STUDIJA O MREŽNIM USLUGAMA ZAGREBAČKE …IPP se u ovom kontekstu može promatrati kao mreža...

Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet University of Zagreb Faculty of Geodesy

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

- Studija -

STUDIJA O MREŽNIM USLUGAMA ZAGREBAČKE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA (ZIPP-a)

Voditelj:

Doc. dr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod. E-mail: [email protected]

Suradnici:

Dr. sc. Hrvoje Tomić, dipl. ing. geod.

Dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić, dipl. ing. geod.

rujan, 2011.

ZIPP I MREŽNE USLUGE 2

Studija

STUDIJA O MREŽNIM USLUGAMA ZAGREBAČKE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA (ZIPP-a)

Sadržaj

Sažetak

1. UVOD ....................................................................................................................................... 5

2. INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA I MREŽNE USLUGE .................... 6

2.1. Definicija ....................................................................................................................................... 6

2.2. Logička i fizička struktura .............................................................................................................. 7

2.3. Razine ........................................................................................................................................... 9

2.4. INSPIRE ....................................................................................................................................... 11 2.4.1. Svrha i načela ................................................................................................................................ 12 2.4.2. Podaci i struktura ......................................................................................................................... 14 2.4.3. Metapodaci .................................................................................................................................. 15 2.4.4. Interoperabilnost.......................................................................................................................... 16 2.4.5. Mrežne usluge .............................................................................................................................. 17 2.4.6. Zajedničko korištenje ................................................................................................................... 28 2.4.7. Koordinacija i izvješćivanje ........................................................................................................... 28 2.4.8. Vremenski okvir ............................................................................................................................ 29 2.4.9. Geoportal ..................................................................................................................................... 29

2.5. NIPP ............................................................................................................................................ 31 2.5.1. Vizija i ciljevi ................................................................................................................................. 32 2.5.2. Subjekti i tijela .............................................................................................................................. 33 2.5.3. Geoportal ..................................................................................................................................... 36

2.6. ZIPP ............................................................................................................................................. 38

3. MEĐUNARODNE NORME I STANDARDI .................................................................... 42

3.1. Organizacije ................................................................................................................................ 42 3.1.1. OGC .............................................................................................................................................. 42 3.1.2. ISO/TC211 ..................................................................................................................................... 43 3.1.3. CEN/TC287 ................................................................................................................................... 47 3.1.4. HZN/TO211 ................................................................................................................................... 47 3.1.5. RSTS .............................................................................................................................................. 51

3.2. Pregled relevantnih standarda i normi ........................................................................................ 52 3.2.1. UML .............................................................................................................................................. 52 3.2.2. SOAP ............................................................................................................................................. 56 3.2.3. OGC Catalogue Service ................................................................................................................. 59 3.2.4. WMS ............................................................................................................................................. 61


Studija

3.2.5. WCS .............................................................................................................................................. 67 3.2.6. WFS............................................................................................................................................... 68 3.2.7. GML .............................................................................................................................................. 71

4. POSTOJEĆE STANJE U GRADU ZAGREBU .................................................................. 77

4.1. GIS Grada Zagreba ....................................................................................................................... 77 4.1.1. GIS za gradsku upravu .................................................................................................................. 78 4.1.2. Interaktivna karta Grada .............................................................................................................. 82 4.1.3. Katalog metapodataka ZIPP‐a ...................................................................................................... 83 4.1.4. Arhitektura sustava ...................................................................................................................... 85

4.2. Katastar vodova .......................................................................................................................... 89

4.3. Zagrebački holding ...................................................................................................................... 91

5. SMJERNICE ZA IZRADU MREŽNIH USLUGA I RJEŠENJA U ZIPPU ..................... 93

6. NADZOR IZRADE GEOPORTALA ZIPPA ................................................................... 96

7. LITERATURA ...................................................................................................................... 97

Prilozi:

Popis kratica i pojmova

Popis slika

Popis tablica

CD medij


Studija

Sažetak

Učinkovito upravljanje prostornim podacima moguće je kroz uspostavu infrastrukture prostornih podataka (IPP-a) koja ima za cilj omogućiti svim zainteresiranima brz, nesmetan i jednostavan pristup prostornim podacima i njihovo korištenje. Osnivanjem Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba i Grad Zagreb se je aktivno uključio u mnogobrojnu globalnu zajednicu u uspostavi svoje lokalne „Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka“ (ZIPP-a).

Jedna od temeljnih komponenti IPP-a su mrežne usluge. Razvoj računalnih i informacijskih tehnologija polučio je uspostavu vrlo sofisticiranih mrežnih usluga za prostorne podatke, od usluge pronalaženja, pregleda, preuzimanja, pa sve do vrlo složenih usluga za transformacije prostornih podataka. Kako bi IPP osigurao interoperabilnost navedenih mrežnih usluga one moraju biti izgrađene u skladu s odgovarajućim normama i standardima. Kako daljnji razvoj i poboljšanje ZIPP-a ima u planu izgradnju novog geoportala, inicirana je izrada ove studije koja ima cilj dati smjernice ka njegovoj izgradnji i osigurati njegovu učinkovitost. Naručitelj studije je Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a izvođač Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Studija obuhvaća pregled postojećeg stanja IPP-a u Gradu Zagrebu, pregled inozemnih i tuzemnih iskustava i praktičnih rješenja, pregled relevantnih normi i standarda u području geoinformacija i konačno konkretne smjernice za izgradnju novog geoportala ZIPP-a.

Vjerujemo kako će ova Studija biti od pomoći izvođaču radova na uspostavi novog geoportala ZIPP-a. Također, autori ove studije stoje na raspolaganju za pomoć i konzultacije u svim daljnjim aktivnostima.


Studija

1. Uvod Infrastruktura prostornih podataka (IPP) čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka, kao i pristup do njih. Uspostava IPP-a podrazumijeva poboljšanje postojeće infrastrukture koje se može definirati kao niz aktivnosti koje imaju za cilj olakšavanje pristupa postojećim prostornim podacima i njihovu diseminaciju te bolje, jednostavnije i učinkovitije korištenje. Bez obzira o kojoj razini IPP-a se radilo, od globalne do lokalne, temeljni cilj je učiniti prostorne podatke i servise dostupnima širokom krugu korisnika.

Grad Zagreb je prepoznao potrebu za poboljšanjem postojeće infrastrukture prostornih podataka i kroz Koordinaciju za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba stavio u plan uspostavu Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZIPP-a). ZIPP je lokalna infrastruktura prostornih podataka koja obuhvaća podatke i informacije gradskih ureda, zavoda i službi, gradskih trgovačkih društava i gradskih ustanova. Uspostava ZIPP-a započela je kroz sustavno evidentiranje postojećih skupova prostornih podataka u Gradu Zagrebu i izradu kataloga metapodataka. Daljnji razvoj ima za cilj uspostavu mrežnih usluga koje će osigurati jednostavno pronalaženje i pristup prostornim podacima kao i uslugama te njihovo učinkovito korištenje u svakodnevnom radu gradske uprave i korištenje od strane građana. Ne smije se zaboraviti kako gradska uprava treba biti servis građanima i kako su prostorni podaci koji se koriste u gradskoj upravi nastali na račun građana. Iz tog razloga svakako im treba biti zagarantirana dostupnost prostornim podacima na najjednostavniji i najbrži način.

Ova studija daje prikaz IPP-a i postojećih rješenja na europskoj (INSPIRE) te nacionalnoj razini (NIPP). Poseban naglasak je stavljen na analizu postojećeg stanja u Gradu Zagrebu u pogledu organizacije prostornih podataka i korištenih geoinformacijskih rješenja. Također dan je pregled relevantnih geoinformacijskih normi i standarda (OGC, ISO, INSPIRE, ...) koji se danas koriste pri uspostavi mrežnih usluga. Osnovni cilj studije je kroz smjernice dati podršku izgradnji novog geoportala ZIPP-a kroz osiguravanje interoperabilnosti i otvorenosti sustava. Interoperabilnost je upravo srž IPP-a na svim razinama i podrazumijeva nesmetani tok prostornih podataka u heterogenom okruženju računalnih sustava baziran na relevantnim međunarodnim standardima i normama. Poboljšanjem postojećeg IPP-a, kroz uspostavu interoperabilnih mrežnih usluga, Grad Zagreb ima priliku postati lider u tome i dati snažan doprinos u razvoju NIPP-a.

Prikupljanje i analiza postojećeg stanja prostornih informacijskih sustava u Gradu Zagrebu provedeno je u suradnji s djelatnicima tvrtke APIS IT d.o.o. i Zagrebačkog Holdinga na čemu im ovim putem najljepše zahvaljujemo.


Studija

2. Infrastruktura prostornih podataka i mrežne usluge Oko 80% svih raspoloživih informacija sadrži neku prostornu komponentu, odnosno prostornu referencu, što postavlja zahtjev za učinkovitim upravljanjem prostornim podacima na svim razinama društva. Potreba za time potaknula je razvoj infrastrukture prostornih podataka (IPP) na različitim razinama od korporativne do globalne, a jedinstveni im je cilj omogućiti nesmetan, brz, jedinstven i jednostavan pristup prostornim podacima i uslugama svim zainteresiranim korisnicima.

2.1. Definicija

Najveći poticaj ka stvaranju IPP-a imala je izvršna naredba 12906 predsjednika Clintona iz 1994. godine. Njome je potaknuto stvaranje IPP-a ne samo u SAD-u već u cijelom svijetu. U toj naredbi IPP označava politiku, norme i ljudske resurse potrebne za prikupljanje, obradu, pohranu, distribuciju i unaprjeđenje upotrebe prostornih podataka.

Prema publikaciji The SDI Cookbook, IPP čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih (Nebert 2004). IPP osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu na svim društvenim razinama: u državnoj upravi, javnom i privatnom sektoru te građanstvu u cjelini. Riječ infrastruktura koristi se u promociji koncepta pružanja podrške okoline koja omogućuje pristup prostornim podacima uz korištenje minimalnog skupa normi, standarda, protokola i drugih specifikacija.

U Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) se definira kao skup mjera, norma, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave e-vlade, omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka.

Iako se IPP može promatrati kao nešto sasvim novo, treba imati na umu da taj koncept postoji, zapravo, od trenutka kada su se prvi prostorni podaci počeli sustavno prikupljati i prikazivati na planovima i kartama od najstarijih vremenima antike, Babilona i Egipta. Daljnji razvoj IPP-a od tih davnih vremena pa sve do danas izravno je povezan s razvojem tehnologija prikupljanja prostornih podataka, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i stupnjem društvenog razvoja. Obzirom na navedeno može se zaključiti da IPP uvijek u nekoj određenoj formi postoji, međutim razina implementacije je obzirom na vremenski trenutak različita. U tom kontekstu na izgradnju ili uspostavu IPP može se gledati kao na poboljšanje odnosno dogradnju postojećeg (Cetl 2007). Shodno navedenome, poboljšanje IPP može se definirati kao: niz aktivnosti koje imaju za cilj olakšanje pristupa postojećim prostornim podacima i


Studija

uslugama te njihovu jednostavniju i učinkovitiju upotrebu. Te aktivnosti uključuju:

• Promicanje važnosti prostornih podataka u društvu te stvaranje bolje koordinacije i suradnje među svim uključenim subjektima;

• Prilagodbu postojećih prostornih podataka u skladu s odgovarajućim normama i tehnologijama;

• Izradu metapodataka za opis postojećih skupova prostornih podataka;

• Uspostavu kataloga, mrežnih usluga i ostale pripadne infrastrukture.

Gledano iz sadašnje perspektive, razvoj IPP može se podijeliti u dvije generacije. Prva generacija bila je prvenstveno orijentirana ka tehničkim rješenjima i podacima kao krajnjem produktu (product oriented), dok je druga orijentirana ka korisniku i uslugama (service oriented). Korisnicima prostornih podataka nije više cilj samo doći do podataka već i koristiti različite usluge i analize što uključuje kombiniranje različitih heterogenih baza prostornih podataka i ostalih izvora. Preduvjet stvaranja takve nove generacije IPP okrenute ka korisnicima i uslugama jest ostvarivanje interoperabilnosti odnosno nesmetanog protoka podataka u heterogenom okruženju računalnih sustava baziranom na relevantnim međunarodnim standardima i normama.

2.2. Logička i fizička struktura

Do sada su, diljem svijeta implementirani različiti modeli IPP-a. U većini njih mogu se prepoznati identične ili vrlo slične komponente i atributi (Slika 1).

Slika 1. Logička struktura IPP-a

Logičku strukturu IPP čine:

1. Prostorni podaci (Spatial data)


Studija

a. Osnovni (Framework)

b. Ostali (Thematic)

2. Metapodaci (Metadata)

3. Norme i standardi (Standards)

4. Katalog (Clearinghouse)

5. Suradnja (Partnerships).

Uspješna implementacija pojedinih logičkih dijelova IPP podrazumijeva stvaranje okruženja u kojem su:

• sadržaj, dijelovi i procedure standardizirani;

• osnovni izvori prostornih podataka i korisnici umreženi;

• tehnička infrastruktura prilagođena jednostavnoj i učinkovitoj upotrebi.

Temeljni koncept fizičke implementacije IPP-a podrazumijeva stvaranje jednostavnog i nesmetanog tijeka prostornih podataka od baza za njihovu pohranu do korisnika. Taj tijek podrazumijeva odgovarajuću tehničku infrastrukturu i mrežne usluge uspostavljene u skladu s odgovarajućim normama i standardima (Slika 2).

Slika 2. Fizička implementacija IPP-a


Studija

Korisniku koji pristupa putem klijenta (Web preglednika) moraju biti omogućene različite mrežne usluge za pretraživanje, pregled i korištenje prostornih podataka.

2.3. Razine

IPP se razvija na različitim društvenim razinama. Obzirom na implementaciju pojedinih razina njen razvoj se može prikazati hijerarhijski (Slika 3).

Slika 3. Hijerarhija IPP-a

IPP se u ovom kontekstu može promatrati kao mreža informacijskih resursa dostupnih kroz različite razine, gdje je na najnižoj korporacijska odnosno IPP pojedine tvrtke, a na najvišoj globalna IPP. Svaka viša razina sastoji se od jednog ili više elemenata niže razine, a uz vertikalnu povezanost pojedinih razina postoje i čvrste kompleksne veze na pojedinim horizontalnim razinama koje počivaju na zakonskim i političkim okvirima. Granicu detaljnosti podataka koja će zadovoljiti potrebe korisnika na pojedinim razinama teško je odrediti. Obzirom na hijerarhiju i potrebe, traženi podaci najčešće predstavljaju kompromis između svih dostupnih podataka na različitim razinama. Rezultati mnogobrojnih istraživanja pokazuju da nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) ima ključnu ulogu u razvoju i implementaciji ostalih razina.

U kontekstu e-Društva, može se reći kako u današnje vrijeme najnižu razinu IPP-a čini pojedinac odnosno krajnji korisnik. Već i svakodnevni odlazak na posao, a posebno na godišnji odmor ili izlet zahtijeva određenu količinu prostornih podataka i informacija, a što podrazumijeva IPP na razini svakog pojedinca. U prilog tome idu i različite inicijative na razini običnih korisnika poput OpenStreetMap-a, gdje se volonterski razmjenjuju prostorni podaci i informacije (Slika 4).


Studija

Slika 4. OpenStreetMap

OpenStreetMap (OSM) je projekt virtualne zajednice s ciljem stvaranja slobodne, svima dostupne karte koju svatko može sam i dorađivati. Projekt je nastao iz razloga što većina prostornih podataka za koje se misli kako su slobodni za korištenje, ustvari imaju pravna ili tehnička ograničenja za upotrebu, što sprječava obične korisnike da ih koriste u različite kreativne i produktivne svrhe.

Osim korisničkih inicijativa svakako je potrebno spomenuti i privatne inicijative kao npr. Google Earth (Slika 5). Velik broj znanstvenika, istraživača i običnih građana diljem Europe i svijeta priželjkuju otvoren i jednostavan pristup prostornim podacima i informacijama koji opisuju njihov svijet. Google Earth omogućuje korisnicima pregledavanje zemljine površine, koristeći spajanje visokokvalitetne satelitske snimke zemljine površine, ili zračne snimke. Osim mogućnosti pregledavanja površine Zemlje, Google Earth nudi niz drugih mogućnosti, kao što su postavljanje i pregledavanje fotografija na različite lokacije, pregled informacija iz Wikipedije, korištenje karata te proračunavanje ruta, upotreba GPS uređaja, prikaz podataka iz GPS uređaja, te mnoge druge mogućnosti, koje su iz dana u dan sve veće. To se posebno odnosi na 3D prostorne podatke i vizualizaciju.


Studija

Slika 5. Google Earth

2.4. INSPIRE

Reakcija na Izvršnu naredbu 12906 je inicijativa pokrenuta 1995. godine za izgradnju Europske geoinformacijske infrastrukture. Ona je rezultirala izradom dokumenta GI 2000 koji je predstavljao strategiju razvoja upravljanje prostornim informacijama u Europi. Međutim, vizija bazirana na toj inicijativi nije implementirana zbog neusklađenosti politike pojedinih europskih zemalja i nedostatka znanja i okvira djelovanja na tržištu privatnog sektora. Do napretka dolazi 2002. godine kada je Europska komisija usvojila Memorandum o razumijevanju za uspostavu infrastrukture za prostorne informacije u Europi (INSPIRE- Infrastructure for Spatial Information in Europe). Uspostava europske infrastrukture prostornih podataka potrebna je kako bi se stvorili usklađeni i upotrebljivi izvori geoprostornih informacija na svim razinama, počevši od lokalne razine pa sve do međunarodne.

Europski parlament i Vijeće Europske unije 14. ožujka 2007. godine donijeli su Direktivu o uspostavi INSPIRE-a (EC 2007) koja se odnosi na prostorne podatke i podržava kreiranje politike vezane za okoliš. Ova Direktiva stupila je na snagu 15. svibnja 2007. godine. INSPIRE tvori budući okvir za NIPP-ove unutar država članica EU, stoga se smjernice INSPIRE-a mogu smatrati obveznim za bilo koje daljnje aktivnosti NIPP-a. INSPIRE je okvirna direktiva. Detaljnije tehničke odredbe definiraju se


Studija

provedbenim pravilima (Implementing Rules) i tehničkim smjernicama (Technical Guidelines) (Slika 6).

Slika 6. Provedbena pravila i tehničke smjernice

Provedbena pravila donosi Europska komisija (EC) na prijedlog radnih skupina (Drafting Teams), dok su tehničke smjernice isključivo u nadležnosti radnih skupina INSPIRE-a.

INSPIRE se zasniva na postojećim infrastrukturama prostornih podataka zemalja članica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali istovremeno zahtijeva harmonizaciju postojećih podataka.

INSPIRE Direktiva je u hrvatsko zakonodavstvo već djelomično transponirana Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07). Sukladno ispunjavanju pregovaračkih obaveza u poglavlju 27. Okoliš, Hrvatska se je obavezala obaviti potpunu transpoziciju INSPIRE direktive do ulaska u EU (01.07.2013.).

2.4.1. Svrha i načela

Svrha INSPIRE-a je osigurati usklađene prostorne podatke i informacije te pojednostaviti pristup podacima, pri čemu je zadaća država članica osigurati raspoloživost, kvalitetu, usporedivost, potpunost i konzistentnost vlastitih prostornih podataka. Krajnji cilj je pri tome stvaranje Europske infrastrukture prostornih podataka koja bi korisnicima nudila integrirane usluge prostornih podataka (Slika 7). Te usluge su prvenstveno identifikacija prostornih podataka iz različitih izvora (od lokalne do međunarodne razine), te pristup podacima.


Studija

Slika 7. INSPIRE vizija

Poboljšanje postojećih infrastruktura prostornih podataka, kao i usklađivanje podataka i usluga prema zadanim specifikacijama i odgovarajućim normama, vodi prema integraciji različitih razina u koherentnu europsku infrastrukturu prostornih podataka. Korisnici prostornih podataka i usluga pri tome su također objedinjeni iz svih razina i sektora društva, počevši od zakonodavaca, planera i menadžera na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, sve do građana i njihovih organizacija.

Osnovna načela INSPIRE Direktive su sljedeća:

• prostorne podatke treba prikupiti jednom, a održavati ih gdje je to najučinkovitije

• omogućiti nesmetano kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora u čitavoj Europi te njihovu razmjenu između brojnih korisnika i aplikacija

• omogućiti razmjenu podataka između različitih subjekata, i to:

o detaljne podatke – za detaljna ispitivanja, a

o općenite – za strateške svrhe


Studija

• dostavljati dovoljnu količinu prostornih podataka potrebnih za dobro upravljanje na svim razinama, pod uvjetima koji ne ograničavaju njihovu opsežnu upotrebu

• potrebno je lako doznati koji su prostorni podaci dostupni, koji odgovaraju potrebi za određenu svrhu i pod kojim uvjetima se oni mogu dobiti i koristiti

• prostorni podaci trebali bi postati lako razumljivi te jednostavni za tumačenje budući da se mogu vizualizirati unutar odgovarajućega konteksta koji je pristupačan za korisnike.

2.4.2. Podaci i struktura

INSPIRE se zasniva na postojećim NIPP-ovima i ne zahtijeva se ponovno prikupljanje podataka, ali se zahtijeva harmonizacija postojećih podataka. Podaci sadržani u INSPIRE direktivi obuhvaćaju 34 teme prostornih podataka raspoređene u tri priloga (Annex I, II i III). To su podaci koje posjeduju državne institucije te podaci kojima se koriste državna tijela u izvršavanju svojih javnih zadaća (Tablica 1).

Tablica 1. Teme prostornih podataka obuhvaćene INSPIRE direktivom

Tem

e pr

osto

rnih

pod

atak

a

PRIL

OG

I

1. Referentni koordinatni sustavi

2. Sustavi geografske mreže

3. Geografski nazivi

4. Upravne jedinice

5. Adrese

6. Katastarske čestice

7. Prometne mreže

8. Hidrografija

9. Zaštićene lokacije

Tem

e pr

osto

rnih

po

data

ka

PRIL

OG

II 1. Visina

2. Prekrivenost tla

3. Ortofotografija

4. Geologija

Tem

e pr

osto

rnih

po

data

ka

PRIL

OG

III

1. Statističke jedinice

2. Zgrade

3. Tlo

4. Korištenje zemljišta

5. Ljudsko zdravlje i sigurnost


Studija

6. Komunalne i državne usluge

7. Sustavi za nadzor okoliša

8. Postrojenja za proizvodnju i industriju

9. Objekti i strojevi za poljoprivredu i akvakulturu

10. Raširenost stanovništva- demografija

11. Područja upravljanja/zaštićena područja/uređena područja i jedinice za izvještavanje

12. Područja s prirodnim opasnostima

13. Atmosferski uvjeti

14. Meteorološko-geografske značajke

15. Oceanografske-geografske značajke

16. Morske regije

17. Biogeografske regije

18. Staništa i biotopi

19. Raširenost i vrsta

20. Izvori energije

21. Izvori minerala

Slično općoj logičkoj strukturi IPP-a i INSPIRE je definirao temeljne komponente:

• metapodaci,

• interoperabilnost prostornih podataka i usluga,

• mrežne usluge (otkrivanje, pregledavanje, preuzimanje, transformacija i pozivanje),

• zajedničko korištenje prostornih podataka i usluga,

• koordinacija te mjere nadzora i izvještavanja.

2.4.3. Metapodaci

Za skupove i usluge prostornih podataka, navedenih u prvom poglavlju, države članice moraju osigurati izradu metapodataka i njihovo ažuriranje. Metapodaci obuhvaćaju informacije o:

• usklađenosti prostornih podataka s provedbenim pravilima (definiranim u trećem poglavlju),


Studija

• uvjetima za pristup i uporabu skupova i usluga prostornih podataka, te eventualnim naknadama za njihovo korištenje,

• kakvoći i valjanosti skupova prostornih podataka,

• državnim tijelima odgovornim za uspostavljanje, upravljanje, održavanje i raspodjelu skupova prostornih podataka i njihovih usluga,

• eventualnim ograničenjima javne dostupnosti prostornih podataka i razlozima tih ograničenja.

Metapodaci moraju biti cjeloviti i zadovoljavajuće kakvoće kao bi ispunili svoju svrhu.

2.4.4. Interoperabilnost

Tehnička rješenja za interoperabilnost i usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka utvrđena su provedbenim pravilima. Pri oblikovanju provedbenih pravila u obzir se uzimaju relevantni zahtjevi korisnika, postojeće inicijative i međunarodne norme za usklađivanje skupova prostornih podataka, te izvodivost i isplativost usklađivanja i međuoperativnosti.

U svrhu osiguranja provedivosti i isplativosti ovih pravila provode se ispitivanja od strane Komisije. Za potrebe tih ispitivanja sve su države članice dužne na zahtjev Komisije dostaviti sve potrebne informacije.

Mogućnost sudjelovanja u početnim raspravama o sadržaju provedbenih pravila imaju sve države članice na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kao i ostale fizičke i pravne osobe koje imaju interes vezan uz prostorne podatke (korisnici prostornih podataka, proizvođači, pružatelji usluga, koordinacijska tijela).

Provedbena pravila odnose se na sljedeće značajke prostornih podataka:

• okvir za jedinstveno označavanje prostornih objekata kako bi se osigurala njihova interoperabilnost,

• odnos između prostornih objekata,

• svojstva prostornih objekata,

• informacije o opsegu podataka,

• ažuriranje podataka.

Namjena provedbenih pravila je osiguravanje usklađenosti informacija koje se odnose na isti položaj ili isti objekt prikazan u različitom mjerilu i osiguravanje usporedivosti informacija izvedenih iz skupova prostornih podataka.


Studija

2.4.5. Mrežne usluge

Usluge za skupove prostornih podataka koje uspostavljaju države članice su:

1. usluge za identifikaciju, koje na osnovu sadržaja povezanih metapodataka omogućuju potragu za skupovima i uslugama prostornih podataka (Discovery),

2. usluge za pregledavanje, koje omogućuju minimalni prikaz, navigaciju, povećavanje/smanjivanje, panoramski pregled ili prikrivanje vidljivih skupova prostornih podataka kao i prikaz tumača znakova i svih važnih sadržaja metapodataka (View),

3. usluge za preuzimanje podataka i izravan pristup podacima tamo gdje je to izvedivo (Download),

4. usluge za transformaciju, koja je potrebna za postizanje međuoperativnosti skupova prostornih podataka (Transformation),

5. usluge koji omogućavaju pozivanje usluga prostornih podataka (Invoke).

Ove usluge uzimaju u obzir relevantne zahtjeve korisnika i jednostavne su za korištenje, dostupne su javnosti i može im se pristupiti preko interneta ili bilo kojeg drugog prikladnog telekomunikacijskog sredstva. Uslugama se pristupa putem geoportala i posebnih aplikacija (Slika 8).

Slika 8. INSPIRE struktura mrežnih servisa


Studija

Za potrebe usluga iz točke 1. primjenjuje se najmanje sljedeća kombinacija kriterija za pretraživanje:

a) ključne riječi;

b) podjela prostornih podataka i usluga;

c) kakvoća i valjanost skupova prostornih podataka;

d) stupanj usklađenosti s provedbenim pravilima (podatkovne specifikacije)

e) geografski položaj;

f) uvjeti koji se primjenjuju za pristup skupovima i uslugama prostornih podataka i njihovo korištenje;

g) državna tijela koja su odgovorna za uspostavljanje, upravljanje, održavanje i raspodjelu skupova prostornih podataka i usluga.

Iznimno države članice, mogu ograničiti javni pristup skupovima i uslugama prostornih podataka putem usluga iz točke 1. tamo gdje bi taj pristup mogao negativno utjecati na međunarodne odnose, državnu sigurnost i nacionalnu obranu.

Također, države članice, mogu ograničiti javni pristup skupovima i uslugama prostornih podataka putem usluga iz točke 2. do točke 5. kada bi takav pristup mogao negativno utjecati na bilo što od sljedećeg:

a) povjerljivost postupaka državnih tijela, tamo gdje je takva povjerljivost propisana zakonom;

b) međunarodne odnose, državnu sigurnost ili nacionalnu obranu;

c) tijek pravde, mogućnost da svaka osoba ima pošteno suđenje ili mogućnost državne vlasti da provodi istragu kaznene ili disciplinske prirode;

d) povjerljivost poslovnih ili industrijskih informacija, tamo gdje je takva povjerljivost propisana nacionalnim zakonom ili pravom Zajednice koji štite zakonit gospodarski interes, uključujući i državni interes u održavanju povjerljivosti statističkih podataka i tajnošću poreza;

e) prava intelektualnoga vlasništva;

f) povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumenata u vezi s fizičkom osobom kada takva osoba nije pristala na otkrivanje informacija javnosti, tamo gdje je takva povjerljivost propisana nacionalnim zakonom ili pravom Zajednice;


Studija

g) interese ili zaštitu bilo koje osobe koja dostavi traženu informaciju na dobrovoljnoj osnovi a da ju se može ili ne može staviti pod zakonsku obvezu da to učini, osim ukoliko ta osoba nije pristala na objavu dotičnih informacija;

h) zaštitu okoliša na koji se takva informacija odnosi, kao što je primjerice položaj rijetkih vrsta.

2.4.5.1. Provedbena pravila

U listopadu 2009. godine Europska komisija usvojila je Provedbena pravila za mrežne usluge (URL 1), koja su u prosincu 2010. godine dopunjena vezano uz usluge preuzimanja podataka i usluge transformacije. U nastavku je dan pregled najvažnijih odredbi Provedbenih pravila za mrežne usluge.

Prvi dio propisuje elemente kvalitete usluge:

• Izvedba

o Odzivno vrijeme za slanje inicijalnog odgovora prema zahtjevu Usluge pronalaženja bit će najviše 3 sekunde u normalnoj situaciji

o Za sliku od 470 kilobajta (npr. 800x600 piksela s dubinom boje od 8 bita) odzivno vrijeme za slanje inicijalnog odziva prema Zahtjevu „Dohvati kartu“ (Get Map) prema usluzi pregleda bit će najviše 5 sekundi u normalnoj situaciji

o Normalnu situaciju predstavljaju periodi izvan vršnog opterećenja, te je postavljena na 90% vremena

• Kapacitet

o Najmanji broj posluženih istovremenih zahtjeva prema usluzi pronalaženja sukladno kvaliteti izvedbe usluge bit će 30 u sekundi

o Najmanji broj posluženih istovremenih zahtjeva prema usluzi pregleda sukladno kvaliteti izvedbe usluge bit će 20 u sekundi

• Dostupnost

o Vjerojatnost mrežne usluge da bude dostupna bit će 99% vremena

Drugi dio provedbenih pravila odnosi se na pojedine mrežne usluge.


Studija

Usluga pronalaženja

INSPIRE direktiva zahtijeva uspostavu i rad mrežne usluge za otkriće skupova prostornih podataka i usluga za koje postoje metapodaci.

Za uslugu pronalaženja definiran je minimalni skup kriterija pretrage s elementima INSPIRE metapodataka (Tablica 2).

Tablica 2. Minimalni skup kriterija pretrage

Minimalni kriteriji pretrage Elementi INSPIRE

metapodataka Ključne riječi

Ključna riječ Klasifikacija prostornih podataka i usluga (za skupove prostornih podataka i serije skupova prostornih podataka)

Tematska kategorija

Klasifikacija prostornih podataka i usluga (za usluge prostornih podataka) Vrsta usluge prostornih

podataka Kvaliteta i valjanost skupova prostornih podataka

Podrijetlo Kvaliteta i valjanost skupova prostornih podataka

Prostorna rezolucija Stupanj usklađenosti s provedbenim pravilima osiguranim u Članku 7(1) Direktive 2007/2/EZ Specifikacija

Stupanj usklađenosti s provedbenim pravilima osiguranim u Članku 7(1) Direktive 2007/2/EZ Stupanj

Geografska lokacija Geografski granični pravokutnik

Uvjeti koji se primjenjuju na pristup i korištenje skupova prostornih podataka i usluga Uvjeti koji se primjenjuju

na pristup i korištenje Uvjeti koji se primjenjuju na pristup i korištenje skupova prostornih podataka i usluga Ograničenja javnog

pristupa Javna tijela nadležna za uspostavu, upravljanje, održavanje i distribuciju skupova prostornih podataka i usluga

Odgovorna strana

Javna tijela nadležna za uspostavu, upravljanje, održavanje i distribuciju skupova prostornih podataka i usluga

Uloga odgovorne strane

Sljedeći INSPIRE elementi metapodataka ili skup elemenata također moraju biti dostupni kao kriteriji pretraživanja:

a) Naziv izvora;


Studija

b) Sažetak izvora;

c) Vrsta izvora;

d) Jedinstveni označivač izvora;

e) Vremenska referenca.

Kako bi se omogućilo pronalaženje izvora na temelju geografske lokacije izvora, mora biti podržan prostorni operator presijecanja, odnosno svojstvo da INSPIRE element metapodataka geografskog graničnog pravokutnika presijeca definirano područje interesa.

Usluga pronalaženja mora omogućiti sljedeće operacije:

• Pristupi metapodacima

• Otkrij metapodatke

• Objavi metapodatke

• Poveži uslugu pronalaženja

Usluga pronalaženja mora omogućiti s jedne strane objavljivanje metapodataka, administraciju i pretraživanje. Slikoviti opis je prikazan UML dijagramom slučaja uporabe (Slika 9).

Slika 9. Dijagram slučaja uporabe usluge pronalaženja


Studija

Usluga pogleda (pregleda)

INSPIRE direktiva traži da države članice uspostave uslugu pogleda omogućavajući minimalno prikaz, navigaciju, povećanje/smanjenje (zoom in/out), pomake (pan) ili preklop (overlay) vidljivih prostornih baza podataka, prikaz informacije o legendi te bilo koji bitan sadržaj metapodataka. Gdje tijela javne vlasti naplaćuju pristojbe za uslugu pogleda, države članice će osigurati mogućnost plaćanja usluge elektroničkim putem (e-poslovanje).

Usluge pogleda pružaju sljedeće operacije:


• Pristupi karti

• Poveži uslugu pogleda

Ostale karakteristike usluge su:

1. Referentni koordinatni sustav (pregled korištenjem jedinstvenog referentnog koordinatnog sustava)

2. Format slike (mora podržavati barem PNG i GIF)

Usluga pogleda mora omogućiti korisniku pregled metapodataka o usluzi, dohvat karte, dohvat ostalih obilježja (atributi), informaciju o tipu prostornog objekta (Slika 10).

Slika 10. Dijagram slučaja uporabe usluge pogleda


Studija

Usluga preuzimanja

INSPIRE direktiva traži od država članica uspostavu i vođenje mreže usluga preuzimanja, omogućujući preuzimanje kopija skupova prostornih podataka, ili dijelova tih skupova, i gdje je to moguće izravan pristup podacima. Osim toga, kada tijela javne vlasti uzimaju naknade za usluge preuzimanja, države članice će osigurati mogućnost e-plaćanja usluge (uključujući Rights Management Services).

Usluga preuzimanja podržava:

• preuzimanje kompletnog skupa podataka ili skupova podataka, ili dio skupa podataka ili skupova podataka

• gdje je praktično, pruža izravan pristup kompletnim bazama podataka ili dijelu podataka

Usluge preuzimanja pružaju sljedeće operacije:


• Pristupi podacima

• Pristupi opisu tipova prostornih objekata

• Poveži uslugu preuzimanja

Slika 11 prikazuje dijagram slučaja uporabe za uslugu preuzimanja.

Slika 11. Dijagram slučaja uporabe usluge preuzimanja


Studija

Usluga transformacije (preobrazbe)

INSPIRE direktiva zahtijeva od država članica uspostavu i rad mreže usluga transformacije koje će omogućiti transformaciju prostornih podataka s ciljem postizanja interoperabilnosti.

Usluge transformacija pružaju sljedeće operacije:


• Pristupi transformaciji

• Poveži uslugu transformacije

Usluga pozivanja

Ova usluga zasad još uvijek nije detaljno specificirana provedbenim pravilima. Radi se usluzi pozivanja drugih usluga.

2.4.5.2. Tehničke smjernice

Uz provedbena pravila INSPIRE donosi i tehničke smjernice (URL 1) za uspostavu pojedinih mrežnih servisa. U nastavku je dan pregled najvažnijih odredbi za pojedinu vrstu usluge.

Jedan od temeljnih dokumenata u pogledu tehničke realizacije je Arhitektura mrežnih servisa (Network Service Architecture) iz 2008. godine. Njime je definirano kako je osnovni komunikacijski protokol i tehnologija povezivanja za INSPIRE mrežne usluge SOAP (Simple Object Access Protocol).

Usluga pronalaženja

Za implementaciju usluge pronalaženja preporučuje se CSW ISO AP, OGC™ Catalogue Services Specification 2.0.2 - ISO Metadata Application Profile for CSW 2.0, version 1.0.0 (2007).

Usluga pogleda

Tehničke smjernice za uspostavu usluge pogleda baziraju se na normi ISO 19128 Web Map Service (WMS).

Slika 12 prikazuje UML dijagram slučaja uporabe za izradu i publiciranje metapodataka, otkrivanje metapodataka kroz uslugu pronalaženja i pregled prostornih podataka kroz uslugu pogleda.


Studija

Slika 12. UML dijagram slučaja uporabe za uslugu pronalaženja i uslugu pogleda

Usluga preuzimanja

Tehničke smjernice za uslugu preuzimanja definiraju dva tipa usluge: za predefinirane skupove ili dijelove skupova podataka (Slika 13) i izravno preuzimanje s mogućnošću upita (Slika 14).


Studija

Slika 13. Slijedni UML dijagram usluge preuzimanja za predefinirane skupove ili dijelove skupova podataka

Slika 14. Slijedni UML dijagram usluge preuzimanja za izravno preuzimanje

Za prvi slučaj se preporučuje korištenje norme ISO 19136 GML za kodiranje i pohranu podataka. Za slučaj izravnog preuzimanja


Studija

preporučuje se upotreba normi ISO 19142 Web Feature Service i ISO 19143 Filter encoding.

Usluga transformacije

Za usluge transformacija objavljene su tehničke smjernice za transformaciju podatkovne sheme i za transformaciju koordinata. Za transformaciju shema preporuča se korištenje SOAP/WSDL (Web Services Description Language) standarda za web servis. Slika 15 prikazuje dijagram komponenti.

Slika 15. Dijagram komponenti usluge transformacije sheme

Za transformaciju se preporučuje korištenje nekog od standardnih jezika: RIF (Rules Interface Format), QVT (Query View Transformation) i XSLT (Extensible Stylesheet Language Transformations). Također treba napomenuti da se ove tehničke specifikacije odnose samo na transformaciju logičke sheme podataka.


Studija

Za uslugu transformacije koordinata predlaže se upotreba WCTS-a (Web Coordinate Transformation Service) aplikacijskog profila koji je dio OGC specifikacije WPS (Web Processing Service).

Usluga pozivanja

Za ovu uslugu zasad još nisu donesene tehničke smjernice.

2.4.6. Zajedničko korištenje

Mjere za zajedničko korištenje skupova i usluga prostornih podataka između svojih državnih tijela donosi svaka država članica. Te mjere omogućuju državnim tijelima pristup, razmjenu i korištenje skupova i servisa prostornih podataka za potrebe javnih zadaća koje mogu imati utjecaj na okoliš. Ukoliko to države članice dopuste, državna tijela koja pružaju skupove i usluge prostornih podataka mogu izdati dozvole ili zahtijevati naknade od ostalih državnih tijela i tijela Zajednice koji koriste te skupove i usluge. Pri tome se eventualne naknade svode na minimum potreban za održavanje kakvoće skupova i usluga prostornih podataka ukoliko samofinanciranje nije moguće. Skupovi i usluge prostornih podataka vezani uz obveze izvještavanja o stanju okoliša koje propisuje zakonodavstvo Zajednice ne smiju se naplaćivati.

Zajedničko korištenje može se ograničiti u slučaju da ono dovodi u pitanje tijek pravde, državnu sigurnost, nacionalnu obranu ili međunarodne odnose.

2.4.7. Koordinacija i izvješćivanje

Za koordinaciju INSPIRE-a na razini Zajednice odgovorna je Komisija kojoj pomažu relevantne organizacije, posebno Europska agencija za okoliš. Svaka država članica dužna je odrediti kontaktnu točku (u pravilu državno tijelo) zaduženu za suradnju s Komisijom u vezi ove Direktive. U Hrvatskoj je to Državna geodetska uprava (DGU).

Države članice moraju nadzirati provedbu i korištenje nacionalnih infrastruktura prostornih podataka. Uz to su dužne omogućiti Komisiji i javnosti stalan pristup rezultatima tog nadzora. Rezultate su dužne poslati Komisiji u obliku izvješća koje uključuje sažeti prikaz:

• koordinacije pružatelja i korisnika skupova i usluga prostornih podataka,

• doprinosa državnih tijela ili trećih strana u radu i koordinaciji infrastruktura prostornih podataka,

• informacija i upotrebi infrastruktura prostornih podataka,

• sporazuma o zajedničkom korištenju podataka između državnih tijela,


Studija

• troška i koristi u provedbi ove Direktive.

Izvješća se šalju svake tri godine, ne kasnije od 15. svibnja, počevši od 2010. Na temelju tih izvješća Komisija sastavlja jedinstveno izvješće koje je obavezna dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije svakih šest godina, počevši od 15. svibnja 2014. godine.

2.4.8. Vremenski okvir

Za uspostavu INSPIRE-a definirani su i određeni vremenski rokovi (Slika 16).

Slika 16. Vremenski okvir INSPIRE-a

Vremenski okvir koji predviđa punu funkcionalnost INSPIRE-a do 2019. godine, pokazao se je, barem zasad,prilično ambicioznim. Naime, planirana transpozicija INSPIRE Direktive u nacionalna zakonodavstva zemalja članica, koja je bila planirana za svibanj 2009, dovršena je tek početkom ove godine. Također, većina mrežnih usluga planirana za dovršetak ove godine u zemljama članicama neće biti na vrijeme uspostavljena. Ipak, bez obzira na vremenski zaostatak, stvari se sigurno kreću prema naprijed.

2.4.9. Geoportal

Jedna od odredbi INSPIRE direktive 2007/2/EZ odnosi se na uspostavu INSPIRE Community Geoportala, zamišljenog u obliku internetske stranice ili njenog ekvivalenta, koji omogućuje pristup skupovima i uslugama prostornih podataka obuhvaćenih ovom Direktivom.

Prototip portal je pušten u rad 2008. godine (Slika 17).


Studija

Slika 17. INSPIRE Geoportal (URL 2)

INSPIRE Community Geoportal je europska baza prostornih podataka i usluga kojima se podržava implementacija, monitoring i vrednovanje regulativa i zakona koji imaju posredan ili neposredan utjecaj na okoliš. Jedan od glavnih zadataka razvijanja ovog europskog geoportala je namjera da se podrže funkcionalnosti INSPIRE mrežnih usluga poput usluge otkrivanja, pregleda i preuzimanja podataka. Cilj INSPIRE Community Geoportala također je poboljšanje mogućnosti zaštite bioraznolikosti, borba protiv onečišćenja te zaštita od poplava i požara.

Kako bi potpomogle integraciju nacionalnih infrastruktura u INSPIRE države članice trebaju omogućiti pristup svojim infrastrukturama putem INSPIRE geoportala kojim upravlja Europska komisija, kao i putem drugih pristupnih točaka kojima države članice odluče upravljati.

Važno je napomenuti kako je INSPIRE geoportal baziran na upotrebi softvera otvorenog koda (open source) uz upotrebu odgovarajućih normi i standarda (Slika 18).


Studija

Slika 18. Norme i standardi korišteni pri izradi INSPIRE Geoportala

Kao osnovni open source softver koristi se deegree, slobodni softver za IPP (URL 3).

2.5. NIPP

Hrvatska je nakon višegodišnjih priprema, donošenjem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina 2007. godine(NN 16/2007), definirala zakonodavni okvir uspostave NIPP-a. Prilikom usvajanja toga Zakona velika je pozornost posvećena usklađenosti s INSPIRE direktivom EU koja je tada bila u donošenju, tako da su usvojene odredbe u potpunosti usklađene s odredbama INSPIRE-a.

NIPP je skup mjera, normi, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave e-Vlade, omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka.

NIPP prema Zakonu obuhvaća:

• uspostavu sustava metapodataka,

• uspostavu skupova prostornih podataka,

• uspostavu servisa prostornih podataka,

• uspostavu servisa i tehnologija umreženja,


Studija

• sporazume o razmjeni, pristupu i korištenju prostornih podataka,

• mehanizme koordinacije i nadzora,

• procese i procedure.

Skupove prostornih podataka na koje se odnosi NIPP čine prostorni podaci u digitalnom obliku koji se odnose na teritorij Republike Hrvatske, teritorijalno more i njena ekološko-zaštitna ili gospodarska područja. Kako su podaci katastra prostorni podaci najkrupnijeg mjerila koji pokrivaju čitavo područje Hrvatske, oni su temeljni podaci u infrastrukturi prostornih podataka. Nažalost, zbog spleta povijesnih okolnosti u kojima se Hrvatska nalazila, uporabe analognih katastarskih planova zasnovanih na zastarjeloj katastarskoj izmjeri i nedostatka potrebne informatičke infrastrukture u katastarskim uredima, ovi podaci katastra još uvijek nisu dovedeni do razine koja bi mogla zadovoljiti potrebe korisnika. Stoga je u okviru uspostave NIPP-a potrebno modernizirati tradicionalni katastarski sustav. Rad na tom problemu započeo je već 2002. godine projektom sređivanja katastra i zemljišne knjige koji je potpomogla Međunarodna banka za obnovu i razvoj i još uvijek je preostalo mnogo posla kako bi se stvorio kvalitetan temelj za uspostavu NIPP-a. Osim podataka katastra, NIPP obuhvaća i druge skupove prostornih podataka koji su prikazani na slici koja slijedi (Slika 19) i oni su predmet razmjene između subjekata NIPP-a.

Slika 19. Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om (Poslončec-Petrić 2010)

2.5.1. Vizija i ciljevi

Osnovna vizija razvoja NIPP-a u Hrvatskoj je učiniti postojeće prostorne podatke dostupnim svim zainteresiranim korisnicima. Ova vizija temeljena je na objedinjavanju svih postojećih prostornih podataka i njihovom usklađivanju kako bi se omogućilo njihovo lakše pretraživanje i identifikacija. Uz navedeno, NIPP bi postao sredstvo i cilj razvoja hrvatskog tržišta prostornim podacima i sastavni dio programa e-Vlade. Jedna od vizija je i razvijanje dobro organizirane geoinformacijske zajednice


Studija

temeljene na otvorenom javno-privatno-akademskom partnerstvu. Najvažnije je u svemu tome napomenuti potrebu za usklađivanjem politike, tehničkih standarda i operativnih mogućnosti NIPP-a s europskim načelima, odnosno načelima INSPIRE direktive.

Razvoj NIPP-a u Hrvatskoj slijedi tri neovisna glavna cilja. To su (DGU 2008):

• ispunjavanje kriterija za pristupanje Europskoj uniji,

• poboljšanje osnova dobrog upravljanja,

• podržavanje domaćeg gospodarskog rasta.

Za proces ispunjavanja kriterija za ulazak u Europsku uniju iznimno je važan razvoj NIPP-a. Razlog je usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka s europskim standardima. Što se tiče drugog glavnog cilja, poboljšanja osnova dobrog upravljanja, uspostava NIPP-a poboljšava dostupnost prostornih podataka. Upravo je ta dostupnost podataka vrlo važna u vladinim procesima odlučivanja koji se održavaju na dobrobit svih građana. Također, poboljšani pristup prostornim podacima i proizvodima vezanim uz njih dovodi i do poboljšane organiziranosti svih sudionika privatnog i javnog sektora kojima su prostorni podaci od interesa, a to rezultira i pružanjem sadržaja koji ispunjavanju potrebe krajnjih korisnika. Domaći gospodarski razvoj, kao treći glavni cilj NIPP-a, posljedica je visoko kvalitetnih i pouzdanih prostornih podataka koje NIPP pruža. Svi subjekti uključeni u gospodarstvo ovise u određenoj mjeri o dostupnosti prostornih podataka koje koriste za svoje strateške planove i djelatnosti. Stoga uspostava NIPP-a rezultira i ekonomskim razvojem.

NIPP u Hrvatskoj još je daleko od razine kojoj se teži. Jedan od razloga je što nacionalni servisi prostornih podataka još uvijek nisu u funkciji. Također, zbog nekoordiniranosti ovlaštenih institucija te nepostojanja jedinstvenog modela i načina razmjene podataka dolazi do višestrukih evidencija prostornih podataka koje, uz potrebne dodatne radove i troškove za ispitivanje pouzdanosti podataka, dovode i do zbunjivanja korisnika. Uz sve navedeno, nameće se i potreba za boljom dostupnosti prostornih podataka te lakšem i bržem pristupu. Problem se javlja i u neusklađenosti skupova prostornih podataka. Naime, iako su doneseni i prihvaćeni, jedinstveni standardi još uvijek nisu u upotrebi.

2.5.2. Subjekti i tijela

Subjekti NIPP-a su:

• tijela državne uprave,

• tijela regionalne i lokalne samouprave,


Studija

• javni sustavi u potpunom ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske,

• fizičke ili pravne osnove kojima je povjereno upravljanje prostornim podacima od strane nadležnih tijela i sustava,

• fizičke ili pravne osnove koje se koriste podacima i uslugama obuhvaćenim NIPP-om te pružaju usluge javnih servisa na temelju tih podataka.

Subjekti NIPP-a su, prema Zakonu, dužni sudjelovati u uspostavi i održavanju NIPP-a. Njihova zadaća je redovito održavanje podataka o vlastitim skupovima i uslugama prostornih podataka te, ukoliko to Državna geodetska uprava (DGU) zatraži, staviti na raspolaganje informacije o prostornim podacima za koje su nadležni ili ovlašteni za njihovo vođenje.

Interaktivno održavanje informacija subjektima NIPP-a treba omogućiti javni servis metapodataka na internetu, koji je dužna uspostaviti i održavati DGU putem geoportala.

Tijela NIPP-a čine:

• Vijeće,

• Odbor,

• Radne skupine

Slika 20 shematski prikazuje njihova zaduženja i međusobnu suradnju.

Slika 20. Tijela NIPP-a

Vijeće NIPP-a je tijelo zaduženo za uspostavu NIPP-a u Republici Hrvatskoj te za koordinaciju aktivnosti subjekata NIPP-a. U opseg njegovih poslova spada promicanje uspostave skupova i servisa prostornih podataka, promicanje uspostave i nadzor rada sustava metapodataka, prijedlog


Studija

kriterija i normi uspostave skupova i servisa prostornih podataka i nadzor njihove usklađenosti s prihvaćenim normama i kriterijima, nadzor i usmjeravanje rada Odbora NIPP-a te imenovanje i razrješenje radnih skupina. Čine ga predsjednik i 15 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Vijeće je dužno Vladi RH podnijeti godišnje izvješće o uspostavi NIPP-a.

Odbor NIPP-a je stalno provedbeno tijelo uspostave NIPP-a koje imenuje Vijeće. Zadužen je za provođenje politike uspostave NIPP-a koju je odredilo Vijeće, obavljanje poslova koje mu povjeri Vijeće, koordinaciju i nadzor radnih skupina, izvještavanje Vijeća o napretku na uspostavi NIPP-a, te izvještavanje subjekata NIPP-a i javnosti o svim poduzetim aktivnostima povezanim s uspostavom NIPP-a. Sjednice Odbora održavaju se jednom mjesečno.

Radne skupine su tijela NIPP-a formirana radi razrade pojedinih zadataka i obveza iz djelokruga Vijeća NIPP-a. U pravilu su sastavljene od 5-10 članova koji mogu biti državni, regionalni, lokalni ili javni službenici, znanstvenici ili predstavnici strukovnih udruga te stručnjaci iz gospodarstva.

Do sada je osnovano ukupno 5 radnih skupina. To su (Bačić i dr. 2010):

• RS za tehničke standarde NIPP-a,

• RS za zajedničko korištenje prostornih podataka,

• RS za povezivanje programa NIPP-a i e-Vlade,

• RS za izgradnju kapaciteta NIPP-a,

• RS za izgradnju poslovnog modela NIPP-a.

Radna skupina za tehničke standarde osnovana je kako bi koordinirala i vodila razvoj i održavanje tehničkih provedbenih specifikacija nužnih za interoperabilan rad geo-usluga. Njeni ciljevi su testirati i razradite tehničke specifikacije vezane uz metapodatke i mrežne usluge, koje je osigurao INSPIRE, kako bi se timovima INSPIRE-a koji izrađuju početne verzije dala povratna informacija i prijedlozi za prihvaćanje u nacionalnim pravilnicima. Na prijedlog ove radne skupine objavljena je Odluka o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka.

Zadatak radne skupine za zajedničko korištenje prostornih podatka je izraditi i održavati obrazac pravila i uvjeta za pristup skupovima i servisima prostornih podataka. Osim s odredbama INSPIRE direktive, taj obrazac treba biti usklađen i s hrvatskim zakonodavstvom. Stoga je cilj ove radne skupine testirati, verificirati i razraditi (ukoliko je to potrebno) specifikacije određene INSPIRE provedbenim pravilima koje se odnose na zajedničko korištenje prostornih podataka te izraditi harmoniziran predložak na temelju dobivenih zaključaka. Ova radna skupina izradila je


Studija

Sporazum o razmjeni, pristupu i korištenju prostornih podataka između subjekata NIPP-a.

Radna skupina za povezivanje programa NIPP-a i e-Vlade ima za cilj definirati i realizirati proces integracije skupova i usluga prostornih podataka NIPP-a u procedure e-Vlade kako bi došlo do povezivanja javnog sektora s prostornim informacijama.

Problemima koji nastaju radi nedostatka stručnjaka za geoinformacije i GIS/NIPP bavi se radna skupina za izgradnju kapaciteta. Cilj ove radne skupine je identifikacija manjka kapaciteta za uspostavu NIPP-a, rad na stručnoj literaturi vezanoj uz NIPP te prijedlog aktivnosti koje je potrebno napraviti na različitim razinama obrazovanja kako bi dobili kvalitetne geoinformatičare i kako bi uskladili hrvatske obrazovne institucije s europskim.

Izgradnja poslovnog modela NIPP-a nužan je preduvjet za razvoj učinkovite infrastrukture prostornih podataka jer su prostorni podaci i njihove usluge proizvodi koji imaju svoju vrijednost i cijenu. Stoga je radna skupina za izgradnju poslovnog modela NIPP-a zadužena za ostvarivanje preduvjeta i izgradnju poslovnog modela za uspostavu održivog partnerstva između subjekata NIPP-a.

DGU izvršava poslove Tajništva Vijeća NIPP-a, koordinira tijelima NIPP-a i pruža tehničku podršku te promiče NIPP i njegovu uspostavu. U sklopu obrazovanja i informiranja subjekata NIPP-a DGU je organizirala 26. studenog 2009. godine 1. hrvatski NIPP i INSPIRE dan. Na njemu je sudjelovalo otprilike 200 stručnjaka iz različitih administrativnih struktura (državnih, regionalnih i lokalnih) te stručnjaci iz komercijalnog sektora i obrazovanja koji imaju interes u prostornim podacima. Tom prilikom predstavljen je razvoj INSPIRE-a i hrvatska postignuća u uspostavi NIPP-a. S ovom se praksom nastavilo i u budućnosti. Tako je od 25.-27. Studenog 2010. održan u Opatiji 2. Hrvatski NIPP i INSPIRE dan, a sljedeći će se održati od 14.-16. rujna 2011. u Splitu. Osim navedenih konferencija, DGU je svoju aktivnost u podizanju svijesti o NIPP-u dokazala i izdavanjem publikacije NIPP u Republici Hrvatskoj 2008. godine. Osnovna ideja bila je informirati stručnu javnost, izravno uključenu u razvoj NIPP-a, kao i širu publiku, tj. korisnike. Uz sve navedeno organizirane su i radionice na kojima su razmjenjivana iskustva vezana uz infrastrukturu prostornih podataka.

2.5.3. Geoportal

DGU je, prema Zakonu, odgovorna za uspostavu i održavanje javnog servisa metapodataka na Internetu (putem geoportala) i to na način da omogući subjektima NIPP-a interaktivno održavanje podataka NIPP-a. U svibnju 2009. godine pušten je u rad Geoportal DGU. U vrijeme kada je DGU započela s projektom uspostave geoportala, INSPIRE direktiva još nije bila prihvaćena. Stoga je DGU poduzela aktivnosti kako bi uskladila ovaj geoportal s Provedbenim pravilima i tehničkim odredbama INSPIRE-a.


Studija

GeoPortal DGU (Slika 21) sustav je koji se sastoji od web-servisa koji međusobno djeluju u web-okruženju koristeći standardizirana sučelja. Oblikovan je kao geoprostorni portal u skladu s referentnom arhitekturom geoprostornog portala koju je definirao Open GIS Consortium (OGC), na temelju principa servisno orijentirane arhitekture. Putem ovog geoportala korisnicima se nudi mogućnost pristupa podacima, servisima i aplikacijama, pretraživanje skupova prostornih podataka te naručivanje i prodaja putem interneta. Također, portal nudi i usluge za pretraživanje i pronalaženje iz kataloga metapodataka u kojemu su opisani svi servisi i druge aplikacije/portali za pretraživanje i pronalaženje tih resursa.

Slika 21. Geoportal DGU (URL 4)

U prvoj fazi je u bazu podataka pohranjeno pet skupova podataka: georeferencirani rasterski podaci HOK-a, DOF-a i katastarskih planova, središnji registar prostornih jedinica i stalne točke geodetske osnove.

Geoportal DGU izradila je tvrtka GISData iz Zagreba i baziran je na ESRI ArcIMS tehnologiji.

Geoportal DGU temelj je uspostave NIPP-a u Hrvatskoj i prvi je korak ka izgradnji nacionalnog geoportala (Slika 22).


Studija

Slika 22. Shematski prikaz nacionalnog geoportala

Aktivnosti koje je potrebno provesti za njegovu uspostavu su izrada nacionalnog profila metapodataka, koja je u tijeku, a koja je preduvjet uspostave nacionalnog metapodatkovnog kataloga preko geoportala te osiguranje kapaciteta potrebnih za njegovo funkcioniranje.

2.6. ZIPP

Zagreb, kao glavni Grad Republike Hrvatske uređen je posebni propisom odnosno Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001), što ga po određenim pitanjima čini specifičnim u odnosu na ostale jedinice regionalne i lokalne samouprave. To se posebno ističe i kod prostornih podataka, njihove izrade, distribucije i upotrebe.

Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela ustrojeno je 15 gradskih ureda, jedan gradski zavod, jedna služba i jedna stručna služba, a Odlukom o Stručnoj službi Gradske skupštine Grada Zagreba posebno je ustrojena Stručna služba Gradske skupštine Grada Zagreba. Gradsku upravu čine:

• Stručna služba gradonačelnika

• Ured gradonačelnika

• Gradski kontrolni ured

• Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

• Gradski ured za opću upravu

• Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo

• Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport


Studija

• Gradski ured za zdravstvo i branitelje

• Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

• Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

• Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

• Gradski ured za imovinsko - pravne poslove i imovinu Grada

• Gradski ured za katastar i geodetske poslove

• Ured za upravljanje u hitnim situacijama

• Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode

• Gradski ured za financije

• Služba za mjesnu samoupravu

• Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj

• Stručna služba Gradske skupštine Grada Zagreba

Grad Zagreb ima i vlastita trgovačka društva:

• Zagrebački holding d.o.o.

• Razvojna agencija Zagreb - TPZ d.o.o.

Gradski uredi, zavodi, službe, ustanove i trgovačka društva u svom radu koriste i izrađuju različite skupove prostornih podataka i usluge. Neki od njih su npr.:

• prostorni planovi,

• katastar zemljišta/nekretnina,

• katastar zelenila,

• geotehnički katastar,

• katastar mineralnih sirovina,

• evidencija gradske imovine,

• zone komunalnih doprinosa,

• GIS sustavi komunalnih poduzeća

• digitalni ortofoto (DOF),


Studija

• zaštićeni dijelovi prirode,

• …

U svrhu upravljanje tim podacima Grad Zagreb je vrlo rano započeo s izradom vlastitog Geoinformacijskog (GIS) sustava koji je detaljno prikazan u Poglavlju 4.

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 296. sjednici, 23. travnja 2009., donijelo je Zaključak o osnivanju Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (SGGZ 12/2009). Provedba uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba odvija se putem godišnjih planova, a donošenjem plana za 2009. godinu, započeta je uspostava Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZIPP-a). Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka (ZIPP) obuhvaća korporacijsku razinu (gradska uprava Grada Zagreba, Zagrebački holding i javne ustanove) i lokalnu, odnosno županijsku razinu (Slika 23).

Slika 23. Odnos ZIPP-a, NIPP-a i INSPIRE-a

Cilj ZIPP-a je omogućiti brži pristup podacima, razmjenu podataka, bolje korištenje podataka, uštedu sredstava te razvoj novih prostorno orijentiranih usluga. Jedna od prvih zadaća pritom je inventarizacija prostornih evidencija, registara i podataka koje za područje Grada Zagreba vode gradski uredi, zavodi i službe, gradske ustanove, gradska trgovačka društva, te ostali subjekti koji se bave prostorom Grada. U svrhu informiranja građana i primicanja važnosti prostornih podataka u Gradu, izrađena je web stranica ZIPP-a (Slika 24).


Studija

Slika 24. Web stranica ZIPP-a (URL 5)

U okviru Web stranice ZIPP-a omogućen je i pristup katalogu metapodataka koji je detaljnije prikazan u Poglavlju 4. Kroz sustav metapodataka, koji je usklađen s INSPIRE Direktivom, Provedbenim pravilima za metapodatke i Odlukom o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka (NN 102/2010), obavlja se inventarizacija postojećih prostornih podataka u Gradu.

U planu razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2011. godinu (SGGZ 8/2011) predviđena je izrada interoperabilnog geoportala ZIPP-a, koji će se bazirati na postojećem GIS-u Grada Zagreba. Izradi tog geoportala upravo prethodi ova studija koja će dati smjernice za njegovu učinkovitu izradu.


Studija

3. Međunarodne norme i standardi Ključan aspekt uspostave IPP-a na svim razinama je interoperabilnost. INSPIRE kroz tehničke smjernice također savjetuje upotrebu postojećih normi i standarda,a to se naravno odnosi i na nacionalnu i lokalnu razinu.

Normiranje prostornih informacija važno je za uspostavu prijenosa među različitim korisnicima, aplikacijama, sustavima i lokacijama. Izradom i prilagodbom normi potrebno je normirati postupke i procedure definiranja i opisivanja podataka, metode za njihovo strukturiranje i kodiranje kao i postupke za distribuciju i održavanje podataka. Time se osigurava jednoobrazan tijek podataka od proizvođača do korisnika, a što je temeljni princip u ostvarenju IPP.

Pojmovi standard i norma koriste se često kao sinonimi iako imaju različita značenja. Pojam standarda i standardizacije široko je prihvaćen u engleskom govornom području dok se u ostalim jezicima rabi pojam norme i normizacije. Norme su "de iure" odnosno odobrene od priznate organizacije, a standardi "de facto" odnosno rezultat primjene velikog broja korisnika (npr. DXF razmjenski format).

3.1. Organizacije

Normizacija geoinformacija odvija se na nekoliko razina: na nacionalnoj (pojedine zemlje donose svoje norme), na regionalnoj (Comité Européen de Normalisation – CEN) i međunarodnoj (ISO – the International Organization for Standardization). U Europi je za pitanja normizacije nadležan Europski komitet za normizaciju (CEN), koji se preko svojih odbora CEN/TC 287 i CEN/TC 278 bavi normiranjem geoinformacija. U nastavku je dan pregled organizacija i tijela koja se bave standardizacijom i normizacijom u području geoinformacija. Također, prikazane su neke važnije norme koje se koriste u uspostavi geoportala i mrežnih usluga.

3.1.1. OGC

OGC (Open Geospatial Consortium) je vodeća standardizacijska organizacija u domeni geoprostornih podataka. Utemeljena je 1994.g. kao zajednička i neprofitabilna organizacija koja se bavi razvojem otvorenih standarda koji omogućavaju interoperabilnost i integraciju prostornih informacija, software-a za njihovu obradu i prostornih servisa. Nešto slično kao što je to W3C (World Wide Web Consortium) na području World Wide Weba, ali fokusirana na geoprostorne aplikacije. Pri tome se OGC sastoji od članova koje čine vladine organizacije, privatna industrija i razna sveučilišta koja kooperativno definiraju, testiraju, razvijaju, te ocjenjuju i odobravaju sučelja i standarde vezane uz probleme interoperabilnosti geoinformacija. Danas se OGC sastoji od više od 350 članova među kojima su i Google, Microsoft, NASA i Oracle (URL 6).


Studija

Razvijanje tzv. otvorenih standarda temelji se na specifikacijama koje svima stoje na raspolaganju, a koje mogu sadržavati apstraktne opise građe, komponenti i načina djelovanja nekog službenog GIS-a prema OGC-u ili detaljne opise pojedenih implementacija nekog servisa OGC-a. Pri tome se ne propisuje konkretna uporaba nekog softvera, nego pojedini dijelovi nekog servisa te njegove karakteristike i ponašanje.

OGC standardi i specifikacije dijele se na:

• OpenGIS Standards

• Abstract Specifications

• OpenGIS Reference Model

• Discussion Papers

• White Papers

OpenGIS standardi specificiraju detalje oko strukture sučelja, tj. interface-a, između softverskih komponenti, a apstraktne specifikacije daju konceptualni model za OGC specifikacije, tj. osiguravaju referentni model za razvoj OGC implementacijskih specifikacija. Upravo takva struktura utemeljena je od strane OGC-a kako bi se osigurala interoperabilnost prostornih podataka.

Kako OGC aktivno djeluje i u tehničkom odboru ISO/TC211, upravo na njihov prijedlog usvojene su neke od najvažnijih normi u području geoinformacija. To su među ostalima: Web Map Service (WMS), Web Feature Service (WFS), Geography Markup Language (GML) i dr., koji su u nastavku detaljno prikazani.

3.1.2. ISO/TC211

ISO je svjetska federacija nacionalnih tijela za normizaciju (ISO memeber bodies). Rad na pripremanju normi odvija se kroz tehničke odbore (Technical Comitee –TC). ISO trenutačno ima 3274 tehnička odbora gdje volontira oko 30 000 stručnjaka iz cijelog svijeta. U ISO su uključeni nacionalni odbori za normizaciju iz više od 160 zemalja svijeta, a do sada je objavljeno više od 18 000 različitih međunarodnih normi. Svako nacionalno tijelo zainteresirano za temu za koju je osnovan određeni tehnički odbor ima pravo biti zastupljeno u tom odboru. U radu ISO-a sudjeluju i mnoge međunarodne vladine i nevladine organizacije i udruge. ISO usko surađuje i sa Međunarodnom komisijom za elektrotehniku (International Electrotehnical Commision – IEC) na normizaciji u području elektrotehnike.

Osnovna je zadaća tehničkih odbora pripremanje međunarodnih normi. Nakon što tehnički odbor prihvati radnu verziju (DIS – Draft International Standard) ona se prosljeđuje nacionalnim tijelima na glasovanje. Za


Studija

proglašenje konačne međunarodne norme potrebno je najmanje 75% glasova za prihvaćanje.

Tehnički odbor za donošenje normi iz područja prostornih informacija u sklopu ISO-a nosi naziv ISO/TC211 Geographic Information/Geomatics (URL 7). Predsjednik Tehničkog odbora je gosp. Olaf Østensen iz norveške kartografske uprave Statens kartverk. Broj država aktivnih članica ("P-members") koje imaju pravo glasovanja je 32, a broj država sa statusom promatrača (O-members) je 31. Među državama promatračima je i Hrvatska.

Osnovni su zadaci TC211 usklađivanje s već postojećim ISO normama i suradnja sa svjetskim organizacijama koje se također bave pitanjima normizacije digitalnih prostornih podataka. Rad na normama se odvija po projektima, a predviđena je izrada i prihvaćanje većeg broja međunarodnih normi s oznakom ISO 191xx. Dosad su objavljene 53 norme, 27 ih je u izradi (Tablica 3). Projekti se izrađuju unutar radnih skupina kojima upravlja voditelj imenovan od Tehničkog odbora, a trenutačno su aktivne sljedeće radne skupine:

• Radna skupina 4 – Geospatial services,

• Radna skupina 6 – Imagery,

• Radna skupina 7 – Information communities,

• Radna skupina 9 – Information management,

• Radna skupina 10 Ubiquitous public access.

Tablica 3. ISO/TC211 norme

Project Issue Project Issue

6709:2008 - Standard representation of latitude, longitude and altitude for geographic point locations 6709/Cor 1

IS 19131:2007 - Data product specifications IS

19101:2002 - Reference model (under revision) 19101-1 Reference model - Part 1: Fundamentals (revision)

IS IS 2013-06

19132:2007 - Location based services - Reference model IS

19101-2:2008 - Reference model - Part 2: Imagery TS 19133:2005 - Location based services -

Tracking and navigation IS

19103:2005 - Conceptual schema language (under revision) 19103 - Conceptual schema language (revision)

TS IS 2013-08

19134:2007 - Multimodal location based services for routing and navigation IS


Studija

19104:2008 - Terminology TS

19135:2005 - Procedures for registration of geographical information items (under revision) 19135-1 - Procedures for registration of geographical information items (revision)

IS IS 2014-05

19105:2000 - Conformance and testing IS 19135-2 - Procedures for item registration - Part 2: XML Schema Implementation

TS 2012-01

19106:2004 - Profiles IS 19136:2007 - Geography Markup Language IS

19107:2003 - Spatial schema IS 19137:2007 - Core profile of the spatial schema IS

19108:2002 - Temporal schema19108/Cor 1 IS 19138:2006 - Data quality measures

(under revision as PT 19157) TS

19109:2005 - Rules for applicaiton schema (under revision)19109 - Rules for application schema (revision)

IS IS 2014-05

19139:2007 - Metadata - XML schema implementation TS

19110:2005 - Methodology for feature cataloguing (under revision) 19110:2005/Amd 1:2011 19110 - Methodology for feature cataloguing (revision)

IS IS 2014-11

19141:2008 - Schema for moving features IS

19111:2007 - Spatial referencing by coordinates IS 19142:2010 - Web Feature Service IS

19111-2:2009 - Spatial referencing by coordinates - Part 2: Extension for parametric value

IS 19143:2010 - Filter encoding IS

19112:2003 - Spatial referencing by geographic identifiers IS 19144-1:2009 - Classification Systems –

Part 1: Classification system structure IS

19113:2002 - Quality principles (under revision as PT 19157) IS 19144-2 - Classification systems – Part

2: Land Cover Meta Language (LCML)

IS 2012-05

19114:2003 - Quality evaluation procedures (under revision as PT 19157) 19114/Cor. 1

IS 19145 - Registry of representations of geographic point location

IS 2012-03

19115:2003 - Metadata (under revision) 19115/Cor. 1 19115-1 - Metadata - Part 1: Fundamentals (revision)

IS IS 2013-05

19146:2010 - Cross-domain vocabulary IS

19115-2:2009 - Metadata - Part 2: IS 19147 - Transfer nodes IS 2014-


Studija

Extensions for imagery and gridded data 09

19116:2004 - Positioning services IS 19148 - Linear referencing IS 2011-10

19117:2005 - Portrayal (under revision)19117 - Portrayal (revision)

IS IS 2012-02

19149 - Rights expression language for geographic information - GeoREL

IS 2011-05

19118:2005 - Encoding (under revision)19118 - Encoding (revision)

IS IS 2011-10

19150-1 - Ontology - Part 1: Framework TS 2013-01

19119:2005 - Services (under revision) 19119/Amd. 119119 - Services (revision)

IS IS 2014-05

19150-2 - Ontology - Part 2: Rules for developing ontologies in the Web Ontology Language (OWL)

IS 2014-01

19120:2001 - Functional standards TR 19151 - Logical location identification scheme (deleted)

19121:2000 - Imagery and gridded data TR 19152 - Land Administration Domain Model (LADM)

IS 2012-07

19122:2004 - Qualifications and Certification of personnel TR

19153 - Geospatial Digital Rignts Management Reference Model (GeoDRM RM)

IS 2011-12

19123:2005 - Schema for coverage geometry and functions IS 19154 - Ubiquitous public access -

Reference model (new)

19124 - Imagery and gridded data components RS 19155 - Place Identifier (PI) Architecture

IS 2012-07

19125-1:2004 - Simple feature access -Part 1: Common architecture IS 19156 - Observations and

measurements

IS 2011-12

19125-2:2004 - Simple feature access -Part 2: SQL option IS 19157 - Data quality (revision of ISO

19113, 19114 and 19138)

IS 2013-01

19126:2009 - Profile - FACC Data Dictionary IS 19158 - Quality assurance of data supply

TS 2011-07

19127:2005 - Geodetic codes and parameters TS

19159 - Calibration and validation of remote sensing imagery sensors and data

TS 2012-10


Studija

19128:2005 - Web Map server interface IS 19160 - Addressing Stage 0

19129:2009 - Imagery, gridded and coverage data framework TS

19130:2010 - Sensor and data models for imagery and gridded data TS

19130-2 - Sensor and data models for imagery and gridded data -. Part 2: SAR, InSAR, Lidar and Sonar

TS 2012-12

Sve norme koje imaju oznaku IS predstavljaju službene ISO norme.

3.1.3. CEN/TC287

U Europi je za pitanja normizacije nadležan Europski odbor za normizaciju (CEN), koji se preko svojih odbora CEN/TC 287 Geographic Information i CEN/TC 278 Road Transport and Traffic Telematics bavi normiranjem geoinformacija. U uskoj suradnji s CEN-om, normizacijom se bave i druge organizacije poput Europskog povjerenstva nadležnog za službenu kartografiju (Comité Européen des Responsables de la Cartographie Officielle – CERCO) i Radne grupa za digitalne geografske informacije (Digital Geographic Information Working Group - DGIWG).

Inicijatori osnivanja tehničkog odbora CEN/TC 287 su CNIG (Comité National de l’ Information Géographique), Francuska asocijacija za geografske informacije i AFNOR (Association Française de Normalisation), Francuska institucija za normizaciju. Njihov prijedlog za stvaranjem tehničkog odbora koji će izrađivati norme u području geoinformacija je prihvaćen i u listopadu 1991. na sjednici u Briselu osnovan je CEN/TC 287. Tehnički odbor CEN/TC 278 bavi se izradom norme za cestovnu bazu podataka na osnovu postojeće norme Geographic Data File (GDF).

Nakon prihvaćanja određenog broja europskih normi, od 1999. godine se TC 287 nalazio u fazi mirovanja, ali je aktivno sudjelovao u radu odbora ISO/TC211. Početkom 2004. godine TC287 je ponovno nastavio rad s općim ciljevima prihvaćanja odgovarajućih ISO normi koje će zamijeniti od prije postojeće europske norme. Izrada novih normi planira se samo kao podrška INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in Europe) direktivi. Do sada je odbor objavio 39 normi od kojih su 38 prihvaćene ISO norme (URL 8). Trenutno je aktivna samo jedna radna skupina:

• Radna skupina 5 – Spatial Data Infrastructure.

3.1.4. HZN/TO211

Na poticaj Državne geodetske uprave u suradnji s Državnim zavodom za normizaciju i mjeriteljstvo pokrenut je 1998. proces izrade normi digitalnih geoinformacija, međutim inicijativa nije naišla na odgovarajuću


Studija

potporu. Početkom 2003. godine ponovno je pokrenuta inicijativa koja je rezultirala osnivanjem tehničkog odbora DZNM/TO 211 Geoinformacije/Geomatika 29. siječnja 2003. Promjenom zakonske regulative nastao je Hrvatski zavod za norme (HZN) pa danas tehnički odbor ima oznaku HZN/TO211.

Cilj je rada odbora uspostava niza normi za informacije o objektima ili pojavama koje su izravno ili neizravno povezane s njihovim položajem u odnosu na Zemlju. Norme bi trebale odrediti metode, alate i usluge za upravljanje podacima (uključujući definicije i opise), prikupljanje, obrađivanje i analiziranje podataka, pristup podacima te prikaz i prijenos takvih podataka među različitim korisnicima, sustavima i mjestima. Rad na normizaciji geoinformacija treba biti vezan, gdje god je to moguće, na odgovarajuće norme za informacijsku tehnologiju i stvoriti okvir za razvoj aplikacija specifičnih za pojedina područja koja upotrebljavaju geoinformacije.

Kako je normizacija sveobuhvatan zadatak, a i procesi globalizacije zahtijevaju jedinstvene ili bar sukladne norme na svjetskoj razini, to nije realno da Republika Hrvatska izrađuje vlastite norme već da sustavno prihvaća i eventualno dopunjava već prihvaćene međunarodne. Stoga se je TO211 strateški opredijelio za prihvaćanje većine normi u izvornom obliku. Procijenjeno je da će na području geoinformacije/geomatika Europska unija postupiti na isti način s prihvaćenim ISO 190xx normama te će se one prihvaćati praktično istovremeno i u Republici Hrvatskoj. Vrlo brzo, odnosno s ponovnim nastavkom rada odbora CEN/TC287 2004. godine, ova procjena se pokazala točnom.

HZN/TO211 je dosad prihvatio 33 norme (Tablica 4).

Tablica 4. Norme prihvaćene u Hrvatskoj

HRI CEN/TR 15449:2008 Geoinformacije -- Norme, specifikacije, tehnička izvješća i smjernice, potrebne za implementaciju infrastrukture prostornih podataka (CEN/TR 15449:2006) Geographic information -- Standards, specifications, technical reports and guidelines, required to implement spatial data infrastructure (CEN/TR 15449:2006)

HRN EN ISO 19101:2005 Geoinformacije -- Referentni model (ISO 19101:2002; EN ISO 19101:2005) Geographic information -- Reference model (ISO 19101:2002; EN ISO 19101:2005)

HRN EN ISO 19105:2008 Geoinformacije -- Usklađivanje i provjera (ISO 19105:2000; EN ISO 19105:2005) Geographic information -- Conformance and testing (ISO 19105:2000; EN ISO 19105:2005)

HRN EN ISO 19106:2008 Geoinformacije -- Profili (ISO 19106:2004; EN ISO 19106:2006) Geographic information -- Profiles (ISO 19106:2004; EN ISO 19106:2006)


Studija

HRN EN ISO 19107:2005 Geoinformacije -- Prostorna shema (ISO 19107:2003; EN ISO 19107:2005) Geographic information -- Spatial schema (ISO 19107:2003; EN ISO 19107:2005)

HRN EN ISO 19108:2008 Geoinformacije -- Vremenska shema (ISO 19108:2002+Cor 1:2006; EN ISO 19108:2005+AC:2008) Geographic information -- Temporal schema (ISO 19108:2002+Cor 1:2006; EN ISO 19108:2005+AC:2008)

HRN EN ISO 19109:2008 Geoinformacije -- Pravila za aplikacijsku shemu (ISO 19109:2005; EN ISO 19109:2006) Geographic information -- Rules for application schema (ISO 19109:2005; EN ISO 19109:2006)

HRN EN ISO 19110:2008 Geoinformacije -- Metodologija za izradu kataloga objekata (ISO 19110:2005; EN ISO 19110:2006) Geographic information -- Methodology for feature cataloguing (ISO 19110:2005; EN ISO 19110:2006)

HRN EN ISO 19111:2008 Geoinformacije -- Prostorno referenciranje koordinatama (ISO 19111:2007; EN ISO 19111:2007) Geographic information -- Spatial referencing by coordinates (ISO 19111:2007; EN ISO 19111:2007)

HRN EN ISO 19112:2005 Geoinformacije -- Prostorno određivanje geografskim identifikatorima (ISO 19112:2003; EN ISO 19112:2005) Geographic information -- Spatial referencing by geographic identifiers (ISO 19112:2003; EN ISO 19112:2005)

HRN EN ISO 19113:2005 Geoinformacije -- Načela kvalitete (ISO 19113:2002; EN ISO 19113:2005) Geographic information -- Quality principles (ISO 19113:2002; EN ISO 19113:2005)

HRN EN ISO 19114:2005 Geoinformacije -- Postupci ocjenjivanja kvalitete (ISO 19114:2003; EN ISO 19114:2005) Geographic Information -- Quality evaluation procedures (ISO 19114:2003; EN ISO 19114:2005)

HRN EN ISO 19114:2005/Ispr.1:2008

Geoinformacije -- Postupci ocjenjivanja kvalitete (ISO 19114:2003/Cor 1:2005; EN ISO 19114:2005/AC:2006) Geographic information -- Quality evaluation procedures (ISO 19114:2003/Cor 1:2005; EN ISO 19114:2005/AC:2006)

HRN EN ISO 19115:2005 Geoinformacije -- Metapodaci (ISO 19115:2003; EN ISO 19115:2005) Geographic information -- Metadata (ISO 19115:2003; EN ISO 19115:2005)

HRN EN ISO 19115:2005/Ispr.1:2008

Geoinformacije -- Metapodaci (ISO 19115:2003/Cor 1:2006; EN ISO 19115:2005/AC:2008) Geographic information -- Metadata (ISO 19115:2003/Cor 1:2006; EN ISO 19115:2005/AC:2008)

HRN EN ISO 19116:2007 Geoinformacije -- Usluge pozicioniranja (ISO 19116:2004; EN ISO 19116:2006) Geographic information -- Positioning services (ISO 19116:2004; EN ISO 19116:2006)


Studija

HRN EN ISO 19117:2008 Geoinformacije -- Prikaz (ISO 19117:2005; EN ISO 19117:2006) Geographic information -- Portrayal (ISO 19117:2005; EN ISO 19117:2006)

HRN EN ISO 19118:2008 Geoinformacije -- Kodiranje (ISO 19118:2005; EN ISO 19118:2006) Geographic information -- Encoding (ISO 19118:2005; EN ISO 19118:2006)

HRN EN ISO 19119:2008 Geoinformacije -- Usluge (ISO 19119:2005; EN ISO 19119:2006) Geographic information -- Services (ISO 19119:2005; EN ISO 19119:2006)

HRN EN ISO 19119:2008/A1:2011

Geoinformacije -- Usluge -- Amandman 1: Proširenja modela metapodataka za usluge (ISO 19119:2005/Amd 1:2008; EN ISO 19119:2006/A1:2011) Geographic information -- Services -- Amendment 1: Extensions of the service metadata model (ISO 19119:2005/Amd 1:2008; EN ISO 19119:2006/A1:2011)

HRN EN ISO 19123:2008 Geoinformacije -- Shema za geometriju i funkcije pokrova (ISO 19123:2005; EN ISO 19123:2007) Geographic information -- Schema for coverage geometry and functions (ISO 19123:2005; EN ISO 19123:2007)

HRN EN ISO 19125-1:2008

Geoinformacije -- Pristup jednostavnim objektima -- 1. dio: Opća arhitektura (ISO 19125-1:2004; EN ISO 19125-1:2006) Geographic information -- Simple feature access -- Part 1: Common architecture (ISO 19125-1:2004; EN ISO 19125-1:2006)

HRN EN ISO 19125-2:2008

Geoinformacije -- Pristup jednostavnim objektima -- 2. dio: SQL opcija (ISO 19125-2:2004; EN ISO 19125-2:2006) Geographic information -- Simple feature access -- Part 2: SQL option (ISO 19125-2:2004; EN ISO 19125-2:2006)

HRN EN ISO 19128:2008 Geoinformacije -- Sučelje web-poslužitelja za prikaz karata (ISO 19128:2005; EN ISO 19128:2008) Geographic information -- Web map server interface (ISO 19128:2005; EN ISO 19128:2008)

HRN EN ISO 19131:2008 Geoinformacije -- Specifikacije podatkovnih proizvoda (ISO 19131:2007; EN ISO 19131:2008) Geographic information -- Data product specifications (ISO 19131:2007; EN ISO 19131:2008)

HRN EN ISO 19132:2008 Geoinformacije -- Usluge koje su povezane s položajem -- Referentni model (ISO 19132:2007; EN ISO 19132:2008) Geographic information -- Location-based services -- Reference model (ISO 19132:2007; EN ISO 19132:2008)

HRN EN ISO 19133:2008 Geoinformacije -- Usluge koje su povezane s položajem -- Praćenje i navigacija (ISO 19133:2005; EN ISO 19133:2007) Geographic information -- Location-based services -- Tracking and navigation (ISO 19133:2005; EN ISO 19133:2007)

HRN EN ISO 19134:2008 Geoinformacije -- Usluge koje su povezane s položajem -- Višenačinsko usmjeravanje i navigacija (ISO 19134:2007; EN


Studija

ISO 19134:2008) Geographic information -- Location-based services -- Multimodal routing and navigation (ISO 19134:2007; EN ISO 19134:2008)

HRN EN ISO 19135:2008 Geoinformacije -- Postupci za registraciju stavki (ISO 19135:2005; EN ISO 19135:2007) Geographic information -- Procedures for item registration (ISO 19135:2005; EN ISO 19135:2007)

HRN EN ISO 19137:2008 Geoinformacije -- Osnovni profil prostorne sheme (ISO 19137:2007; EN ISO 19137:2008) Geographic information -- Core profile of the spatial schema (ISO 19137:2007; EN ISO 19137:2008)

HRS ISO/TS 19138:2008 Geoinformacije -- Mjere za kvalitetu podataka (ISO/TS 19138:2006) Geographic information -- Data quality maeasures (ISO/TS 19138:2006)

HRS CEN ISO/TS 19139:2011

Geoinformacije -- Metapodaci -- Implementacija XML sheme (ISO/TS 19139:2007; CEN ISO/TS 19139:2009) Geographic information -- Metadata -- XML schema implementation (ISO/TS 19139:2007; CEN ISO/TS 19139:2009)

Procesi globalizacije kao i integracije s europskom zajednicom, nameću potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i hrvatskih normi s međunarodnim - ISO i europskim - CEN normama. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, Republika Hrvatska je preuzela obvezu poduzeti potrebne mjere kako bi postupno postigla usklađenost s tehničkim propisima i europskom normizacijom, mjeriteljstvom i ovlašćivanjem te postupcima za ocjenu sukladnosti. Tijekom 2009. godine obavljen je veliki posao po tom pitanju i 2010. godine HZN je postao punopravni član CEN-a.

3.1.5. RSTS

U sklopu uspostave NIPP-a u Hrvatskoj, u rujnu 2008. godine, osnovana je Radna skupina za tehničke standarde NIPP-a (RSTS). Misija Radna skupina za tehničke standarde NIPP-a je koordinirati i voditi razvoj i održavanje tehničkih provedbenih specifikacija koje će omogućiti interoperabilan rad geo-usluga koje će ispuniti potrebe subjekata NIPP-a Hrvatske. Sve specifikacije bit će u skladu s provedbenim pravilima INSPIRE-a.

Radna skupina koordinira svoj rad s Odborom NIPP-a kao stalnim provedbenim tijelom NIPP-a i redovito izvješćuje o svojim aktivnostima. Također, radna skupina surađuje s ostalim radnim skupinama NIPPa, HZN-om i ostalim organizacijama u Hrvatskoj, kao i s INSPIRE drafting timovima.


Studija

Na temelju prijedloga ove radne skupine, Vlada Republike Hrvatske je u kolovozu 2010. godine donijela Odluku o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka (NN 102/2010).

Radna skupina trenutno radi na usvajanju INSPIRE provedbenih pravila za mrežne usluge.

3.2. Pregled relevantnih standarda i normi

Pri izradi standarda i normi, i uopće poslovnih procesa, već dulje vrijeme se koristi UML (Unified Modelling Language) kao standardni jezik za izradu različitih dijagrama i opisa. Poznavanje UML-a je važno za bolje razumijevanje i primjenu normi te je iz tog razloga u posebnom potpoglavlju dan kratak prikaz najvažnijih osobina UML-a koji prethodi prikazu relevantnih standarda i normi.

3.2.1. UML

Unified Modeling Language (UML) je standardizirani jezik za pisanje nacrta za razvoj sustava programske podrške. UML se koristi za vizualizaciju, specificiranje, konstruiranje i dokumentiranje komponenata koje sačinjavaju taj sustav (URL 10).

UML se može koristiti za modeliranje sustava od ranga poslovnih informacijskih sustava pa sve do distribuiranih mrežnih aplikacija pa čak i za sustave koji rade u realnom vremenu (eng. real time embedded systems). To je vrlo ekspresivan jezik koji se bavi svim pogledima na sustav koji su potrebni za njihov razvoj i pokretanje.

iako je u početku osmišljen kao potpora objektno-orijentiranom programiranju, UML nije ograničen samo na modeliranje programske podrške već se danas koristi i pri modeliranju različitih drugih sustava.

Za razumijevanje UML-a, potrebno je formirati konceptualan model jezika i to zahtijeva učenje tri glavna elementa: osnovne građevne blokove UML-a, pravila koja diktiraju kako koristiti i slagati te blokove i neke osnovne mehanizme koji se primjenjuju kroz UML.

Rječnik UML-a obuhvaća tri tipa građevnih blokova:

1. Stvari

2. Relacije

3. Dijagrame

Stvari su apstrakcije i one su glavni dijelovi UML-a. Relacije povezuju te iste stvari, a dijagrami grupiraju interesantne kolekcije tih stvari.

Postoje četiri tipa relacija unutar UML modela (Tablica 5).


Studija

Tablica 5. UML Relacije

1. Ovisnosti (eng. dependency)

2. Asocijacije (eng. association)

3. Generalizacije (eng. generalization)

4. Realizacije (eng. realization)

Prvi tip, ovisnost, je semantička relacija između dvije stvari u kojoj promjena u jednoj (neovisnoj stvari) može utjecati na semantiku druge (ovisne stvari). Grafički, ovisnost se prikazuje kao isprekidana linija, sa mogućom oznakom direkcije (strelica) i imenom.

Drugi tip, asocijacija, je strukturalna relacija koja opisuje skup veza između objekata. Kombinacija (eng. aggregation) je specijalan oblik asocijacije i reprezentira strukturalnu relaciju između cjeline i njenih dijelova. Grafički, asocijacija se predstavlja kao puna linija, uz mogućnost određivanja smjera, i ponekad sadrži i dodatne stvari kao n-arnost i ime.

Treći tip, generalizacija, je relacija specijalizacije/generalizacije u kojoj objekti specijaliziranih elemenata (djeca) se mogu zamijeniti objektima generaliziranih elemenata (roditelja). Na ovaj način, djeca dijele strukturu i ponašanje roditelja. Grafički, relacija generalizacije se prikazuje kao puna linija sa šupljom strelicom koja pokazuje prema roditelju.

Četvrti tip, realizacija (eng. realization), je semantička relacija između klasifikatora, gdje jedan klasifikator specificira ugovor koji drugi klasifikator garantira izvršiti. Realizacija se susreće na dva mjesta: između sučelja i klasa ili komponenata koje ih realiziraju, i između slučajeva korištenja i suradnji koje ih realiziraju. Grafički, realizacija se prikazuje kao prijelaz između generalizacije i relacije ovisnosti.

Ova četiri elementa su osnovne relacijske stvari koje se mogu uključiti u UML model. Postoje, također, i njihove varijacije, kao što su uključivanje (eng. include), proširenje (eng. extend), rafiniranje (eng. refinement), i praćenje (eng. trace).

Dijagram je grafička prezentacija skupa elemenata, najčešće prikazanih kao povezani grafovi vertikala (stvari) i lukova (relacije). Dijagrami se crtaju kako bi se vizualizirao sustav iz različitih perspektiva, pa to čini dijagram nekom vrstom projekcije u sustav. Za gotovo sve sustave, osim onih vrlo jednostavnih, dijagrami predstavljaju poboljšani prikaz elemenata koji čine sustav. Isti elementi mogu se pojaviti u svim dijagramima, nekim dijagramima (najčešći slučaj) ili se uopće ne pojaviti.


Studija

Dijagram može sadržavati bilo koju kombinaciju stvari i relacija u modelu. UML uključuje devet takvih dijagrama (Slika 25).

Slika 25. UML dijagrami

Dijagram slučajeva uporabe prikazuje skup slučajeva uporabe i aktera te njihovih relacija. Ovi dijagrami se najčešće koriste, a bave se statičkim pogledom na slučajeve uporabe u sustavu i vrlo su važni kod organiziranja i modeliranja ponašanja sustava (Slika 26).

Slika 26. Primjer UML dijagram slučaja uporabe


Studija

Dijagram klasa prikazuje skup klasa, sučelja i suradnji i njihove međusobne relacije. Ti dijagrami su najčešći u objektno-orijentiranim sustavima. Dijagrami klasa bave se statičkim pogledom na dizajn sustava, a oni koji uključuju i aktivne klase, bave se i statičkim pogledom na procese u sustavu.

Dijagram objekata prikazuje skup objekata i njihove relacije u sustavu. Dijagrami objekata predstavljaju statičku snimku instanci stvari koje se nalaze u dijagramu klasa. Oni se bave statičkim pogledom na dizajn i procese sustava, kao i dijagrami klasa, ali iz perspektive pravih prototipova, tj. pravih objekata u sustavu.

Dijagram komponenata prikazuje organizacije i ovisnosti između skupa komponenata. Dijagrami komponenata bave se statičkim pogledom na implementaciju sustava. Povezani su sa dijagramima klasa tako da su komponente tipično mapirane na jednu ili više klasa, sučelja ili suradnji.

Dijagram isporuke prikazuje konfiguraciju izvršnih procesnih čvorova i komponenata koje se izvode na njima. Dijagrami pokretanja bave se statičkim pogledom na pokretanje arhitekture sustava. Povezani su sa dijagramima komponenata tako da čvor tipično obuhvaća jednu ili više komponenata.

Slijedni dijagram i dijagram međudjelovanja su tipovi interakcijskih dijagrama. Interakcijski dijagram prikazuje interakciju, koja se sastoji od skupa objekata i njihovih relacija, zajedno sa porukama koje se mogu slati između njih. Interakcijski dijagram bavi se dinamičkim pogledom na sustav. Slijedni dijagram daje naglasak na vremensku dimenziju i poredak poruka (Slika 27). Dijagram međudjelovanja je interakcijski dijagram, koji daje naglasak na strukturalnu organizaciju objekata koji primaju i šalju poruke. Oba dijagrama su izomorfni, što znači da se svaki od njih može lako transformirati u drugi.


Studija

Slika 27. Primjer slijednog dijagrama

Dijagram stanja prikazuje automat stanja, koji se sastoji od stanja, prijelaza, događaja i aktivnosti i bavi se dinamičkim pogledom na sustav. Dijagrami stanja su vrlo važni u modeliranju ponašanja sučelja, klasa ili suradnji i daju naglasak na ponašanje objekta određeno slijedom događaja, što je jako korisno u modeliranju reaktivnih sustava.

Dijagram aktivnosti je specijalan tip dijagrama stanja koji pokazuje tok iz aktivnosti u aktivnost unutar sustava i bavi se dinamičkim pogledom na sustav (Slika 28). Vrlo su važni u modeliranju funkcija sustava i daju naglasak na tok kontrole između objekata.

Slika 28. Primjer dijagrama aktivnosti

3.2.2. SOAP

SOAP (Simple Object Access Protocol) je komunikacijski protokol razvijen kako bi se omogućila jednostavna komunikacija tekstualnim sadržajem u


Studija

informacijskom sustavu podataka preko HTTP (HyperText Transfer Protocol) komunikacijskog protokola (URL 11). Protokol se temelji na XML-u (EXtensible Markup Language), a nije ovisan o programskom jeziku, platformi te je jednostavno proširiv. Danas, razvojem globalnog informacijskog društva odnosno povezivanjem svijeta putem svjetske mreže dostupne na svakom koraku, SOAP omogućuje realizaciju koncepta idejno stvorenog još polovicom prošlog stoljeća – softvera kao servisa.

SOAP protokol omogućuje komunikaciju između aplikacija koje rade na različitim operacijskim sustavima i različitim tehnologijama. Jedini uvjet koji moraju zadovoljiti je da u komunikaciji mogu koristiti HTTP protokol. Aplikacije razmjenjuju poruke dogovorenog formata (Slika 29). Poruke su formatirane kao XML dokumenti pa je njihova obrada i provjera jednostavna i može ih provoditi bilo koji program namijenjen radu s XML dokumentima.

Slika 29. Procedura razmjene poruka

Osnovni način razmjene poruka koju zahtijeva SOAP protokol može se razlučiti na sljedeće korake:

• Korisnik preko dostupnog sustava izdaje naredbu (zahtjev) koja stvara akciju na odgovarajućem aplikacijskom serveru.

• Naredba generira proces unutar aplikacije, a rezultat se javlja u sučelju aplikacije.

• Poruka se prevodi u XML format nakon čega se šalje Web serveru.

• XML parser provjerava dosljednost XML dokumenta i šalje SOAP poruku putem HTTP protokola.

• XML parser provjerava valjanost poruke pomoću HTTP i XML zaglavlja, te ga prihvaća ili odbija.

• Poruka se zatim preusmjerava odgovarajućem aplikacijskom serveru i prevodi putem implementacije tako da zadatak postaje značajan za


Studija

implementaciju. SOAP aplikacija koja prima SOAP poruku mora postupiti kako slijedi kako bi prevela poruku:

o Identificirati dijelove SOAP poruke koji odgovaraju aplikaciji.

o Provjeriti da su svi obvezni dijelovi podržani aplikacijom ili u suprotnom odbaciti/zanemariti poruku.

o Izbaciti sve dijelove prije prijenosa poruke ukoliko aplikacija nije endpoint.

• Aplikacija zatim izvršava zadatak. Nastaje rezultat.

• Povrat informacije odvija se na isti način: nakon implementacije, odgovor se putem HTTP-a šalje pošiljatelju upita.

Protokolom je omogućena komunikacija između aplikacija koje rade na različitim operacijskim sustavima i različitim tehnologijama,a rezultat može biti prikazan putem različitih sučelja i različitih aplikacija.

SOAP poruka sadrži nekoliko dijelova:

• omotnica

• zaglavlje

• tijelo

Neposredno prije SOAP poruke nalazi se HTTP zaglavlje.

Slika 30 prikazuje primjer korisničkog zahtijeva za cijenu parcelacije katastarske čestice podržano SOAP protokolom.

Slika 30. Zahtjev

SOAP odgovor za cijenu parcelacije vraća se u obliku koji prepoznaje aplikacija integrirana u informacijski sustav (Slika 31).


Studija

Slika 31. Odgovor

Za povezivanje različitih mrežnih usluga INSPIRE je predložio SOAP kao standardizirano rješenje. Brojne su prednosti korištenja SOAP-a za pristup INSPIRE mrežnim uslugama:

• SOAP web servis postaje standard za informacijsku tehnologiju i zato posjeduje lakše implementiranje pravila;

• SOAP web servis osigurava glatku i kompletnu integraciju u razvojnim okruženjima;

• SOAP web servis koristi direktnu i potpunu integraciju sa ostalim web servisima;

• SOAP web servis ima mogućnost podržavanja Geo Rights Management servisa.

INSPIRE mora omogućiti korisniku pristup, pregled i korištenje podataka pod određenim uvjetima. Povezivanje servisa za pohranu, pronalaženje, pogled, preuzimanje, prijenos i pozivanje obavlja se po SOAP protokolu, a na način da omogući ažuriranje i homogenost podataka te jednostavan pristup. Kako je za očekivati stalnu nadogradnju INSPIRE infrastrukture prostornih podataka, logično je da će to za SOAP protokol značiti potrebu za konstantnim unaprjeđivanjem i prilagođavanjem.

3.2.3. OGC Catalogue Service

OGC Catalogue Service usluga definira opća sučelja za pretraživanje, pregled i provedbu upita nad metapodacima o prostornim podacima i uslugama, te ostalim izvorima informacija (URL 6). Sučelja omogućuju korisniku ili aplikaciji pretraživanje informacija u distribucijskom okruženju.

OGC je razvio apstraktni model kataloga metapodataka pod nazivom General Catalogue Model koji je primjenjiv u različitim okruženjima, a sadrži Catalogue Abstract Information Model i General Catalogue Interface Model.

Catalogue Abstract Information Model definira minimalni skup upitnih atributa koji će se koristiti u pretraživanju kao i minimalni skup elemenata koji se vraćaju na postavljeni upit. Osnovni skup bazira se na


Studija

sintaksi Dublin Core Metadata (Cetl 2009), a ovisno o potrebi moguća je implementacija drugih modela poput ISO 19115 Metadata.

General Catalogue Interface Model definira sučelja za podršku pristupu,održavanju, organizaciji i pretraživanju prostornih resursa (Slika 32).

Slika 32. Referentna arhitektura modela

Općenito sučelja mogu koristiti različite vrste protokola:

• HTTP. Ukoliko se koristi ovaj protokol koji je najčešći, onda se povezanost naziva Catalogue Services for the Web (CSW), a nju propisuje i INSPIRE

• Z39.50 (ANSI / NISO Z39.50 Application Service Definition and Protocol Specification)

• CORBA (Common Object Request Broker Architecture)

Ukoliko se koristi HTTP tada se za postavljanje zahtjeva koriste standardne GET i POST metode (Tablica 6).

Tablica 6. CSW zahtjevi

Zahtjev HTTP povezivanje

GetCapabilities GET (POST)

DescribeRecord POST (GET)

GetDomain POST (GET)

GetRecords POST (GET)

GetRecordById GET (POST)

Harvest POST (GET)

Transaction POST


Studija

U obavezne (mandatory) operacije spadaju: GetCapabilities (vraća opis same CSW usluge), DescribeRecord (vraća metapodatake za udređeni resurs koji je zahtijevan), GetRecords (za pretraživanje), GetRecordById (za pretraživanje pomoću Id-a). GetDomain operacija je opcionalna, a koristi se za dobivanje informacija o rasponu vrijednosti elemenata metapodataka. Transaction i Harvest su dodatne operacije koje se mogu koristiti za unos i ažuriranje metapodataka u katalogu.

3.2.4. WMS

Dokument Web Map Service Interface izradio je 2004. godine OGC i predložio njegovo usvajanje organizaciji ISO. Dokument je 2005. godine objavljen kao međunarodna norma ISO 19128 Geographic information -- Web map server interface. Dvije godine kasnije prihvać8n je od strane CEN-a, a u hrvatskoj je norma prihvaćena 2008. godine pod nazivom HRN EN ISO 19128 Geoinformacije -- Sučelje web-poslužitelja za prikaz karata.

Normom se definiraju određene postavke proizvodnje prostornih karata iz referentnih geoinformacija, operacije koje uključuju postavljanje različitih načina prikaza cijelih ili dijelova karata, opisa karata te definiranje upita serveru o željenim značajkama u prikazu. Takva karta je zapravo skup prethodno definiranih i poznatih geoinformacija, u željenom koordinatnom sustavu, koje su predočene korisniku u obliku digitalne slike na zaslonu monitora.

Namjena norme je definiranje ponašanja servisa koji u dinamičkom okruženju proizvodi prostorne karte iz geoinformacija, definiranje operacija za prikaz opisa karata, samih karata te raznih upita o značajkama prikazanim na kartama. Cilj ove norme je uspostava osnovnih ili standardnih vrijednosti i pravila prikazivanja geoinformacija na kartama, preko definiranih slojeva, stilova i upita, koji bi trebali biti zajednički različitim bazama dostupnima preko Interneta, koje bi se, usklađivanjem s ovom normom, mogle međusobno kombinirati, čime se daje mogućnost stvaranja prilagođenih prikaza.

Servis web kartografije ili WMS (eng. Web Map Service) je zadužen za proizvodnju karata prostornih informacija u dinamičkom okruženju iz postojećih referentnih geoinformacija. Ova međunarodna norma za proizvodnju i prikaz karata u web sučelju podržava nekoliko formata u kojima se takva karta može spremiti, tako postoje npr. PNG1, GIF2, JPEG3 za rasterski prikaz karata (Slika 33) gdje su koordinate reprezentirane pikselima, a podržava i vektorske formate SVG4 () ili WebCGM5, gdje je osnovni element prikaza točka.

1 portable network graphics 2 graphics interchange format 3 joint photographic experts group 4 scalable vector graphics 5 web computer graphics metafile


Studija

Slika 33. Rasterski prikaz karte

Slika 34. Vektorski prikaz slojeva na karti

Upitima je moguće postaviti mnogo značajnih svojstava i karakteristika karata, koje time postaju korisnički uređene, a neka od svojstva za modeliranje su prikaz geoinformacija različitim stilovima i raspoređene u slojeve, određeni dio karte, željeni koordinatni sustav, format prikaza. Omogućeno je postavljanje transparentnosti slojeva i slika, čime je omogućeno preklapanje više karata. Za to je potrebno da sve karte imaju zajedničku osnovu, bazu po kojoj funkcioniraju, te da sadrže standardno definirane slojeve i stilove. Ova norma je namijenjena upravo za takve slučajeve, odnosno da se sve ili većina postojećih karata objavljenih na internetu mogu standardizirati i međusobno preklapati i uspoređivati. Izričito je navedeno u ovoj normi da su svi slojevi i stilovi prethodno definirani, te se ne mogu mijenjati ili nadopunjavati od strane klijenta i korisnika takvih karata.


Studija

Postoje tri skupa operacija definiranih za WMS, dvije obavezne i jedna opcionalna. To su GetCapabilities i GetMap kao obavezne, te treća GetFeatureInfo (Slika 35).

Slika 35. WMS operacije

GetCapabilities se koristi da prikupi servisne metapodatke, čiji je opis čitljiv i od strane stroja i čovjeka, a opisuje sadržajne informacije i parametre upita servera. Ovim standardom su definirani i opisani neki opći parametri upita, kao i mogući odgovori i rezultati te sva svojstva slojeva, među kojima i nasljeđivanje svojstava.

GetMap je operacija kojom se prikazuje karta, nakon primitka takvog upita. WMS daje odgovor kojim ispunjava traženi upit, ako je ispravan i svi parametri točni, ili se pošalje izvještaj o pogrešci, ako je upit neispravan ili nepotpun, gdje je detaljno naveden svaki parametar te se lakše može pronaći pogreška te ispraviti. Parametrima upita se mogu definirati razne mogućnosti prikaza karata, kao što su verzija, slojevi, stilovi, koordinatni sustavi, granični okviri, izlazni formati, dimenzije slike, transparentnost, boja pozadine, razni izvještaji o pogreškama, vrijeme ... U slučaju projekcije geografskih koordinatnih referentnih sustava u Map CS longituda (geografska duljina) je paralelna s i osi, a latituda (geografska širina) je paralelna s j osi.

Opcionalna operacija GetFeatureInfo ne podržava sve slojeve, već one koje podržavaju logičke vrijednosti, i to samo u slučaju kada im je logički odgovor na upit istinit ili '1' definiran ili naslijeđen. Ova operacija je dizajnirana za pružanje klijentima više informacija o nekoj značajki na karti, tako da se odabere neka točka ili piksel.

Za svaku operaciju definirane su naredbe (Slika 36).


Studija

Slika 36. WMS naredbe pojedinih grupa operacija

Tipični upit za operaciju GetCapabilities je:

http://servername/project?SERVICE=WMS&REQUEST=GetCapabilities

Slika 37 prikazuje moguće parametre upita.

Slika 37. Parametri upita GetCapabilities

GetCapabilities odgovor WMS poslužitelj vraća klijentu u obliku XML dokumenta. Slika 38 prikazuje primjer isječka odgovora servera na upit.

Ovisno o verziji, odgovor može biti drugačiji. Ovdje se radi o verziji GetCapabilities 1.3.0. U isječku odgovora sa slike vidimo kako se radi o WMS poslužitelju BGS Bedrock and Superficial Geology, na kojem je besplatno dostupna karta 1:625000 koja pokriva Veliku Britaniju s različitim slojevima. Također vidimo i kontakt osobu s kontaktnim podacima.


Studija

Slika 38. Odziv na GetCapabilities zahtjev

WMS može podržavati različite koordinatne sustave (Slika 39) prikaza karata te definiranje slojeva, iz toga proizlazi podjela na koordinatne sustave karata (Map CRS) i slojeva (Layer CRS). WMS funkcionira na taj način da različite geoinformacije postavljene u slojevima prikazuje na karti, u definiranom koordinatnom sustavu.

Slika 39. Koordinatni sustav s geografskim i pravokutnim koordinatama

Slojevi (Slika 40) u kojima se mogu nalaziti geoinformacije mogu biti horizontalni, vertikalni, vremenski i dr. Vremenskim koordinatnim sustavom moguće je pregledavati promjene na nekom području kroz definirani vremenski interval. Također, osim ovih gore navedenih slučajeva, postoje i drugi koordinatni sustavi koji nisu definirani n-dimenzionalnim koordinatama, kao npr. negeoreferencirani


Studija

fotogrametrijski snimci te stari kartografski prikazi. Njih je nešto teže preklapati s drugim serverima jer nisu u nekom postojećem koordinatnom sustavu, te su više informativnog karaktera.

Slika 40. Neki od najčešće korištenih slojeva

Karta u WMS-u je određena kao pravokutna mreža piksela (i,j), nema negativnih vrijednosti, a ishodište karte je u gornjem lijevom uglu karte. Vrijedi da se pikseli i povećavaju nadesno, a j prema dolje, a sama veličina karte (visina, širina) je definirane od korisnika. Koordinatni sustav slojeva je prikaz relevantnih geoinformacija i njihovih opisa, na najčešće dvije osi, x i y, koje nisu uvijek orijentirane niti im je definirano ishodište i smjer, pa stoga WMS sam konvertira takve podatke da se slažu s kartom.

Vertikalni sustav slojeva je definiran neovisno od horizontalnog, te sadrže zasebne metapodatke i parametre upita. U vremenskim sustavima najčešće se promatra određeni interval vremena na nekom području. Kao posebna vrsta geoinformacija, spominju se one bez definiranog koordinatnog sustava, tu se najčešće radi o starim kartama ili o satelitskim ili negeoreferenciranim aerofotogrametrijskim snimcima.

Granični okvir (Boundary Box) definira određeni dio Zemlje koji se želi prikazati na karti, uz željena svojstva. Takav okvir je određen pomoću dva para minimalnih i maksimalnih koordinatnih vrijednosti, u jedinicama koje su prethodno definirane, i to bez mogućnosti nul-vrijednosti. Pravila definiranja upita govore da nazivi parametara nisu osjetljivi na veličinu slova, no vrijednosti ili rezultati upita jesu. Parametri (npr. granični okvir BBOX, sloj LAYER ili stil STYLE) se kod nabrajanja odvajaju zarezom, bez dodavanja razmaka.

Slika 41 prikazuje primjer preklapanja odabranih slojeva na jugoistočnom području SAD-a.


Studija

Slika 41. Preklopljena dva servera s četiri sloja (URL 6)

Izvršeno je preklapanje dva servera. Na prvom serveru radi se o satelitskom snimku, tako da postoji samo jedan sloj, a prikazan je uragan na području Meksičkog zaljeva. Na drugom serveru prikazana su tri sloja JI područja SAD, i to obalna linija, granice država te područja naseljenosti. Ovakav prikaz preklapanja slojeva može poslužiti prilikom analize utjecaja vremenskih nepogoda na određeno područje te planiranje djelovanja u takvim kriznim situacijama, kao npr. evakuacije stanovništva.

3.2.5. WCS

OGC Web Coverage Service Interface Standard (WCS) definira sučelje za pristup „pokrovu“. Pokrov podrazumijeva objekte ili snimke prostorne površine (Slika 42).

Slika 42. WCS

WCS proširuje mogućnosti WMS-a i omogućava postavljanje upita te dohvat pokrova. Dok WMS korisniku nudi samo statičku kartu


Studija

renderiranu kao sliku u Web pregledniku, WCS omogućuje dostup izvornim podacima. Osnovne operacije WCS-a su:

GetCapabilities za opis pokrova gdje su podaci kao i kod WMS organizirani po slojevima i

GetCoverage koji omogućuje pristup podacima. Omogućene su različite vrste upita (geografske koordinate, visine, vrijeme).

Podaci mogu biti podržani u nekoliko formata: DTED, GeoTIFF, HDF-EOS, ili NITF. Nekoliko tipova podatka slojeva su podržani i to:

• Niz točaka, može predstavljati lokaciju nekog uzorka,

• Pravilna mreža piksela ili točaka, može predstavljati fotografiju,

• Krivulje kao djelovi nekog segmenta, može predstavljati cestu,

• Grupa poligona, za analizu prostornih podataka,

• TIN(triangulated irregular network), za prikaz terena.

3.2.6. WFS

Web Feature Service (WFS) je također razvio OGC, a 2010. godie je prihvaćen kao međunarodna norma ISO 19142 Geographic information -- Web Feature Service. U Hrvatskoj je ova trenutno norma u postupku prihvaćanja.

WFS definira sučelja web poslužitelja koji omogućuju pronalaženje, postavljanje upita i transformaciju prostornih podataka kodiranih u GML-u, koristeći HTTP kao distribuiranu računalnu platformu

Za funkcioniranje WFS-a potrebno je zadovoljiti sljedeće zahtjeve:

• Sučelja moraju biti definirana u XML

• GML mora biti korišten za izražavanje instanci unutar sučelja

• WFS mora minimalno moći prikazati instance koristeći GML

• Pretpostavljeni odnosno filterni jezik bit će definiran u XML-u i izveden iz CQL-a

• Skladište podataka korišteno za spremanje geografskih instanci treba biti nedostupno klijentovim aplikacijama i njihov jedini pregled podataka treba biti preko WFS sučelja

• Korištenje podseta XPath izraza za referentna svojstva


Studija

Postoje tri osnovne i tri opcionalne operacije, ovisno o tipu WFS servisa. Osnovne operacije su GetCapabilities, DescribeFeatureType i GetFeature; dok pod opcionalne operacije spadaju GetGmlObject, Transaction i LockFeature.

GetCapabilities. Servis mora moći opisati svoje mogućnosti. Točnije, treba upućivati koje tipove instance može servisirati i koje operacije podržava za svaki tip instance.

DescribeFeatureType. Servis mora, po zahtjevu, moći opisati strukturu svakog tipa instance koji može obraditi. Operacija zahtijeva od XML sheme da dopusti WFS klijentu opis seta rezultata

GetFeature. Servis mora moći servisirati zahtjev za traženjem dijelova instance. Zahtjev mora specificirati koji tip instance želi i što on sadrži. Operacija izvodi stvarni upit- parametri kao ograničena kutija i bilo koji drugi filtri trebali bi biti proslijeđeni, kao primjereni, i WFS servis tada vraća GML set rezultata koji sadrži potpunu geometriju i atribute instanci

GetGmlObject. Servis može opcionalno obraditi zahtjev za dobivanjem dijelova elementa prelazeći XLink koji se odnosi na njihov XML ID. Dodatno, klijent treba moći specificirati da li ugniježđeni XLink usađen (utkan) u povratnim podacima elementa treba također biti tražen

Transaction. Servis može opcionalno servisirati transakcijski zahtjev. Transakcijski zahtjev sastavljen je od operacija koje mijenjaju instance. odnosno operacija stvaranja, ažuriranja i brisanja na geografskim instancama

LockFeature. Servis može opcionalno obraditi zahtjev zaključavanja na jednom ili više dijelova tipa instance za vrijeme trajanja transakcije. To osigurava podržanost serijskih transakcija.

Temeljem operacija opisanih gore, mogu se definirati 3 vrste WFS servisa:

Temeljni WFS. Servis implementira operacije Dobij mogućnost, Opis tipa obilježja i Dobij obilježje. Smatra se kao WF servis „Samo za čitanje“.

XLink WFS. Servis podržava sve operacije temeljnog WFS-a plus operaciju Dobij GML objekt za lokalne i/ili udaljene XLinkove, i pruža opciju da operacija Dobij GML objekt bude obavljena tijekom operacije Dobij obilježja.

Transakcijski WFS. Servis podržava sve operacije temeljnog WFS-a plus operaciju Transakcija. Opcionalno, može implementirati operaciju Dobij GML objekt i/ili Zaključaj obilježje.

Postoje dvije metode slanja zahtjeva, te prema tome dvije metode kodiranja zahtjeva. Obje metode bazirane su na HTTP-u kao distribuiranoj kompjutorskoj platformi, a kod svake se razlikuje URL. Ovisno o WFS serveru mogu se koristiti jedna ili čak obje metode.


Studija

Kod metode HTTP GET zahtjevi se kodiraju pomoću KVP (keyword-value pairs). To se može smatrati kao kodiranje URL-a, jer se cijeli zahtjev koji klijent šalje WFS serveru nalazi u URL-u. Valjan zahtjev operacije tvori URL kojeg čine URL prefiks koji je ovisan o WFS serveru i dodatni parametri koje definira klijent. URL prefiks je klijentu nevidljiv zapis koji jedinstveno identificira određeni server. On uključuje protokol, hostname, broj porta, stazu, te uvijek završava sa ?. Opcionalno može sadržavati parametre specifične za server koji završavaju sa &. Dodatne parametre dodaje klijent ovisno o predmetu potraživanja u obliku „ime=vrijednost&“ (Keyword- value pairs), npr. „REQUEST=GetCapabilities“.

Metoda HTTP POST pretpostavlja kodiranje zahtjeva pomoću XML-a, odnosno njegovog podskupa GML-a. Svaki WFS server koji se bazira na ovoj metodi ima URL kojem klijenti šalju kodirane zahtjeve u tijelu (body) POST dokumenta. Znači, nisu potrebni nikakvi dodatni parametri koje klijent mora dodavati URL-u. Komunikacija između WFS servera i klijenta izvodi se preko SOAP-a.

Za razliku od WMS protokola, koji kao rezultat svakog upita poslužuje rastersku sliku traženog područja (slično kao i mnogi popularni servisi za pružanje kartografskih prikaza na internetu), WFS protokol praktički omogućava dohvaćanje "izvornog koda" karte. Dohvaćeni su podaci najčešće u obliku vektorskih podataka, tj. geometrije s pripadajućim atributima. Ovakav oblik podataka omogućava izvođenje puno bogatijih analiza u daljnjem radu (izmjena stila vizualizacije prostornih podataka, kombiniranje s drugim prostornim podacima, njihovo preuzimanje na računalo, i slično), umjesto samo pregledavanja slike karte, što je slučaj kod WMS protokola.

Prostorni podaci preuzeti WFS-om se korisniku najčešće dostavljaju u GML podatkovnom obliku, koji je izveden iz XML-a (Slika 43).

Slika 43. WFS GetFeature


Studija

Ovaj zapis omogućuje pohranu svih potrebnih podataka u vidu geometrije (točaka, linija i poligona) s pripadajućim tekstualnim atributnim podacima. GML podatkovni oblik je detaljnije obrađen u sljedećem potpoglavlju. Osim GML-a, pri posluživanju prostornih podataka WFS protokolom mogu se koristiti i ESRI Shape, JSON (JavaScript Object Notation) i ostali podatkovni oblici, no oni se u praktičnoj upotrebi (u usporedbi s GML-om) skoro uopće ne koriste.

3.2.7. GML

Zbog sve veće potrebe za prostornim podacima u svim granama gospodarstva i industrije koje se tiču prostora, te sve veće upotrebe Interneta kao sredstva komunikacije, razmjene podataka i cjelokupnog poslovanja, pojavila se potreba za standardiziranim programskim jezikom koji bi služio za prijenos, razmjenu i pohranu prostornih informacija. U tu svrhu je OGC inicirao izradu jezika pod nazivom Geography Markup Language (GML). GML je 2007. postao i međunarodna ISO norma ISO 19136 Geographic information -- Geography Markup Language (verzija OGC-a GML 3.2.1) koja je u postupku prihvaćanja i u Hrvatskoj.

GML je jezik za kodiranje, pohranjivanje, prijenos i razmjenu prostornih podataka na internetu, odnosno World Wide Webu. U potpunosti je utemeljen na XML jeziku pa se može s pravom smatrati XML vokabularom za razmjenu prostornih podataka (Galić 2006). Osnovnu upotrebu GML-a pri radu s podacima možemo podijeliti u 3 osnovne skupine: razmjena, pohrana i dostupnost podataka. Razmjena između sustava na različitim platformama najčešće se odvija na način da jedan sustav ispiše sve podatke u dogovorenom formatu u tekstualnoj datoteci a drugi sustav ih čita. Takav način omogućava činjenica da GML-ov dokument može čitati svaki računalni program za čitanje tekstualnih datoteka, bez ikakvog posebnog dodatka programu. Osnovne karakteristike GML-a su:

• pruža otvoreno i neutralno okruženje namijenjeno za definiranje geoalokacijskih shema podataka,

• omogućava korištenje profila koji definiraju podskup GML sheme čineći primjenjive sheme jednostavnijim,

• podržava proširivanje osnovne GML sheme za specijalizirane domene i korisničke zahtjeve,

• omogućava izradu i održavanje međusobno povezanih shema i skupova podataka,

• podržava pohranu i prijenos aplikacijskih shema i skupova podataka i

• olakšava razmjenu geoaplikacijskih shema i informacija koje opisuju.


Studija

GML dokument se sastoji od 2 dijela: zaglavlja i tijela (sadržaja) dokumenta (Slika 44).

Slika 44. Primjer GML dokumenta

U zaglavlju se navode podaci koji opisuju GML dokument, npr. verzija GML-a prema čijim je pravilima dokument izrađen ili kodna stranica. Ako se ne navede ispravna kodna stranica programi koji barataju s tim GML dokumentom javit će pogrešku kada naiđu na nestandardizirani znak. Unutar tijela GML dokumenta oznake mogu predstavljati GML elemente ili atribute. Elementi opisuju određeni dio GML dokumenta koji se sastoji od korisnog sadržaja omeđenog GML oznakama. Npr. tekst zatvoren parom oznaka, npr. <cesta> i </cesta>. Atributi nude podatke koji dodatno opisuju elemente. Elementi predstavljaju objekt stvarnog svijeta koji se opisuje atributima. Element nosi ime tipa objekta (feature type). Svaki atribut objekta pripada samom objektu,svojstva objekata su isto tko kodirana kao XML element.

Prva linija je specijaliziran oblik procesne instrukcije, koja je zapravo jednostavna XML deklaracija s kojom se specificira XML verzija. Ta deklaracija je informacija za softver o XML verziji, odnosno načinu na koji taj softver mora interpretirati GML dokument. Sve procesne instrukcije započinju znakovima „<?“, a završavaju znakovima „?>“. Izraz <jezero> je početna, a izraz </jezero> završna oznaka (eng. markup).

Atribut fid je atribut elementa <jezero> i specificira prostorni referentni sustav u kojem je smješten poligon. Vrijednost atributa je niz znakova i mora biti zatvoren oznakama navoda. Neke oznake imaju prefiks „gml:“ koji se nazivaju prefiksom imenskog prostora a njime se označava pripadnost elementa Polygon imenskom prostoru GML. Svaki GML dokument mora sadržavati jedan element, koji se naziva korijenskim elementom. Taj element sadrži sve ostale elemente u dokumentu. GML


Studija

dokument mora zadovoljavati određene kriterije kako bi mogli reći da je on ispravno strukturiran. Kriteriji ispravnog strukturiranja su:

• postoji jedan korijenski element,

• svi neprazni elementi imaju početnu i završnu oznaku:tj. svaki element mora imati završnu oznaku kao što je npr. </jezero>,

• svi prazni elementi imaju ispravnu sintaksu;tj. uključuju kosu crtu, kao što je npr. <povrsina></povrsina> ili <povrsina/>,

• vrijednosti atributa moraju biti zatvorene u znakove navodnika („“) u

• elementi i podelementi moraju biti ispravno uloženi. Podelementi moraju biti unutar elemenata (npr. ako je B podelement od A, najprije počinje sa A, nakon čega slijedi B, element B se mora zatvoriti prije elementa A).

Elementima GML-a se identificiraju prostorni objekti (geographyc features) određeni kao apstraktne predodžbe pojava iz stvarnog svijeta, koje su vezane za neku lokaciju na Zemlji kao što su put, površina, rijeka itd. Geometrijski objekti su svi objekti kojima se mogu odrediti njihove geometrijske vrijednosti kao što su veličina, oblik, položaj, itd. Broj svojstava koje objekti mogu imati definiran je tipom značenja objekta. Svojstva mogu biti npr. ime objekta, broj, vrsta, klasifikacija itd., gdje je svako svojstvo definirano s {ime, tip, vrijednost, opis} odnosno (name, type, value, description).

Geometrijska obilježja objekata definirana su pomoću osnovnih geometrijskih oblika(Geometric primitives): točka, linija, površina, krivulja i poligon.

Kao i kod svakog jezika izvedenog iz XML-a, postoje dva dijela GML jezika: shema koja opisuje GML dokument (eng. schema file) i sami GML dokument koji sadrži podatke. Općenito, shema opisuje strukturu dokumenta tako što definira:

• elemente,

• atribute,

• koji elementi su podelementi,

• uređenje i broj podelemenata,

• je li element prazan,

• tipove podataka elemenata i atributa,

• fiksne i podrazumijevane vrijednosti elemenata i atributa te


Studija

• imenske prostore

Mogućnost definiranja tipova podataka i atributa omogućuje opisivanje dopuštenog sadržaja dokumenta,provjeru korektnosti podataka, korištenje tehnologije baze podataka, jednostavnu konverziju podataka itd. GML shema je dokument koji se pohranjuje u datoteci koja ima ekstenziju *.xsd (Slika 45).

Slika 45. Primjer GML sheme

Većina GIS aplikacija rabi podskup GML shema. Za modeliranje prostornih podataka potrebna je shema feature.xsd. Ta shema uključuje shemu jednostavnih 2D geometrijskih tipova (geometryBasic2d.xsd) i osigurava okvir za kreiranje GML klasa objekata i njihovih kolekcija. Korištenje konkretne geometrijske sheme ovisi o konkretnoj aplikaciji (tablica 1). Ukoliko aplikacija upotrebljava jednostavne 1D i 2D geoobjekte tada su potrebne geometryBasic0d1d.xsd ili geometryBasic2d.xsd sheme.


Studija

Tablica 7. Osnovni geometrijski i topološki elementi bazičnih geometrijsko-topoloških shema

Shema Geometrijsko/topološki elementi

geometryBasic0d1d.xsd Point, LineString, Envelope

geometryBasic2d.xsd LinearRing, Polygon

geometryAggregates.xsd MultiPoint, MultiCurves ,MultiSurface, MultiGeometry

Topology.xsd Node, Edge, Face, TopoPoint, TopoCurve, TopoSurface,

TopoComplex

GML pruža skup osnovnih GML shema u kojima su sadržane definicije osnovnih prostornih i temporalnih objekata. Taj skup osnovnih shema ne pokriva sve moguće objekte,ali korisnik (pojedinac ili organizacija) može definirati vlastitu aplikacijsku shemu koja sadrži definicije složenijih objekata koji odgovaraju njegovim potrebama. Aplikacijska shema koristi se GML elementima i tipovima podataka definiranim u bazičnim GML shemama, a može izvoditi i nove, aplikacijski specifične tipove podataka.

GML nije jezik namijenjen za vizualizaciju geoinformacija. Vizualizacija se postiže transformacijom pomoću XSLT-a (Extensible Stylesheet Language Transformations). XSLT je baziran na XML-u i omogućuje pretvaranje XML dokumenata (među kojima je i GML) u druge oblike. Jedna od najčešće korištenih transformacije je iz GML u SVG (Scalable Vector Graphics) (Slika 46).

Slika 46. Primjer vizualizacije GML pomoću SVG-a


Studija

Neke od aplikacija koje podržavaju rad sa GML-om danas su: ESRI ArcGIS 9.3.1, Intergraph GeoMedia 6.1, Liquid XML Data Binder 7.0.2, LuciadMap client 9, te najnovija verzija AutoCAD-a.

Nadgradnja GML-a na model podataka koji će zajednički opisivati sve objekte koje pronalazimo u prostoru te njihove međusobne odnose je CityGML koji se također ubrzano razvija u okviru OGC-a (Slika 47).

Slika 47. Mogućnosti primjene CityGML-a

CityGML je semantički model podataka koji služi za prezentaciju terena i 3D objekata u urbanim sredinama te pomoću kojeg je moguća razmjena podataka između različitih aplikacija. Time se neposredno otvara put snažnom razvoju 3D prostornih podataka te njihovoj široj upotrebi i distribuciji.


Studija

4. Postojeće stanje u Gradu Zagrebu Prostorni podaci i usluge svakodnevno se koriste, ali i proizvode u radu gradske uprave. Neki skupovi podataka sustavno su organizirani i održavaju se u tvrtki APIS IT d.o.o. (npr. GIS Grada Zagreba), dok su neki drugi organizirani u zasebnim bazama prostornih podataka (npr. Zagrebački holding). Velik broj podataka nalazi se još i u analognom obliku, a i ako su digitalizirani, najčešće nisu pohranjeni i ne održavaju se na sustavan i učinkovit način. U nastavku je dan pregled postojećeg stanja u Gradu Zagrebu po pitanju organizacije prostornih podataka, geoinformacijskih sustava i korištenih tehnologija.

4.1. GIS Grada Zagreba

Izgradnja informacijskog sustava Grada Zagreba započeta je ranih 70 tih godina prošlog stoljeća, kada su počele i prve on line obrade na IBM centralnom računalu, smještenom u tadašnjem gradskom Centru za AOP. U sklopu tog informacijskog sustava prepoznata je važnost prostornih podataka, pogotovo adrese i čestice kao jedinstvenih identifikatora za smještaj u prostoru (georeferenciranje) osoba i objekata u različitim poslovnim sustavima lokalne samouprave (komunalni sustav, građanska stanja, prostorno planiranje , gradska imovina, katastar zemljišta, komunalni vodovi,…).

Projekt GIS Grada Zagreba - digitalni model katastra Iniciran je 1992. kao prvi projekt za uspostavu mrežne usluge za preglede (View) na području geoprostornih podataka. Za nadzor i skrb nad ostvarenjem projekta imenovan je Savjet za provedbu projekta (Službeni glasnik 12/93). Cilj projekta je bila nabava opreme i softverskog rješenja za uspostavu i razvoj digitalne baze grafičkog dijela katastarskog operata, kao osnove za stvaranje višenamjenskog Geografsko informacijskih sustava (GIS) Grada Zagreba.

Primarni obuhvat (vektorizacija) analognih katastarskih planova mjerila 1:1000 i 1:2000 nastalih novom izmjerom katastarskih općina (1958.-1970.) te kontrola kvalitete unešenih podataka trajala je 10-tak godina. Stvorena je digitalna podloga koja je omogućila razvoj novih usluga.

Tako je u početkom 2004. grad na svojim stranicama objavio javnu mrežnu uslugu preglednika Generalnog urbanističkog plana (GUP) kojim se prikazuje organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih cjelina, te korištenje i namjena gradskih površina.

Sredinom te iste godine, gradskim uredima je dana na korištenje usluga GIS-a Grada Zagreba koja je inicijalno sadržavala slojeve GUP-a i katastra zemljišta, a tijekom narednih godina se usluga obogaćivala novim slojevima. Istovremeno se počinje graditi i interna gradska mreža, čime ta usluga postaje dostupna sve većem broju gradskih ureda.


Studija

Paralelno s gradskom upravom u današnjim podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. se uspostavljaju GIS sustavi pogonskih katastra (plinovod, vodovod, ...).

Zajedničko svim GIS-evima je da se prostorni podaci koji se u njima vode i održavaju temelje na važećim propisima te pravilima svake struke. Međutim sustavi generalno ne razmjenjuju podatke, niti ih dijele te se isti podaci vode se u više sustava. Da bi se napravio iskorak prema unapređenju koordinacije između potreba vlasnika i korisnika zagrebačke infrastrukture prostornih podataka osnovana je Koordinacija Informacijskog sustava prostornog uređenja, kojoj je to jedan od zadataka u djelokrugu rada. Rezultat toga vidljiv je u uspostavi mrežne usluge za identifikaciju (Discovery) - Kataloga metapodataka zagrebačke infrastrukture prostornih podataka.

4.1.1. GIS za gradsku upravu

GIS Grada Zagreba i podružnica zagrebačkog holdinga je preglednik skupova prostornih podataka koje su njihovi stvaratelji i vlasnici (gradski uredi i podružnice) dali na korištenje cijeloj gradskog upravi i podružnicama (Slika 48). Za dostup do tih podataka korisnicima je potreban samo Internet preglednik, te ovlast za korištenje (korisničko ime i zaporka). Trenutno je oko 1000 korisnika te usluge, iz 19 gradskih ureda i 5 podružnica. Ovisno o skupu prostornih podataka, osvježavanje tih podataka je dnevno (katastar zemljišta, prostorne jedinice,..) ili po objavljivanju izmjena (prostorni plan, granice zona komunalnog doprinosa,..).

Slika 48. GIS Grada Zagreba


Studija

Osim mogućnosti pregledavanja skupova prostornih podataka usluga ima alate za kretanje u prostoru, povećavanje i smanjivanje, mjerenje udaljenosti, tumač znakovlja (Slika 49), opis skupova podataka (Tablica 8), prostorni upiti (Slika 50), mogućnost preuzimanja podataka, izvještaji prilagođeni zahtjevima (Slika 51), pozicioniranje na karti po adresi/katastarskoj čestici, uključivanje/isključivanje prikaza pojedinog sloja, te alat za detaljni prikaz informacije o pojedinog sloju.

Slika 49. Tumač znakovlja

Tablica 8. Opis skupa podataka

Naziv sloja prikaza

Naziv kartografskog prikaza u GUP-u

Geometrija

Mjerilo prikaza

Simbologija (prozirnost)

Labele

Namjena

1) Korištenje i namjena

prostora

2) Mreža gospodarskih

i društvenih djelatnosti

poligoni sva mjerila ispuna bojom

(50%)

vidljive kod mjerila

krupnijih od

1:10.000

Pravila 4a) Urbana pravila poligoni sva mjerila obrub ili ispuna

bojom (20%)

vidljive kod mjerila

krupnijih od

1:25.000


Studija

Slika 50. Prostorni upit

Slika 51. Izvještaj prilagođen zahtjevima

Prikaz grafičkoga dijela prostornog plana Grada Zagreba koji određuje osnovne namjene prostora, a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:25.000

slojeva korištenje i namjena prostora, infrastrukturni sustavi i mreže. te. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Prikaz grafičkog dijela generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba i Sesveta koji utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih,

kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom uvjeta i mjere njihova uređenja, a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000 slojeva korištenje i namjena prostora. mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti, prometna i komunalna infrastrukturna mreža te uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora.

Detaljni planovi uređenja detaljno razrađuju uvjete za


Studija

gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru obzirom na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrstrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, a sadrže kartografske prikaze u mjerilu 1:1000.

Preglednik katastarskog plana koji sadrži skup grafičkih prikaza s podacima o položaju, obliku, načinu korištenja i namjeni katastarskih čestica, a to

su katastarske čestice obuhvaćene novom izmjerom u mjerilu 1:1000, čestice simbolizirane obzirom na posjedništvo grada, građevine (objekti ucrtani u katastarskim planovima), centroidi katastarskih čestica obuhvaćene izmjerom 1:2880, dodatni slojevi katastra (terasa, prolaz, stepenice,..) te granice katastarskih općina.

U pregledniku Registra prostornih jedinica vode se podaci o prostornim jedinicama: Grada Zagreba a to su granice Grada Zagreba i podjela na naselja,

jedinice mjesne samouprave ( gradske četvrti i mjesni odbori), mreža statističkih i popisnih krugova, ulice i trgovi te zgrade s pripadajućim kućnim brojevima.

Grafički prikaz akata u provedbi dokumenata prostornog uređenja i građenja prikazuje akte izdane nakon 1998. Godine. Zbog tehničkih i kartografskih

razloga simboli sloja (grafički simboli na karti) prikazuju se do mjerila 1:5000. Prikaz akata je kategoriziran po vrsti akta (lokacijska, građevinska, rješenje o građenju), te unutar toga po statusu zahtjeva stranke (zaprimljen, rješen,..).

Zbog učinkovitijeg upravljanja radovima na cestama, radovi se prikazuju simbolizirani ovisno o vrsti radova, u detaljnim uviom u pojedini rad na cesti mogu se dobiti podaci o zahvačenoj površini kolnika ili staze na kojoj se ard obavlja, te datum početka i završetka radova.

Podaci o za prikaz klizišta u podsljemenskoj zoni prikupljeni su inženjerskogeološkim kartiranjem. Dodatno su ucrtana klizišta koja su sanirana, a konture klizišta preuzete su iz sanacijskih elaborata.

Prostorni preglednik zelenih površina Grada Zagreba u zoni koja je obuhvaćena Generalnim urbanističkim planom i Generalnim urbanističkim planom Sesveta

sadrži podatke o sadržaju površina (travnjak, stablo, grm, cvjetnjaki, živica, parkovna oprema, dječje igralište,staze) i njihovim obilježjima. Površine se mogu razgraničiti prema subjektu koji ih održava, te prema teritorijalnom ustrojstvu.

Na karti se prikazuju spomenici kulture i prirode grupirani u povijesne cjeline, povijesne sklopove,

arheologiju, građevine i povijesne elemente. Različitim bojama su označena područja ovisno u kojem režimimu sustava zaštite se nalaze.


Studija

Uvođenjem jedinstvene uplatnice za komunalne račune, omogućen je pregled zona i adresa koje su obuhuvaćene novim uplatnicama, odabirom adrese

dobije se uvid u komunalne obveznike na toj adresi i naknade za koje su zaduženi.

U svrhu inventure objekata i uređaja komunalne infrastrukture, napravljena je mreža javne rasvjete. Osim prikaza mreže javne rasvjete u gradu, omogućen je uvid u popis stupova s detaljima o oznakama, namjeni, položaju i dr.

Za područje pilot projekta Zapruđe, prikazuju se podaci o lokacijama posuda za otpad kategorizirani po veličini i vrsti otpada.

4.1.2. Interaktivna karta Grada

Interaktivna karta Grada je preglednik skupova prostornih podataka koje je gradska uprava dala na korištenje javnosti. Usluga je dostupna na gradskoj web stranici www.zagreb.hr, u rubrici Građani Online (Slika 52).

Slika 52. Interaktivna karta Grada Zagreba

Javnosti su dostupne informacije iz prostornog planiranja (Prostorni plan, Generalni urbanistički plan Zagreba i Sesveta, detaljni planovi, klizišta), ustrojstva gradske uprave (gradske četvrti, mjesni odbori, ulice i kućni brojevi). Nadalje, tu su lokacije reciklažnih dvorišta s adresama i vrstama otpada koji se tamo može odlagati, pozicije gradskih škola i vrtića te raspored spomenika kulture i prirode.


Studija

Osim mogućnost pregledavanja skupova prostornih podataka i ova usluga ima alate za kretanje u prostoru, povećavanje i smanjivanje, tumač znakovlja, pozicioniranje na karti po adresi, uključivanje/isključivanje prikaza pojedinog sloja, mogućnost preuzimanja podataka (detaljniji planovi i odabrane karte i teme Generalnog urbanističkog plana Zagreba i Sesveta), te alat za detaljni prikaz informacija o pojedinom sloju.

Ova usluga, kao i preglednik katastra zemljišta Grada Zagreba (koji se može pretraživati po broju katastarske čestice, adresi ili posjedovnom listu), je najposjećenija od svih objavljenih na gradskim web stranicama. Rezultat toga je smanjen dnevni pritisak građana za informacijama iz tih područja, kojima su gradski službenici bili obasipani putem telefona ili dolascima u urede gradske uprave. Tako ti isti službenici imaju više vremena za obavljanje stručnih poslova u upravnim područjima na kojima rade. ? prikazuje statistiku posjećenosti u 2010. godini.

Slika 53. Statistika posjećenosti u 2010. godini

4.1.3. Katalog metapodataka ZIPP-a

Usluga pretraživanja kataloga metapodataka zagrebačke infrastrukture metapodataka je javna usluga dostupna na gradskoj web stranici www.zagreb.hr, u rubrici INFO SERVIS (Slika 54).


Studija

Slika 54. Katalog metapodataka

Katalog metapodataka je usklađen s Odlukom o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka (NN 102/2010).

Pretraživanje je omogućeno po tematskim kategorijama (društvo, geo-znanstvene informacije, granice, planiranje/katastar, promet, slike/osnovne karte/zemljin pokrov), ključnim riječima,organizacijama, prostornoj pokrivenosti te vremenskim obuhvatom.

Unos podataka u katalog omogućen je autoriziranim sudionicima ZIPP-a. Putem strukturirane forme s poljima za unos (Slika 55).


Studija

Slika 55. Unos metapodataka

4.1.4. Arhitektura sustava

Postojeći sustav u gradu Zagrebu funkcionira kao, danas uobičajeni, višeslojni sustav predviđen za rad web aplikacija. Sastoji se od pristupnog sloja (pristupne točke, filtriranje prometa), sloja web aplikacija, servisnog sloja (gotovi servisi nad određenim skupom podataka dostupni web aplikacijama) i podatkovnog sloja (Error! Reference source not found.).


Studija

Slika 56. Arhitektura sustava

Dio servisnog sloja je i GIS međusloj, gdje se trenutno koriste dva modula, nešto stariji ESRI ArcIMS za podršku postojećim aplikacijama i ESRI ArcGIS Server za podršku dijelu postojećih i sve buduće aplikacije.

Podatkovni sloj sadrži izvore podataka. Primarno prostorni podaci kao što su katastarske čestice, adrese, ortofoto snimci i sl. uključujući i njihovu grafiku smješteni su u bazu prostornih podataka (ESRI ArcSDE/Oracle RDBMS) namijenjenu za pregled i korištenje podataka. Druga baza prostornih podataka (ESRI ArcSDE/Oracle RDBMS) koristi se za neposredno ažuriranje podataka, atributnih i grafičkih (trenutno samo katastarskih). Grafički dio podataka održava se pomoću specijaliziranih aplikacija u distribuiranoj okolini (podaci se ažuriraju na udaljenim lokacijama, koje ne moraju biti stalno spojene s centralnom lokacijom tj. bazom). Podatkovni sloj sadrži i brojne druge baze podataka s podacima s više ili manje izraženom prostornom komponentom (npr. referenca prema adresi ili katastarskoj čestici). Povezivanje ovih podataka s onima iz baze prostornih podataka može znatno obogatiti inicijalnu informaciju primjerice prikazom neke adrese na karti, prikazom katastarskog plana za neku česticu ili pregledom promjena adrese ili čestice.

Sustav je građen da zadovoljava potrebe visoke pouzdanosti i raspoloživosti (svi su njegovi dijelovi redundantni), kao i visoke standarde sigurnosti pristupa podacima i njihove zaštite.


Studija

Navedena arhitektura opisuje centralnu lokaciju sustava u APIS IT – u sa svrhom udomljavanja centralne GIS baze podataka i izgradnje potrebnih servisa (OGC/ISO WMS,WFS, ...) i mrežnih usluga za široko korištenje podataka dostupnih iz centralne baze uz mogućnost uključivanja vanjskih podataka (npr. s lokacija 2. tipa u okviru zajedničkog sustava ili javno dostupnih podataka). Karakteristike:

• vizija razvoja centralnog GIS sustava u okviru zajedničkog geoinformacijskog sustava Grada,

• postojanje jezgre centralnog GIS sustava,

• tehnološka i infrastrukturna opremljenost za udomljavanje centralnog GIS sustava,

• opremljenost ljudskim resursima za daljnji razvoj centralnog GIS sustava

• nedostatak formalnog nositelja projekta izgradnje zajedničkog GIS sustava,

• neizvjesni ciljevi i financijski resursi za izgradnju zajedničkog GIS sustava.

Dio infrastrukture su i tijela zagrebačke gradske uprave, te članice Zagrebačkog holdinga. S aspekta proizvodnje i dostupnosti GIS podataka, te sudjelovanja u zajedničkoj infrastrukturi prostornih podataka, može se identificirati nekoliko tipova lokacija:

tip A – standardna lokacija

Trenutno najčešća situacija u većini gradskih ureda ili članica ZgH. Karakteristike:

• korištenje nekog desktop GIS ili CAD alata za unos, ažuriranje, analize, izvještaje za lokalne (interne) potrebe ili bez proizvodnje GIS podataka,

• podaci spremljeni u datotekama (najčešće) različitih formata (dwg, shp, coverage, ...) ponekad i bez, a često bez kvalitetno osmišljenog modela podataka; na naprednijim lokacijama koriste se GIS baze podataka,

• nema potrebe ili ljudskih resursa ili financijskih resursa ili ambicija za razvoj OGC/ISO servisa (WMS,WFS) za prikaz vlastitih podataka ili su isti razvijeni ali ne i javno dostupni,

• razmjena podataka s drugim lokacijama isključivo u offline modu (CD, mreža) uz vjerojatnu potrebu dorade prije korištenja na drugoj lokaciji ili u okviru zajedničkog sustava,


Studija

• povremeno osvježavanje podataka (ili dijela podataka) na centralnoj lokaciji,

• korištenje zajedničkih mrežnih usluga.

tip B – lokacija sa zahtjevnim centralnim ažuriranjem GIS podataka

Primjer ovakvih lokacija su odsjeci Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, ali i ostali sustavi s potrebom održavanja podataka zahtjevne strukture (točnost, topologija, ažuriranje poligona, ...) i u višekorisničkom radu, s jedne ili više udaljenih lokacija, primjerice Katastar zelenila. Karakteristike takvih lokacija:

• podaci dobro strukturirani u skladu s kvalitetno osmišljenim modelom podataka spremljeni u centralnoj GIS bazi podataka u APIS IT,

• korištenje nekog desktop GIS alata za unos, ažuriranje, analize, izvještaje za lokalne (interne) potrebe, te za ažuriranje podataka u centralnoj bazi,

• podaci služe kao podloga (katastarski podaci) za izradu i pregledavanje drugih GIS slojeva,

• podaci se mogu koristiti direktno (online) s centralne lokacije (ili offline razmjenom prema vanjskim lokacijama, ako za to postoji potreba) u ovlaštenim Web aplikacijama i zajedničkim (GIS) preglednicima bez prethodne pripreme,

• za korištenje podataka upotrebljava se infrastruktura centralnog GIS sustava (baza, sloj za generiranje karata, web aplikacije),

• korištenje zajedničkih, ali i specijaliziranih mrežnih usluga.

tip C – lokacija s nezahtjevnim centralnim ažuriranjem GIS podataka

• Ovakve lokacije trenutno ne postoje, a u perspektivi, primjer ovakvih lokacija su gradski uredi i ostali sustavi s potrebom održavanja podataka jednostavne strukture (točke, linije, ...) pomoću Web aplikacija. Karakteristike takvih lokacija:

• podaci dobro strukturirani u skladu s kvalitetno osmišljenim modelom podataka spremljeni u centralnoj GIS bazi podataka u APIS IT

• korištenje Web GIS aplikacija, smještenih u okviru centralnog GIS sustava, za preglede, analize, izvještaje, izradu karata, te za ažuriranje podataka u centralnoj bazi


Studija

• podaci se mogu koristiti direktno s centralne lokacije (online) u ovlaštenim Web aplikacijama i zajedničkim (GIS) preglednicima bez prethodne pripreme

• za korištenje podataka upotrebljava se infrastruktura centralnog GIS sustava (baza, sloj za generiranje karata, web aplikacije)

• u pravilu nema potrebe (ili ambicija) za upotrebom lokalnih GIS alata

tip D – tehnološki napredna lokacija

Izgrađen vlastiti sustav za korištenje i održavanje prostornih podataka s razvijenim i javno dostupnim OGC/ISO servisima (WMS,WFS) za prikaz podataka.

Unutar gradske infrastrukture prostornih podataka postoje pokušaji za izgradnju ovakvih lokacija (Zrinjevac, Plinara), ali nisu dio zajedničke infrastrukture. Karakteristike takvih lokacija:

• podaci dobro strukturirani u skladu s kvalitetno osmišljenim modelom podataka spremljeni u GIS bazi podataka ili datotekama,

• postojanje ambicije i vizije, te neophodnih ljudskih i financijskih resursa za razvoj i održavanje naprednog internog sustava s OGC/ISO servisima (WMS,WFS) za korištenje lokalnih, te eksternih podataka s adekvatno opremljenih lokacija,

• korištenje nekog desktop GIS ili CAD alata za unos, ažuriranje, analize, izvještaje za lokalne (interne) potrebe,

• podaci se mogu koristiti direktno s lokacije (online), tj. ne postoji potreba za razmjenom podataka.

4.2. Katastar vodova

Za obavljanje poslova osnivanja, vođenja, čuvanja i održavanja katastra vodova za područje Grada Zagreba (50 katastarskih općina) ustrojen je Odjel za katastar vodova i prostorne evidencije kao sastavni dio Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove (Pacadi i Krznarić 2010).

Zbog naglog porasta broja elaborata nakon 2000. godine uvidjelo se da je nemoguće nastaviti s dotadašnjim načinom vođenja katastra vodova (klasičan pregled i potvrđivanje elaborata, te ucrtavanje na analogne planove vodova). To se naročito odrazilo na nemogućnost brzog izdavanja izvoda iz pisanog i grafičkog dijela katastra vodova, te je odlučeno da se krene u vođenje i održavanje Katastra vodova Grada Zagreba u modernom GIS-u. Već je projektom „Digitalni katastar grada Zagreba“ pokrenutim 1992. bilo predviđeno stvaranje GIS-a katastra vodova kao sastavnog dijela tog projekta. Prioritet projekta je bio u potpunosti prevesti katastarske planove u digitalni oblik, te nakon toga započeti s nadogradnjom sadržaja podacima iz evidencije katastra vodova.


Studija

Kao nadogradnja na postojeće geoinformacijske sustave katastra zemljišta i registra prostornih jedinica, temeljena na GE Smallworld Core SpatialTM GIS tehnologiji, u Gradskom uredu za Katastar i geodetske poslove Grada Zagreba 2005. godine je započela implementacija VodGIS-a - geoinformacijskog sustava za upravljanje podacima katastra vodova. Realizacija VodGIS sustava u suradnji sa izabranim partnerom tvrtkom MULTISOFT d.o.o. uključila je sve aktivnosti potrebne da se u najkraćem roku osigura produkcija projektiranog rješenja.

GE Smallworld predstavlja jednu od vodećih tehnologija u području upravljanja složenim komunalnim sustavima. Njegova arhitektura sadrži cijeli niz fleksibilnih, skalabilnih aplikacija i vlastito razvojno okruženje s objektno orijentiranim jezikom – Magik i CASE alatima za napredno programiranje. U VodGIS sustav dodatno je integrirano niz specijalnih aplikacija i razvijena vlastita tehnologija za unos, uređivanje, kontrolu i prikaz podataka (Džunić i Lozo 2010).

Podaci u VodGIS-u su prema vrsti podataka smješteni u šest odvojenih datasetova ali korisniku djeluju kao da su dio jedinstvene Smallworld baze podataka. Svaki ds ima svoj version management sustav verzija (alternativa) podataka. Sistemski datasetovi ds_admin i ds_case sadrže autorizacijske podatke, model i stilove prikaza. Dataset ds_gis sadrži sve podatke katastra vodova, ds_raster podjele na mrežu listova i importirane rasterske karte, a ds_upisnik sve podatke o elaboratima odnosno poslovima. U Oracle bazi su dodatno pohranjeni podaci osnovnih dataset alternativa, a produkcijska alternativa ds_gis je u dnevnoj sinkronizaciji sa podacima iz Oracle Spatial Database (Slika 57).

Slika 57. VodGIS alternative i sinkronizacija s podacima iz Oracle Spatial Database


Studija

VodGIS sustav sa dobro povezanim i integriranim alatima pruža kvalitetnu podršku upravljanju prostornim podacima Katastra vodova i evidenciji prostora koji zauzimaju podzemne instalacije.

Sustav je informatizacijom poslovnog procesa i digitalizacijom podataka olakšao rad na prikupljanju podataka, povećao njihovu kvalitetu, tehnološki omogućio cjelovitost evidentiranja podataka iz heterogenih izvora, unaprijedio njihovo pretraživanje, vizualizaciju i dostupnost.

Uz očuvanje integriteta podataka, uvođenjem standarda za distribuciju podataka i povećanjem stupnja dostupnosti želja je stvoriti uvjete za otvoreni geoinformacijski sustav koji će svojim daljnjim razvojem olakšati rad na prikupljanju podataka i osigurati interoperabilnost, aktualnost i stalno podizanje razine kvalitete usluga.

4.3. Zagrebački holding

Jedan od važnih subjekata u Gradu Zagrebu u pogledu korištenja i proizvodnje prostornih podataka i usluga je i Zagrebački holding. Zagrebački holding d.o.o. jedinstveno je trgovačko društvo na području Republike Hrvatske osnovano 2007. godine i u 100-postotnom vlasništvu Grada Zagreba.

Sastoji se od 18 podružnica koje obavljaju djelatnosti nekadašnjih gradskih poduzeća, a ukupni broj zaposlenih je oko 12.000. Zagrebački holding d.o.o. vlasnik je i 6 trgovačkih društava /ustanova s još oko tisuću zaposlenih.

Djelatnosti Društva grupirane su u tri poslovna područja:

• komunalne djelatnosti

• prometne djelatnosti

• tržišne djelatnosti.

U kontekstu geoinformacijskih sustava pojedine podružnice već dulje vrijeme razvijaju vlastite geoinformacijske sustave (pogonske katastre) koji im pomažu u njihovom svakodnevnom radu. Geoinformacijski sustave imaju i koriste:

• Gradska plinara Zagreb;

• Vodoopskrba i odvodnja;

• Zrinjevac;

• ZET (nije potpuno u funkciji);

• Zagrebačke ceste (nije potpuno u funkciji);


Studija

• Zagrebački digitalni grad (nije potpuno u funkciji);

S tehnološke strane radi se uglavnom o homogenim sustavima izgrađenima u ESRI ArcGIS okruženju. Također, neke podružnice svoje podatke održavaju u sustavu GIS-a Grada Zagreba odnosno u tvrtki APIS IT.

U rujnu 2009. godine donesena je Odluka o imenovanju Tima za konsolidaciju i dogradnju GIS sustava Zagrebačkog holdinga. Zadatak Tima je prikupiti sve postojeće informacije vezane uz stanje GIS sustava unutar podružnica i ovisnih društava Zagrebačkog holdinga (postojeća praksa i dokumentacija o postojećim sustavima, razmjena podataka GIS sustava sa Informacijskim sustavom prostornih podataka Grada Zagreb, intervjui s odgovornim osobama i korisnicima, idejna rješenja, odluke , zapisnici itd.) u svrhu i rade Plana projekta za izgradnju jedinstvenog geoinformacijskog sustava Zagrebačkog holdinga.

Postojeći GIS sustavi baziraju se uglavnom na desktop rješenjima i zasebnim bazama podataka. Plan izgradnje jedinstvenog GIS sustava vodit će ka uspostavi mrežnih usluga, prije svega, WMS poslužitelja kao osnove za razmjenu prostornih podataka unutar Zagrebačkog Holdinga, ali i sa svim ostalim subjektima ZIPP-a.


Studija

5. Smjernice za izradu mrežnih usluga i rješenja u ZIPP-u Postojeće stanje evidencija i informacijskih sustava prostornih podataka ne zadovoljava postojeće potrebe djelatnika gradske uprave, ali niti građanstva u cjelini. Iz tog razloga potrebno je obaviti temeljitu reviziju i rekonstrukciju postojeće arhitekture u skladu s odgovarajućim OGC standardima i ISO normama te u skladu s INSPIRE provedbenim odlukama za mrežne usluge. ZIPP kao infrastruktura prostornih podataka na lokalnoj razini u Gradu Zagrebu može na taj način postati ogledan primjer za sve ostale jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, ali i ključna karika u razvoju NIPP-a. U tu svrhu u nastavku dajemo preporuke za poboljšanje postojeće infrastrukture prostornih podataka, prvenstveno s aspekta mrežnih usluga koje treba izgraditi u okviru ZIPP-a.

Preporuka 1. Objedinjavanje javnog dijela postojećeg GIS-a Grada Zagreba (Interaktivne karte) i dijela za gradsku upravu u jedinstveni Geoportal ZIPP-a

Uspostavom jedinstvenog geoportala osigurava se pristup svim zainteresiranim korisnicima na jednom mjestu na sustavan i učinkovit način. Korisnici mogu biti različiti: neregistrirani korisnik, registrirani korisnik, djelatnici gradske uprave i poslovni subjekti (Slika 58).

Slika 58. UML dijagram slučaja uporabe geoportala ZIPP-a


Studija

Neregistrirani korisnik – javni dio geoportala zamijenit će dosadašnju Interaktivnu kartu i omogućit će svim korisnicima Interneta pregled i pretraživanje osnovnog skupa podataka. To mogu biti obični građani, turisti i sl.

Registrirani korisnik – svaki korisnik Interneta koji registracijom na geoportal dobiva mogućnost korištenja naprednih usluga (upload vlastitih podataka, spremanje područja interesa, personalizacija karte, itd.). Ovime se građanima otvara široki spektar mogućnosti korištenja prostornih podataka u zadovoljavanju njihovih potreba, čime se podiže svijest o značaju prostornih podataka u društvu.

Djelatnik gradske uprave – korisnik s najvećim skupom dostupnih usluga geoportala. U prvoj fazi razvoja trebalo bi omogućiti potpunu zamjenu dosadašnjeg GIS-a Grada Zagreba novim geoportalom ZIPP-a, što znači da gradski službenici moraju imati iste funkcionalnosti na geoportalu kao do sada na GIS-u Grada Zagreba. U drugoj fazi razvoja mogu se implementirati dodatne napredne mogućnosti.

Poslovni subjekt – svaki subjekt koji ima interes za kupnjom ili preuzimanjem podataka s geoportala. Ovlasti i prava, kao i troškove diseminacije za svaki poslovni subjekt definirat će nadležno tijelo gradske uprave. Temeljni princip bi trebao pritom biti „as cheap as possible“ (Cetl 2010). Ovime se implicira uvođenje sustava e-trgovine koje treba biti omogućeno u okviru geoportala.

Preporuka 2. Osigurati interoperabilnost geoportala

Pri uspostavi novog geoportala ZIPP-a treba osigurati interoperabilnost kroz korištenje odgovarajućih normi i standarda:

• za uslugu pronalaženja skupova prostornih podataka i usluga koristiti OGC Catalogue Service standard. U tu svrhu trebalo bi postojeći katalog metapodataka uskladiti s ovim standardom i učiniti ga dostupnim u okviru geoportala ZIPP-a;

• za uslugu pregleda prostornih podataka koristiti normu HRN EN ISO 19128 Geoinformacije -- Sučelje web-poslužitelja za prikaz karata. Time će se osigurati interoperabilnost sa svim vanjskim sustavima koji imaju podatke dostupne za dohvaćanje putem WMS servisa (npr. s geoportalom DGU-a ili sustavima u okviru Zagrebačkog Holdinga);

• za uslugu preuzimanja podataka koristiti normu ISO 19142 Geographic information -- Web Feature Service koja je postupku prihvaćanja u Hrvatskoj. Preuzimanje vektorskih podataka trebalo bi predvidjeti u standardom GML obliku u skladu s normom ISO 19136 Geographic information -- Geography Markup Language koja je postupku prihvaćanja u Hrvatskoj.


Studija

• Ostaviti mogućnost preuzimanja podataka i u ostalim formatima: PDF, DXF i dr.

• Uvođenje usluge za transformaciju prostornim podataka, prije svega za transformaciju koordinata sukladno OGC WPS standardu. Ovo je posebno važno jer se postojeći prostorni podaci u Gradu Zagreba uglavnom nalaze u starom nevažećem Hrvatskom državnom koordinatnom sustavu (HDKS) u 5. zoni Gauss-Krügerove projekcije. Vlada Republike Hrvatske je 2004. godine donijela Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija (NN 110/04). Tom odlukom usvojeni su novi položajni i visinski datum kao i nova ravninska projekcija HTRS96/TM. Kako se prostorni podaci već proizvode i koriste u novom sustavu, potreba za prijelazom odnosno transformacijom iz jednog sustava u drugi je svakim danom sve veća.

Preporuka 3. U izgradnji novog geoportala ZIPP-a koristiti programska rješenja slobodnog softvera otvorenog koda (FLOSS - Free/Libre/ Open Source Software)

Praktična geoinformacijska rješenja otvorenog koda postaju sve više prisutna u svakodnevnom radu u privatnim tvrtkama, ali i u javnom sektoru, što u konačnici dovodi do sve veće popularnosti i povećanog razvoja takvih proizvoda. Današnja programska rješenje otvorenog koda u potpunosti su u skladu s postojećim OGC standardima i međunarodnim ISO normama. Kao što je u studiji navedeno, INSPIRE geoportal baziran je na open source rješenju. Preporuka u mnogim europskim zemljama pa i u Hrvatskoj, od strane Vlade Republike Hrvatske, je koristi takva rješenja gdje je god to moguće. To posebno dobiva na važnosti u svjetlu nedavne financijske krize koja je u Hrvatskoj još uvijek primjetna.


Studija

6. Nadzor izrade Geoportala ZIPP-a U sklopu ugovora između Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predviđen je nadzor nad izradom geoportala ZIPP-a.

Obavljanje nadzora provoditi će voditelj ove studije sa suradnicima u suradnji s odabranim izvođačem geoportala. Nadzor će biti provođen sukladno preporukama danim u ovoj studiji.


Studija

7. Literatura Bačić, Ž., Rašić, Lj., Lapaine, M. (2010): Razvoj infrastrukture prostornih

podataka u Hrvatskoj uz nacionalni i regionalni pristup. Kartografija i geoinformacije, Vol.9 br.14.

Cetl, V. (2007): Analiza poboljšanja infrastrukture prostornih podataka, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu-Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V. (2009): Metapodaci za potrebe Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka. Studija, Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V. (2010): Pravila razmjene i distribucije prostornih podataka za potrebe Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka. Studija, Geodetski fakultet, Zagreb.

DGU (2008): Nacionalna infrastruktura prostornih podataka u Republici Hrvatskoj. Državna geodetska uprava, Zagreb.

Džunić, I., Lozo, B. (2010): VodGIS – Sustav za upravljanje podacima Katastra vodova Grada zagreba. Zbornik radova III Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije, Opatija, 22.-23. listopada.

Narodne novine (2001): Zakon o Gradu Zagrebu, 62.

Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16.

Narodne novine (2004): Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, 110.

Narodne novine (2010): Odluka o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka, 102.

Pacadi, B., Krznarić, N. (2010): Katastar vodova – iz perspektive četrdeset godišnjeg iskustva. Zbornik radova III Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije, Opatija, 22.-23. listopada.

Poslončec-Petrić, V. (2010): Distribucija prostornih podataka za potrebe službene kartografije Republike Hrvatske, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu-Geodetski fakultet, Zagreb.

Službeni glasnik Grada Zagreba (1993): Savjet za provedbu projekta GIS Grada Zagreba, 12.

Službeni glasnik Grada Zagreba (2009): Zaključak o osnivanju Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba, 12.


Studija

Službeni glasnik Grada Zagreba (2011): Plan razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2011., 8.

Popis URL-ova

URL 1. INSPIRE, http://inspire.jrc.ec.europa.eu/, 22. 08. 2011.

URL 2. INSPIRE Geoportal, http:/www.inspire-geoportal.eu/, 22. 08. 2011.

URL 3. deegree, http://www.deegree.org/, 22. 08. 2011.

URL 4. DGU Geoportal, http://www.geo-portal.hr/, 22. 08. 2011.

URL 5. ZIPP, https://e-uprava.apis-it.hr/zipp/, 23. 08. 2011.

URL 6. OGC, http://www.opengeospatial.org/, 23. 08. 2011.

URL 7. ISO/TC211, http://www.isotc211.org/, 25. 08. 2011.

URL 8. CEN/TC287, http://www.gistandards.eu, 26. 08. 2011.

URL 9. HZN, http://www.hzn.hr/, 29. 08. 2011.

URL 10. UML, http://www.uml.org/, 30. 08. 2011.

URL 11. SOAP, http://www.w3.org/TR/soap/, 30. 08. 2011.


Studija

Popis kratica i pojmova

CEN Comité Européen de Normalisation – Europski

odbor za normizaciju

EC European Commission- Europska komisija

DGU Državna geodetska uprava

GIS Geoinformacijski sustav

GML Geography Markup Language – jezik za razmjenu geoinformacija na Webu

HZN Hrvatski zavod za normizaciju

INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in the European Community – Europska infrastruktura prostornih podataka

IPP Infrastruktura prostornih podataka

ISO International Organization for Standardization – međunarodna organizacija za normizaciju

NIPP Nacionalna infrastruktura prostornih podataka

OGC Open Geospatial Consortium – Međunarodni industrijski konzorcij za standardizaciju geoinformacija

RSTS Radna skupina za tehničke standarde NIPP-a

SDI Spatial Data Infrastructure – vidi IPP

SOAP Simple Object Access Protokol – komuaikacijski protokol na Internetu

UML Unified Modeling Language – standardizirani grafički jezik za modeliranje

WCS Web Coverage Service – Usluga posluživanja pokrova

WCTS Web Coordinate Transformation Service – Usluga za transformaciju koordinata

WMS Web Map Service – Usluga posluživanja karata

WFS Web Feature Service – Usluga posluživanja obilježja

XML eXtensible Markup Language – standardizirani jezik za označavanje podataka

ZIPP Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka


Studija

Popis slika

Slika 1. Logička struktura IPP-a .............................................................. 7

Slika 2. Fizička implementacija IPP-a ....................................................... 8

Slika 3. Hijerarhija IPP-a ......................................................................... 9

Slika 4. OpenStreetMap ......................................................................... 10

Slika 5. Google Earth ............................................................................. 11

Slika 6. Provedbena pravila i tehničke smjernice .................................... 12

Slika 7. INSPIRE vizija ........................................................................... 13

Slika 8. INSPIRE struktura mrežnih servisa ........................................... 17

Slika 9. Dijagram slučaja uporabe usluge pronalaženja .......................... 21

Slika 10. Dijagram slučaja uporabe usluge pogleda ................................ 22

Slika 11. Dijagram slučaja uporabe usluge preuzimanja ........................ 23

Slika 12. UML dijagram slučaja uporabe za uslugu pronalaženja i uslugu pogleda .................................................................................................. 25

Slika 13. Slijedni UML dijagram usluge preuzimanja za predefinirane skupove ili dijelove skupova podataka .................................................... 26

Slika 14. Slijedni UML dijagram usluge preuzimanja za izravno preuzimanje .......................................................................................... 26

Slika 15. Dijagram komponenti usluge transformacije sheme ................. 27

Slika 16. Vremenski okvir INSPIRE-a ..................................................... 29

Slika 17. INSPIRE Geoportal (URL 2) ...................................................... 30

Slika 18. Norme i standardi korišteni pri izradi INSPIRE Geoportala ...... 31

Slika 19. Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om (Poslončec-Petrić 2010) . 32

Slika 20. Tijela NIPP-a ........................................................................... 34

Slika 21. Geoportal DGU (URL 4) ........................................................... 37

Slika 22. Shematski prikaz nacionalnog geoportala ................................ 38

Slika 23. Odnos ZIPP-a, NIPP-a i INSPIRE-a ........................................... 40

Slika 24. Web stranica ZIPP-a (URL 5) ................................................... 41


Studija

Slika 25. UML dijagrami ........................................................................ 54

Slika 26. Primjer UML dijagram slučaja uporabe .................................... 54

Slika 27. Primjer slijednog dijagrama ..................................................... 56

Slika 28. Primjer dijagrama aktivnosti ................................................... 56

Slika 29. Procedura razmjene poruka .................................................... 57

Slika 30. Zahtjev .................................................................................... 58

Slika 31. Odgovor .................................................................................. 59

Slika 32. Referentna arhitektura modela ................................................ 60

Slika 33. Rasterski prikaz karte ............................................................. 62

Slika 34. Vektorski prikaz slojeva na karti ............................................. 62

Slika 35. WMS operacije ........................................................................ 63

Slika 36. WMS naredbe pojedinih grupa operacija .................................. 64

Slika 37. Parametri upita GetCapabilities .............................................. 64

Slika 38. Odziv na GetCapabilities zahtjev ............................................. 65

Slika 39. Koordinatni sustav s geografskim i pravokutnim koordinatama ............................................................................................................. 65

Slika 40. Neki od najčešće korištenih slojeva .......................................... 66

Slika 41. Preklopljena dva servera s četiri sloja (URL 6) .......................... 67

Slika 42. WCS ....................................................................................... 67

Slika 43. WFS GetFeature ...................................................................... 70

Slika 44. Primjer GML dokumenta ......................................................... 72

Slika 45. Primjer GML sheme ................................................................. 74

Slika 46. Primjer vizualizacije GML pomoću SVG-a ................................ 75

Slika 47. Mogućnosti primjene CityGML-a ............................................. 76

Slika 48. GIS Grada Zagreba ................................................................. 78

Slika 49. Tumač znakovlja ..................................................................... 79

Slika 50. Prostorni upit .......................................................................... 80


Studija

Slika 51. Izvještaj prilagođen zahtjevima ................................................ 80

Slika 52. Interaktivna karta Grada Zagreba ........................................... 82

Slika 53. Statistika posjećenosti u 2010. godini ..................................... 83

Slika 54. Katalog metapodataka ............................................................. 84

Slika 55. Unos metapodataka ................................................................ 85

Slika 56. Arhitektura sustava ................................................................ 86

Slika 57. VodGIS alternative i sinkronizacija s podacima iz Oracle Spatial Database ............................................................................................... 90

Slika 58. UML dijagram slučaja uporabe geoportala ZIPP-a .................... 93


Studija

Popis tablica

Tablica 1. Teme prostornih podataka obuhvaćene INSPIRE direktivom ... 14

Tablica 2. Minimalni skup kriterija pretrage ........................................... 20

Tablica 3. ISO/TC211 norme ................................................................. 44

Tablica 4. Norme prihvaćene u Hrvatskoj ............................................... 48

Tablica 5. UML Relacije ......................................................................... 53

Tablica 6. CSW zahtjevi ......................................................................... 60

Tablica 7. Osnovni geometrijski i topološki elementi bazičnih geometrijsko-topoloških shema .................................................................................. 75

Tablica 8. Opis skupa podataka ............................................................. 79


Studija

CD medij sadržaj: Studija_ZIPP.doc Studija_ZIPP.pdf

STUDIJA O MREŽNIM USLUGAMA ZAGREBAČKE …IPP se u ovom kontekstu može promatrati kao mreža...

Documents

Transcript of STUDIJA O MREŽNIM USLUGAMA ZAGREBAČKE …IPP se u ovom kontekstu može promatrati kao mreža...