Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1(2010), 120-131ISSN 0507-1925

© VBH 2010.

VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA ^ITAONICA (1838.-1848.)

THE NATIONAL SOCIETY OF VARA@DIN – THE FIRST CROATIAN PUBLIC LIBRARY (1838.-1848.)

Ivan~ica Je`Poslijediplomski studij hrvatske povijestiFilozofski fakultet Zagrebivancica.jezºskole.hr

UDK / UDC 027.9(497.5Vara`din)”18”Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 26. 3. 2009.

Sa`etak

Problemi vezani uz osnivanje i djelovanje prvoga nacionalnog dru{tva u preporod-nom razdoblju na hrvatskom prostoru, vara`dinskog “Dru`tva narodnog”, prvoga hrvat-skoga nacionalnog dru{tva tema je ovog rada koji je ujedno i poku{aj prikaza dru{tvenih, politi~kih i kulturnih kretanja u Vara`dinu krajem osamnaestog i u prvoj polovici devet-naestog stolje}a. Rad se temelji na arhivskoj i tiskanoj gra|i koja se odnosi na osnivanje i djelovanje vara`dinske ^itaonice u preporodnom razdoblju i tekstovima koji su bili publi-cirani povodom obljetnica njezina utemeljenja.

Klju~ne rije~i: nacionalni pokret, ilirski pokret, narodna ~itaonica, Vara`din, 19. stolje}e

Summary

Problems related to the establishment and operation of the first national society in the national revival in the area, The National Society of Vara`din, the first Croatian public li-brary is the subject of this paper which also attempts to view social, political and cultural movements in the late 18th and the first half of 19th century in Vara`din. This paper is based on archived and printed materials related to the establishment and operation of the public library in Vara`din in the national revival and on articles that were published on the occasions of anniversaries of its founding.

Keywords: national movement, Illyrian movement, public library, Vara`din, 19th cen-tury

I. JE@: VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA...

121

I. UVOD

U vrijeme kada je Francuska revolucija istaknula na~elo nacije, na prostoru sred nje Europe nisu postojale dru{tveno politi~ke strukture koje bi mogle afirmi-rati zamisao o naciji kao homogenoj politi~koj zajednici svih gra|ana. U takvim okolnostima jedini mogu}i nacionalno integracijski okvir djelovanja bio je “je zi-~no-kulturni” (srednjoeuropski) model nacionalne ideologije u kojem ~itaonice postaju najraniji i najra{ireniji oblici nacionalnih pokreta usmjereni na razvoj mo-derne nacionalne svijesti.1

Vara`din je u prvoj polovici devetnaestog stolje}a predstavljao sredinu stoljet-ne tradicije “kajkavskog horvatstva”, sa sna`nim njema~kim utjecajem, koji se o~i tovao u uporabi njema~kog jezika kao sredstva komunikacije dru{tvene elite. Sto ga je u preporodnoj etapi nacionalno integracijskih postupaka va`no pratiti pojavu istaknutih pojedinaca prosvjetiteljskoga usmjerenja, ~ije je djelovanje bilo motivirano prvenstveno nacionalnom idejom – zahtjevom za afirmacijom i standar-dizacijom narodnog, tj. kajkavskog jezika. Zbog zna~aja svoje djelatnosti u obrani i o~uvanju hrvatskog identiteta, mo`emo ih nazvati “prete~ama” preporoda. Tu su ulogu imali kajkavski knji`evnici prve polovice devetnaestog stolje}a: Anton Ro`i}2 (1787.-1848.), Toma{ Miklou{i}3 (1767.-1833.), Jakob Lovren~i}4 (1787.-1842.), Franjo Strehe5 (1777.-1841.), Matija Jandri}6 ( 1778.- 1828.) i dr.

Velike zasluge za razvoj preporodnog pokreta u Vara`dinu pripadaju Gimna-ziji, obrazovnoj ustanovi koja je razvijala poseban odnos prema narodnom jeziku, knji`evnosti i povijesti. U tom kontekstu mo`emo promatrati “Perve temelje |a~kog jezika za po~etnike vu domorodnom van dani po Antonu Rosich” iz 1821.7 Tako|er, izme|u 1820. i 1830., me|u u~enicima Gimnazije nalazimo jezgru budu}ega Ilirskog pokreta: Dragutina Rakovca, Antuna Nem~i}a, Ivana Kukuljevi-

1 Stan~i}, Nik{a. Hrvatska nacija i hrvatski nacionalizam u 19. i 20. stolje}u. Zagreb : Barbat, 2002. Str. 27-42. Anderson, Bemedict. Nacija : zami{ljena zajednica. Zagreb : [kolska knjiga, 1990. Str. 42-50.

2 O Antonu Ro`i}u vidi u: Znameniti i zaslu`ni Hrvati. Zagreb : August Cesarec, 1990. Str. 231.3 Toma{ Miklou{i} bio je jedan od rijetkih sve}enika u vara`dinskom kraju koji se odazvao

pozivu biskupa Maksimilijana Vrhovca iz 1813. na skupljanje narodnog blaga. [imuni}, Ljerka. Vara`din po~etkom 19. stolje}a. // Gimnazija – SC Gabrijel Santo 1636-1986 / Vara`din : Savjet SC “Gabriel Santo”, 1986. Str. 17-25.

4 Lovren~i}evo djelo “Petrica Kerempuh iliti ~ini i `ivljenje prok{enog”, tiskano u Vara`dinu 1838., do`ivjelo je ~ak deset izdanja. [urmin, \uro. Povijest knji`evnosti hrvatske i srpske. Zagreb : Tiskara i naklada knji`are L. Hartmana, 1898. Str. 142-145.

5 Franjo Strehe, prevodilac i organizator predstava sjemeni{nog teatra na Kaptolu. Njegovi prijevodi s njema~kog i francuskog jezika predstavljaju dokaz bogatstva, zrelosti i vitalnosti kajkav-skoga jezi~nog medija. Leksikon hrvatskih pisaca. Zagreb : [kolska knjiga, 2000. Str. 674.

6 Matija Jandri}, dramati~ar i crkveni pisac. Njegov prijevod Goldonijeve komedije “Il vero amico” do`ivio je niz kazali{nih izvedbi. Isto. Str. 305.

7 Znameniti i zaslu`ni Hrvati. Str. 231.

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 53, 1(2010)

122

}a Sakcinskog i Ljudevita Gaja.8 Za razvoj preporodnog pokreta u Vara`dinu va`an je drugi Gajev boravak u tom gradu (rujan 1832. – kolovoz 1833.) kada je kod odvjetnika Ignjata Ruseka obavljao odvjetni~ku praksu.9 Upravo je u tom razdoblju Gaj privodio kraju oblikovanje vlastitog modela hrvatske nacionalne integracijske ideologije (spoznaje o naciji i jeziku kao biti nacije, vlastitu varijan-tu kollarevske ideje o kulturnoj slavenskoj uzajamnosti) za koji mu je bio potreban afirmativni pristup najbli`ih suradnika i prijatelja. Prve pozitivne reakcije na po-kretanje “Novina Horvatzkih” do{le su iz Vara`dinske `upanije (3. 12. 1832.), Magistrata (15. 12. 1832.) i crkvenih krugova s motivacijom da bi takve novine trebale biti prvenstveno sredstvo za o~uvanje narodnosti i jezika te za unapre|enje i podizanje nacionalne kulture.10 Prema Ljudevitu Vukotinovi}u, preporodnu jez-gru u Vara`dinu ~inili su: Metel pl. O`egovi}, Ivan pl. Kukuljevi}, vlastelin [va-gelj, Nikola pl. Ko{}ec, [kender pl. [imon~i}, Petar pl. Horvat, Mavro pl. Hinko-vi}, Stjepan Car, Tomo Bla`ek, Gabriel Egersdorfer i Kazimir Jela~i}.11 Iz navede-nog je vidljivo da se hrvatsko plemstvo uklju~ivalo u preporodni pokret, da je, vezano uz jo{ uvijek vladaju}i stale{ki sustav, bilo nositelj politi~ke borbe u stale{kim politi~kim ustanovama, `upanijskim skup{tinama i Saboru unose}i ele-mente identiteta “nationis croaticae” u rani hrvatski nacionalizam.

II. ̂ ITAONICE – PRVA NACIONALNA DRU[TVA PREPORODNOG POKRETA

Budu}i da “... sva slavjanska bra}a napreduju u veleslavnoj stazi narodne izobra`enosti, samo mi Iliri nemamo osim na{e Matice u Pe{ti jo{te nijednog na-rodnog dru`tva”,12 preporodna je jezgra, na Gajev poticaj, razmatrala mogu}nost pokretanja ~itaoni~kog pokreta. Naime, u okolnostima, kada su se nacionalna dru{tva osnivala te{ko, najkorisniji i jedini mogu}i oblik udru`ivanja bile su ~itao-nice. Jedan od razloga njihova utemeljenja nalazimo u ~injenici da se dopu{tenje za njihovo osnivanje moglo dobiti relativno brzo, odobrenjem gradske uprave, bez ugarskog ili austrijskog odugovla~enja, a ujedno su bila organizacijska sredi{ta preporodnog pokreta. Na samom po~etku preporodnog razdoblja, ~itaonice su osnivane na gospodarski i socijalno najrazvijenijem podru~ju hrvatskoga integra-

8 Gaj je bio vara`dinski gimnazijalac u razdoblju od 1821. do 1826., a stanovao je kod ljekar-nika Aleksandra Haltera u Gospodskoj ulici. Nije u~io ma|arski jezik, a u katalogu je upisan kao “Croata Krapinensis”. Fili}, Kre{imir. Povijest Vara`dinske gimnazije. // Spomenica Vara`dinske gimnazije 1636-1936 / Vara`din : Tiskara Svobodine “Narodne tiskare”, 1937. Str. 75.

9 Horvat, Rudolf. Povijest grada Vara`dina. Vara`din : HAZU Zavod za znanstveni rad – Vara`din i grad Vara`din, 1993. Str. 293.

10 NSK, Korespondencija Ljudevita Gaja, R 4702b; Horvat, Josip; Ravli}, Jak{a. Pisma Ljude-vitu Gaju. // Gra|a za povijest knji`evnosti hrvatske, knjiga 26 / Zagreb : JAZU, 1956. Str. 56.

11 Vukotinovi}, Ljudevit. Uspomene na godine 1833-1835. // Narodne Novine. Te~aj 51, br. 275 (30. XI. 1885.).

12 Gaj, Ljudevit. Nekoja dru`tva slavjanska kao sredstva narodne izobra`enosti. // Danica Ilir-ska. Te~aj 2 (30. VII. 1836.).

I. JE@: VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA...

123

cijskog sredi{ta: Vara`dinu, Karlovcu i Zagrebu. Poseban osvrt stoga zaslu`uje prva ~itaonica na ovim prostorima – vara`dinsko “Dru`tvo narodno”.

Sredinom sije~nja 1838. bio je upu}en javni “Poziv” svim domoljubima, tj. “Knji`evne Narodnosti podupirateljah” da pristupe u “Dru`tvo narodno”.13 U ovom, domoljubljem nadahnutom proglasu, izra`ena je nada da }e svaki iskreni domoljub, po uzoru na tradiciju ve}ine europskih naroda koji su ve} afirmirali svoje jezike i nacionalne knji`evnosti, svim sredstvima nastojati doprinijeti jed-nom cilju – izgradnji narodnog jezika i knji`evnosti. Vezano uz onda{nje mate-rijalne, dru{tvene i politi~ke okolnosti, ostvarenje tog cilja bilo je mogu}e jedino utemeljenjem dru{tva koje }e “... naj vi{e Slavjanskih, bolje sebi srodnih, Novi-nah, najmre Ilirskih i Serbskih, kakono i ^eskih, koje jur zato, {to Pravopis Ilirski na mesto Nema~kih pismenah iz ~istog, Rodoljubja poprimi{e, velu cenu zaslu`e, der`ati, pa i Dela, koja se Slavjanstva, a najpa~e Ilirskog, ~e tikati Naroda, bila Jezikom, kojem mu drago, pisana, pokupovati, i svakomu slu~aju po redu ogla{enja na stanoviti broj danah na ~itati vandavati...”.14 Autorstvo “Poziva” pripisuje se Metelu pl. O`egovi}u (1814.-1890.), velikom bilje`niku Vara`dinske `upanije. Me|utim, akcija ne bi uspjela bez Osniva~kog odbora koji su ~inili: Henrik Her-govi}, Antun Ra~i}, Mihailo Ko{}ec, Samuel Bu`an, Pavao Manhardt, Josip Vi-dnjevi} i Tomo Bla`ek. Novoosnovano Dru{tvo imalo je svoje slu`bene prostorije na prvom katu ku}e prof. Tome Jeli{eka na dana{njem Franjeva~kom trgu br. 6, sve do preseljenja u kazali{nu zgradu 1873.15 U “Pozivu” je bio odre|en i godi{nji “pri nesak” (~lanarina) za ~lanstvo, a iznosio je najmanje dvije forinte po svakom ~lanu, {to je onemogu}ivalo pristup {irim slojevima stanovni{tva.

Iz navedenog je vidljivo da je novoutemeljeno Dru{tvo u po~etku imalo skro-man ~itala~ki okvir. Tako|er, pripadnici preporodne jezgre u Vara`dinu bili su upoznati s idejama ilirizma: ilirsko ime, domoljublje, jezi~nost kao temelj nacio-nalne posebnosti i slavenska uzajamnost. Ugled, domoljublje i organizacijske spo-sobnosti u~inili su Metela pl. O`egovi}a vo|om vara`dinskih preporoditelja. Me-|u tim, neprijeporne zasluge u osnivanju i djelovanju Dru{tva imali su pojedini gimnazijski profesori koji su svojom erudicijom, prosvjetiteljskim usmjerenjem i domoljubljem sna`no utjecali na oblikovanje nacionalne svijesti mlade gra|anske inteligencije.

13 “Poziv” je sa~uvan u izvorniku i izlo`en u Gradskoj knji`nici i ~itaonici Metel O`egovi} u Vara`dinu. Interpretaciju teksta “Poziva”, ali bez dublje povijesne analize, nalazimo u radovima Vande Mil~eti} koji su publicirani povodom obljetnica utemeljenja ^itaonice: Mil~eti}, Vanda. Osnivanje Ilirske ~itaonice u Vara`dinu. // Godi{njak Gradske knji`nice i ~itaonice “Metel O`egovi}”/ Vara`din : Gradska knji`nica i ~itaonica “Metel O`egovi}” 1(1995.), 4; Mil~eti}, Vanda. Jubilej kojim se ponosim – dvanaest decenija Gradske knji`nice. // Vara`dinske vijesti. God. 14, br. 634 (24. IV. 1958.) Njezinu interpretaciju preuzeo je Marijan Kra{ u ~lanku: Kra{, Marijan. Neka poglavlja djelovanja Ilirske ~ita-onice u Vara`dinu i njezin razvitak prema suvremenoj knji`nici. // ^itaoni~ki i knji`ni~ni pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stolje}u / ur. Bruno Dobri}. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 9-20.

14 Isto.15 Mil~eti}, Vanda. Osnivanje Ilirske ~itaonice u Vara`dinu. // Godi{njak Gradske knji`nice i

~itaonice “Metel O`egovi}” / Vara`din : Gradska knji`nica i ~itaonica “Metel O`egovi}” 1(1995.), 4.

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 53, 1(2010)

124

Da je “Dru`tvo Narodno” pobudilo znatan interes Vara`dinaca, doznajemo iz pisma Dragojla Ku{lana, upu}enog Ljudevitu Gaju 23. 2. 1838., u kojem ga je s ushi}enjem obavijestio o osnivanju i radu “narodnog Dru`tva Citateljah”.16 Samo mjesec dana nakon utemeljenja, Dru{tvo je brojilo vi{e od 80 ~lanova, me|u koji-ma su se nalazili ugledni pripadnici politi~kog i gospodarskog `ivota grada Vara`dina, a isticali su se u nov~anim prilozima i donacijama knjiga. Takvim do-nacijama i godi{njom ~lanarinom od 2 forinte u srebru, prikupljeno je preko 200 forinti {to je, o~igledno, bilo nedostatno za potrebe.17

Na sastanku Ravnateljstva bila su donijeta prva neslu`bena pravila Dru{tva:• Cilj “narodnog Dru`tva Citateljah” je da se “...Novine, ^asopisi, nemanje

knjige u kojem mu dragu Jeziku pisane samo Sveslavjansko knji`estvo sli{aju}e pokupe”, a u svrhu promicanja “slavo-ilirskog jezika”, knji`ev-nosti te ostalih stvari koje se odnose na narodnu stvar.

• ^itaonica }e u prvo vrijeme, zbog nedostatka novaca primati samo “...No-vine Ilirske, Serbske i Ju`no-Severne Listove (Ost und West Blatter)”, ali je izra`ena nada da }e, s vremenom, pribaviti i ostale slavenske ~asopise.

• Novinama }e biti prilo`eni „Re~oslovnik“ od Stullia i „Slovnice“ od Babuki}a i Berli}a.

• U ^itaonici }e postojati dva “Protocola”, tj. zapisnika. Prvi }e biti abece-dni popis ~lanova, a uz ime svakog ~lana bit }e prilo`en poseban list pa-pira koji }e slu`iti za notiranje posu|enih knjiga. U drugi zapisnik, knjigu utisaka, svaki }e ~lan upisivati svoje prijedloge radi svrhovitijeg djelo-vanja, a o korisnim sugestijama raspravljat }e Ravnateljstvo.

• Sastanci Ravnateljstva odr`avat }e se svakog 15-og u mjesecu, u 4 sata poslije podne, a na njima }e se raspravljati o problemima teku}eg poslo-vanja.

• Dnevni poslovi ^itaonice zahtijevat }e stalno zapo{ljavanje bilje`nika, zadu`enog za nabavu i blagajnika, ali zbog nedostatka novca te }e poslo-ve obavljati ~lanovi Ravnateljstva, svaki tjedan prema ranije utvr|enom redoslijedu.18

Ku{lan se u pismu osvrnuo i na stanje knji`nog fonda, koji je nastao uglav-nom donacijama imu}nijih ~lanova pa je od Gaja zatra`io popis knjiga koje bi ^itaonica trebala nu`no posjedovati.19 Analizom navedenog teksta vidljivo je na-stojanje preporoditelja da prilagode vara`dinskim prilikama uvjete kori{tenja i na~in rada ~itaonice s kojima su, vjerojatno, do{li u doticaj u velikim dr`avnim sredi{tima – Be~u, Grazu, Pragu i Pe{ti. Tako|er, zamjetan je vrlo brz napredak novoosnovanog dru{tva. Naime, ^itaonica je za samo mjesec dana djelovanja pre-rasla uske ~itala~ke okvire, slu`e}i u prvo vrijeme samo za ~itanje novina i ~aso-

16 NSK, R 4702b, Korespondencija Ljudevita Gaja; Horvat, Josip; Jak{a Ravli}. Nav. dj. Str. 124.

17 Isto.18 Isto.19 Isto.

I. JE@: VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA...

125

pisa, te dobrovoljnim donacijama u novcu i knjigama postala prva javna posudbe-na knji`nica na ovim prostorima.

O utemeljenju ^itaonice raspravljalo se i na partikularnoj skup{tini Vara`din-ske ̀ upanije, odr`anoj 15. 3. 1838. Tada su zastupnici odobrili Ravnateljstvu da se svakog 15-og u mjesecu, u 4 sata poslije podne, mo`e sastajati u manjoj `upa-nijskoj dvorani radi rasprave i dogovora o svojem poslovanju.20 Tim odobrenjem nastojali su se preduhitriti mogu}i napadi protivnika ilirizma jer se takvi skupovi u slu`benim `upanijskim prostorijama, bez izri~itoga dopu{tenja javne oblasti, nisu mogli odr`avati.

Pokretanjem pitanja polo`aja narodnog jezika u gradskim i `upanijskim tije-lima vlasti, razvoja nacionalne kulture, prosvje}ivanja puka, podizanja pu~kih {kola i dr., vara`dinska ^itaonica prerasla je u organizacijsko sredi{te preporod-nog pokreta. Na poticaj Henrika Hergovi}a, profesora prvoga gramati~kog razre-da vara`dinske Gimnazije, u {kolskoj godini 1838./39. odr`avana su vrlo posje}ena predavanja gramatike narodnog jezika.21 Gotovo se na svakom saboru ^itaonice upozoravalo na nu`nost prosvje}ivanja puka. U Hrvatskoj, zemlji na periferiji sre-dnjoeuropskog razvoja, s visokim udjelom seoskog stanovni{tva unutar sveukup-ne socijalne strukture (oko 85 posto), taj je problem bio jo{ izra`eniji. Stoga je dobrovoljnim prilozima utemeljena glavnica kojom su se trebali podmiriti tro{kovi sastavljanja i tiskanja priru~nika za potrebe pu~kih {kola.22 Glavni poticatelj ovih nastojanja bio je Metel pl. O`egovi} koji se i osobno obvezao da }e do`ivotno izdvajati godi{nji prilog od 20 forinti u srebru kao pomo} u~enicima pu~ke {kole u Beli.23

Najprivla~niji na~in {irenja narodnog jezika, posebno me|u mla|im ljudima, bilo je kazali{te. Stoga je unutar ^itaonice, osobitim zalaganjem dr. Innocencija Ferka, pokrenuto utemeljenje ilirskog kazali{ta. Unato~ amaterizmu, odigrane predstave su zbog {aljivog i domoljubnog karaktera pobudile vrlo velik interes Vara`dinaca, nazna~iv{i blagu prekretnicu u dru{tvenom `ivotu Vara`dina koji je po~eo poprimati nacionalno obilje`je.24

Novo razdoblje u radu vara`dinske ^itaonice nastalo je utemeljenjem srod-nog dru{tva u Zagrebu 26. 6. 1838., na poticaj grofa Janka Dra{kovi}a, ujedno i njezinoga prvog predsjednika, koja je s vremenom nazvana Ilirska ~itaonica te je ubrzo postala koordinacijsko sredi{te ~itavoga ~itaoni~kog pokreta u Banskoj Hr-vatskoj.25

20 Dr`avni arhiv Vara`din (dalje DAV@), Dvorana, ^itaoni~ko dru{tvo Vara`din, De Objectis Litteralis.

21 Fili}, Kre{imir. Nav. dj. Str. 87-88.22 Danica Ilirska. Te~aj 4, br. 21 (26. V. 1838.)23 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 4, br. 74 (18. I. 1838.)24 Radi se o igrokazima: “Stepko [ubi} ili Bela IV u Horvatskoj”, “Na{ Fricek” i “777”. Dani-

ca Ilirska. Te~aj 7, br. 19 (8. V. 1841.); Danica Ilirska. Te~aj 7, br. 27 (3. VII. 1841.)25 Ravli}, Jak{a. Ilirska ~itaonica u Zagrebu. // Historijski zbornik 16, 1(1963), 161-163.

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 53, 1(2010)

126

II. 1. “OSNOVA” ^ITAONICE U VARA@DINU IZ 1839. GODINEU prisutnosti uglednika grada Vara`dina i Vara`dinske `upanije, sredinom

velja~e 1839. odr`an je veliki sabor vara`dinske ^itaonice na kojem je izabrano novo Ravnateljstvo26 i jednoglasno prihva}ena “Osnova” (pravila) koju je sastavio profesor Hergovi}:

I. “Naredni predsednik ima ravnateljstvo svaki mesec jedan put osobno sazvati u ~itaonicu.

II. U sastanke pozivlju se i drugi ~itaonice su~lanovi, koji dojiti mogu i hote. Ovi imadu pravo svojega menja izustiti. Na njihove savete i pre-dloge mora se tako|er obzir imati. Njim }e se objaviti vreme sastanka svagda jedan dan prie sa snamenjem, koje }e se u ~itaonici najti.

III. Ravnateljstvo ima oblast upravitelju sva ona nalo`iti, koja se ti~u koristi ~itaonice.

IV. Izme|u ravnateljah mora se najmanje petero u sastanak dojti, za da se {to zaklju~iti mo`e. Ovih imena treba da se u zapisnicu zabilje`e.

V. Sabori }e se na godinu dva puta der`ati, naime u vreme ob}enoga var-medjinskoga sabora, gde se sva zaklju~iti mogu kao u sastancih. U ovih mora bilje`nik sve zaklju~ke perva{njih sastankah pro~itati (u sastana-cih svag da samo poslednjeg sastanaka). Saborah i sastanakah zaklju~ki moraju se u zapisnicu zapisati, dokazati se takodjer ima, jesu li posle-dnji zaklju~ki sver{eni.

VI. U saborih blagajnik ima predlo`iti ra~une, od kojih se pismeno odre{iti ima.

VII. U saborih, ako je od potrebe, izabrat }e se novo ravnateljstvo. VIII. Knjiga ̀ eljah “Wunschbuch” mora uvek u ~itaonici otvorena biti, u koju

svaki su~lan upisati mo`e s podpisom svoga imena, {to umi, da jest naj-korisnie za dobro ~itaonice, knji`nice ili ob}em narodnosti, da se u sle-de}em sastanku ili saboru predstaviti bude moglo.

IX. Knjige i novine po izminutnom vremenu u ~itaonici mogu se dati su ~la-novom na ladanje na tjedan danah. Toga radi ~uvar }e biti u ~itaonici svaki dan posle podne od ~etvrte do pete ure, da takve van dade i za bi-lje`i.

X. Od knji`nice moraju se dva klju~a pribaviti, jedan za ~uvara, drugi za bilje`nika.

26 Ravnateljstvo ^itaonice u Vara`dinu, izabrano na op}em saboru 15. II. 1839. godine, ~inili su: 1. ravnatelj naredni: Franjo Rizman – gradski sudac; 2. ravnatelj izvaredni: Metel pl. O`egovi} – veli-ki bilje`nik Vara`dinske `upanije; 3. predsednici: Nikola Rado~aj – oberstar, Samuel Bu`an – veliki sudac Vara`dinske `upanije, Maksimilian Iv~i} – nadzornik tridesetnicah, Josip Sinkovi} – `upanijski blagajnik, Ivan Gvozdanovi} – pravnik i vrhovni gradski bilje`nik, Franjo Kupak – gradski odvjetnik, Juraj Fabek – vjerou~itelj u narodnim u~ionicama; 4. upravitelj ~itaonice: Mihailo Ko{}ec – gradski blagajnik i pravnik; 5. bilje`nik: Henrik Hergovi} – gimnazijski profesor; 6. blagajnik: Josip Vidnjevi} – gradski blagajnik; 7. ra~unovo|a: Vjekoslav Mata~i} – `upanijski ra~unovo|a; 8. ~uvar knji`nice: Janko Mari} – u~itelj. Ilirske Narodne Novine. Te~aj 5, br. 18 (2. III. 1839.)

I. JE@: VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA...

127

XI. Mlade`i kr. mestnoga gimnaziuma s njezinim u Ilirstvu u~iteljem, prevre-dnim su~lanom Henrikom Hergovi}em, koga velike zasluge o razvitju na rodnosti putem nau~anja ob}enom su pohvalom primite, podelita ve} prie sloboda ~itaonicu polaziti i po izminutnoj uri ilirskog podu~anja onde u njegovom pribitju knjige ilirske ~itati, jest i u napredak potvr|ena.

XII. Svi dru`tva poslovi imaju se samo u ilirskom jeziku voditi.”27

Analizom iznijete “Osnove” mo`emo vidjeti da je veliki sabor vara`dinske ^itaonice iz 1839. ozna~io prekretnicu u njezinu radu. Prvo razdoblje neizvjesnosti je pro{lo, ^itaonica je dobila potpunu upravnu strukturu, a njezini ~lanovi, mahom ugledni gra|ani Vara`dina i Vara`dinske `upanije, visoko pozicionirani u gradskim i `upanijskim slu`bama, uvelike su olak{avali realizaciju pokrenutih inicijativa. Zbog velikog interesa i odu{evljenja za predavanja gramatike “ilirskog” jezika koja su se u Gimnaziji stalno odvijala ve} drugu godinu, vara`dinskim gimnazijalcima je ~l. XI. “Osnove” ponovno potvr|en ve} ranije dopu{ten slobodan dolazak u ^itao-nicu i ~itanje “ilirskih” knjiga. ^itaonica je i dalje veliku pa`nju po sve}ivala gimna-zijskim u~enicima i njihovom napretku u “ilirskom” jeziku i literaturi. Na njezinu izvanrednom saboru u velja~i 1841. bilo je zaklju~eno da se nagrade siroma{ni u~e-nici koji su pokazali odli~no poznavanje “ilirskog” jezika i knji`evnosti.28

Podstreku zagreba~ke Ilirske ~itaonice iz velja~e 1842., da se po uzoru na Ma-ticu ~e{ku u Pragu i Maticu srpsku u Pe{ti, utemelji Matica ilirska – Dru`tvo je-zika i pismenosti ilirskog s osnovnom zada}om tiskanja knjiga i ~asopisa na “ilir-skom” jeziku, spremno se odazvala vara`dinska ^itaonica s donacijom od 50 fori-n ti u srebru.29 Prema ~l. 4. “Osnove Matice ilirske”, vara`dinska ^itaonica, kao je dan od utemeljitelja, stekla je pravo na jedan besplatan primjerak svih manjih knjiga koje }e se tro{kom Matice izdati te pravo na umanjenje cijene za 50 posto svih ve}ih izdanja.30

II. 2. ̂ ITAONICA U VARA@DINU ZA VRIJEME POLITI^KIH BORBI 1840-ih GODINA

Razvitak politi~kih prilika 1840-ih godina kao posljedice strana~kih sukoba i ma|arskih pritisaka na hrvatsku autonomiju, odrazio se na djelovanje vara`dinske ^itaonice. Na redovitom saboru ^itaonice, odr`anom u studenom 1842. Franjo Rizman, ravnatelj ^itaonice, iznio je tri temeljna cilja njezina djelovanja: standar-dizacija hrvatskoga knji`evnog jezika, bu|enje nacionalne svijesti i uvo|enje hr-vatske nacije u “red plemenitih i europejskih narodah”.31 Odlu~no je odbacio

27 Isto.28 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 7, br. 21 (13. III. 1841.)29 Grad Vara`din i Vara`dinska `upanija odbacili su navedeni poticaj uz opravdanje da je po-

krenut bez zakonske osnove. Smi~iklas, Tadija. Matica hrvatska : od godine 1842 do godine 1892. Zagreb : Matica hrvatska, 1892. Str. 6. Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br. 39 (14. V. 1842.)

30 DAV@, Dvorana, ^itaoni~ko dru{tvo Vara`din.31 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br. 95 (26. XI. 1842.); Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br.

96 (30. XI. 1842.)

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 53, 1(2010)

128

optu`be o tajnoj protuaustrijskoj djelatnosti, rusofilstvu, nepodobnosti “ilirskog” imena da zamijeni hrvatsko, slavonsko i dalmatinsko ime te je objasnio da je “ilir-sko” ime samo sredstvo za postizanje kulturnog zajedni{tva svih Ju`nih Slavena, a ne zataja i odbacivanje hrvatskog imena.32 Time je odaslana i jasna poruka pri-padnicima starih dru{tvenih struktura, vezanih uz kajkavsko “horvatstvo” koji su odbacivali ilirsku ideologiju temeljenu na {irem hrvatstvu i ju`noslavenskoj kul-turnoj zajednici. Upravo je {tokav{tina, kao osnovica nacionalnoga knji`evnog jezika bila te{ko prihva}ana u vara`dinskom kraju, tradicionalnomu kajkavskom govornom podru~ju.

I Metel pl. O`egovi}, “izvanredni” predsjednik ^itaonice, tako|er je odbacio sve optu`be o navodnoj tajnoj protuaustrijskoj djelatnosti iliraca jer je svaki iskre-ni domoljub imao samo jedan cilj: “...da pod di~no vladaju}om ku}om austrian-skom ustavno slobodu na{u sa~uvamo i u svakom obziru i duhu sada{njeg veka primereno napredujemo!”33 Kao glavnu svrhu postojanja ^itaonice istaknuo je: izno{enje povijesne istine i pravednost narodne stvari. Ona je tu svrhu, prema O`egovi}u, mogla ispuniti samo izdavanjem knji`evnih djela na narodnom jeziku o vlastitom tro{ku prema primjeru Matice ilirske. Stoga je predlo`io sljede}e: osnivanje odbora koji bi odlu~ivao koja }e se djela o vlastitom tro{ku izdati, naba-vku knjiga i ~asopisa koji bi slu`ili na{oj “narodnoj stvari”, reviziju financijskog poslovanja, razmatranje potrebe za promjenom slu`benih prostorija i biranje no-vog ravnateljstva.34 Tijek zbivanja velikog sabora ^itaonice pokazuje da je ona, u vrijeme politi~kih previranja, postala sjedi{te Ilirske stranke, a njezini su sabori kori{teni kao politi~ka tribina na kojoj se iznosio strana~ki program.

Da se stvari oko ^itaonice nisu dobro odvijale, doznajemo iz dopisa tiskanog u “Ilirskim Narodnim Novinama” 13. 8. 1842. u kojem je autor usporedio zagreba~ku Ilirsku ~itaonicu, koja je posjedovala vrijedne knji`evne novitete, s vara`dinskom koja pak “...izvan starih valcerah od 13 godinah, nekoliko svezakah od Schillera, dvanaest ko{arah hrane nebeske od Schlossnigga i toliko tucetah al-manakah – ni{ta izvorniega nedobiva”.35 U tom pravcu mogu se protuma~iti O`e-go vi}evi zahtjevi za reviziju financijskog poslovanja ^itaonice, preispitivanje zakupa slu`benih prostorija i promjenu ~lanova Ravnateljstva jer dotada{nje nije dovoljno doprinijelo ostvarivanju zadanih ciljeva.36 Ipak, ~ini se da navedena zbi-vanja nisu utjecala na osipanje ~lanstva jer je krajem 1842. ^itaonica imala preko 140 ~lanova.37

Zabranom ilirskog imena u sije~nju 1843., za ~itaonice su nastupili te{ki tre-nuci. Kao sredi{ta nacionalnih aktivnosti u brojnim hrvatskim gradovima, prven-

32 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br. 96 (30. XI. 1842.)33 Isto.34 Isto.35 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br. 65 (13. VIII. 1842.)36 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 5, br. 18 (2. III. 1839.); Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br.

96 (30. XI. 1842.)37 Ilirske Narodne Novine. Te~aj 8, br. 95 (26. XI. 1842.)

I. JE@: VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA...

129

stveno na kulturnom, ali sve vi{e i na politi~kom planu, bile su izlo`ene napadima i pritiscima politi~kih protivnika. Koliko je stanje bilo ozbiljno, svjedo~i sjednica zagreba~ke Ilirske ~itaonice, odr`ana 27. 7. 1843. u prisutnosti izaslanika iz Vara`dina i Karlovca koji su pozvani radi uskla|ivanja rada triju ~itaonica u obra-ni njihove opstojnosti kao organizacijskih sredi{ta preporodnog pokreta.38 U tom kontekstu mo`emo tuma~iti novi, slu`beni naziv vara`dinske ^itaonice – “Narod-na Vara`dinska ̂ itaonica” kojim se izbjeglo svako povezivanje s ilirizmom. ̂ itao-nica je djelovala pod ovim nazivom do 1853. godine.

Unato~ svim problemima, i preporodni pokret u Vara`dinu postigao je prvi veliki politi~ki uspjeh. Naime, 17. 11. 1845. na velikoj skup{tini Vara`dinske `u panije pro~itani su zaklju~ci s posljednjeg zasjedanja Hrvatskog sabora na hrvat-skom knji`evnom jeziku.39

II. 3. “NARODNE VARA@DINSKE ^ITAONICE UREDBE” (PRAVILA) IZ 1847.

“Narodne Vara`dinske ^itaonice Uredbe” (pravila) i njima pridodan “Imeno-slov G.G. Su~lanovah Narodne Vara`dinske ^itaonice” iz 1847. godine, prvi su sa-~uvani izvorni dokumenti koji se odnose na samo djelovanje ^itaonice u Vara` dinu od njezina utemeljenja po~etkom 1838. godine.40 Analizom “Uredbi” mo`e se uo~iti da one uglavnom slijede ve} iznijetu “Osnovu” iz 1839. godine, osim u ~l. 9. i ~l. 14. Upravo su navedeni ~lanci “Uredbi” najbolji pokazatelji te{kih politi~kih prilika u kojima je djelovala Narodna ~itaonica u Vara`dinu. ^l. 9. bila je odre|ena glavna zada}a svakog ~lana ^itaonice, a zahtijevala je “...nove su ~lanove prijimati, takove zabilje`iti i budu}em saboru ili sastanku predlo`iti.”41 Da kle, na op}im saborima ili na sastancima ravnateljstva odlu~ivalo se o mogu}em u~lanjenju novih ~lanova jer se moralo voditi ra~una o njihovoj politi~koj pripadnosti.

^l. 14. ^itaonica je bila stavljena pod za{titu grada Vara`dina. Ovo pravilo je nastalo kao posljedica politi~kih previranja u Vara`dinu jer je o~igledno i sam opstanak ^itaonice do{ao u pitanje.

Uvidom u “Imenoslov G.G. Su~lanovah Narodne Vara`dinske ^itaonice” iz 1847. vidljivo je da je ^itaonica imala ukupno 135 ~lanova. Po~asni status me|u ~lanstvom imao je Mirko Lentulaj, veliki `upan Vara`dinske `upanije. Pa`ljivom analizom “Imenoslova” mogu se zamijetiti ~lanovi Gradskog magistrata, pojedini `upanijski slu`benici i namje{tenici, brojni vara`dinski trgovci i pripadnici ple-mi}kog stale`a (grof Janko Dra{kovi}, barun Metel O`egovi} i grof Juraj Or{i}). Zanimljivo je ~lanstvo triju `ena, vara`dinskih “ilirki”: Marije Horvat, Rozalije Groff i Ljuboslave Vi{ak.42

38 Ravli}, Jak{a. Nav. dj. Str. 199-200.39 Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske. Te~aj 11, br. 54 (19. XI. 1845.)40 DAV@, Dvorana, Narodne Vara`dinske ^itaonice Uredbe; Imenoslov G.G. Su~lanovah Na-

rodne Vara`dinske ^itaonice, ^itaoni~ko dru{tvo Vara`din.41 DAV@, Dvorana, ^itaoni~ko dru{tvo Vara`din, Narodne Vara`dinske ^itaonice Uredbe.42 Isto.

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 53, 1(2010)

130

Revolucionarna previranja 1848., zao{travanje ugarsko-hrvatskih odnosa i ubrzane pripreme za ugarsko-hrvatski rat dodatno su opteretili ionako slo`ene politi~ke prilike u Vara`dinu. Borbe izme|u ma|arona i narodnjaka postale su dio gradske svakodnevice. Stanje je dodatno ote`avala blizina hrvatsko-ugarske grani-ce, tj. mogu}nost nesmetane ma|aronske agitacije koja se {irila iz ^akovca, sna`noga ma|aronskog upori{ta. Stalni pritisci na Vara`dinsku `upaniju dosegli su vrhunac u travnju 1848. godine. Iz pisma Ljudevita Ferenca, gradskog bilje`nika, upu}enog Ljudevitu Gaju u svibnju 1848., doznajemo da su se prilike u Vara`dinu iz temelja promijenile. Svoje duboko razo~aranje i nemo} izrazio je u jednoj re~enici: “Duh domovine nestaje, prokleta nem{tina u magjarizam pretvorena zapo~e vladati.”43

Takav razvoj doga|aja iz temelja je potresao Narodnu ~itaonicu u Vara`dinu. Politi~ki sukobi i ratna psihoza utjecali su na poja~ano politi~ko razdvajanje me|u njezinim ~lanovima, {to je izazvalo brojna istupanja iz ^itaonice, ~ime je bio do-veden u pitanje njezin opstanak.44 Ve} spomenuti Ljudevit Ferenc jo{ je 23. 6. 1848. u pismu obavijestio Ljudevita Gaja da je i sam predsjednik “Narodne vara`dinske ~itaonice”, Franjo Rizman, istupio iz nje i pre{ao na ma|aronsku stra-nu.45

III. ZAKLJU^AK

Narodna ~itaonica u Vara`dinu, utemeljena 15. I. 1838., prvo je nacionalno dru{tvo u Hrvatskoj u preporodnom razdoblju hrvatske nacionalne integracije. Nastala je u Vara`dinu koji je, uz Zagreb, predstavljao najrazvijenije urbano sredi{te Banske Hrvatske. U samom je po~etku djelovala kao “narodno Dru`tvo Citateljah”, ali je ubrzo postala organizacijsko sredi{te nacionalnog preporoda u Vara`dinu. Shva}aju}i potrebe svoga naroda i vremena, okrenula se rje{avanju goru}ih problema {irega vara`dinskog podru~ja: promicanju narodnog jezika na svim podru~jima rada i `ivota, razvoju nacionalne kulture, gospodarskom stanju, prosvje}ivanju puka i dr. Brigom za odgoj i obrazovanje gimnazijskih u~enika u narodnom duhu postavljeni su temelji nacionalnog usmjerenja vara`dinske Gim-nazije koja }e krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a postati sredi{te prava{kog pokre-ta u Vara`dinu. Takvim nastojanjem ^itaonica je potaknula razvoj nacionalnih kulturnih i dru{tvenih ustanova grada Vara`dina – Gradskog kazali{ta, Gradskog muzeja te razli~itih socijalnih i kulturnih udruga, postav{i nositelj kulturne i znan-stvene tradicije te nacionalnog identiteta sve do na{ih dana.

43 Horvat, Josip; Jak{a Ravli}. Nav. dj. Str. 152-153.44 Iz dostupne arhivske gra|e nije mogu}e utvrditi to~an broj ~lanova ^itaonice tijekom 1848.

Me|utim, djelomi~ne obavijesti, predve~erje ma|arsko-hrvatskog rata i blizina mogu}e boji{nice omogu}uju nam, s odre|enom sigurno{}u, stvaranje zaklju~ka o dubokoj krizi navedene ustanove.

45 Isto. Str. 151.

I. JE@: VARA@DINSKO “DRU@TVO NARODNO” – PRVA HRVATSKA NARODNA...

131

LITERATURA

Anderson, Benedict. Nacija : zami{ljena zajednica. Zagreb : [kolska knjiga, 1990.

Fili}, Kre{imir. Povijest Vara`dinske gimnazije. // Spomenica Vara`dinske gimnazije 1636-1936 / Vara`din: Tiskara Svobodine “Narodne tiskare”, 1937.

Horvat, Rudolf. Povijest grada Vara`dina. Vara`din : HAZU Zavod za znanstveni rad – Vara`din i grad Vara`din, 1993.

Kra{, Marijan. Neka poglavlja djelovanja Ilirske ~itaonice u Vara`dinu i njezin razvitak prema suvremenoj knji`nici. // ^itaoni~ki i knji`ni~ni pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stolje}u / ur. Bruno Dobri}. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 9-20.

Leksikon hrvatskih pisaca. Zagreb : [kolska knjiga, 2000.

Godi{njak Gradske knji`nice i ~itaonice “Metel O`egovi}” / Vara`din : Gradska knji`nica i ~itaonica “Metel O`egovi}” 1(1995.)

Ravli}, Jak{a. Pisma Ljudevitu Gaju. // Gra|a za povijest knji`evnosti hrvatske, knjiga 26 / Zagreb : JAZU, 1956., 56.

Smi~iklas, Tadija. Matica hrvatska : od godine 1842 do godine 1892. Zagreb : Matica hr-vatska, 1892.

Stan~i}, Nik{a. Hrvatska nacija i hrvatski nacionalizam u 19. i 20. stolje}u. Zagreb : Bar-bat, 2002.

[imuni}, Ljerka. Vara`din po~etkom 19. stolje}a. // Gimnazija – SC Gabrijel Santo 1636-1986 / Vara`din : Savjet SC “Gabriel Santo”, 1986. Str. 17-25.

[urmin, \uro. Povijest knji`evnosti hrvatske i srpske. Zagreb : Tiskara i naklada knji`are L. Hartmana, 1898.

Znameniti i zaslu`ni Hrvati. Zagreb : August Cesarec, 1990.

NOVINE

Vara`dinske novosti. br. 472 (15. 12. 1938.)

Danica Ilirska. Te~aj 2 (30. 7. 1836.); Te~aj 4, br. 21 (26. V. 1838.); Te~aj 7, br. 19 (8. V. 1841.); Te~aj 7, br. 27 (3. VII. 1841.)

Ilirske Narodne Novine. Te~aj 4, br. 74 (18. I. 1838.); Te~aj 5, br. 18 (2. III. 1839.); Te~aj 7, br. 21 (13. III. 1841.); Te~aj 8, br. 39 (14. V. 1842.), br. 96 (30. XI. 1842.); Te~aj 11, br. 54 (19. XI. 1845.)