Vlada Republike Hrvatske - Program Ujedinjenih naroda za .... - 21.6.pdfProgram Ujedinjenih naroda...

UN DP

Empowered lives. Resilient nations.

Nacionalni provedbeni plan aktivnosti

Vlada Republike Hrvatske -Program Ujedinjenih naroda za razvoj

2012.-2013.

1. siječnja 2012.

Zagreb

Vlada 'Repub&ke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranka 1 od 28

SADRŽAJ

Kratice 3

Diol. Temelj odnosa 4

Dio II. Analiza situacije 5

Dio III. Prošla suradnja i naučene lekcije 7

Dio IV. Predloženi program 9

DioV. Strategija partnerstva 12

Dio VI. Upravljanje programom 14

Dio VII. Kontrola i ocjenjivanje 16

Dio VIII. Obveze UNDP-a 16

Dio IX. Obveze Vlade 17

DioX. Druge odredbe 19

Prilog I: Okvirni plan rezultata i sredstava 22

Vlada Republike Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranica 2 od 28

Kratice

BDP Bruto domaći proizvod DOP Društvena odgovornost poduzeća DNP Dokument nacionalnog programa GPR Godišnji plan rada EK Europska komisija EU Europska unija GEF Fond za globalni okoliš HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvoj HIV-AIDS Virus humane imunodeficijencije -Sindrom stečene imunodeficijencije ICT Informacijske i komunikacijske tehnologije IMCR Izvješće o napretku u ostvarivanju milenijskih ciljeva razvoja ISU Izravna strana ulaganja MCR-ovi Milenijski ciljevi razvoja MFI Mikrofinancijske institucije MIS Managerski informacijski sustav MLN Malo i lako naoružanje MSO Međunarodni sporazum o okolišu MSP Mala i srednja poduzeća NMCR Nacionalni milenijski cilj razvoja NPPA Nacionalni provedbeni plan aktivnosti NVO Nevladina organizacija OCD-ovi Organizacije civilnog društva OESS Organizacija za europsku sigurnost i suradnju PPDS Područja od posebne državne skrbi PZP Programski zajam za prilagodbu Svjetske banke ROP Regionalni operativni planovi koje financira EK SIE Središnja i istočna Europa SNPP Strategija nacionalnog programa pomoći Svjetske banke SUTP Standardni ugovor o temeljnoj pomoći UNDP-a UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP BCPR UNDP Ured za sprječavanje kriza i oporavak UNDP RBEC UNDP Regionalni ured za Europu i ZND UNFPA Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo UNHCR Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNICEF Fond Ujedinjenih naroda za djecu UNODC Ured Ujedinjenih naroda za kontrolu droga UNV Volonteri Ujedinjenih naroda UPP Ured pučkog pravobranitelja RH WHO Svjetska zdravstvena organizacija

Vlada RepubBke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranica 3 od 28

Okvir

Vlada Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj suglasni su sa sadržajem ovog dokumenta i svojim odgovornostima u provedbi Nacionalnog programa.

S obzirom na sporazum i suradnju ugovornih strana na ostvarivanju Milenijskih ciljeva razvoja kao i konvencija i samita Ujedinjenih naroda na provedbu kojih su se obvezali i Vlada Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih naroda za razvoj, uključujući, ali i ne ograničavajući se na Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima; Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; Konvenciju o pravima djeteta; Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom; Konvenciju o suzbijanju dezertifikacije u zemljama s teškom sušom i/ili dezertifikacijom; Konvenciju o kazetnom streljivu; Konvenciju protiv korupcije; Konvenciju o pravu mora; Konvenciju protiv transnacionalnog organiziranog kriminala; Konvenciju o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju; Konvenciju protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari; Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije; Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom zagađenju zraka; Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama; Konvenciju o procjeni učinka na okoliš u prekograničnom kontekstu, Konvenciju o biološkoj raznolikosti; Konvenciju o otvorenom moru; Konvenciju o zaštiti i korištenju prekograničnih vodenih putova i međunarodnih jezera, Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu i pitanjima okoliša; te Konvenciju o sigurnosti osoblja Ujedinjenih naroda i Ujedinjenim narodima pridruženog osoblja.

Nadograđujući stečena iskustva te temeljem napretka učinjenog u provedbi prethodnog Nacionalnog programa (2007. do 2011.),

Ulazeći u novo razdoblje suradnje (2012. - 2013.),

Izjavljuju kako će ove odgovornosti ispunjavati u duhu bliske suradnje te se sporazumijevaju kako slijedi:

Dio I. Temelj odnosa

1.1 BUDUĆI DA su Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu „vlada") i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (u daljnjem tekstu „UNDP") sklopili osnovni sporazum kojim se regulira pomoć UNDP-a Hrvatskoj - Standardni ugovor o temeljnoj pomoći (SUTP), koji su obje strane ugovora potpisale 12. ožujka 1996. i koji je izmijenjen i dopunjen 26. ožujka 2007. godine. Temeljem članka 1., stavka 2. SUTP-

a, koji je u privitku i dio je ovog Nacionalnog provedbenog plana aktivnosti (NPPA), pomoć UNDP-a stavlja se na raspolaganje vladi te se pruža i prima u skladu s relevantnim i primjenjivim rezolucijama i odlukama nadležnih tijela UNDP-a, te ovisno o dostupnosti potrebnih sredstava. Posebice su odlukom Izvršnog odbora UNDP-a br. 2005/1 od 28. siječnja 2005. odobrena nove Financijske odredbe i pravila, kao i nove definicije „izvršenja" i „provedbe" čime se UNDP-u omogućila cjelovita provedba novih Zajedničkih nacionalnih programskih procedura koje su rezultat inicijative za pojednostavljenje i harmonizaciju UN-ove Grupe za razvoj. U svjetlu navedene odluke, ovaj NPPA zajedno s Godišnjim planom rada (GPR), koji je dio ovog NPPA-a, te se temeljem navođenja smatra integralnim dijelom ovog Ugovora, a koji su ovim putem dogovoreni, čine jedinstveni projektni dokument, a kako je navedeno u SUTP-u. Smatra se da se svi navodi „provedbene agencije" u SUTP-u odnose na „provedbenog partnera", kako je taj pojam definiran i kako se koristi u ovom NPPA-u i GPR-ovima.


Dio il. Analiza situacije

2.1 U ožujku 2010.godine, Vlada Republike Hrvatske zatražila je dvogodišnje produljenje Nacionalnog programa UNDP-a u Republici Hrvatskoj, koji se prvotno trebao provoditi u razdoblju 2007.-2011. godine. Izvršni odbor UNDP-a odobrio je ovaj zahtjev 15. lipnja, 2011. godine. Ovom odlukom se razvojni mandat UNDP-a u Hrvatskoj produljuje najmanje do kraja 2013. godine. Ovaj NPPA pripremljen je kao okvir za UNDP-ovo programiranje u Hrvatskoj u razdoblju 2012.- 2013. u skladu s produljenjem Nacionalnog programa.

2.2 Hrvatska je ostvarila povijesni uspjeh zatvaranjem pregovora o pristupanju Europskoj uniji u lipnju 2011, s predviđenim datumom ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. g. Europska integracija bila je najvažniji nacionalni cilj temeljem kojeg su se donosile sve odluke o politikama i usmjeravali nacionalni razvojni napori u razdoblju provedbe NPPA-a. Hrvatska je prva država jugoistočne Europe koja pristupa EU temeljem novog modela pregovora koji zahtijeva ispunjavanje mjerila za otvaranje i zatvaranje 35 poglavlja o kojima se pregovara. Druge države kandidatkinje i moguće kandidatkinje slijedit će isti obrazac tako daje Hrvatska u mogućnosti pružiti im toliko potrebnu stručnu pomoć.

2.3 Premda pristupanje EU predstavlja iznimnu priliku za ubrzavanje napretka razvoja zemlje, a radi pristupa fondovima koji raspolažu značajnim sredstvima, Hrvatska se i dalje suočava s izazovima. Gospodarstvo tek treba pronaći formulu za ponovno ostvarivanje robusnog rasta nakon duge recesije koju je potaknula globalna financijska kriza. Nezaposlenost je i dalje visoka, konkurentnost slaba, dok se gospodarstvo i dalje uglavnom oslanja na jednu jedinu granu - turizam. Regionalne razlike i dalje su naglašene, s velikim nerazmjerima u životnom standardu, dohotku i demografskim trendovima između područja koja su osjetila posljedice rata u razdoblju 1991- 1995. godine te razvijenijih područja oko glavnog grada i na obali. Potrebno je dovršiti institucionalne reforme o područjima kao što su pravosuđe, javna uprava te borba protiv korupcije. Potrebna su značajna ulaganja u usklađivanje sa standardima zaštite okoliša EU i borbu protiv klimatskih promjena.

2.4 S obzirom na zatvaranje pristupnih pregovora, naglasak se sve više prebacuje na kapacitete države za apsorpciju strukturnih fondova, a kako se ne bi propustila prilika dosegnuti socijalne i gospodarske standarde vodećih država članica EU. Korištenje ove prilike predstavljalo je izazov za sve prethodne nove države članice. K tome, Hrvatska je rano dobila priliku profilirati se kao međunarodni donator uspostavljanjem bilateralnih programa pomoći. UNDP je već ranije pomagao oko izgradnje kapaciteta odjela za međunarodni razvoj i suradnju te pomagao Vladi oko sastavljanja nacrta relevantnih propisa. Jedno od plodonosnijih područja za proširenje aktivnosti je dijeljenje hrvatskog iskustva integriranja u Europu sa susjednim zemljama.


Prikaz 1: Zemljovid Hrvatske

1

HUNGARY ■ % ■ ,

^Rijeka U ,%Tiižalj

V .si £:;

. : ~ \ i

ZAGREB

.Sisak

V J /

ar £)inaj»

BOSNIA ANO HERZEGOVINA

^

Adriatic Sca ■

'**< -*i*

- I > \

ITALY \ o 30 60 km Dubrovnik*^:

MONT.

ON f 30 60 mi


Dio III. Prošla suradnja i naučene lekcije

3.1 Nacionalni program UNDP-a 2007.- 2011. bio je strukturiran oko najvažnijeg nacionalnog cilja ostvarivanja kriterija za članstvo u EU. Na temelju konzultacija s Vladom, civilnim društvom i drugim partnerima, identificirano je šest područja u kojima je UNDP na raspolaganju imao potrebna stručna znanja, resurse i mreže potrebne za pružanje potpore napretku Hrvatske prema pristupanju EU:

• smanjivanje socijalne isključenosti i usklađivanje socijalnih politika s europskim standardima; • regionalni razvoj, s naglaskom na područja od posebne državne skrbi; • promicanje očuvanja biološke raznolikosti i energetske učinkovitosti; • unapređivanje poslovnog okruženja i gospodarske konkurentnosti; • doprinos reformi pravosuđa i društvene sigurnosti; te • unapređivanje apsorpcije razvojnih fondova i potpora razvoju uloge Hrvatske kao „donatora u

razvoju".

3.2 Posebna programska postignuća uključuju kako slijedi:

3.2.1 Suzbijanje socijalne isključenosti. Nacionalno izvješće o društvenom razvoju o socijalnoj isključenosti objavljeno 2006. iskorišteno je za poticanje javne rasprave te kao referentna točka za oblikovanje politika i zagovaranje istih. UNDP je od tada proveo temeljno istraživanje te druge studije koje su Vladi pomogle u pripremi ključnih dokumenata socijalne politike te kod osmišljavanja procedura nadzora i vrednovanja s ciljem poboljšavanja učinka politika. Kroz pružanje potpore lokalnim inicijativama i rad s određenim ranjivim skupinama, UNDP je pomogao u identificiranju nedostataka u pružanju socijalnih usluga i predmetnom zakonodavstvu. Zagovaranjem potrebe pružanja u zajednici utemeljenih usluga usmjemih potrebama korisnika UNDP je promicao usvajanje miješovitog modela usluga socijalne skrbi koji se u ovom trenutku ugrađuje u službenu politiku i propise. UNDP je isto tako doprino jačanju malih organizacija civilnog društva koje predstavljaju marginalizirane skupine kao što su primjerice osobe s invaliditetom. Ciljevi zadani NPPA-om su već ostvareni, no Vlada i civilno društvo i dalje izražavaju potrebu za aktivnostima u vezanim uz unaprijeđivanje položaja osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina te ravnopravnosti spolova (uključujući i borbu za suzbijanje nasilja u obitelji).

3.2.2 Lokalni razvoj: UNDP je provodio aktivnosti na razini županija i općina, posebice u područjima Hrvatske koja trpe posljedice rata, a s ciljem pomoći u prevladavanju izdvojenosti, rješavanju infrastrukturnih nedostataka te pripremi za članstvo u EU. Pomoć je bila prilagođena specifičnim lokalnim potrebama, ali je zajednički rezultat da se više gradova koji se bore s ograničenim gospodarskim prilikama, iseljavanjem stanovništva te problemom povratka izbjeglica oslanjanju na UNDP kao partnera u rješavanju problema i izradi planova za budućnost. Mnogi gradovi bez pristupa glavnoj vodovodnoj mreži osigurali su bolji pristup vodi i kvalitetu opskrbe; uzgajivači ovaca, stoke, šljiva i drugih kultura educirani su o standardima EU; osnovane su i lokalne akcijske grupe te im je pružena pomoć u pripremi lokalnih razvojnih planova i usvajanju LEADER metodologije; izvršen je niz ulaganja koja su imala za cilj promicanje turizma i drugih sektora rasta. Pomoć UNDP-a bila je od ključne važnosti u osiguravanju dvije transe bespovratnih sredstava iz IPA fondova za Vukovar; a upravo se provodi 1,34 milijuna eura vrijedan projekt rekonstrukcije povijesnog Radničkog doma u Vukovaru. Na općinskoj i županijskoj razini mobilizirano je više od milijun američkih dolara (USD) za sudjelovanje u troškovima, što je rezultiralo nekoliko puta većim ulaganjima koja se mogu smatrati značajnim iznosom s obzirom na ograničenja koja su posljedica globalne ekonomske krize.


3.2.3 Gospodarenje okolišem:

3.2.3.1. Klimatske promjene: UNDP nastavlja ostvarivati najširi utjecaj u Hrvatskoj kroz programe energetske učinkovitosti koje provodi u ime Vlade, a u bliskom partnerstvu s bivšim Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ovi programi se sada provode na nacionalnoj razini, pri čemu UNDP sada pruža potporu sustavnom upravljanju energijom u svih 20 ministarstava, 21 županija te više od 92 od 127 gradova. Intenzivna obuka i napori uloženi u nadzor pokrivaju 85% zgrada u javnom sektoru. Značajno je porastao broj pilot projekata „pametnog mjerenja" kojima se omogućava nadzor korištenja energije u stvarnom vremenu te javna svijest o mjerama uštede energije. Uštede u javnom sektoru zasada iznose najmanje 91 milijun HRK, uz očekivani rast rezultata u naredne dvije godine. Ovi napori doprinijeli su tome da Hrvatska zadovoljava EU zahtjeve za energetskom učinkovitošću i emisijama stakleničkih plinova. Isti čine model koji UNDP u ovom trenutku primjenjuje u Europi i središnjoj Aziji.

3.2.3.2. Biološka raznolikost: UNDP je Hrvatskoj pomogao oko suočavanja s teškim pitanjem kako unaprijediti obalni turizam bez uništavanja spektakularnog prirodnog okruženja koje je primami razlog dolaska turista. Globalni fond za okoliš financirao je program COAST koji se provodio u četiri dalmatinske županije s ciljem pokretanja ekološki osviještenih pilot projekata u poljoprivredi, turizmu, uzgoju školjaka i drugim tradicionalnim sektorima. Navedeni primjeri svjedoče da ekološki uzgoj može osigurati unosan život. Do kraja 2010.g., financirano je 58 ekološki osviještenih projekata, pri čemu je vrijednost inicijalnog ulaganja od 1,5 milijuna USD porasla na 22 milijuna USD. Četiri županijske razvojne agencije prihvatile su koncept „zelenog poduzetništva", zahvaljujući potpori savjetnika koji su se u konačnici u istim institucijama i zaposlili. Fondovi za djelomično garantiranje kredita koji su uspostavljeni u suradnji s dvije velike banke pomogli su kod uvođenja okolišnih kriterija u kreditiranje malog poduzetništva.

3.2.4 Poslovna konkurentnost: Napredak u uspostavljanju mreže poduzeća iz privatnog sektora koja bi se obvezala na provedbu načela društvene odgovornosti poduzeća nije uvijek bio lak, no Global Compact koji podupire UNDP je udružio snage s više sličnih inicijativa a s ciljem oživljavanja korporativnog preuzimanja navedenih načela u 2010. i 2011. godini. Partnerstvo s Nacionalnim vijećem za konkurentnost donijelo je „indeks regionalne konkurentnosti" koji rangira 21 hrvatskih županija i tri najveće regije. Ovo inovativno istraživanje privuklo je pažnju kako javnosti tako i donositelja odluka na zacementiranu prirodu regionalnih razlika. Sredstva UNDP-a za navedene aktivnosti će biti postupno povučena do kraja 2012. godine uz transfer navedenih aktivnosti na odgovarajuće nacionalne institucije.

3.2.5 Pravosuđe i društvena sigurnost: Snažno partnerstvo UNDP-a s Ministarstvom unutarnjih poslova i policijom dalo je dobre rezultate na lokalnoj razini, i podrška je pružena Vrijećima za prevenciju kriminala i Planovima za sigurniju zajednicu. Navedena suradnja temelj je plana UNDP-ovog doprinosa dvogodišnjem zajedničkom programu UN-a za ratom zahvaćena područja vrijednosti 3 milijuna USD. Španjolska sredstva korištena su u brojnim sredinama (uključujući Knin, Otočac, Vukovar i dvije lokacije u Osijeku) za instalaciju fitnes centara na otvorenom u slabo osvijetljenim područjima gdje se mladi okupljaju kako bi se opijali. U isto vrijeme, smanjen je broj oružja zaostalog iz rata i to kroz kampanju „Manje oružja, manje tragedija", uz pomoć koje je do polovice 2010.g. prikupljeno više od 55 000 komada lakog oružja i eksploziva. Rad UNDP-a u sektoru pravosuđa dobio je u siječnju 2011.g. priznanje u rezoluciji Vijeća Europe, kojom je pozdravljeno osnivanje ureda za podršku svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima na županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Sisku, Splitu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. Sada se mobiliziraju resursi za replikaciju ovog modela u jugoistočnoj Europi.

3.2.6 Potpora nacionalnim razvojnim prioritetima: Uspješna hrvatska priča iznjedrila je mnoštvo „naučenih lekcija" koje bi mogle pomoći susjedima u jugoistočnoj Europi u njihovim naporima na putu prema EU. Rad u ovom području je još u začetku, međutim prvi rezultati su već tu. Uz potporu UNDP-a,

Vlada RepubSke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranica 8 od 28

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) implementiralo je niz pilot radionica koje su osmišljene s ciljem razmjene hrvatskih znanja s drugim državama u regiji koje žele postati članice EU. Zajedno s trening modulima o razmjeni znanja u području EU politika i fondova koji se kontinuirano provode, ovi seminari trebali bi biti kamen temeljac izgradnje budućeg „centra izvrsnosti" u europskim integracijama koji će Hrvatska predvoditi.

Dio IV. Predloženi program

4.1 Ovisno o dostupnosti financijskih sredstava te pristanku nacionalnih partnera, napori u navedenim područjima (uz iznimku Poslovne konkurentnosti, gdje se aktivnosti gase) nastavit će se u 2012. i 2013. godini. Međutim, kroz programiranje u ovom razdoblju će se naglasak premjestiti s razvojnih aktivnosti unutar zemlje na „izvoz" uspješnih hrvatskih priča i drugih oblika razvojne pomoći u druge zemlje jugoistočne Europe, i dalje, uključujući i moguće osnivanje regionalnog „centra izvrsnosti" posvećenog europskim integracijama.

4.2 Nacionalni program 2012.- 2013. rezultat je konzultacija s Vladom i drugim partnerima. U svom zahtjevu za dvogodišnjim produljenjem Nacionalnog programa, vlada je navela dva ključna razloga za nastavak aktivnosti UNDP-a u Hrvatskoj.

4.2.1 Prvo, Vlada je mišljenja da su ključni prioriteti iz Nacionalnog programa 2007.- 2011. još uvijek važni, posebice kada se radi o potpori pripremama Hrvatske za ulazak u EU, tako da bi produljenje osiguralo strukturu za dovršetak niza programa koji su već planirani za i koji će se financirati i u 2013.

4.2.2 Drugo, produljenjem bi UNDP dobio dodatne prilike za kodificiranje i dijeljenje uspješnih iskustava Hrvatske s drugim zemljama jugoistočne Europe i dalje. UNDP je već otpočeo spomenutu praksu, i početni rezultati su obećavajući. U tom smislu UNDP bi mogao surađivati sa Savjetom za tranzicijske procese koji djeluje kao centar izvrsnosti u prenošenju iskustava i produbljivanju znanja stečenih procesa euroatlantskih integracija Republike Hrvatske, osnovanom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

4.3 Očekivani ishodi Nacionalnog programa za razdoblje 2012. - 2013. odnose se na pet strateških nacionalnih razvojnih ciljeva: (i) promicanje socijalne uključenosti; (ii) održivi regionalni razvoj, s naglaskom na apsorpcijski kapacitet i socijalno-gospodarski oporavak u područjima od posebne državne skrbi i nerazvijenim područjima; (iii) promicanje očuvanja biološke raznolikosti, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost; (iv) mjere za doprinos reformi pravosuđa i društvenoj sigurnosti; te (v) mjere za pomoć Hrvatskoj u naporima koje ulaže u održivi razvoj i suradnju posebice kroz dijeljenje znanja i ekspertize o europskim integracijama s drugim zemljama u regiji jugoistočne Europe.

4.4 Razvijeno je pet međusobno povezanih programskih komponenti:

• Socijalno uključivanje

• Održivi lokalni razvoj i regionalne razlike

• Gospodarenje okolišem i klimatske promjene

• Pravosuđe i društvena sigurnost

• Razvojna suradnja i razmjena znanja o europskim integracijama.

4.5 Kratak prikaz svih programskih komponenti s navedenim očekivanim ishodima programa, rezultatima, ciljevima te potrebnim resursima nalazi se u Okviru rezultata i resursa u Prilogu I.


4.6 Programska komponenta 1: Socijalno uključivanje.

4.6.1 Cilj programa je pomoći unaprijediti uključivost mjera socijalne politike, njihovu stratešku prirodu te ih usmjeriti na ranjive društvene skupine, uključujući i osobe s invaliditetom, manjine, te žrtve obiteljskog ili rodno-utemeljenog nasilja.

Aktivnosti uključuju:

• Pomoć kod analize opcija socijalne politike i životnog standarda na nacionalnoj razini,

• Jačanje i promicanje odgovarajućih mehanizama nadzora i vrednovanja mjera socijalne politike,

• Osvještavanje posljedica socijalne isključenosti;

• Analizu javnih politika i njihove provedbe usmjerenu na nekoliko specifičnih skupina: procijenjenih 450 000 osoba s invaliditetom; 35 000 Roma te žrtve nasilja u obitelji i rodno-utemeljenog nasilja (koje utječe na jednu od svake tri obitelji);

• Potporu razvoju i provedbi pouzdanih politika vezanih za HIV/AIDS; te

• Regionalnu suradnju, uključujući i razmjenu uspješnih hrvatskih iskustava.

4.7 Programska komponenta 2: Lokalni razvoj

4.7.1 Cilj programa održivog lokalnog razvoja je stvaranje uvjeta za socijalno-gospodarski oporavak u ratom pogođenim područjima i drugim nerazvijenim regijama, dijelom i kroz potporu pripremama za učinkovito korištenje EU fondova.

Aktivnosti uključuju:

• Jačanje sposobnosti općinskih, županijskih i regionalnih razvojnih institucija za natjecanje i provedbu programa pred-pristupne pomoći Europske unije te, dugoročno, strukturnih fondova, posebice Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.;

• Razvijanje i jačanje apsorpcijskih sposobnosti za EU Politiku ruralnog razvoja i njene financijske instrumente, kao budući izvor razvojnih sredstava, uključujući i za obnovljive izvore energije, usmjerene na otvaranje novih radnih mjesta i rast u ruralnim područjima.

• Obnovu odabrane temeljne infrastrukture u zajednici, uključujući turističku i poslovnu infrastrukturu te opskrbu vodom, posebice u ruralnim, ratom pogođenim i ranjivim područjima;

• Potporu jačoj poduzetničkoj aktivnosti i ulaganjima, poglavito u poljoprivredu, koja će doprinijeti diversifikaciji ruralnog gospodarstva, posebice u turizmu i manjim proizvodnim pogonima; te

• Dovršetak projekta rekonstrukcije u Vukovaru koji financira Europski parlament, uključujući i fizičku rekonstrukciju zgrade-simbola Radničkog doma te „nematerijalnu" komponentu usmjerenu na široke konzultacije s dionicima s ciljem utvrđivanja buduće namjene unutrašnjosti Radničkog doma, a radi među-etničkog pomirenja.

4.8 Programska komponenta 3: Gospodarenje okolišem i klimatske promjene

4.8.1 Ishod klimatske promjene: Cilj ovog programa je nastaviti umanjivati institucionalne zapreke koje sprečavaju korištenje energetski učinkovitih tehnologija i praksi sa okvirnim ciljem konačnog uklanjanja do konca 2013. godine; poticati korištenje obnovljivih izvora energije u rezidencijalnom i sektom javnih usluga, čime bi se smanjile emisije stakleničkih plinova te promicali modeli razvoja koji se temelje na niskim razinama emisija ugljika.

4.8.2 Aktivnosti uključuju:

Kao nastavak iz prethodnog razdoblja 2007-2011:


• Potporu središnjim, regionalnim i lokalnim tijelima uprave oko uvođenja i provedbe sustavnog gospodarenja energijom u javnim zgradama, kroz projekte „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama" te „Dovesti svoju kuću u red";

• Punu provedbu online „Informacijskog sustava za gospodarenje energijom" za oko 11 000 javnih zgrada, zajedno s treningom tehničkog osoblja koje će upravljati sustavom te kontrolirati i analizirati podatke, te konačni prijenos novog sustava na nacionalnu instituciju zaduženu za izradu izvješća za EU o potrošnji energije krajnjih potrošača u javnom sektoru;

• Promicanje usvajanja načela „zelenog ureda" u većini ministarstava, gradova i županija u Hrvatskoj, kroz edukaciju i obuku državnih službenika;

• Potporu prelasku na „održivu javnu nabavu" u Uredu za središnju javnu nabavu;

• Neprekidno proširivanje i potporu trenutnoj nacionalnoj mreži od 98 info točaka gdje se građanima pružaju informacije ili se građani educiraju o energetskoj učinkovitosti, zajedno s potporom jačanju hrvatskih tržišta energetski učinkovitih tehnologija i proizvoda;

Kao nove aktivnosti za razdoblje 2012-2013.:

• Pomoć Vladi u naporima usmjerenima na ostvarivanje nacionalnog cilja zadovoljavanja 20% nacionalnih potreba za energijom iz obnovljivih izvora do 2020., uključujući i jačanje tržišta biomase te obučavanje sastavljača i instalatera solarnih elektrana;

• Neprekidnu analizu i zagovaranje potencijala „zelenih poslova" u Hrvatskoj, posebice kroz ulaganja u obnovljive izvore energije koji mogu doprinijeti smanjivanju nezaposlenosti; te

• Usvajanje i provedbu plana postupnog prijenosa kapaciteta za provedbu programa energetske učinkovitosti u javnom sektoru koje provodi UNDP na odgovarajuće nacionalne institucije.

4.8.3 Ishod biološka raznolikost: Cilj ovog programa je potpora „zelenim" modelima malog poduzetništva na dalmatinskoj obali te poticanje odluka o ulaganjima i poslovnih praksi kojima se štite okoliš i biološka raznolikost te osigurava financijska održivost zaštićenih područja. Program izravno doprinosi boljoj provedbi UN-ove konvencije o očuvanju bioraznolikosti.

4.8.4 Aktivnosti uključuju:

Kao nastavak iz prethodnog razdoblja 2007-2011:

• Nastavak Programa potpore zelenom poduzetništvu u četiri dalmatinske županije s ciljem osiguravanja lokalnim vlasnicima poduzeća u ciljnim'obalnim područjima znanja i vještina koji su im potrebni za prihvaćanje praksi i proizvoda koji nemaju štetnog utjecaja na okoliš;

• Zagovaranje i jačanje svijesti o poljoprivrednim poduzećima koja ne štete okolišu i ekološkom turizmu;

• Potpora razvijanju „zelenog kreditiranja" kroz suradnju s bankama i ponudu kredita za ulaganja usmjerena na očuvanje biološke raznolikosti, te kroz stvaranje, u suradnji sa županijskih razvojnim agencijama, zajedničkog programa jamstava za kreditiranje aktivnosti koje ne štete okolišu;

• Izgradnju suradnje sa županijskim razvojnim agencijama, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) te drugim relevantnim institucijama kako bi se osigurala održivost Programa potpore zelenom poduzetništvu u Dalmaciji i nakon 2012; te

Kao nove aktivnosti za razdoblje 2012-2013.:

• Pomoć u nalaženju održivog financiranja za zaštićena područja, u okviru nacionalnog programa provedbe NATURA 2000 u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, Državnim zavodom za zaštitu prirode, Svjetskim fondom za prirodu i Svjetskom bankom.

4.9 Programska komponenta 4: Pravosuđe i društvena sigurnost

4.9.1. Cilj ovog programa je razvijanje modela promicanja i jačanja pravosuđa i društvene sigurnosti koje je moguće drugdje primijeniti.

4.9.2. Aktivnosti uključuju:


• Jačanje kapaciteta hrvatskog sustava kaznenog pravosuđa institucionaliziranom koordinacijom i dostupnošću usluga podrške za svjedoke i žrtve;

• Jačanje kapaciteta Ureda pučkog pravobranitelja za ispunjavanje svog mandata i odgovornosti;

• Potporu unaprijeđenom upravljanju rizicima od katastrofa i pripremljenošću za katastrofe, uključujući i digitaliziranim sustavom procjene i mapiranja rizika, edukacijama i osvještavanjem problema;

• Uspostavu funkcionalnog sustava podrške žrtvama u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske;

• Pružanje potpore Jedinici za suzbijanje kriminaliteta na razini policijske uprave u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske uključujući i angažman zajednica u projektu Odbori za suzbijanje kriminaliteta u sigurnijim zajednicama te aktivnostima kontrole naoružanja; te

• Potporu Ministarstvu unutarnjih poslova u prikupljanju i uništavanju viškova i ilegalnog malog i lakog naoružanja.

4.10 Programska komponenta 5: Razvijanje suradnje i razmjena znanja o europskim integracijama.

4.10.1. Cilj ovog programa je potpora nacionalnim institucijama u planiranju i provedbi politika i programa razvojne suradnje, posebice u razmjeni iskustava u europskim integracijama.

4.10.2. Aktivnosti uključuju:

• Izgradnju visoke razine profesionalizma koji je pokazao hrvatski tim za pregovore s EU te dokumentiranje nacionalnih postignuća, kao i razmjenu znanja o pristupnim pregovorima s EU te svim s tim povezanih elemenata europskih integracija sa zemljama u pod-regiji, a u suradnji s MVEP i drugim ministarstvima, kako je potrebno;

• Osiguravanje naprednih edukacija o EU izvorima financiranja te drugim razvojnim vještinama korisnicima na svim razinama upravljanja iz Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe, u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva i Europskim centrom za međusektorsku suradnju (IMPACT) i drugim partnerima;

• Suradnju UNDP-a s tijelima državne uprave u radu „centra izvrsnosti" posvećenog promicanju europskih integracija;

• Temeljem uspješnih prethodnih primjera iz novih država članica EU, te kao odgovor na zahtjeve nacionalnih partnera, pomoć Vladi i civilnom društvu u ostvarivanju optimalne apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova EU, posebice kroz disperziju Europskog socijalnog fonda, u čemu je UNDP već uspostavio uspješne modele u regiji; te

Suradnja s MVEP-om i drugim relevantnim dionicima u daljnjem osnaživanju kapaciteta za učinkovitiju provedbu politike međunarodne razvojne suradnje.

Dio V. Strategija partnerstva

5.1 Održivost i produbljivanje postojećih partnerstava ključ su uspjeha ovog Nacionalnog programa. Posljednja Anketa o partnerstvu pokazala je kako partneri visoko cijene rad UNDP-a Hrvatska.

5.2 Na nacionalnoj razini se nastavlja otvoreni dijalog s, među ostalim. Uredom Predsjednika Republike, Uredom Predsjednika Vlade, Saborom, Vrhovnih sudom i relevantnim nadležnim ministarstvima.

5.3 Partneri u područjima od posebne državne skrbi i drugim ruralnim i udaljenim područjima su odabrana tijela lokalne uprave (županije, gradovi i općine, regionalni razvojni uredu). Drugi lokalni partneri uključuju lokalne i nacionalne NVO-ove, lokalna poduzeća i poslovne organizacije.


5.4 Kroz blisku suradnju sa Svjetskom bankom, EK i najvećim multilateralnim i bilateralnim donatorima, UNDP nastavlja zagovarati i podupirati bolju koordinaciju donatora i pomoći od strane Republike Hrvatske. Suradnja s drugim agencijama UN-a u Hrvatskoj od ključne je važnosti i nastavlja se, posebice suradnja s UNICEF-om, Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UNHCR-om. Nastavlja se i suradnja s nerezidentnim agencijama u područjima od zajedničkog interesa, kao što su UN Žene u rješavanju rodnih pitanja. Kada je to potrebno, UNDP osigurava potporu za zajedničke strateške sastanke i godišnje revizije, a navedena suradnja uključuje i zajedničke projekte, skupna djelovanja te zajedničke kontrolne i evaluacijske aktivnosti.

Vlada RepubSke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranica 13 od 28

Dio VI. Upravljanje programom

6.1. Ovaj program provodi se na nacionalnoj razini uz opću koordinaciju Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove (koje je Vladino koordinacijsko tijelo). Ministarstva Vlade RH, NVO-ovi, međuvladine organizacije te agencije UN-a uključujući i UNDP provode programske aktivnosti. Vladino koordinacijsko tijelo nominira Vladino tijelo za suradnju koje je izravno odgovorno za sudjelovanje Vlade u svakom GPR-u kojemu potporu osigurava UNDP. U GPR-ovima su opisani specifični rezultati koje je potrebno ostvariti i oni čine temelj ugovora o korištenju resursa između UNDP-a i svakog provedbenog partnera. Referiranje na .provedbenog/e partnera/e" u smislu ovog dokumenta označava „provedbenu/e agenciju/e" u smislu u kojem se pojam koristi u SUTP-u.

6.2. UNDP blisko surađuje s ključnim partnerima kod osmišljavanja i provedbe programa. Nacionalni program temelji se na UN-ovim načelima reformiranja, posebice pojednostavljenju i harmonizaciji, djelujući u skladu s usklađenim zajedničkim nacionalnim instrumentima programiranja kao što su UNDAF matrica rezultata, napori usmjereni na Jedinstvenu provedbu /Delivering as One, zajednička kontrola i vrednovanje te okviri programskih resursa navedeni u NPPA-ovima i GPR-ovima.

6.3. Koliko je to moguće i UNDP i partneri koriste minimum potrebne dokumentacije, i to potpisani NPPA te potpisane GPR-ove, a radi provedbe programskih inicijativa

1. Međutim, kada je to potrebno i

prikladno, projektna dokumentacija priprema se korištenjem, među ostalim, relevantnog teksta sadržanog u NPPA-u i GPR-ovima. UNDP s partnerima potpisuje projektnu dokumentaciju u skladu s korporativnim praksama i lokalnim zahtjevima. U skladu s UNDG-ovom Bilješkom o smjernicama za zajedničko programiranje, zajedničkim programima i zemljopisnim približavanjem jača se među-agencijska suradnja.

6.4. Svi novčani transferi upućeni provedbenom partneru temelje se na Godišnjim planovima rada s kojima su se suglasili i provedbeni partner i UNDP.

6.5. Novčane transfere za aktivnosti koje su detaljno opisane u GPR-ovima može izvršiti UNDP i to na jedan od slijedećih načina:

a. Izravna plaćanja isporučiteljima ili trećim stranama za obveze nastale uslijed suradnje s agencijama UN-a, a radi potpore aktivnostima koje su dogovorene s provedbenim partnerima;

b. Izravna plaćanja isporučiteljima ili trećim stranama za obveze provedbenih partnera temeljem zahtjeva koje je potpisao imenovani dužnosnik provedbenog partnera;

c. Novčani transfer sredstava izravno provedbenom partneru:

i. Prije početka aktivnosti (izravni prijenos sredstava), ili

ii. Po dovršetku aktivnosti (nadoknada učinjenih troškova);

6.6. Izravni prijenos sredstava traži se i odobrava njegova isplata za razdoblja provedbe programa u razdoblju ne duljem od tri mjeseca od nastanka troška. Nadoknada prethodno odobrenih troškova traži se i sredstva se isplaćuju svaka tri mjeseca ili po dovršetku aktivnosti. UNDP nema obvezu nadoknaditi troškove koje je provedbeni partner učinio izvan zadanih limita potrošnje.

6.7. Modaliteti prijenosa sredstava, iznos koji se isplaćuje, te opseg i učestalost aktivnosti osiguranja mogu ovisiti o nalazima revizije kapaciteta javnog upravljanja financijama u slučaju da je Vlada provedbeni partner te o ocjeni kapaciteta za financijsko upravljanje provedbenih partnera koji nisu dio sustava UN-a. Kvalificirani poslovni savjetnik, kao što je računovodstveno poduzeće koje odabere UNDP može provesti takvu procjenu, u kojoj provedbeni partner sudjeluje.

1 U nekim iznimnim slučajevima, može biti potrebno pripremiti i drugu projektnu dokumentaciju osim NPPA-a. I dok bi korištenje projektnih dokumenata koji nisu dio NPPA-a trebalo izbjegavati, ako je potrebno, navedene projektne dokumente je moguće pripremiti (primjerice, u kriznim situacijama koje nije biio moguće ranije predvidjeti). U takvim slučajevima se kao projektili dokument koristi format GPR-a čime se osigurava da navedeni novi dokument sadržava obvezne odredbe koje se odnose na zakonodavni kontekst, modalitete upravljanja te prijenos sredstava. Vlada RepubBke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranica 14 od 28

6.8. U toku provedbe programa, a temeljem nalaza kontrole programa, kontrole troškova i izvješća, te revizije moguće je revidirati modalitete prijenosa sredstava, veličinu isplata te opseg i učestalost aktivnosti osiguranja.

6.9. Dokument se poziva na konzultacije između dužnosnika Vlade Republike Hrvatske i dužnosnika UNDP-a u vezi s pružanjem usluga potpore od strane UNDP-ovog nacionalnog ureda kada se radi o programima i projektima kojima se upravlja na nacionalnoj razini. UNDP i Vlada se ovim putem usuglašavaju da će, na zahtjev Vlade, a putem tijela koje je imenovano za službenog sugovornika UNDP-a, što je u ovom trenutku Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, pružati usluge potpore, a kako je ranije opisano. Neće biti potrebni nikakvi posebni projektni zahtjevi.

6.10. Nacionalni ured UNDP-a pruža potporne usluge pomoći oko zahtjeva vezanih za izvještavanje i izravnih plaćanja. Cilj pružanja navedenih usluga potpore od strane nacionalnog ureda UNDP-a je osigurati jačanje kapaciteta institucija koje je odredila Vlada, a kako bi, ako to bude potrebno, i same mogle provoditi takve aktivnosti. Troškovi koji nastanu u slučajevima kada nacionalni ured UNDP-a pruža takve usluge potpore nadoknađuju se iz administrativnog proračuna Ureda.

6.11. Nacionalni ured UNDP-a pruža, temeljem ugovora s imenovanom vladinom institucijom, sljedeće usluge potpore kod aktivnosti programa/projekta:

a. Nalaženje i/ili zapošljavanje projektnih ili programskih zaposlenika; b. Određivanje i organizacija edukativnih aktivnosti; c. Nabava roba i usluga; d. Izravna plaćanja dobavljačima; e. Financijska administracija fondova.

6.12. Nacionalni ured UNDP-a nabavu roba i usluga te zapošljavanje projektnih i programskih zaposlenika provodi u skladu s UNDP-ovim uredbama, pravilima, politikama i procedurama. Potporne usluge ranije opisane u stavku 6.10. primjenjuju se na sve programe u Hrvatskoj osim ako upravljačko tijelo nije drugačije odlučilo. Ako se potreba za potpornim uslugama nacionalnog ureda promijeni za vrijeme trajanja programa ili projekta, revidira se projektni dokument/GPR uz obostrani pristanak Stalnog predstavnika UNDP-a i imenovane institucije.

6.13. Relevantne odredbe Standardnog ugovora o temeljnoj pomoći između UNDP-a i Vlade Republike Hrvatske od 12. ožujka 1996., kako je izmijenjen i dopunjen 26. ožujka 2007. (SUTP), uključujući i odredbe o odgovornosti i privilegijama i imunitetima, primjenjuje se na pružanje navedenih potpornih usluga. Vlada zadržava ukupnu odgovornost i daje strateške smjernice za projekte ili programe kojima se upravlja na nacionalnoj razini putem imenovanih institucija. Odgovornost nacionalnog ureda UNDP-a za pružanje potpornih usluga opisanih u ovom dokumentu ograničena je na pružanje tih potpornih usluga, detalji kojih su opisani u dokumentu.

6.14. Svaki zahtjev ili spor koji nastane uslijed ili u vezi s pružanjem potpornih usluga od strane nacionalnog ureda UNDP-a, a u skladu s ovim dokumentom, rješava se u skladu s relevantnim odredbama SUTP-a.

6.15. Način i metoda povrata troškova nacionalnom uredu UNDP-a, a temeljem pružanja potpornih usluga opisanih u stavku 6.10. gore detaljno se opisuju u financijskim izvješćima projekta.

6.16. Nacionalni ured UNDP-a predaje redovita izvješća o napretku te izvještava o nadoknađenim troškovima pružanja takvih usluga, kako je potrebno.

6.17. Svaka izmjena navedenih odredbi stupa na snagu tek nakon obostranog pisanog pristanka stranaka ovog Ugovora.

6.18. Po dovršetku neke aktivnosti, sva preostala sredstva se reprogramiraju temeljem obostranog pristanka provedbenog partnera i UNDP-a, ili se vraćaju natrag u sustav

6.19. Intenzivira se mobilizacija resursa za potporu Fondu za brzi odgovor (RRF) te kako bi se osigurala održivost programa. Mobilizacija drugih resursa u obliku podjele troškova, zaklada ili vladinih sredstava provodi se kako bi se osiguralo financiranje programa.

Vlada RepubEke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranica 15 od 28

Dio VII. Kontrola i vrednovanje

7.1. Kontrola i vrednovanje NPPA-a poduzimaju se skladu s matricom rezultata te mehanizmima kontrole i vrednovanja. Vlada i UNDP odgovorni su za uspostavu navedenih mehanizama (uključujući i one za nadzor ishoda), alata te revizije kako bi se osigurali neprekidna kontrola i vrednovanje NPPA-a, a s ciljem osiguravanja djelotvornog iskorištavanja programskih resursa te odgovornosti, transparentnosti i integriteta. Provedbeni partneri predaju redovita izvješća o napretku, ostvarenjima i rezultatima svojih projekata, u kojima se navode izazovi s kojima se suočavaju u provedbi projekta te opisuje korištenje resursa, a kako je opisano u GPR-u. Izvještavanje se provodi u skladu s procedurama te je u najvećoj mogućoj mjeri usklađeno s UN agencijama.

7.2. Provedbeni partneri i UNDP zajednički organiziraju sastanke za planiranje i reviziju za sve programske komponente, jednom godišnje. Tom se priliku revidiraju godišnji (GPR) rezultati te rezultati NPPA-a, te okvir resursa, te vrši priprema za GRP-ove u slijedećoj godini. Ako je potrebno, na ove sastanke je moguće pozvati druge agencije UN-a i predstavnike multilateralnih i bilateralnih donatora kao i organizacije civilnog društva.

7.3. Provedbeni partneri suglasni su surađivati s UNDP-om u kontroli svih aktivnosti koje se financiraju primljenim sredstvima te staviti na raspolaganje relevantne financijske zapise i zaposlenike odgovorne za administraciju sredstava koja osigurava UNDP. S tim ciljem, provedbeni partneri suglasni su sa slijedećim:

7.3.1. Povremenim pregledima i provjerama na licu mjesta njihovih financijskih zapisa od strane UNDP-a ili njegovih predstavnika,

7.3.2. Programskom kontrolom aktivnosti u skladu sa standardima i smjernicama UNDP-a za posjete na licu mjesta i kontrolu na terenu,

7.3.3. Posebnim ili unaprijed dogovorenim revizijama. UNDP, u suradnji s drugim agencijama UN-a (gdje je to potrebno: te temeljem konzultacija s [ministarstvo nadležno za koordinaciju]) izrađuje plan godišnje revizije, pri čemu prioritet imaju provedbeni partneri koji od UNDP-a primaju značajna sredstva, te oni čije je kapacitete za upravljanje financijama nužno ojačati.

7.4. Kako bi se olakšale jamstvene aktivnosti, provedbeni partneri i UNDP mogu se suglasiti oko korištenja alata za kontrolu programa i financijsku kontrolu koji bi im olakšao dijeljenje i analizu podataka.

7.5. Najviše nadležno revizorsko tijelo može provoditi reviziju provedbenih partnera koji su dio vlade. Ako isto tijelo odluči ne provoditi reviziju pojedinačnih provedbenih partnera onoliko često te u opsegu u kojem to traži UNDP, UNDP će angažirati privatne revizore za provedbu navedenih revizija.

7.6. Kontrole i revizije kod ne-vladinih provedbenih partnera provode se u skladu s politikama i procedurama UNDP-a.

Dio VIII. Obveze UNDP-a

8.1. UNDP osigurava usklađenost između Nacionalne razvojne strategije za razdoblje 2006-2013., NPPA/GPR-ova i drugih relevantnih nacionalnih strateških dokumenata. UNDP preuzima obvezu zajedno s provedbenim partnerima redovito provoditi godišnje preglede te redovito izrađivati izvješća o napretku u projektima.

8.2. U slučaju izravnog transfera sredstava ili nadoknade troškova, UNDP obavještava provedbenog partnera o iznosu koji je UNDP odobrio te mu navedena sredstva stavlja na raspolaganje u razdoblju od 30 dana od trenutka odobravanja zahtjeva.

8.3. U slučaj izravnog plaćanja isporučiteljima ili trećim stranama za obveze provedbenih partnera, a temeljem zahtjeva koje je potpisao imenovani dužnosnik provedbenog partnera, ili isporučiteljima ili trećim stranama za obveze UNDP-a koje su nastale radi potpore aktivnostima koje su dogovorene s


provedbenim partnerima, UNDP plaćanje vrši u roku od 30 dana od odobrenja računa. Ovaj modalitet koristi se u najvećem broju slučajeva kod pružanja pomoći.

8.4. UNDP ne snosi nikakvu izravnu odgovornost u ugovornim odnosima između provedbenih partnera i isporučitelja trećih strana.

8.5. Ako nekoliko agencija UN-a doznačuje sredstva istom provedbenom partneru, te agencije UN-a zajednički provode ili koordiniraju kontrolu programa, financijsku kontrolu i reviziju.

8.6. Redovita alokacija resursa za razdoblje 2012.- 2013. iznosi najmanje 800 000 USD. UNDP mobilizira dodatna sredstva kako bi se pokrio proračun dvogodišnjeg produljenja programa do iznosa od 11 milijuna USD. Ove alokacije resursa ne uključuju sredstva za hitne slučajeve koja se mogu mobilizirati kao odgovor na humanitarnu ili kriznu situaciju. Alocirana sredstva koriste se za davanje savjeta o politikama, tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta, socijalno-gospodarska ulaganja i upravljanje znanjem.

Dio IX. Obveze Vlade

9.1. Vlada će ispoštovati preuzete obveze u skladu s odredbama Standardnog ugovora o temeljnoj pomoći (SUTP) koje se odnose na sadržaj ovog dokumenta. Vlada na imovinu, sredstva, posjede, programe, dužnosnike, zaposlenike i poslovne savjetnike UNDP-a primjenjuje Konvenciju o privilegijama i imunitetima agencija Ujedinjenih naroda. K tome, Vlada UNDP-u i njegovim dužnosnicima te svim drugih osobama koje rade ime UNDP-a dodjeljuje privilegije, imunitete te pogodnosti navedene u SUTP-u.

9.2. Kada Vlada snosi dio troškova, primjenjuju se slijedeće odredbe:

i. Vlada i UNDP suglasni su s rasporedom isplata te razmjenjuju podatke o bankovnim računima.

ii. Vrijednost transakcije, ako se ista isplaćuje u valuti koja nije američki dolar, utvrđuje se primjenom operativne tečajne stope Ujedinjenih naroda na dan isplate. Ako dođe do promjene operativne tečajne stope Ujedinjenih naroda prije punog korištenja sredstava od strane UNDP-a, prilagođava se vrijednost sredstava u bilanci. Ako se u takvim slučajevima bilježi pad vrijednosti dostupnih sredstava, UNDP o istome izvještava Vladu s ciljem utvrđivanja može li vlada osigurati dodatne izvore financiranja. Ako takvo dodatno financiranje nije dostupno, UNDP zadržava pravo umanjiti, suspendirati ili prekinuti pomoć koja se pruža u okviru NPPA-a.

iii. Gore navedeni raspored plaćanja u obzir uzima zahtjev da se plaćanja vrše prije provedbe planiranih aktivnosti. Isto je moguće izmijeniti i dopuniti kako bi bilo u skladu s provedbom NPPA-a.

iv. UNDP sredstva prima i njima upravlja u skladu s propisima, pravilima i uputama UNDP-a.

v. Sva financijska izvješća i dokumentacija koriste američki dolar (USD) kao jedinicu.

vi. Ako se očekuju ili ako dođe do nepredviđenih povećanja troškova ili preuzetnih obveza (bilo radi inflacije, promjena tečaja ili nepredviđenih situacija), UNDP Vladi pravovremeno predaje dodatnu procjenu u kojoj se navode daljnje potrebe za sredstvima. Vlada će uložiti maksimalne napore u iznalaženje potrebnih dodatnih sredstava.

vii. Ako se gore navedena plaćanja ne vrše u skladu s rasporedom plaćanja, ili ako nije moguće dobiti potrebna dodatna sredstva u skladu s podstavkom [vi] niti od vlade niti iz drugih izvora, UNDP zadržava pravo umanjiti, suspendirati ili ukinuti pomoć koja se pruža u okviru NPPA-a, a temeljem ovog Ugovora.

viii. Svaki prihod od kamata na dodijeljena sredstva isplaćuje se na račun UNDP koji sredstva koristi u skladu su procedurama UNDP-a.

Vlada Republike Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.-2013. Stranica 17 od 28

ix. U skladu s odlukama i uputama Izvršnog odbora UNDP-a koje su ugrađene u Politiku pokrivanja troškova iz drugih izvora, UNDP ima pravo na nadoknadu troškova za dvije specifične kategorije troškova vezane za pružanje usluga potpore i to kako slijedi:

a. Indirektni troškovi sjedišta UNDP-a i nacionalnih ureda kod pružanja usluga Opće potpore upravljanju (OPU). Za pokriće troškova OPU-a, na kontribuciju se obično dodaje naknada u iznosu od 7%. Iznimke od navedenog detaljno su opisane u UNDP-ovoj Politici pokrivanja troškova iz redovitih i drugih izvora.

b. Direktni troškovi usluga potpore provedbi (UPP) koje pruža UNDP i/ili izvršno tijelo ili provedbeni partner. Ako su nedvosmisleno povezani sa specifičnim programom/projektom, ovi troškovi ugrađuju se u proračun projekta u relevantne stavke proračuna te, kada se radi o točno određenim transakcijskim uslugama, zaračunavaju projektu/programu u skladu sa standardnom cijenom za navedene usluge.

x. Agregirani iznos predviđen za NPPA, zajedno s procijenjenim troškovima nadoknade troškova povezanih usluga potpore, ne prelazi ukupan iznos sredstava koja su stavljena na raspolaganje za NPPA temeljem ovog Ugovora.

xi. UNDP je vlasnik opreme, inventara i druge imovine koja je financirana navedenom kontribucijom. Pitanja vezana uz prijenos vlasništva na UNDP rješavaju se u skladu s relevantnim politikama i procedurama UNDP-a.

xii. Kontribucija je predmet isključivo unutarnjih i vanjskih procedura revizije koje su opisane u financijskim propisima, pravilima i uputama UNDP-a.

9.3. Provode se mehanizmi za participatorno planiranje, kontrolu i vrednovanje napretka nacionalnog programa uključujući i civilno društvo i druge razvojne partnere. Vlada prihvaća obvezu organizirati redovite zajedničke sastanke radi revizije i planiranja programa i strategije, te gdje je to potrebno, koordinirati grupe sektorskih i razvojnih partnera kako bi se olakšalo sudjelovanje donatora, civilnog društva, privatnog sektora i agencija UN-a. K tome, Vlada facilitira redovite kontrolne posjete zaposlenika UNDP-a i/ili imenovanih dužnosnika, a radi kontrole, upoznavanja korisnika, procjene napretka te vrednovanja utjecala korištenja programskih resursa. Vlada UNDP-u pravovremeno stavlja na raspolaganje sve informacije o promjenama u politikama i propisima koji se dogode za vrijeme provedbe NPPA-a, a koji mogu imati utjecaja na suradnju.

9.4. Provedbeni partneri koriste standardno izvješće o Autorizaciji sredstava i certificiranju troškova (ASCT), koje odražava aktivnosti Godišnjeg plana rada (GPR) za traženje isplate sredstava ili dobivanje potvrde da će UNDP nadoknaditi ili izravno platiti planirane troškove. Provedbeni partneri navedeno ASCT izvješće koriste i za izvještavanje o korištenju primljenih sredstava. Provedbeni partner utvrđuje tko je(su) osoba(e) ovlaštene za davanje detalja bankovnih računa, te kojima se podnosi zahtjev za i koje odobravaju isplatu sredstava. ASCT potpisuje(u) osoba(e) koje je za isto ovlastio provedbeni partner.

9.5. Sredstva doznačena provedbenih partnerima trebaju se trošiti samo za potrebe aktivnosti koje su dogovorene GPR-ovima.

9.6. Doznačena sredstva Vlada i nacionalni NVO-ovi provedbeni partneri koriste u skladu s važećim nacionalnim propisima, politikama i procedurama koje su u skladu s međunarodnim standardima, a kako bi se osiguralo da se doznačena sredstva troše za aktivnosti dogovorene u GPR-ovima, te kako bi se UNDP-u unutar šest mjeseci od primitka sredstava predalo izvješće o punom korištenju primljenih sredstava. Ako neki nacionalni propis, politika ili procedura nisu usklađeni s međunarodnim standardima, primjenjuju se propisi, politike i procedure agencije UN-a.

9.7. Kada su provedbeni partneri međunarodne nevladine organizacije, primljena sredstva koriste se u skladu s međunarodnim standardima, a kako bi se osiguralo da se primljena sredstva troše za aktivnosti kako je utvrđeno GPR-ovima, te kako bi se UNDP-u unutar šest mjeseci od primitka sredstava predalo izvješće o punom korištenju primljenih sredstava.


9.8. Kako bi se olakšale redovite ili posebne revizije, svaki provedbeni partner koji prima sredstva od UNDP-a, UNDP-u ili njegovim predstavnicima osigurava pravovremeni pristup:

• Svim financijskim zapisima koji su potvrda transakcija sredstava koja je osigurao UNDP;

• Svu relevantnu dokumentaciju i zaposlenike koji su povezani s funkcioniranjem strukture interne kontrole provedbenog partnera koju prolaze transferi sredstava.

9.9. Izvješće o nalazima svake revizije dostavlja se i provedbenom partneru i UNDP-u. Svaki provedbeni partner k tome:

• Prima i pregledava revizorsko izvješće revizora.

• Osigurava pravovremene izjave o prihvaćanju ili ne-prihvaćanju preporuka revizije revizorima i UNDP-u, tako da revizori navedene izjave mogu uključiti u svoja revizorska izvješća koja predaju UNDP-u.

• Poduzima pravovremene radnje radi provedbe prihvaćenih preporuka revizije.

• Svaka tri mjeseca izvještava UNDP o aktivnostima koje su poduzete kako bi se provele prihvaćene preporuke (ili kako je dogovoreno na lokalnoj razini).

Dio X. Druge odredbe

10.1. Kada je Vladina agencija provedbeni partner određenog projekta u okviru ovog NPPA-a, u skladu s člankom III Standardnog ugovora o temeljenoj pomoći UNDP-a (SUTP), provedbeni partner odgovoran je za sigurnost i zaštitu provedbenog partnera, njegovih zaposlenika i imovine, kao i imovine UNDP-a koja je u privremeno posjedu provedbenog partnera. Radi toga, svaki provedbeni partner

a. Izrađuje odgovarajući sigurnosni plan te isti održava, uzimajući u obzir sigurnosnu situaciju u zemlji u kojoj se provodi projekt;

b. Preuzima sve rizike i odgovornosti vezane za sigurnost provedbenog partnera, te punu provedbu sigurnosnog plana.

UNDP zadržava pravo provjeriti postoji li takav plan, te predložiti izmjene plana ako je to potrebno. Nepostojanje ili izostanak provedbe odgovarajućeg sigurnosnog plana u skladu s odredbama ovog Ugovora smatra se kršenjem obveza provedbenog partnera u skladu s odredbama ovog NPPA-a, te njegovim GPR-ovima.

Svaki provedbeni partner suglasan je poduzeti sve što je razumno u njegovoj moći kako se sredstva UNDP-a primljena temeljem Projektnog dokumenta (NPPA i GPR) ne bi koristila za pružanje potpore pojedincima ili organizacijama koje su povezane s terorizmom te da se primatelji sredstava UNDP-a ne nalaze na popisu koji ažurira Odbor Vijeća sigurnosti u skladu s rezolucijom 1267 (1999). Popis je dostupan na http://www.un.org/Docs/sc/committees/1267/1267ListEnq.htm. Ova odredba se uključuje u sve pod-ugovore ili pod-sporazume koji se sklapaju u skladu s/temeljem pojedinačnih Projektnih dokumenata.

Navedeno se primjenjuje i na projekte u okviru ovog NPPA-a kod kojih su provedbeni partneri međuvladine organizacije koje su s UNDP-om potpisale standardni osnovni sporazum o provedbenoj agenciji.

Kada su provedbeni partneri UNDP ili neka druga agencija UN-a, isti se (a) pridržavaju politika, procedura i praksi Ujedinjenih naroda o sustavima upravljanja sigurnošću i zaštitom, (b) te poduzimaju sve što je razumno u njihovoj moći kako se sredstva UNDP-a primljena temeljem Projektnog dokumenta (NPPA i GPR) ne bi koristila za pružanje potpore pojedincima ili organizacijama koje su povezane s terorizmom te da se primatelji sredstava UNDP-a ne nalaze na popisu koji ažurira Odbor Vijeća sigurnosti u skladu s rezolucijom 1267 (1999). Popis je dostupan na

Vlada RepubUke Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013. Stranka 19 od 28

http://www.un.org/Docs/sc/committees/1267/1267ListEnq.htm

http://www.un.org/Docs/sc/committees/1267/1267ListEnq.htm. Ova odredba se uključuje u sve pod-ugovore ili pod-sporazume koji se sklapaju u skladu s/temeljem pojedinačnih Projektnih dokumenata.

10.2. Ovaj NPPA stupa na snagu na datum potpisa obiju strana, te u slučaju da stranke NPPA potpišu različitih datuma, stupa na snagu na dan kasnijeg potpisa Ugovora. NPPA ostaje na snazi do 31. prosinca 2013. godine.

10.3. Ovaj NPPA zamjenjuje sve prethodno potpisane NPPA-ove između Vlade Republike Hrvatske i UNDP-a te se može mijenjati temeljem obostranog pristanka obiju strana temeljem preporuka sa zajedničkog strateškog sastanka.


http://www.un.org/Docs/sc/committees/1267/1267ListEnq.htm

Za Vladu Repub]

Potpis;

Ime i prezime:

Potpredsjednik Vlade i Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Za Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj

Potpis:

Ime i prezime: g

Stalna predstavnica UNDP-a


Prilog I: Okvirni plan rezultata

Vlada Republike Hrvatske - UNDP Nacionalni provedbeni plan aktivnosti 2012.- 2013

l b i tJU stavr

Stranica 22 od 28

Nacionalni prioritet/cilj: Jačanje sustava socijalne skrbi nMCR 1. Smanjenje relativnog siromaštva (Cilj: u razdoblju između 2001. i 2015. godine prepoloviti broj osoba koje žive u relativnom siromaštvu) nMCR 6. Održati postojeću razinu epidemije HIV/AIDS-a na sadaSnjoj razini

UNDP programska komponenta 1: Socijalno uključivanje Očekivani Ishodi Očekivani rezultati Ciljevi I Indikatori rezultata Provedbeni partneri Indikativni resursi (*000 USD) po programu po

komponenti po godini Očekivani Ishodi Očekivani rezultati Ciljevi I Indikatori rezultata Provedbeni partneri

2012. I 2013. I UKUPNO 1. Socijalne politike razvijene su uz široko sudjelovanje ciljnih ranjivih skupina, uključujući osobe s Invaliditetom, manjine (s naglaskom na Rome) te žrtve rodno-utemeljenog nasilja.

Indikatori: - Broj pripremljenih analitičkih

dokumenata te broj pružene tehničke pomoći donositeljima i prevoditeljima mjera socijalne politike

- Provedena je funkcionalna analiza sustava socijalne skrbi

1.1 Unaprijeđeni su podatci o socijalnoj Isključenosti,opcije za mjere s ciljem uključenivanja te razvijeni ključni pokazatelji provedbe socijalnih politika

1.2 Centri za socijalnu skrb, osobe s invaliditetom.nacionalna tijela nadležna za manjine (s naglaskom na Rome) te rodna pitanja, uz aktivno sudjelovanje pogođenih skupina, djelotvornije osmišljavaju mjere socijalne politike i strategija koje odgovaraju potrebama zajednice.

1.3 Osigurana je održivost te je prošireno zagovaranje borbe protiv rodno-utemeljenog nasilja

1.4 Unaprijeđeni su analitički i nadzorni alati za sektor socijalne skrbi

1.5 Ojačani su Nacionalni odbor za AIDS (NOA) te UN tematska skupina

1.6 Centar znanja za praćenje HIV/AIDS-a monitoring i evaluaciju pruža punu tehničku pomoć

- Indikatori socijalne isključenosti podupiru pravovremeno i djelotvorno organiziranje usluga u zajednici

•Broj nacrta strateških dokumenata/dokumenata koji se odnose na socijalne politike

-Prikupljeni su i analizirani podatci o statusu Roma s ciljem potpore nacionalnim politikama i planovima djelovanja u zajednici

-Usvojen je okvir za praćenje strategije usmjrene na osobe s invaliditetom

-Organizirana su najmanje četiri lobistička događanja na najvišoj razini s ciljem podizanja razine svijesti o rodno-utemeljenom nasilju

- Pravovremena 1 djelotvorna provedba Nacionalne strategije za AIDS i Nacionalnog akcijskog plana za AIDS

- Broj osoba koje su prošle obuku 1 broj sudionika koji se vraćaju u Centar

- Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike 1 mladih, Ministarstvo branitelja (poveznica s Nacionalnim/sektorskim strategijama i politikama) - Ured Vlade RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (nenovčani doprinos, su-financiranje) - NVO-ovi - Škola narodnog zdravlja

Redoviti resursi 1. Socijalne politike razvijene su uz široko sudjelovanje ciljnih ranjivih skupina, uključujući osobe s Invaliditetom, manjine (s naglaskom na Rome) te žrtve rodno-utemeljenog nasilja.


















90 90 180

1. Socijalne politike razvijene su uz široko sudjelovanje ciljnih ranjivih skupina, uključujući osobe s Invaliditetom, manjine (s naglaskom na Rome) te žrtve rodno-utemeljenog nasilja.


















Drugi resursi

1. Socijalne politike razvijene su uz široko sudjelovanje ciljnih ranjivih skupina, uključujući osobe s Invaliditetom, manjine (s naglaskom na Rome) te žrtve rodno-utemeljenog nasilja.


















130 30 160


Nacionalni prioritet/cilj: (1) Operativni program za regionalnu konkurentnost; (2) Strategija ruralnog razvoja i IPARD program; (3) Strategija regionalnog razvoja nMCR 1. Smanjenje relativnog siromaštva (Cilj: u razdoblju između 2001. i 2015. godine prepoloviti broj osoba koje žive u relativnom siromaštvu)

UNDP programska komponenta 2: Lokalni razvoj Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi 1 indikatori rezultata Provedbeni partneri Indikativni resursi ('000 USD) po programu po

komponenti po godini Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi 1 indikatori rezultata Provedbeni partneri

2012. | 2013. | UKUPNO 2. Socijalno-gospodarski opravak područja od posebne državne skrbi (PPDS) te nerazvijenih regija Hrvatske

Indikatori: - Povećanje broja registriranih I certificiranih proizvođača i pružatelja usluga u ruralnim područjima -Povećanje broja razvojnih projekata koji su spremni za provedbu i apliciranje za fondove EU i druge razvojne fondove - Povećanje broja institucija i pojedinaca koji svoju gospodarsku aktivnost šire izvan lokalnih tržišta

2.1. Socijalno-gospodarski oporavak područja od posebne državne skrbi (PPDS) u području Banovina- Kordun

2.2. Socijalno-gospodarski oporavak područja od posebne državne skrbi (PPDS) u Lici i Dalmatinskoj Zagori

2.3. Uspostava sustava za razmjenu regionalnih i lokalnih stručnih znanja u EU fondovima i prilagodbama

2.4. Savjetovanje Vlade o politikama ruralnog razvoja i regionalne konkurentnosti

2.5. Potpora slabije razvijenim područjima Hrvatske u pripremi za ZPP EU i politiku ruralnog razvoja te smanjenje njihove osjetljivosti na klimatske promjene

2.6. Obnova kulturnog/arhitektonskog naslijeđa u Vukovaru, a s ciljem oživljavanja ratom uništene zajednice

U cillnim ODćinama na Banovini i Kordun« t9 u Hfei - Dalmatinskol Zaoori

'Poboljšane su ključne potporne strukture u zajednici * Obnovljena je ograničena infrastruktura; * LEADER pristup je uveden i operacionaliziran u ciljnim ruralnim područjima * Stvoreni su preduvjeti za jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u ciljnim područjima kroz unaprijeđenje kapaciteta ruralnih ljudskih potencijala, infrastrukture i prilagodbe klimatskim promjenama

Horizontalni cilj: unaprijediti apsorpcijski kapacitet za EU ZPP i fondove ruralnog razvoja

- U oradu Vukovaru: * Obnovljena je ključna infrastruktura zajednice i turistička infrastruktura * Osigurana je tehnička pomoć za razvoj turizma temeljenog na naslijeđu

- Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, - Ministarstvo poljoprivrede, - Županije, općine i lokalne NVO, - Regionalne razvojne agencije, - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (NZRCD).

Redoviti resursi 2. Socijalno-gospodarski opravak područja od posebne državne skrbi (PPDS) te nerazvijenih regija Hrvatske













125 125 250

2. Socijalno-gospodarski opravak područja od posebne državne skrbi (PPDS) te nerazvijenih regija Hrvatske













Drugi resursi

2. Socijalno-gospodarski opravak područja od posebne državne skrbi (PPDS) te nerazvijenih regija Hrvatske













1,340 600 1,940


Nacionalni prioritet/cilj: (1) Unaprijeđenje energetske učinkovitosti 1 korištenja obnovljivih izvora energije (Strategija razvoja energetskog sektora, Nacionalni plan djelovanja na okoliš) (2) U nacionalno zakonodavstvo ugrađene su mjere očuvanja i unaprijeđlvanja opće biološke raznolikosti u svim gospodarskim aktivnostima koje se koriste biološkim resursima (Strateški akcijski plan zaštite biološke raznolikosti) nMRC 7: Osiguravanje održivosti okoliša

I JNDP Programska komponenta 3: Gospodarenje okolišem Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi I indikatori rezultata Provedbeni partneri Indikativni resursi ('000 USD) po programu po

komponenti po godini Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi I indikatori rezultata Provedbeni partneri

2012 | 2013 | TOTAL 3.a Nastavljaju se smanjivati institucionalne prepreke koje su

3.1 projekti Poticanje energetske učinkovitosti (EE) u javnim I

- Broj gradova i županija aktivnih u projektu Sustavnog gospodarenja

- Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Redoviti resursi 3.a Nastavljaju se smanjivati institucionalne prepreke koje su

3.1 projekti Poticanje energetske učinkovitosti (EE) u javnim I

- Broj gradova i županija aktivnih u projektu Sustavnog gospodarenja

- Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

spriječavale korištenje rezidencijalnim zgrada kroz energijom - Ministarstvo gospodarstva 50 50 100 energetski učinkovitih Sustavno gospodarenje energijom u -Broj ministarstava i drugih vladinih - Fond za zaštitu okoliša i energetsku tehnologija i praksi sa okvirnim ciljem konačnog uklanjanja do 2013.; te korištenje obnovljivih

gradovima i županijama u Hrvatskoj agencija aktivnih u projektu .Dovesti učinkovitost tehnologija i praksi sa okvirnim ciljem konačnog uklanjanja do 2013.; te korištenje obnovljivih

(SGE) i Dovesti svoju kuću u red (HIO) (Projekt EE s dvije

svoju kuću u red" - Inicirane i ostvarene uštede u

- Županije, općine - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Drugi resursi tehnologija i praksi sa okvirnim ciljem konačnog uklanjanja do 2013.; te korištenje obnovljivih

(SGE) i Dovesti svoju kuću u red (HIO) (Projekt EE s dvije

svoju kuću u red" - Inicirane i ostvarene uštede u

- Županije, općine - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

izvora energije u komponente). troškovima energije temeljem provedbe - Hrvatska banka za obnovu i razvoj rezidencljalnomi javnom mjera EE i priprema investicijskih studija (HBOR) uslužnom sektoru, čime se 3.2 Potpora razvoju Hrvatske na - Broj zgrada podaci o kojima su doprinosi smanjenju emisija temelju niskih emisija ugljika uneseni u ISGE online sustav stakleničkih plinova i promicanju -Broj nacionalnih info-točaka u Hrvatskoj modela razvoja koji se temelje 3.3 Očuvanje i održivo korištenje • Broj partnerstava i inicijativa koji su na niskim emisijama ugljika. biološke raznolikosti na dalmatinskoj

obali (COAST projekt) pokrenuti radi poticanja obnovljivih izvora energije - Opseg nepovratnih sredstava kojima

Indikatori: 3.4 Potpora financijskoj održivosti GBSP sufinancira ulaganja u - Broj gradova, županija i zaštićenih područja u Hrvatskoj poljoprivredne, ribarske i turističke ministarstava aktivno uključenih aktivnosti kojima se Štiti biološka u sustavno gospodarenje raznolikost četiri županije energijom - broj županijskih razvojnih agencija koje

su prihvatile i zadržale održive programe - Mobilizirani su resursi iz potpore poslovnom sektoru kojima se - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nacionalnih izvora, SFO-a te štiti BR - Ministarstvo kulture 3,580 3,520 7,100 drugih izvora sufinanciranja radi -broj županijskih i lokalnih razvojnih • Državni zavod za zaštitu prirode provedbe mjera energetske strategija u koje su ugrađene preporuke (MZZP) učinkovitosti i OIE COAST projekta - Ministarstvo gospodarstva I Ministarstvo

poduzetništva i obrta 3.b Potpora „zelenim" modelima - Ministarstvo pomorstva, prometa i malog poduzetništva na infrastrukture. Ministarstvo turizma. dalmatinskoj obali te poticanje - Hrvatska banka za obnovu i razvoj odluka o ulaganju i poslovnih (HBOR) praksi kojima se štite okoliš i - 4 dalmatinske županije i županijske biološka raznolikost. razvojne agencije

Indikatori: - Broj/opseg ulaganja u inicijative kojima se štiti BT ( ulaganja uz potporu GBSP-a) - Veće površine s organskim načinom uzgoja (ha)


Nacionalni prioritet/cilj: (1) Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije (2) Potpora miru i razvoju u regiji JIE (Program Vlade Republike Hrvatske 2007. - 2013.)

UNDP Programska komponenta 4: Pravosuđe I društvena sigurnost Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi i indikatori rezultata Provedbeni partneri Indikativni resursi ("000 USD) po programu

po komponenti po godini Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi i indikatori rezultata Provedbeni partneri

2012. | 2013. | TOTAL 4. Poboljšana razina društvene i državne sigurnosti

Indkatori - Smanjenje broja zločina uzrokovanih oružjem te smanjenje ilegalnog posjedovanja oružja • Unaprljeđenje kapaciteta države za istrage, prevenciju i procesuiranje prijetnji javnoj sigurnosti - Unaprljeđenje kapaciteta Ureda pučkog pravobranitelja za osiguravanje koherentnosti i učinkovttosti nacionalnog sustava zaštite ljudskih prava - Unaprijeđen kapacitet države za smanjivanje rizika od katastrofa.

4.1. Poboljšanje učinkovitosti hrvatskog sustava kaznenog pravosuđa kroz institucionalizaciju sustava podrškre žrtvama i svjedocima.

4.2. Unaprijeđeni kapaciteti Ureda pučkog pravobranitelja za provedbu njegovog mandata i odgovornosti

4.3. Prekogranična harmonizacija prevencije u upravljanju rizicima od katastrofe kroz inovativan digitalizirani sustav procjene rizika i mapiranja rizika, edukacije i aktivnosti podizanja svijesti

4.4. Osnovan je funkcionalan sustav podrške žrtvama u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske

4.5. Pružena je potpora Jedinici za suzbijanje kriminaliteta na razini policijske uprave u Ministarstvu unutarnjih poslova Republke Hrvatske uključujući I angažman zajednica u projektu Odbori za suzbijanje kriminaliteta u sigurnijim zajednicama te aktivnostima kontrole naoružanja

- Usvojene su najbolje međunarodne i EU prakse u upravljanju uništenjem i skladištenjem malog i lakog naoružanja, mehanizmima prijenosa, prekograničnim kontrolama I civilnoj registraciji - Ojačan je kapacitet pravosuđa i javne uprave za neovisne istrage i procesuiranje kriminaliteta - racionaliziran je sustav zaštite ljudskih prava - smanjeni su učinci katastrofa, te unaprijeđena zaštita osoba, okoliša i imovine razvijanjem sustava spriječavanja DDR-a.

- Ministarstvo pravosuđa • Ministarstvo unutarnjih poslova - Ministarstvo obrane - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH - Ured pučkog pravobranitelja - Državna uprava za zaštitu i spašavanje - Hrvatski crveni križ - Hrvatski seizmološki zavod - Hrvatski hidro-meteorološkl zavod

Redoviti resursi 4. Poboljšana razina društvene i državne sigurnosti









85 85 170

4. Poboljšana razina društvene i državne sigurnosti









Drugi resursi

4. Poboljšana razina društvene i državne sigurnosti









250 260 500


Nacionalni prioritet/cilj: (1) Nacionalna strategija razvojne pomoći; nMRC 8. Globalna partnerstva za razvoj

UNDP Programska komponenta 5: Razvojna suradnja i razmjena/znanja o europskim integracijama Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi 1 Indikatori rezultata Provedbeni partneri Indikativni resursi ('000 USD) po programu po

komponenti po godini Očekivani ishodi Očekivani rezultati Ciljevi 1 Indikatori rezultata Provedbeni partneri

2012 2013 TOTAL

5. Unaprjeđivanje kapaciteta hrvatskih institucija za pružanje razvojne pomoći kroz razmjenu stručnih znanja o EU integracijama.

Temeljni okvir:

Uz potporu UNOP-a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) Implementiralo je niz radionica za zemlje u regiji te zatražilo potporu UNDP-a u organizaciji i komunikaciji s ciljnim zemljama. Ova uspješna aktivnost rezultirala je Interesom za razvoj dugoročnog mehanizma kroz partnerstvo MVEP-a I UNDP-a.

Indikatori

- MVEP ima redovit program razmjene znanja o pristupanju EU s drugim državama kandidatkinjama i mogućim državama kandidatkinjama

- Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva ima kapacitete za realizaciju treninga o EU fondovima i upravljanju razvojnim programima u svom IMPACT Centru

5.1 Unaprljeđenje kapaciteta Ministarstva vanjskih i europskih poslova za osnivanje i upravljanjem sustavom međunarodne suradnje koji je usmjeren na prijenos znanja o EU integracijama

5.2 Razvijen je konceptualni okvir za programski razvoj IMPACT Centra, kako bi isti bio u cijelosti operativan u 2011. i 2012.

5.3 Razvijeni su organizacijski kapaciteti IMPACT centra te je potencijalnim korisnicima, dionicima i široj javnosti predstavljena programska agenda.

* Kroz suradnju Ministarstva i UNDP-a, organiziran je niz treninga za javne dužnosnike iz zemalja jugoistočne Europe, a o širokom rasponu tema vezanih za pristupanje: organizacijski zahtjevi 1 logistika upravljanja procesom pristupanja; korištenje fondova prije i poslije pristupanja; prilagodba na i provedba politika EU; pregovori; temeljna i napredna znanja o programiranju i upravljanju projektima; ltd.

* Razvijeni su interni pravilnici i procedure IMPACT Centra, kao i njegov poslovni plan (uklju. i strategiju nalaženja sredstava) te plan rada (plan edukacija) u razdoblju 2012 - 2013.

'Organizacija treninga temeljem odobrenog plana

- Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP)

- Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

- Županije, općine, regionalne razvojne agencije, razvojne NVO, privatni sektor

- Mediji, obrazovne institucije, Vlada i institucije civilnog društva

Redovit) resursi 5. Unaprjeđivanje kapaciteta hrvatskih institucija za pružanje razvojne pomoći kroz razmjenu stručnih znanja o EU integracijama.

Temeljni okvir:


Indikatori













50 50 100


Temeljni okvir:


Indikatori













Drugi resursi


Temeljni okvir:


Indikatori













325 325 650


Zbirni prikaz

Indikativni resursi ('000 USD) po programskoj komponenti po godini

2012. 2013. UKUPNO

Redoviti resursi

400 400 800

Drugi resursi

5,625 4,725 10,360


Vlada Republike Hrvatske - Program Ujedinjenih naroda za .... - 21.6.pdfProgram Ujedinjenih naroda...

Documents

Transcript of Vlada Republike Hrvatske - Program Ujedinjenih naroda za .... - 21.6.pdfProgram Ujedinjenih naroda...