkcij aa gdj e taj arguent izostavlj en .

Takoder, opet vazno provj eravati uspj eh odaira baze se skripta nastaviti obavlj ati iako nastala greska. Zbog toga potrebno prekinuti rad skri pte ako nastala greska.

4.4. Unos podataka Unosa podataka bazu sastoj i od dva koraka: prvi prikuplj anj e podataka kroz foru, drugi pohrana tih podataka bazi .

Za unos podataka koristio INSERT naredbu . INSERT INTO vij e s t i ( nas lov , teks t , datum) VALUES ( 11 Prva vi j e st 11 , 11 0vo tekst prve vij e s t i 11 , 11 2 0 0 5 - 0 9 - 1 2 11 ) ;

sto vec znate sve SQL naredbe poCiju nazivom naredbe. Nakon toga smo kori stili INTO prij e imena taice koju zelimo pohraniti podatke. Takoder, vazno napomenuti da su imena baza, taica i polj a osj etlj iva na veliCinu slova (case sensitive). V ALUES- nj ome naznacuj emo da slijedi li sta vrij ednosti koja se pohranj uj e taicu.

Vazno opaziti neuoicaj en naCin pi sanj a datuma. Format slovima i i GGGG--DD i zbog toga datum mora iti ispravnog oika j er datum 1 989- 1 2-9 nece proCi zbog toga sto datumu nedostaj e druga znamenka: nula. Ovo pravilo i sto vrij edi i za s.

Forma za unos podataka:

< t i t l e >Uno s vij e s t i < / t i t l e > < / head> Unos vij e s t i < /hl > < ? i f ( ! $ POST [ " SBuno s " ] ) { ? > < form me thod= " pos t " act ion= " " > Na slov : < input type = " text " name= " na s l ov " > Tekst : &nb sp ; &nb sp ; < t extarea name = " tekst " > < / textarea> < input type= " submi t " name= " SBunos " value= " Pohrani " > < / form> < ? } e l s e { inc lude " spoj . php " ; $datum=date ( " Y - m - d " ) ; $SQL= " INSERT INTO vij e s t i VALUES ( ' $_POST [naslov] ' i f (mysql query ( $ SQL ) ) {

-

( nas lov , teks t , datum) ' $ POST [ teks t ] ' ' $datum ' ) " ;

echo " Novo s t uspj e sno pohranj ena " ; } e l s e { echo " Novo s t nij e pohranj ena " " . mysql error ( ) ; } } ? > < / body> < / html >

Vazno:

-ovo kodna stranica naseg dokumenta (encoding). Vazno da koristite uvij ek j edan isti encoding kroz sve dokumente proj ekta da i izbj egli proeme.

mysql_query() -funkcija prima dva argumenta: prvi string podatak koji obavezan i sadZi neki upit, dok drugi neobavezan. Kod INSERT upita ova funkcij a vraca true ako uspj esan obavlj en ili fal se ako nij e uspjesno obavlj en. Ako nij e uspjesno obavlj en moguce su greske: -sintakticke prirode: nesto krivo napisano samom SQL upitu -tehnicke prirode: nesto se dogodilo sa MySQL serverom ili vezom na nj ega ili kori snik formu upisao neki nedozvolj en znak.

mysql_error() -funkcij a pomocu koj e ispisuj emo gresku.

4.5. Brisanje podataka Ovi upito briseo podatke: DELETE FROM taica

Sada pokazati kako obrisati neku vij est ,koju s vec napravili , na osnovi nj ezinog ID-a: DELETE FROM vij e s t i WHERE idvi j e s t i = l

WERE- sluzi za naznaCivanj e da nakon nj ega slij ede uvj eti pomocu koj ih odreduj emo (ogranicavamo) skup podataka nad koj ima se obaviti neka operacij a.

Sada napraviti upit koji izbri sati sve vij esti izmedu dva datuma:

DELETE FROM vij e s t i WHERE datum > = ' 2 0 0 5 - 1 1 - 1 1 ' AND datum < ' 2 0 0 5 - 1 2 - 0 1 '

Brisanje vijesti:

< t i t l e > Pregl ednik vij e s t i < / t i t l e > < / head> Admin i s t rac i j a vij e s t i < /hl > Dodaj novo s t < / a > < ? func t ion pre tvoriDatum ( $mysqlDatum)

$ tmp= explode ( 11 - 11 , $mysq1Datum) ; $datum= $ tmp [ 2 ] 11 11 $ tmp [ 1 ] re turn $datum ; } inc lude 11 spoj . php 11 ; / / bri sanj e vij e s t i i f ( $_GET [ 11 ac t ion 11 ] = = 11 obri s i 11 ) { i f ( $_GET [ 1 1 idvi j e s t i 11 ] ) {

11 11 . $ tmp [ ] ;

$ sql = 11 DELETE FROM vij e s t i WHERE idvi j e s t i = 11 $_GET [ 11 idvi j e s t i 11 ] ; i f (mysql query ( $ sql ) ) {

-echo 11 Novo s t uspj e sno obrisana 11 ; } e l s e { echo 11 Nastala gre ska pri bri sanj u vij e s t i 11 mysql error ( ) ; } } } $ sql = '' SELECT idvi j e s t i , na s lov , datum FROM vij e s t i ORDER datum DESC 11 ; i f ( ! $q=mysql query ( $ sql ) ) {

-echo 11 Nastala gre ska pri i zvodenj u up i ta 11 mysql_query ( ) ; die ( ) ; } i f (mysql_num_rows ( $q ) = = 0 ) { echo 11 Nema vij e s t i 11 ; } e l s e { ? > < t width= 11 7 6 0 11 borde r= 11 0 11 cel lpadding= 11 l 11 c e l l spac ing= 11 l 11 > < t r > < td > < b >Nas l ov< / b > < / td> < td > Datum< / b > < / td> < td > < b >Opc i j e < / b > < / td> < / t r > < ? whi l e ( $ redak=mysql fetch_array ( $q ) ) { ? > < t r > < td> < ? = $ redak [ 11 nas l ov 11 ] ? > < / td> < td > < ? =pretvoriDatum ( $ redak [ 11 datum 11 ] ) ? > < / td> < td> 11 >Uredi < / a > 11 >0bri s i < / a >

< / td> < / t r > < ?

? > < / ta l e > < ?

? > < / body> < / html >

Prij e g sto obavlj ao s brisaje r provj eriti da li su ispuj ei svi uvj eti za obavlj aje bri saj a. Nako toga r provj eriti ID vij esti kojeg zelio obri sati . Nako provj ere tih uvj eta presli s s bri saj e :

$ sql = " DELETE FROM vij e s t i WHERE idvi j e s t i = " $_GET [ " idvij e s t i " ] ; i f (mysql query ( $ sql ) ) {

-echo " Novo s t uspj e sno obrisana " ; } e l s e { echo " Nastala gre ska pri bri sanj u vij e s t i " . mysql error ( ) ; }

Ako fukcij a ysql_query() vratio true ovost j e obrisaa ako vratio false zaCi da j e astala k greska koju fukcij a ysql_error() opisati .

Ako zelio provj eriti li stvarno vij est obrisaa koristiti ysql_affected_rows () fukcij u . vraca broj redaka koji su ili zahvacei posljedj o operacij o i se z koristiti s k slj edeCih upita: DELETE, UPDATE i INSERT

Sada tu fukcij u staviti asu skriptu :

$ sql = " DELETE FROM vij e s t i WHERE idvi j e s t i = " . $_GET [ " idvij e s t i " ] ; i f (mysql query ( $ sql ) ) {

-i f (mysql af fected_rows ( ) > ) { echo " Novo s t uspj e sno obrisana " ; } e l s e { echo " Nij e obrisana n i t i j edna novo s t ! " ; } } e l s e { echo " Nastala gre ska pri bri sanj u vij e s t i " . mysql error ( ) ; }

Sada s dodali j os jednu provj eru koj a i spituje dali broj obri sanih redaka veCi od nule.

4.6. PribavUanje podataka

Upit koji pribavlj a sve retke iz j edne taice:

SELECT * FROM vij e s t i

* Zvjezdica skracenica koja govori da ielimo prihaviti sva / iz navedenih talica. FROM govori da slijedi lista talica iz kojih se podaci prihavljaju.

Ovo su svi obavezni dij elovi svakog SQL SELECT upita.

Otvorite ysql shell klij ent i obavite SQL SELECT upit. Rezultat i trebao izgledati otprilike ovako:

mysql > SELECT * FROM vij e s t i ;

+ - - - - - - - - - - + - - - - - - - - + - - - - - - - + - - - - - - - - +

1 idvi j e s t i 1 na slov 1 tekst 1 datum 1

+ - - - - - - - - - - + - - - - - - - + - - - - - - - + - - - - - - - - +

1 Prva novo s t 1 Ovo tekst prve vij e s t i . 1 2 0 0 5 - 0 9 - 1 2 1 2 Druga novo s t 1 Ovo tekst druge vij e s t i . 1 2 0 0 5 - 0 9 - 1 4 1

+ - - - - - - - - - - + - - - - - - - + - - - - - - - + - - - - - - - - +

2 rows in set ( . 0 1 sec )

Rezultat ovog naseg upita izgleda kao da nij e sortiran niti j edno polj u, no retci su vracenipo redoslj edu upi sa bazu sto znaCi da su sortirani datuu unosa od anjeg r veceg.

Sada sortirati r datuu od najveceg datua r nn:

SELECT * FROM vij e s t i ORDER datum DESC

Da i sortirali rezultate upita dodaj eo ORDER klauzulu v slucaju na njegov kraj .

ORDER - pomocu ove klauzule sortiramo rezultate upita. Ovaj upit mora iti popracen imenima polj a koj ima zelimo sortirati rezultat te naCin sortiranj a (DESC ili ASC). U nasem slucaju radi se polju datum i DESC naCinom (decending).

Sada izraditi admini stracij ski alat si stema vij esti . zapravo iti stranica na koj oj se nalaziti li sta svih vij esti iz taice sa popratnim alatima kao sto su linkovi za brisanje i uredivanj e poj edine vij seti . . . .

Preglednik vij esti

Ovo j os j edan dio naseg sitea. Otvorite code editor te stvorite novi file imenom pregled.php i spremite ga i sti direktorij gdj e se nalaze spoj .php i unos.php.

< t i t l e > Pregl ednik vij e s t i < / t i t l e > < / head> Admin i s t rac i j a vij e s t i < /hl > Dodaj novo s t < / a > < ? func t ion pre tvoriDatum ( $mysqlDatum) { $ tmp= explode ( 11 - 11 , $mysq1Datum) ; $datum= $ tmp [ 2 ] 11 11 $ tmp [ 1 ] re turn $datum ; } inc lude 11 spoj . php 11 ;

11 11 . $ tmp [ ] ;

$ sql = '' SELECT idvi j e s t i , na s lov , datum FROM vij e s t i ORDER datum DESC 11 ; i f ( ! $q=mysql query ( $ sql ) ) {

-echo 11 Nastala gre ska pri i zvodenj u up i ta 11 mysql_query ( ) ; die ( ) ; } i f (mysql_num_rows ( $q ) = = 0 ) { echo 11 Nema vij e s t i 11 ; } e l s e { ? > < t width= 11 7 6 0 11 borde r= 11 0 11 cel lpadding= 11 l 11 c e l l spac ing= 11 l 11 > < t r > < td > < b >Nas l ov< / b > < / td> < td > Datum< / b > < / td> < td > < b >Opc i j e < / b > < / td> < / t r >

< ? whi l e ( $ redak=mysql fetch_array ( $q ) ) { ? > < t r > < td> < ? = $ redak [ " naslov " ] ? > < / td> < td > < ? =pretvoriDatum ( $ redak [ " datum " ] ) ? > < / td> < td> Uredi < / a > Obri s i < / a > < / td> < / t r > < ?

? > < / ta l e > < ?

? > < / body> < / html >

Ova funkcij a pretvara MySql datum datum koj eg smo navikli gledati :

$ tmp= explode ( " - " , $mysq1Datum) ; ova funkcij a pretvara MySQL-ov datum onog koj eg smo navikli .

return $datu: vraca danu vrij ednost glavni program tako da se ta vrij ednost kasnij e moze koristiti skripti .

mysql_num_rows() funkcij a koj a obavlj a samu provjeru postoj i li rezultat za pikaz. Ova funkcij a j e kori sna zato sto mysql_query funkcij a nece vratiti fal se ukoliko upit nij e vratio niti j edan rezultat dok ova funkcij a na svoj naCin provj eriti sto mysql_query funkcij a ne provj erava, to ima li rezultata za prika, te ako ih nema poduzeti odgovarajuce korake da se korisnik obavij esti tome.

Mysql_fetch_array() funkcij a vraca redak kao niz koj i se sastoj i od svih polj a rezultata s tim da j e svako polj e indeksirano broj em i svojim imenom.

Mysql_fetch_row() takoder vraca niz, sa tom razlikom da jemu postoje samo numericki indeksi .

Mysql_fetch_assoc() isto vraca niz, no nj emu se nalaze samo tekstualno indeksirana polj a.

Uredi < / a >

Obri s i < / a >

Sa ovi iznad korisniku nudio dvij e oguce opcij e : Bri sanj e i uredivanj e poj edine vij esti .

4. 7. Uretlivanje podataka

Upoznali s se prosli put sa SELECT naredbo te s nauCili kako prihvatiti sve retke j edne taice te kako ih sortirati . Sada vidjeti kako tocno izabrati odredene retke taice.

WERE klauzula j e j edna od klauzula SELECT upita. S n izdvojiti skup podataka iz taice.

SELECT * FROM vij e s t i WHERE idvi j e s t i = l

Ovie s priavili sva polj a vijesti Cij i ID j ednak j edan.

Takoder unutar ove klauzule z koinirati veCi broj uvj eta spoj enih sa logicki funkcij aa kao sto su AND, OR, NOT i ostale.

Ako h izjeniti podatke koristiti UPDATE naredbu.

UPDATE vij e s t i SET na slov= 11 neki na s l ov 11

Sada kada i htjeli ukoponirati WERE klauzulu sa UPDATE naredbo to i izgledalo otpril ike ovako:

UPDATE vij e s t i SET na slov= 11 neki na s l ov 11 , datum= 11 2 0 0 5 - 0 9 - 1 2 11 WHERE idvij e s t i = l

Ovi upito s izij enili naslov upi sa vij esti koj a i ID j ednak j edan.

Izmjena vijesti

[ code ] < t i t l e >Uredivanj e vij e s t i < / t i t l e > < / head> Uredivanj e vi j e s t i < /b > < ? inc lude 11 spoj . php 11 ; i f ( ! $ POST [ 11 SBuredi 11 ] )

$e rr= f alse ; i f ( ! $ GET [ 1 1 idvi j e s t i 11 ] ) {

-echo 11 Nepotpuni ulazni podac i 11 ; $err= true ; } e l s e { $ sql = 11 SELECT * FROM vij e s t i WHERE idvij e s t i = 11 $_GET [ 11 idvi j e s t i 11 ] ; i f ( ! $q=mysql query ( $ sql ) ) {

-echo 11 Nastala gre ska pri i zvodenj u up i ta 11 mysql_query ( ) ; $err= true ; } e l s e i f ( mysql_num_rows ( $q) = = 0 ) echo 11 Nema takve novos t i 11 ; $err= true ; } e l s e { $novo s t =mysql fetch_array ( $q ) ; } } i f ( ! $err) { ? > < form me thod= 11 po s t 11 act ion= 11 11 > < input type = 11 hidden 11 name= 11 idvi j e s t i 11 value= 11 < ? = $_GET [ 11 idvij e s t i 11 ] ? > 11 > Na slov : < input type = 11 text 11 name= 11 na s l ov11 value= 11 < ? = $novos t [ 11 naslov 11 ] ? > 11 > Tekst : < t extarea name = 11 tekst 11 > < ? = $novos t [ 11 teks t 11 ] ? > < / textarea> < input type = 11 submi t 11 name= 11 SBuredi 11 value= 11 Pohrani 11 > < / form> < ? } } e l s e { $ sql = 11 UPDATE vij e s t i SET teks t = ' 11 . $_POST [ 11 tekst 11 ] $ POST [ 11 idvij e s t i 11 ] ; i f (mysql query ( $ sql ) ) {

-

nas l ov= ' 11 $_POST [ 11 naslov 11 ] 1 1 1 WHERE idvi j e s t i = 11

i f (mysql af fected_rows ( ) > ) { echo 11 Novo s t uspj e sno uredena . 11 ; } e l s e { echo 11 Novo s t nij e i zmj enj ena . 11 ; } } e l s e { echo 11 Nastala gre ska pri i zmj eni vij e s t i 11 mysql error ( ) ; } } ? >

11 1

< / body> < / html >

$err - varij aa koj a nam sluzi kao "zastavica" koj a govori da li su podaci uspjesno pribavlj eni iz baze te da li sigurno prikazati formu. Ako zastavica dignuta ($err=true) nesto ne valj a te formu prikazuj emo. Ako spustena ($err=false) sve redu. Na pocetku skripte moramo stvoriti zastavicu spustenom stanj u na pocetku skripte j os nij e ni sta krivo.

5 . AS P 5.1. Uvod ASP

Prvo da kazemo sto ASP. ASP skracenica od Active Server Pages. Microsoftova tehnologija.

Kako koristiti ASP vlastitom racualu Da i ste radili sa ASP-om morate instal irati Microsoft's Personal Web Server (PWS) ili Internet Information Services (IIS)

Kako istal irati IIS i koristiti ASP Widows Professioal - Windows Edition ne podZava ASP !

Naj prij e stavite Windows Professional CD vas CD drive. liknite na Start -> Control Panel -> Add/Remove Programs, zatim chekiraj te Internet Information Services i kl iknite na Next. Inetpub folder iti kreiran na vasem hard di sku. Otvorite Inetpub folder i nadite folder "wwwroot" , unutar tog foldera kreirajte novi folder i imenuj ete ga npr. " stranica" .

Kada budete pisali ASP kod usnimavat cete ga kao npr. testl . asp i spremat te ga kreirani folder (u nasem primj eru stranica).

Budite sigurni da je web server upalj en. mozete provj eriti tako da odete Control Panel -> Admini strative tool s te dvostruki klik na ikonu IIS Manager.

Da i ste pogledali kako radi vasa prva ASP stranica browseru upisite http ://localhost/stranica/testl . asp

Za informacij e kako instalirati IIS na nekoj drugoj verzij i windosa potrazite na Microsoftovoj officialnoj stranici . www .microsoft.com

5.2. Osnovna ASP sintaksa

ASP se upi suje HTML kod, ASP kod upi suj ete izmedu znakova Sav kod koj i napi sete izmedu tih znakova se izvrsavati na serveru.

Sada j edan primj er i spi sivanj a recenice Hello World .

< % re sponse . wri t e ( 11 He l l o World ! 11 ) % > < / body> < / html >

Pocetni skri ptni ezik V Scri pt, da i ste kao pocetni skri ptni ezik postavili avascri pt napravite to tako da j ezicnu specifikacij u ubacite na vrh stranice. Primj er:

< %@ language= 11 j avasc ript 11 % > < % Re sponse . Wri t e ( 11 He l l o World ! 11 ) % > < / body> < / html >

5.3. Varija/e

i mnogim programskim i skriptnim j ezicima i ASP-u postoj e varij ae. Varij ae zapravo sadr.Zavaju neke vrij ednosti koj e smo im dodj elil i .

Sada vidj eti kako definirati varij ae, dodati im neku vrijednost i i spisati sadr.Zaj varij ae.

< % dim s t ranica s t ranica= 11 Tutori j al i . Net 11 re sponse . write ( 11 Ja uc im AS P na s t ranic i 11 & s t ranic a ) % > < / body> < / html >

Dakle, prvi redak iza sadZi < / body> < / html >

sa redom "Dim ime(5)" definiramo varij au ime i odreduj emo da maksimalni broj podataka moze iti 5 . Zatim upisuj emo array podatke tako da napisemo ime varij ae zagradi broj te iza ednako navodnike dodj el imo vri ednost.

Zatim i spisuj emo sa response.write tako da zagradi napi semo ime varij ae te zagradi broj podatka kojeg zelimo i spi sati . Nemojte zaboraviti zatvoriti glavnu zagradu od response.write

5.5. Operatori

ASP programiran u VBScriptu defaultu su ASP operatori VBScript operatori. Operatori u ASP su dijele : aritmeticke operatore, usporedne, logicke i znakovne.

Aritmeticki operatori Ti operatori su slicni svim ostalim programskim jezicima.

Operator . . . . Naziv + " " dodavanje - "" oduzimanje * v "" mnozenJe / " " dijeljenje "' .... eksponent

lsprobajte ih sve. Znaci npr. definirate varijau neki_broj = 5 / 6 i onda ispisete varijau neki_broj.

Usporedeni operatori Ovi operatori nam sluze kada zelimo nesto provjeriti da li jednako necemu, manje ili vise, nije jednako itd.

Operator . . . . Naziv = " " Jednako necemu < " " Manje od necega > " " Vece od necega < = " " Manje ili jednako necemu > = " " Vise ili jednako necemu < > " " Nije jednako necemu

Log icki operatori Ovi operatori se koriste kad rezultat mora vratiti vrijednost istina ili laz.

Operator . . . . Opis . . . . Primjer . . . . Rezultat And "" obadva moraju biti istina "". istina i laz " " . LAZ (mora biti istina i istina da bi rezultat vratio istinu.

" " jedan mora biti istina "" istina i laz "". ISTI NA Not "" obrnuto od prave vrijednosti "" laz "". ISTI NA

Znakovni operatori Jedini znakovni operator znak & koji spaja dva stringa u jedan. N pr.

rijec = "World Wide" & "Web"

rezultirati kao

rijec = World Wide Web

5.6. lf petlja

If petlj a se kori sti kada zelimo izvrsiti neki dio koda ako neki uvj et zadovolj en. If petlj a ASP-u mrvicu drugaCija nego drugim programskim j ezicima. Nema nikakvih zagrada. Primj er:

< % Dim broj broj = 5 I f broj = 5 Then Re sponse . Write ( " Broj pe t ! " ) End I f % >

ZnaCi definirate varij au broj i dodate vrij ednost 5 , zatim sa if prov:jerite ako 5 onda se i spise kod koji zadate. Na kraj u morate zatvoriti if sa naredbom End If. Ako promij enite vrij ednost varij ae ime tj . ako varij au broj napi sete neki drugi broj iza if broj ostane 5 onda se nista nece ispi sati .

Primj er sa tekstom:

< % Dim ime ime = " Marko " I f ime = " Marko " Then Re sponse . Write ( " Pozdrav Marko ! " ) End I f

Ovdje primjetite navodnike koji su stavlj eni varij ai . Z a sve tekstove morate staviti navodnike dok za brojeve mozete ali i ne morate.

5.7. lf ... Else petlja

U proslom tutorij alu smo nauCili kako izvrsiti dio nekog koda ako neki uvjet zadovolj en. Sada nauCiti If . . . El se petlj u koj om mozemo napraviti da se dio nekog koda izvrsi ukoliko neki uvj et zadovolj en svim ostalim slucajevima da se izvrsi neki drugi kod. Evo primera:

< % Dim ime ime = " Jo s ip " I f ime = " Jo s ip " Then Re sponse . Write ( " Pozdrav Jo s ipe ! " ) E l s e

Re sponse . Write (Ne po znaj em va s 11 ) End I f % >

Sve je isto kao i kod If petlj e samo je ovdj e dodano Else dio koj i ispi suj e za sve ostale uv:j ete ako prvi uvj et nije zadovolj en (u ovom slucaju ime Josip)

Evo sada j ednog lijepog primj era koji prepoznati Josipa kao clana nekog kluba dok za sve ostale reCi da ni su uclanj eni .

< % Dim ime ime = 11 Jos ip 11 I f ime = 11 Ivan 11 Then Re sponse . Write ( 11 Pozdrav Jo s ipe ! Vi ste uc lanj eni u nas klub 11 ) E l s e Re sponse . Write ( 11 Vi ste : 1 1 & ime & 1 1 < b r / > Ni ste ucanj eni u nas klub 11 ) End I f % >

Ispod Else dij ela uoCite kako smo napravili ispis. U navodnike smo upisali sto zelimo napisati, zatvori li navodnike i sa znakovima & i & izdvoj i li ispi s varij ae, opet otvorili navodnike i upisali ostali dio recenice te zatvori li navodnike.

5.8. Elseif petlja

Do sada smo nauCili samo kako izvrsiti neki kod ako neki uvj et zadovolj en i kako izvrsiti neki drugi kod ako nij e zadovlj en taj uvj et. Sada nauCiti kako provj eriti vi se uvj eta, dakle nismo ograniceni samo na onaj prvi if. Primj er:

< % Dim ime ime = 11 Gogy 11

I f ime = 11 Gogy 11 Then Re sponse . Wri te ( 11 Pozdrav gazda Gogy 11 )

E l s e i f ime = 11 Leviathan 11 Then Re sponse . Write ( 11 Pozdrav gazda Leviathan 11 )

E l s e Re sponse . Write ( 11 Vi ste : 1 1 & ime & 1 1 < b r / > Uc l anj eni ste u nas klub 11 )

End I f % >

Dakle ovdje smo j os uvrsti li Elseif koji sluzi kao i onaj prvi . tu mozete koristiti El se za i spi s ako ni j edan od ta dva uvj eta nij e zadovolj en. Elseif mozete stavlj ati koliko god hocete puta. Isprobajte.

5.9. Select Case

U proslom tutorij alu smo pokazali kako funkcionira Elseif petlj a i rekli da Elseif mozemo koristiti koliko god puta hocemo. No ako imate j ako puno uv:j eta koji se mogu zadovolj iti bolje koristiti Select Case nego puno Elseif okova.

Evo primj era:

< % Dim ime ime = 11 Ivic a 11

Select Case ime

Case 11 Ivic a 11 Re sponse . Write ( 11 Pozdrav Ivice 11 )

Case 11 Marko 11 Re sponse . Wri te ( 11 Pozdrav Marko 11 )

Case 11 Ivan 11 Re sponse . Write ( 11 Pozdrav Ivane 11 )

Case E l s e Re sponse . Write ( ime & 1 1 v i n i s t e uc lanj eni u nas klub 11 ) End Select % >

Probajte mij ej ati ime varij ai ime da vidite kakvi se rezultati ispi suju .

5.10. Loop

Iako vam se pocetku ovo bas i nece Ciniti nesto posebno kori sno, loop vam puno koristiti kada budete ASP kori stili sa bazom podataka kada budete pravili skriptu s kojom cete Citati sve rezultate iz baze.

Evo primj era loop-a

< % dim i for i = l to 1 5 re sponse . write ( 11 0vo j edna r

Web Design Osnovni Pojmovi - ( 107 str. ).pdf

Documents

Transcript of Web Design Osnovni Pojmovi - ( 107 str. ).pdf