TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
-
Upload
ricpevanai -
Category
Documents
-
view
248 -
download
3
Transcript of TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
1/34
T E O R I J A A R H I T E K T U R E
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
2/34
TEORIJA ARHITEKTURE
OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST shema kolegija
- Heterogenost teorije arhitekture kao discipline- Danas: vrste teorije sa zadacima (specipije)
Teorija kompozicije, arhitektonski jezik i forme, nov prostorni medij
- teorija koja prouava arhitekturu kao autonomnu disciplinu 1.grana teorije koja prouava metode projektiranja, alate arhitekture,
jezik arhitekture (stup, ploha, volumen)
to rei tim jezikom; to poruiti?
- Einsenman 1970 te: Vjebe arh. jezika- Tirani: Teorija kompozicije
Prije svega pitanje konteksta i fenomena na koje treba odgovoriti:
- Prouavanje odnosa teorije i ireg konteksta, mogunostiarhitekture je 2. grana teorije (vanije podruje)
TEORIJE vs. IRI KONTEKST
a) Problemi i fenomenib) Pitanja (mediji pomau odgovorima) doivljaji iz fenomena
primjenjivi i na arhitekturu
- Prijenos jezika iz drugih medija u medij arhitekture vaan je zbogloih interpretacija i simplificiranja u jeziku arhitekture
Pr. 80 te i 90 te: teorija DEKONSTRUKCIJE bipolarnost
dominacije i moi = konstruktivni odnosi mogunost drugog
pogleda
BINAR: dominantno: KULTURA TEORIJA FUNKCIJA
potisnuto: ARHITEKTURA PRAKSA FORMA
Einsenman, Chumi
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
3/34
Rezultat: sukobljeni odnosi, dijagonale, osloboeni odnosi
FORMALAN GOVOR O TOJ NERAVNOTEI: intelektualno relavantna, ali da li
ona intervenira u toj teoriji dekonstruktivizma ili samo reprezentira?
Liebeskind, Zaha Hadid
Teorija pobjedljivosti podatnost
(heterogenost u prirodi, ali se sve moe ujediniti)
FOLDIN (nabor) pr. nabori haljine su svi razliiti, ali ipak objedinjeni bezgubitka identiteta
- Teorije kaosa, fraktala itd. U funkciji dinamikog sustava razvojaobjanjenja svijeta, a mi to gledamo kao objanjenja strukture u
kojoj mi interveniramo
Presavijanja/ Nabori/ Valovi kaosa/ Fraktali u arhitekturi
Je li sloena zbog izgleda poput dijagrama (generiranje nove forme) ili ima tu
neke intervencije?
SIMPLIFICIRANJE logika filozofije utjee samo na arhitektonsku formu.
PRAKSA POSREDOVANJA pazi da se dobro prevede jezik
KONSTRUKTIVNA TEORIJA konstituira nove koncepte
Dijelovi bliski teroiji, ali razliitih ciljeva:
- Grana ARHITEKTONKA KRITIKA: ima cilj zato ima egzaktnu teorijui jezik
- Grana POVIJEST ARHITEKTURE: primarno se bavi povijesnimrazvojem, formalna je morfoloki i bavi se odnosom arhitekture u
drutvenom kontekstu- Grane TEORIJE ARHITEKTURE:
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
4/34
1. PERSPEKTIVNA pravila arhitekture kao zasebne discipline, estodaje recepte i metode
2. MOGUNOSTI ARHITEKTURE arhitektonski objekt u kontekstu3. KONSTRUKTIVNA4. META TEORIJA teorija o teoriji (razvoj arhitektonske misli)
CILJ teorije MORA biti PRAKSA (obekt) to znai da je svaka teorija samo
forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja
se bavi samo odnosom baziranim na uputama kako napraviti neto nama
akta arhitekture
ODNOSI objekt/ tekst/ kontekst
ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST
Teorija kao praksa posredovanja
Pristupi:
1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) pogled kad je drugaijaformalna, morfoloka, analiza strategije te je arhitekture gotovo
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
5/34
bezvremenska ali s potiskivanjem ireg konteksta i utjecaja drugih
disciplina
2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) zamkaje ovdje u determinizmu da arhitektura odraava samo izraz oko nje.Npr. reprezentacija i sredstvo vie sile tada teorija podsjea da su i
arhitektura i kontekst konstruirani, i da nisu nepromijenjivi i trai
aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu. Time ona negira oba pola
(1. i 2.), ali je vano da se oba pola ukljue u razmatranje i time
zagovara:
3. Aktivni odnos arhitekture i drutvenog konteksta (poluautonomijuarhitekture)
Drugi zadatak teorije je posredovanje odnosno prevoenje jezika
- Uspostavljanje adekvatnih odnosa- Prevoenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju- Transkodiranje
Frederic Jameson (teorija produkcija openito)
POANTA TEORIJE PRAKSA
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
6/34
GRANE BLISKE TEORIJI (ali razliitih ciljeva)
Arhitektonska kritika ima cilj i zato ima egzaktnu teoriju i jezik
Povijest arhitekture primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna
morfoloki i bavi se odnosom u drutvenom kontekstu
Grane teorije arhitekture:
1. Perspektivna pravila arhitekture kao zasebene discipline estodaje recepte i metode
2. to moe arhitektura arhitektonsko objekt u kontekstu3. Konstruktivna4. Meta teorija (teorija o teoriji) bavi se razvojem arhitektonske
misli
Cilj teorije mora biti praksa (objekt) to znai da je svaka teorija samo forme
bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se
samo bavi uputama kako napraviti neto nema alata arhitekture.
Odnosi: OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
7/34
ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST
Pristupi
_1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) pogled kad je
drugaija formalna, morfoloka analiza strategija te arhitekture
Gotovo je bezvremenska, ali ukljuuje potiskivanje ireg konteksta i
utjecaj drugih disciplina
_2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam)
Zamka je ovdje DETERMINIZAM: arhitektura odraava samo izraz
oko nje
Npr: reprezentacija i sredstvo sile tada teorija podsjea da su
arhitektura i kontekst konstruirani i da nisu nepromijenjivi te trai
aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu.
Time ona negira oba pola (_1. i _2.), ali je vano da se oba pola
ukljue u razmatranje pa time zagovara _3. Aktivni odnos
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
8/34
arhitekture i drutvaodnosno poluautonomiju arhitekture. kroz
arhitekturu se treba dobivati znanje
Zadatak teorijeje i posredovanje odnosno prevoenje jezika:
- Uspostavljanje adekvatnih odnosa- Prevoenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju- Transkodiranje
Frederic Sameson (teorijska produkcija openito)
Poanta teorije je praksa.
Ludwig Mies van der Rohe: stambeni
neboder, Berlin, 1922.
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
9/34
Kako je taj neboder reprezentacija trenutka?
Vrijeme ind. razvoja (automatizacija znai standardizacija i masovna
produkcija) ovdje je vezanje ploa upravo reprezentacija te industrije ili pak
s druge strane koristi se svugdje staklo kao moderni materijal.
Ali postoji i vea uloga tu nam treba KONTEKST
KONTEKST: oronule, sitne kuice pred njima se Mies ne okree ve se
njegova ovojnica uvija i radi neobinu igru i izaziva razliite i vrlo neobine
doivljaje, uvlai, izvlai i vrtloi ih kao i u kontekstu grada KONTEKST
PUTA DA DEFINIRA ZGRADU (projektantska strategija angairana
kontekstom)
EFEKT: buenje indeferentnih pojedinaca iako on govori o istini kriza nije
negirana ve govori o njoj
Druga metoda je zamraenje konteksta i odvlaenje od njega.
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
10/34
Georg Grosz
a) Litografija (u trenutku nakonrata i
b) Velegrad 1916. 1917. -metropolis
add. a) izraz: rascjepkanost + teme
Georg Simmel modernizam i tok
moderniteta
add. b) vrtloenje feomena o kojima
se bavio sociolog Georg Simmel koji
kae da su reakcije pojedinca prvo
IZBEZUMLJENOST gotovo do krika, a
nakon toga PORAZ PRED SVIME ili
razvoj indiferentnog stava (otupljenje
rasuivanja)
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
11/34
objektivni svijet / subjektivna stvarnost
ODNOS ARHITEKTURE I KONTEKSTA
P. Behrens: Tvornica turbina AEG, 1909, Berlin
Allgemeine Elektronitts Gesellschaft
- 10 ak godina ranije: kontekstmodernizacije, industrijalizacije
(dobar produkt + dobar dizajn)
- Jaka poduzetnika elita kojaprihvaa modernizaciju
- Ve 1883. osniva se AEG
1907. DEUTSCHE WERKBUND odnos umjetnosti i industrije:
P. Behrens: Tvornica turbina AEG solidan, dobar industrijski produkt ali i
dobar dizajn dizajn postaje vanim
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
12/34
U AEG u P. Behrens dizajnira lampe, ventilatore ali drutvo ne voli tu naglu
industrijalizaciju i modernitet svi ele tradicionalnu obnovu, staru zajednicu
nasuprot novom mehanikom i industrijskom drutvu
UPORABNA VRIJEDNOST VS TRINA VRIJEDNOST problem u njemakom
drutvu
Fritz Schuhmacher, Karl Scheffler
Primjer umjetnika u slubi AEG a (mali predmeti): P.
Behrens sa nizom lampi, a znak razvija preko ideje saa
-
Zato to propitivanje: nema stanja razmiljanja daje industrijalizacija dobra stvar, njemako drutvo
zagovara tradicionalne vrijednosti
- Ferdinand Tmies propituje odnose te dvije struje zakljuak je:koliko god predmet banalan bio, taj je produkt plemenit industrijski
proizvod nema promiljanja stavrne uloge
Teoretiari Werkbunda misle da se umjetnou taj industrijaki proizvod moe
oplemeniti i drutvo opet napraviti harmoninim i korektnim
3 koncepta: DUH VREMENA
DUH NARODA ideja da svako doba ima
UMJETNIKA VOLJA
A. Riegel: svaka epoha ima svoju slobodnu volju, a ako pripada njoj,radit e u skladu s njom
Dominantne vrijednosti:
GRKA POLIS ~ HRAM je izraz i simbol vrijednosti
SREDNJI VIJEK RELIGIJA i vjera ideja ~ KATEDRALA kao simbol tog vremena
RENESANSA IDEJE HUMANIZMA ~ PLAA (arh. arhetip) snaga, sila u
drutvu
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
13/34
MODERNITET ? industrija, kapitalizam ? TVORNICA
- Na pragu spajanja novoga vremena i tadicionalnih vrijednosti kojeeli njemako drutvo moe li tvornica poeti komunicirati sa svim
tim vrijednostima na koje se eli osloniti?
1909. zadatak AEG a projektirati tvornicu:
(1)Treba projektirati simbol tog vremena(2)Tvornica je ogromna, a treba odraavati njemaki centralizam(3)Tvronica TURBINA generator srtuje snaga cijele Njemake
Lokacija: krianje dviju vanih ulica
Tvornice do tada: neogotike ili neambiciozno izvedene
Vizualni atributi AEG a: simetrija, red, teina
monumentalnost, reprezentativnost
hramski dojam
Behrens jedan od otaca moderne industrijske arhitekture
1901. Dormstadt (vlastita kua) naglaen dizajn u interijeru
Kolonija dizajnirana sa centalnom zgradom Josepha
Olbrichta
Tada razoaran, ali svoje umjetnike sposobnosti stavlja u slubu
dominacije snage tog doba
1912. Sankt Petersburg
1. novi materijali: STAKLO i ELIK sa karakteristinom lakoom, tankoom,
elstinou, transparentnou
Karl Benhardt dodijeljen kao inenjer jer je Behrens slikar
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
14/34
2. kako stilu materijala odati
teinu i monumentalnost
Elementi:
GLAVNA HALA: reetkasti okvir
i zglob u interijeru vidljiva
imena, monumentalna otrina
SPOREDNA HALA: u slubi
ukrute
Vani: 1. Zatvoreni profili teina, solid
2. Izbaaj nosivih elemenata, a staklo unutar (nakoeno) igra svjetla
koja doaravateinu
3. Zglob gotovo na postamentu, skulptura (status simbola doba)
4. Staklo tretira tako da se pitamo je li transparentno:
a) visoka baza
b) simbol novog doba velike povrine bez transparentnosti
kao skulptura
5. Staklo kao da nosi jaki pologonalni zabat, a da se uglovi ne bi
doimali kao nosivi imaju jake reke
Dojam HRAMSKOG PROELJA
Je li to mitska interpretaija? DA, ali drugi je izriaj.
Razlika od hrama: baza je kontinutirana i nama ulaza
- Prava je istina objekt nova fasada dizajn je Benhardta kao iunutranjost
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
15/34
Karakteristine poruke- Behrens daje uljepan privid stvarnosti(utjeha?),
dok Mies daje istinu
ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST
Giuseppe Terragni: Casa del
fascio, Como, 1932 - 1936.
Primjer da gesta nije sluajna, ne
samo formalno, ve provjera imese dobiva novo (nova strategija)
- Casa del fascioangairan je primjer u
smislu promoviranja
jedne ideologije
- Tema apstrakcije - moemo li s njom izraziti se?KONTEKST: uoi 2. Svjetskog rata kada jaa faistika ideologija, sjeverna
Italija
Terragni modernist, racionalist u slubi faizma! (ono to se smatra
liberalnim u svijetu u udnom je spoju s ideologijom faizma)
Gotovo nas buni (sada i tada) ideja da modernist radi u slubi faizma.
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
16/34
Teoretiari: B. ZEVI: Teorija enklave
L. BENEVOLO
M. TAFURI: gleda stvari openitije modernizam ka angamanu postavlja se pitanje moe li to biti modernizam jer su u svojoj biti
apstrakcija i forma, a one a priori ne mogu biti angairane. Kae da je
arhitektura ispranjana od ideologije I na taj nain pokuava spasiti
Terragni a. No, Terragni je mislio ba suprotno jer je vjerovao da
modernizam moe pomoi faizmu. Na poetku je faizam mogao privui
intelektualce kao posljedica 1. Svjetskog rata (kaos) potreban je reim da
to sredi te je taj mladi reim to I napravio, barem se tako inilo.
MIAR (Bardi) Racionalistiki pokret nema drugi cilj
PERSICO 1934. to potvruje
Kako taj modernizam moe biti medij prezentacije ideologije?
- Slini simptomi u drutvu kao nakon 2. Svjetskog rata- Situacija futurizma i odjeci kontra stanja NOE CHIENTISTI + srednje
stanje MODERNISTI MIAR
- GRUPPO SETTE ne odbacuju cijelu povijest, ve citiraju povijesneforme i koriste je za razvoj svojih formi (razumljivo kradu forme
da bi svi itali iste poruke)
G7 / TERRAGNI / MUSSOLINIEV REIM prividan red (slini ciljevi)
_Moderna Italija bazirana na tradiciji_
KONZERVATIVCI sumnja da ta ista, racionalna arhitektura moe
predstavljati talijanski faizam PIACENTINI koji tu predstavljaju svoji itkiju,
direktniju srhitekturu.
Marcello Paicentini daje kritiku: racionalistika je arhitektura nespojiva s
retorikim zakljucima faizma.
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
17/34
Modernizam generalno tei apstrakciji, formalizaciji, uporabi novih materijala
(elik i staklo) = tabula rasa povijesnih oblika
Modernizam je u Italiji specifian: 1936. Italija okupira Etiopiju (izbaena iz
Lige Naroda i zabranjen joj je uvoz elika) = zato se okree vlastitoj povijesti
i to ideji TALIJANSTVA; MERIDIJANSTVA; ROMANSTVA
- Politiki je to specificirano okretanjem na etapu Rimskog carstvakoje konotira irenje i vjenost
- U gospodarskom smislu primjer je to autarhinostiItalija napokon i proglaava Novo Rimsko carstvo te to prelazi i u arhitekturu:
Terragni Casa del Fascio i Danteum.
Casa del fascio
PROGRAM: administrativni i kulturni centar
veza izmeu vrha (vodstva) i obinog
puka
1.Svjedoanstvo
2. Opus poklonikapropagande
Terragni iznosi ideju transparencije u
kojoj nema niega izmeu naroda i vlasti
SITUACIJA: u kompoziciji s postojeom
crkvom
- Ne primjenjuje staklo i elik iznosi temu okvira kojim rjeavatransparentnost dematerijalizacija i poroznost u samoj arhitekturi
apstrakcija postaje reperent
Tema povijesti i modernizma
- Prvotno tema palae sa zvonikom, ali se od njega odustaje
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
18/34
- Ostavlja okvir koji se referira na povijesnu traberaciju klasinesintakse stupa i grede
- Specifino: KOMSKI STAMBENI TIP + ulaz i unutarnje dvorite- Klasino: PALACO TIP ireg raspona od Coma, cijela Italija
Sve stambene tradicije Italije spaja u talijanski prakuu kuu svih kua.
Zgradu karakterizira: strog zlatni rez u potpunosti matematiki provjeren,
pravilnost prije svega kroz konstrukciju, uvueni ulazi i lagano podizanje,
unutranji atrij kroz dvije etae na koji se veu uredi i sobe za sastanke, dva
studita
Isti konstuktivni sistem provuen je i u unutranjosti zgrade, a opet sve je
drugaije. Porozna struktura iznimno je konzistantna, ali itav volumen
dematerijalizira. Glavna fasada malo je odmaknuta, gotovo kao da je
privrena, dodana. Stube su izvedene od blokova travertina, a ne obuene
u njega. Ulaz karakterizira kosa ulazna ploha, staklo iznutra se gleda prema
crkvi posebnost svjetla. Mogue je elektroniki otvoriti sva vrata: nema
prepreke, zgrada je dostupna svima.
Stube: podgled: crni mramor, gazita od travertina posebni doivljaj
Dizajn stolova, stolaca najnapredniji
Reljef: Mario Radicek? apstraktan, ali retorian (sredinji dio reljefa
predstavlja lik Mussolinija pozicioniranog u samom centru i sveprisutnog na
svim sastancima).
Iznad druge etae nalazi se terasa.
Osobine zgrade: REPREZENT, STRUKTURALNA SAVRENOST, KRAJNJA
FORMALIZACIJA, NABIJENOST SIMBOLIKOM, KRAJNJE ANGAIRANA (ali ne
lijepljenjem plakata ve krozarhitektonska sredstva i doivljaje)
Tafuri ima krivo.
Spoj globalne tal.
tradicije s lokalnom
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
19/34
ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI
KONTEKST
Giuseppe Terragni: projekt Danteuma,
Rim, 1938.
Nastavak teme arhitekture (i apstrakcije) retorika
Tema REFERENCE (danas)
problem INTERTEKSTUALNOSTI I
TRANSKODIRANJA
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
20/34
- 1936. Mussolini i 3. Rimsko Carstvo: zadaa je svih medijakomunicirati tu slavu
- 1938. ideja velike svjetske izlobe u Rimu demonstracijatalijanske povijesti
- Fiziki je to manifest arhitektonskog i urbanistikog poretka izstarog u novo Rimsko carstvo
1. LUK mogue teme ili asocijacije vidljivo na plakatu- LIBERA je redizajn tog luka,
pomak koji je moderan
2. KOLOSEUM potreban je pandannjemu: Guerini, La Padula, Romano:PALAA TALIJANSKE CIVILIZACIJE
(kockasti koloseum s lukovima
(podsjea na grupu Valori Plastici)
1. i 2. pomalo naputanjeapstrakcije, vie retorike
Ideja novog centra 3. Rimskog Carstva
rezultira novim planom prema zapadu, uz Tiber
- snana aksa od foruma prema novom centru VIA DELL' IMPERO kojaudno sijee povijesni Forum
POVIJEST POSTAJE RVTVOM
NOVE GESTE. Tu Terragni dobiva
zadatak DANTEUMA kao
spomenika Danteu1. PROGRAM:
- Dante: biblioteka i muzej, ali sasvrhom reprezentirati Dantea kao
vrh talijanske knjievnosti (u 12,
13. st. promovira talijansko
jedinstvo)
-
U 19. st. pojavljuje se tek interes za njega kada su ideje jedinstvaaktualne
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
21/34
- Njegov koncept je bio SVETO RIMSKO CARSTVO- Pie na talijanskom i daje si zadau struktuirati novi talijanski jezik i
sredstvo identiteta
2. REFERENCE:- Linija: Koloseum (vizura), Maksencijeva bazilika (sustavi
organizacije)
- Ideja: a) atempostalnostib) uklapanja u jezgru grada
c) pokuati ispriati Boanstvenu komediju
Maksencijeva bazilika: Konstantinova bazilika, najvei stojei monument Rima
Koloseum: Danteum je odjek Koloseuma, ali asocijacija na apstraktniji nain, zid od
Koloseuma i od Danteuma se oljutio
3. Danteum kroz priu Boanstvene komedije- Simbol zida kao arhetipa: direktno inskripcijama iz boanske
komedije
Indirektno strukturom komedije u 3 dijela x
33 i uodom, a kod Danteuma zidom od 100
blokova
- Prostorno specifina veza sa zidom asocijacija je drevnih zidova,nositelj znaenja u istoi i smislu apstrakcije
- I u funkciji ulaza: zajamena priprema te tajnovitost ulazaUSKI ULAZ: ni sam ne znam kako sam se tu naao
OTVORENO
GUSTA UMA: simbol je ivotne izgubljenosti, ali i izgubljenosti u
arhitektonskom smislu
TEAM STUPA: isti elementarni stup kao arhetip
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
22/34
Put je LABIRINTSKI nesiguran, bez jasnih direkcija
3 TRAKA STEPENITA: 3 kao simbol
TAMAN KANAL
MALI ULAZ
Pakao: 7 platformi i poniranja: obrnut stoac i sputa se strop (bez prozora),
stupovi tvore proguivanje 1:3 (spiralno)
istilite: kanalom se stie u istilite koje tada jo teoloki nije postojalo. U
istilitu je ideja breuljaka te isto kao u paklu 7 platformiali sa otvaranjem
neba, svijetla i penjanja platformi
Uski kanal, prolaz vodi do
Raja koji se sastoji od 36 prozirnih staklenih stupova i otvorenog neba
- Zadnji je dio Carstvo, a izlaz je sa strane
Kako Terragni sve dri pod kontrolom?
2 su smijera kontrole: a) temporalni 3 bitne sekvence prolaza (to je smijer
DIJAKRONIJE)
b) meusobni odnosi ili tzv SINKRONIJA
- prolaz kroz niz opreka: PAKAO: zid crno kamen binarne opreke,
RAJ: stup sjetlo staklo obgrlio oba pola,
- Sve u svrhu poimanja totaliteta ime Terragni aje u konanici DEMATERIJALIZACIJU- BINARITET je doveden do razine KULTURA vs PRIRODA
Formalno jelo postaje ANAGIRANIM
Komunicira s drugim jezikom jezikom KNJIEVNOSTI
Lijep prijevod, i to u dva sloja:
1.
Direktno iz knjievnosti u arhitekturu (figurativni preloak)2. Dublje transkodiranje
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
23/34
- Terragi u ahitekturi rai isto to i Dante u jeziku sistematizaciju- Semantika (znaenje) i sintaksa (onosi gramatka) postaju definicijom slojeva u jeziku
SEMANTIKA
1. ZID simboli svih zidova, stupova i platformiistoda i simbolinost.2. STUP3. PLATFORMA
Razina univerzalnosti koja ima 2 nivoa:
DENOTATIVNO ope znaenje
KONOTATIVNO igra sa sekundarnim znaenjima
Pozivanje na Egipat (zid), Grku (stup) i Perziju (platforma)
- U biti je logika Rimskog carstva bila obgrliti sve te kulture te tuprepoznajemo ideju carstva kao KRUNE SVIH NJIH
SINTAKSA
1. PROPORCIONALNI ODNOSI 1 + 33 + 33 + 33 = 1002. STRUKTURA KOMEDIJE 1 2 3 1 2 3 1 2 3 - RIMA
Pakao i istilite: ista dimenzija, ponavjanje istog elementa poniranja, teme
izdizanja = logika rupa - brijeg
- FORMALNIM SAVRENSTVOM ISPRIANA JE PORUKAHipostil i raj: jedan iznad drugog, u prvom se javlja osjeaj dezorijentiranost
i zbunjenost, a iznad toga nalaze se rjeenja (oslovljavaju isti problem)
- SVE JE KRAJNE ANGAIRANO (Tafuri u krivu)Sistem komunikacije referira se na Maksencijevu baziliku
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
24/34
perimetalno + kri
metodom pomaka definira komunikacije
pr: pomak vila u Garshu vertikalni
Einsenmman: arhitektura ETIDE
- Nije razvoj iz funkcije ve ista forma: KUBUS/GRID..., pa postrestum funkcija
Le Corbusier i knjiga Vers une Architecture, 1923.
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
25/34
- Skup prethodnopubliciranih eseja
Towards a new Architecture, 1927
Ka pravoj arhitekturi bolji
prijevodjer je imao vie namjera od
nove arhitekture
Projekt za Ligu Naroda, eneva,
1927. ne dobiva ga, jer biva diskvalificiranim
Revolt: CIAM
2 naina sagledavanja: dinamiko: hodanjem kroz kuu i statiko: kroz 5
toaka arhitekture
VILLA SAVOYE
Na dravnom divljem imanju gradi kuu pristup autom auto je vaan
element Le Corbusieru gledanje na kue van usporedbe kue s brodom
Rampa s linoleumom na podu i standardizirani rukohvati industrijski
element (nimalo dodatno dizajniran i poseban)
Element poasnog dvorita: rampa kao ceremonijani ulaz
Poveznice s crkvom: BUNAR: element svete vode
SKELET: kao u brodovima penjanjem se ostavlja praina i svi problemi
- Radi bezvremensku arhitekturu sa sadanjim elementima(ukljuujui i povijesne)
Moram se rukovoditi ovim pravilom da svojim linijama, bojama dadem nova
znaenjai duboka sjeanja
- Potrebno je graditi na kolektivnom jeziku da svi razumijemo- Moderan predmet masovno proizveden kolektivno razumljiv______________________
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
26/34
- Machine neto??? MAINA ZA STANOVANJE- Sloena struktura (skoro je cirkularna struktura i biblijska
komunikacija) pisano pjesniki, ali pisac je svjestan zbivanja
Specifino kulturno znaenje koje je definirano u 18. stoljeu u
prosvjetiteljstvu kada se openito htjelo promijeniti loe sustave poput
bolnica
Bolnica maina za ozdravljenje
- Javljaju se opasna veze poput izraza da je ena maina za uitak- Rjeenje: nita vie ne slii maini ve je savreno prmiljeno za
odreeni cilj
Kua tako promiljena za stanovanje da e rijeiti probleme drutva
- Poigravanje s novom arhitekturm- Kompleksna struktura u 3 krajnosti
3 posjetnika oi koje ne vide Arhitektura
1. Oblik 1. Brodovi 1. Pouka rima
2. Povrina 2. Avioni 2. Iluzija tlocrta
3. Plan 3. Automobili 3. ista kreacija
uma
KRAJ: masovno poraavajue: ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA
1. Arhitekti su zaboravili da je arhitektura igra volumena voena igromsvjetla, a ininjeri su to ponovno otkrili
2. Uporaba automobila i tipolokih hramova sugeriraju razvoj (ako jepoznat cilj i proces se pusti da se odvija, dolazi se do savrenog tipa i
stila toga doba)
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
27/34
- Ali arhitektura se ne radi samo o tome, ve o emocijama (te se morauzdii) i strastima: mora se dirnuti srce- esto se tu Corbusier
poziva na sv. Petra i Michelangela
1890.-1920.g. problemi tih godina i diskusije (kao i Vila Savoya u svom
mediju) ovdje inputi nisu nikad direktni, ve kao ikoniki bljeskovi
3. to arhitekti ne vide?
- da se sve radi o volumenu, povijesti, planu
- igra volumena pod svijetlom, povrine to trebaju naglasiti, a plan je tu da
vodi i kontrolira
- igra: mudra, znalaka, tj.tona (uzviena, znalaka i mudra)
1. nije voena sama po sebi
2. kreator je slobodan jer se igra ( strogo umjetnika ?????, Kant:
njemaki idealizam)
3. savreno i povezano se kontrolira
Diskurs o estetici (Francuska)
Diskurs o modernitetu (Njemaka)
Austrijski diskurs: A. Loos koji kae: ne treba moderne predmete dizajnirati,
ve sluati to moderni svijet treba
Njemaka: Deutsche Werkbund (Behrens)
Karl Scheffer: koji je realitet suvremenog ivota? Tvornica, treba je uzdii
(uzdii i stvarnost)
- to radi i Le Corbusier u Vili Savoye: uzima industrijske elemente i uzdie ih
- problem kako pomiriti dvije jake struje u njemakom drutvu?
Francuski diskurs (drugaija pozadina)
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
28/34
S. Denis slika je ono to vidimo, nije to kua,... tek skup linija na platnu i
nije bitan sadraj ve kompozicija
Afera Dreyfuss: Francuska okree desnopita se treba li biti osloboen jer
nema dokaza ili pak osuen jer su vaniji vii razlozi
Impresionisti do tada nisu poznati, Denis propagira takvu lijevu umjetnost.
Cezanne iza togaje ista ideja kubusa, kugle , valjka
Aristide Maillol kipar koji te ideje preuzima ideje iste moderne koja je
ipak klasina (sugestijom i asocijativnou)
- Le Corbusiere radi MIT NA KVADRAT koji je spoj industrijalizma ikantovske nezainteresiranosti prvi teorijski konstrukt
Corbusier: funkcionalist? Ili isti umjetnik? koalicija nespojivih
elemenata
Zakljuak: tako je vrlo brzo izgubljen stil?
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
29/34
Arhitektura ||| umjetnost
Arhitektura ista tvorevina duha je li Le Corbusier funkcionalis ili
umjetnik?
Arhitektura:
- POBUUJE OSJEAJE prizme lom svjetlosti- Iskazuje misao- Indirektna komunikacija- Stvar je kompozicije i sklada umjetniki govor
- projektiranje: umjetniko stvaranje ili ne?Ako je: koje imamo zadae i odgovornosti?
Arhitektura: nije samo utilitarnost i funkcija
- Majer definira odnos izmeu stvari (ivot) i umjetnikog djela
(umjetnost)
-Johannes Majer: arhitektura= funkcija x ekonominost
- do forme se dolazi iz funkcije (nema stvaranja i komponiranja)
J. Mayer, Hans Wittmer, Peterschule, Basel, 1925. plakat na kojem
stoji kako od funkcije doi do forme
Corbusier ga napada da on radi umjetnost ali opet ostaje Majerova
distinkcija: samo arhitektura spada u Baukunst & Kunst sferu
- Umjetnost graenja
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
30/34
- Arhitektura: arh = prvi, tektos = izgraivati (via sfera odfunkcionalizma)
Martin Heideger: odnos izmeu 3 stvari:
1. Orue 2. Umjetniko djelo 3. puka stvar (kamen,komad grafita....)
Adolf Loos (paljivo ga itaj - itaj ga s interpretacijom) radikalan poetak
(namjerno je polemian, ne itati doslovno, to radi da te potakne na svoje
vienje)
kua: SFERA IVOTA umjetniko djelo: SFERA UMJETNOSTI
slui svrsi nevezana svrhom
uvjetovana neuvjetovana
odgovara korisniku privatna stvar umjetnika
slui komforu eli otrgnuti ljude iz komforne
spokojnosti
konzervativna revolucionarna
ovjek je lokus gdje se dvije stvari poklapaju meutim potrebno je
imati ih razdvojene i ne mijeati ih jer u protivnom dolazi do
konceptualnog bastarda
Ni jedan logiki sustav ne moe objasniti noumenalni svijet
Arthur Schoppenhauer
SFERA INJENICA SFERA VRIJEDNOSTI
Fenomenalni svijet noumenalni svijet
Svijet kao predodba svijet kao volja
Kauzalitet i naelo razloga iracionalno slijepa volja
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
31/34
Znanost (predpostavlja sustav)
Razum volja
Temelj morala ne moe biti nikakav razum, ve samo volja
Razum ljudska sposobnost razmiljanja, operativno sredstvo volje
MORALNOST nema racionalno objanjenje
Lav Tolstoj i pitanje smisla ivota ipoduavanja moralnih vrednota
moralnost se temelji na osjeajima, umjetnosti umjetnost je prema tomeslina religiji
Ako dobrota ima uzrok, to vie nije dobrota; ako ima posljedicu, nagradu,
takoer nije dobrota
Znanost ne moe dati odgovor na pitanjeivota
23 prie poduavanje ljudi moralnosti preko umjetnosti prezentiraju
temelje ljudskih vrlina i mana
to je umjetnost iznimni potencijal, iznimna odgovornost cilj umjetnosti
nije da je lijepa, ve da ima svoju drutvenu dunost, a ostaloje sve
nemoralna umjetnost
Koji je danas zadatak umjetnosti? Pozicija arhitekture?
Ludwig Wittgenstein zavrio fiziku, matematiku i strojarstvo: kree kao
znanstvenik u ovo podruje
Je li pouzdano znanje o svijet mogue i imamo li mi pravi aparat za to.
Granice jezika bt e granice znanja.
Fritz Mauthner
Samo to rijeima moe dohvatiti, moe misliti.
Sva filozofija je filozofija jezika.
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
32/34
Wittgenstein: Sva filozofija je filozofija jezika. Ali, sigurno ne u
Mauthnerovom smislu.
Propovijedati moralnoponaanje je teko; dati mu intelektualno opravdanje
je nemogue.
Umjetnosti
- Kompatibilnost sa stvarnim preduvjetom svijeta zaduujeumjetnost jedinstveno odgovornom ulogom za postojanje i
opstojanje tog istog svijeta
Pedispozicije umjetnosti
1. Djeluje po principu indirektnog pokazivanja, a ne eksplicitnogdefiniranja
2. Ne ostvaruje se pomou logikih propozicija, nego iracionalnim,neobjanjivim osjeajima
3. Ne poima se objektivnim umom, nego doivljava dubokomsubjektivnom nutrinom
4. Sredstvo doaravanja moralno uzdignutih primjera i pobuivanjeistinskih, obvezujuih osjeaja i strahova
5.Jedina istina i ljepota je prava umjetnost6. Etika i estetika su isto7. Umjetnost je misija, umjetnost je poslanje
Walter Benjamin: arhitektura kao ovjeku najblia umjetnost
Arhitektura = prostorni okvir ivota
1/ sam ivot
2/ udomljava taj ivot
3/ trodimenzionalnost arhitekture
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
33/34
Adolf Loos prvenstveni problem trebao bi biti: jasno izraziti
trodimenzionalni karakter arhitekture i to na taj nain da korisnicima
graevine bude omogueno ivjeti kulturni ivot [tog doba]
Gottfried Semper: Istina o arhitekturi? definicija vlastitig stila
Istiniti umjetniki stil? (odnosno, istiniti umjetniki jezik) podrazumjeva:
sukladnost umjetnike pojavnosti sa svojom vlastitom razvojnom povijesti,
te samim preduvijetima i okolnostima svoga nastajanja
Ti u umjetnosti nema potpunu slobodu uvijek neke okolnosti vremena
utjeu na tebe
Richard Neutra: Loos je znao napraviti najtanju plou kamena a da ne pukne
znao je kamen u duu.
Karl Kraus kae da se objektivni doivljaj, objektivne injenice mijenjaju
subjektivni emocijama feljtoni. Beani su ga oboavali. Kraus je to mrzio
protiv iluzije iao je satirom pa su se svi bojali da ne budu cititrani u jegovom
asopisu Baklja (Die Fadele)
Za Loosa je primjenjena umjetnost isti zloin. Pojam primjenjene umjetnosti
smatra neloginim (oksimoron). Primjer: dekoracija i ornamentacija metle ne
e je uinii boljom u metenju.
Svrha je forma kulture: forma oblikuje predmete.
Umjetnost slijedi potpuno drugaiju logiku i
treba je odvojiti od svijeta logike
to je za Loosa ornament? SVAKA LA ali,
bio je protiv uklanjanja postojeih
ornamenata
-
7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)
34/34
fasada govori u kojem se dobu ivi, ali Loos tomu kae NE dat u model
fasade
Za Loosa je uloga arhitekture dohvaanje dubine ivota, domiljanje potreba
do njihovih najudaljenijih konzekvenci..
Kua ne otkriva nta eksterijerom, sve njeno bogatstvo mora biti u interijeru
Pr. A. Loos: Villa Moller, Be, 1928.