Rimsko Pravo by Ab

7/31/2019 Rimsko Pravo by Ab

1/23

www.nasciturus.com

RIMSKO PRAVO

SkriptaBy Ante Boji

Uvod:

Rimsko pravo je pravni sustav koji je primjenjivan u rimskojdravi od njezina osnutka do smrti cara Justinijana.

Ius rije koju su rimljani upotrebljavali za pravo

Pravo u objektivnom smislu skup pravnih normi kojepropisuju odreeno ponaanje pojedinca

Pravo u subjektivnom smislu skup pravnih ovlasti kojepojedinci steknu na temelju objektivnih pravnih normi

Fas Rije koja je vezana za religijska pravila

Ulpijan : '' Honeste vivere, alterum non laedere, suum quiquetribuere '' ( Poteno ivjeti, drugog ne vrijeati,svakomu dati ono to mu pripada )

Ius civile, Ius gentium , Ius naturale

Ius civile je pravni sustav sastavljen od pravila koja sunastala u najstarijem razdoblju Rima. Taj pravni sustav jeveoma siromaan, primitivan, strogo formalistian ikonzervativan. Ovim pravnim sustavom mogli su se koristitisamo Rimski graani ( ad personam )

Ius gentium je pravni sustav koji je nastao u svezi strgovinom i prometom s peregrinima, koji se zbog naelapersonaliteta nisu smjeli koristiti civlinim pravom. Ovaj pravnisustav je puno razvijeniji, elastiniji i manje formalan. Njime su

se mogli koristiti i peregrini i rimski graani. Za rjeavanjeodnosa peregrina i rimljana nadlean je poseban pravosudni


2/23

magistrat praetor peregrinus. U 3. St. Nove ere ova dvapravna sustava su se stopila

Ius naturale je pravni sustav koji obuhvaa one ustanove

koje su zajednike svim ivim biima. To je pravo koje pripadasvakom ivom biu ve samim postojanjem i koje postoji bezustanovljenih pravnih sustava i bez zakonodaveva priznavanja.Daljni razvitak rimskog prava pokazao je da ne postojimetafiziko nepromjenjivo idealno pravo i ono je podvrgnutostalinm promjenama pod utjecajem razno raznih imbenika

Ostale podjele :Ius publicum , Ius privatum ( interes koji pravna norma titi )

Ius publicum je pravo koje se odnosi na poloaj drave, ipodrazumjevaju se one norme koje se odnose na interesdravne zajednice. Javno pravo se odnosi na : ustavno,upravno ikazneno pravo, propisi o kaznenom i graanskom sudskompostupku

Ius privatum je pravo koje se odnosi na korist pojedinca ipodrazumjevaju se one prave norme koje tite privatneimovinske interese, a te norme su: graansko/imovinsko snasljednim pravom, te osobno i obiteljsko pravo i civilnipostipak. Poslje se pokazalo da se nemogu postaviti stvarnegranice izmeu ova dva prava

Ius cogens, Ius dispositivum (norme prisilne/ neprisilne

naravi )

Ius cognes su norme koje stranke svojim privatnimsporazumom ne mogu izmijeniti niti od njih smiju odstupiti.

Ius dispositivum su norme od kojih stranke mogu odstupiti,svojom voljom promijeniti, prilagoditi konkretnom sluaju, ilinjihovu primjenu potpuno iskljuiti

Ius commune, ius singulare ( podjela s obzirom na krugsubjekata)


3/23

www.nasciturus.com

Ius commune je ope/redovito pravo ije norme vrijede zasve graane

Ius singulare obuhvaa pravila koja se odnose samo na uu

skupinu graana, ak i na samo na odreenog pojedinca. Iussingulare je iznimka ! Kasnije se naziva beneficiumjeroznaava povoljniji pravni poloaj/ posebno pravo koji sedoputaju u odreenim situacijama ili odreenoj skupini osoba.Ako je vea skupina osoba onda se rabi terminprivilegium.

Ius scriptum, ius non scriptum (podjela s obzirom na izvore,kriterij: podrjetlo pojedine norme a ne jeli pisana)

Ius scriptum proizlazi od organa javne vlasti sazakonodavnom funkcijom. U ius scriptum, rimljani ubrajaju:zakone, magistratske edikte, zakljuke senata, miljenja iodgovore pravnika i carske konstitucije.

Ius non scriptum obuhvaa obiaje i obiajno pravo.Obiaj (mores) je drutvena norma koja se stvara dugotrajnimponavljanjem odreenog ponaanja. Obiajno pravo nastajekada obiaj dobije dravnu sankciju pravnom zatitom i kada sedrava pobrine za primjenu sankcije. Obiajno pravno senestvara pismenim aktom

Personae Res Actiones

1) Ius quod ad personas pertinet(pravo koje se odnosi na

osobe)

2) Ius quod ad res pertinet(pravo koje se odnosi na stvari)

3) Ius quod ad actiones pertinet(pravo koje se odnosi na

tube/postupak)

Personae obuhvaa pravne norme kojima su reguliranaosobna prava i odnosi. Imamo dvije posebne grane prava u ovojpodjeli : obiteljsko (koje regulira poloaj osoba unutar rimskeobitelji) i statusno (koje regulira poloaj osoba izvan obitelji ikoje se odnosi na pitanja pravne i poslovne sposobnosti.

Res obuhvaa pravo koje se odnosi na stvari. Sadri pravna


4/23

pravila kojima su regulirani imovinski odnosi izmeu ljudi.Obuhvaa dvije velike skupine pravila:

1. Inter vivos (izmeu ivih)

2. Mortis causa (za sluaj smrti)

Inter vivos se dijeli opet na dvije velike skupine:

1. Iura in re prava koja neposredno ovlauju na koritenjestvari

2. Iura in personam prava potraivanja neeg od drugihosoba

Mortis causa pravila oznaena kao pravila nasljednog prava iizdvojena su pravila stvarnog, obveznog i nasljednogprava.

Actiones je pravo koje se odnosi na tube i postupak. Odvelike je vanosti za razvitak daljnjeg rim.prava. Rimljanismatrali da odreeno subjektivno pravo postoji samo ako imaodreene tube. Tako se razvilo privatno pravo!

Izvori za rimsku pravnu povijest:

a) Izvori u materijalnom smislu (fontes iuri essendi)

b) Izvori u formalnom smislu (fontes iuri cognoscendi)

Izvori prava u materijalnom smislu su akti kojima dravastvara pravo a to su

1. Obiajno pravo (consuetudo)2. Zakoni (leges)

3. Magistratski edikti (magistratuum edicta)

4. Dijelatnost pravnika (responsa prudentium)

5. Miljenje senata (senatus consulta)

6. Carske konstitucije (constitutiones principium )


5/23

www.nasciturus.com

Izvori prava u formalnom smislu su dragocjen materijal zarekonstrukciju ivota rimske drave a to su:

1. Sauvana djela rimskih pravnika (J.kodifikacija, Gajeve

institucije)2. Sauvane javne i privatne isprave

3. Djela nepravnih pisaca

4. Epigrafski spomenici

5. Arheoloka istraivanja

RAZDBOLJE ''KRALJEVSTVA''

(754. pr.n.e 509. pr.n.e)


6/23

Ukratko:

Rim su osnovali Romul i Rem. Rimsko drutvo prelazi ucivilizaciju. Ureenje ima oblik vojne demokracije a razoreni su

elementi prvobitne zajednice i rodovskog ureenja:1. Rimsku dravu stvorilo je 300 rodova (gensova)

2. Rodovi su bili udrueni u 30 bratstva (curia)

3. Kurije su bile udruene u tri plemena: Ramnes Tities iLuceres

4. Savez ovih plemena sainjavao je rimski narod (populus

romanus)

Usavravanje naina proizvodnje, podjela rada i imovinskadiferencijacija izmeu gensa i dolazak ropstva, propalo jegentilo ureenje. Iz pripadnosti gensu izdvojilo se nasljednjo itutorsko pravo u sluaju kad nije bilo bliih srodnika.

Narodna skuptina (comitia) je bila ustrojena po kurijama(comitia curiata). Sastajala se dvaput godinje. Odluivala o

ratu i miru, i birala kralja, oitovala se posljednja volja.. Podjelana tribuse je imala vojni znaaj jer je svaki tribus davao po

jednu centuriju (1000 pjeaka i 100 konjanika)

Senat (senatus) je drugi organ vojne demokracije u koji suulazili starjeine gensova. Senat je davao odobrenje na odlukenarodne skuptine (auctoritas patruum) i izvrpavao, i bio jesavjetodavni organ kralju (consilium regis)

Kralj (rex) nije se radilo o monarhu u klasinom smislu. Rex jebiran na skuptinama i radio neke politike, vjerske vojne isudske funkcije. U ovom razdoblju se izdvaja i vjerski poglavar(pontifex maximus)

SASTAV PUANSTVA: (slobodni/robovi)

PATRICIJI punopravni lanovi stare gentilne organizacije.Njimasu pripadala sva graanska i politika prava. Imali su iushonorum ( pravo davati lanove senata i kurijatskih skuptina,


7/23

www.nasciturus.com

obnaati magistrature i sveenike lsube). Bavili su sezemljoradnjom.

PLEBEJCI su bili slobodni ljudi ije podrijetlo nije utvreno. Bili

su diskriminirani u politikom i gospodarskom pogledu jer nisupripadali gentilnoj organizaciji. Bavili se obrtom i trgovinom.Imali su pravo sklapati pravne poslove civilnog prava commercium- da bi mogli trgovati sa patricijima. Nisu imali iushonorum, niti mogli sklopit brak sa patricijima (ius conubii).Najvei dio ratnog plijena i zemlje je pripadao patricijima. Pl. Semorali koristiti zloglasnim oblikom zajma nexum da bi sezaduzili. Vodili su borbu za politiku emancipaciju. Poloaj

donekle popravljem Tulijevom reformom, zakonikom, novihmagistratura (plebejski tribuni) itd...

Klijenti su bili siromani slobodni puani koji su se stavljalipod zatitu nekog patricija (patronus). Klijenti su imali pravoglasa kurijatskoj skuptini.

Robovi nemaju veliku ulogu u gospodarstvu. Svi lanoviobitelji moraju radit. Robstvo ima patrijahalni karakter. Izvor

ropstva su ratovi i dugovi. Nerazlikuju se puno od klijenata

Reforma Servija Tulija (555. Pr.n.e.)

Ovom reformom unitena je stara organizacija bazirana nagensovima te se pojavila nova organizacija vojske i skuptine.Sve puanstvo (bez obzira o kome je rije) podjeljeno jeu 5 razreda prema bogatstvu. Svaki razred je davaoodreen broj centurija. Uskoro su centurijanske skuptine

potisnule kurijatske skuptine, i postale glavnim organom zaokdluke. Svaka centurija je imala po jedan glas. Izvrena jepodjela zemlje na teritorijalne jedinice (tribuse) i podreivanjegraana upravnoj vlasti po teritorijalnom a ne po gentilnomureenju. Patriciji i dalje nadmoni, plebejci i dalje zapostavljenipremda su kasnije dobili neka prava


8/23

PRAVO U KRALJEVSTVU

Kraljevstvo je obiljeeno starim ius civile, iji su osnovni izvor obiaji. Novonastala drava je formirala svoje pravo i prilagodila

ona pravila koja su odgovarala njezinim interesima i potrebama

Karakteristike starog civilnog prava :

Gospodarstvo rimskog drutva je inilo zatvoreno kunogospodarstvo. Osnovne djelatnosti su zemljoradnja i stoarstvo.

Viak proizvoda je minimalan, nije bilo velike razmjene, te jenerazvijen i primitivan pravni sustav. Prevladava naturalnaprivreda. Pravo u ovom razdoblju je usko vezan s religijom. uvari prava su bili sveenici (pontifices). Dravni iprivatnopravni poslovi i suenja su se vrili samo kada je religijadoputala, a kalendar je religijska tajna. Poslje se pravo odvojilood religije (ius i fas) . Forma je bila od iznimne vanosti da bipoduzeti pravni posao bio valjan. Pravni poslovi su bili valjani

ako su bili sklopljeni u unaprijed propisanoj formi. Ta forma sesastojala od izgovaranja rijei i vrenje gestova. Formalizam iSimbolika. Nije se uvaavala volja stranaka, kao ni ekonomskicilj koji su stranke htjele postii pravnim poslom. Zato pravneposlove ovog razdoblja karterizira apstraktnost. Rimljani susmatrali da su boanski preci i religija stvorili sveane formulekojima su sklapani pravni poslovi, te da ih zbog toga nijemogue mijenjati niti je lako stvarati nove. Rimsko pravo je u

najstarijem razdoblju bilo konzervativno. Staro ius civile bilo jenedostupno pokorenim narodima ne samo zbog njegovekonzervativnosti nego i zbog naela personaliteta koje jevrijedilo u starim pravima. Propisima civilnog prava su se moglikoristiti samo Rimljani. Personalnost je bitno obiljeje civilnogprava. Rimsko prvao najstarijeg razdoblja karakteriziraprimitivizam koji se najvie oitovao u oblasti zatite prava. Svedo 2 st. n.e. bila je doputena samopmo kao nain zatite

privatnih prava. Rimski su se graani putem samopomoi i


9/23

www.nasciturus.com

vlastitom snagom prinuivali sugraane na ispunjavanjeobveza. Tek kada sami u tome nebi uspjeli, traili suintervenciju dravnih organa.

ZAKON XII Ploa (Lex duodecim tabularum) (451. I 450g.pr.n.e.)

Zakonik je kodifikacija starog civilnog prava. Uzrokdonoenja zakonika je rezultat nastojanja plebejaca da se pravopopie i objavi. Izvorni tekst zakonika nije svauvan jer jeizgoren, a o njemu saznajemo iz fragmentiranih navoda izpravnih i nepravnih pisaca a sadraj zakonika je sljedei:

I. Pozivanje pred sud

II. Raspravljanje pred sudom

III. Ovrha (manus iniectio)

IV. Obiteljsko pravoV. Tutorstvo i nasljedno pravo

VI. Vlasnitvo i pravni poslovi

VII. Susjednovni i meani odnosi

VIII. Delikti (ugl. Privatni)

IX. Ius publicum (javni delitki i kazneni postupak)

X. Ius sacrum (pravila o religijskim obredima iredarstveni propisi

XI. Dopuna ostalim ploama

XII. Dopuna ostalim ploama

Pitanje postupka je bilo od iznimne vanosti i za plebejce (koji

su nastojali smanjiti samovolju patricija) i za dravu. Iz ovogse vidi teki poloaj plebejaca gdje dunik, koji ne bi vratio


10/23

dug bacan u okove i prodan u ropstvo ili usrmen. Primitivnai barbarska obiljeja se ogledaju i u kaznenopravnimpropisima. Zakonik predvia kaznu taliona (''oko za oko, zubza zub'') za neke delikte. Ima i propisa iz oblasti ugovornog

obveznog prava to je posljedica siromanog gospodarstva iima mali broj ustanova obveznog prava: kupoprodaju, zajam(zloglasni nexum i stipulatio), neke obvezne odnose nastaleiz protupravnih radnji delikata, ali su nerazvijene. Obvezneodnose karakterizira javnost i strogi formalizam,moraju biti zakljueni u strogo propisanoj formi unazonosti svjedoka ili pred magistratom . Vea jepozornost na privatnim deliktima. U niz sluajeva, zakonik

propisuje da je delikvent oteeniku obvezan platiti odreenusumu novca (asa).

Na temelju stvarnopravnih propisa zakonik posebnupozornost obraa pitanjima vlasnitva na nekretninama i

susjednovnim/meanim odnosima, zakonik propisujeuvjete za stjecanje vlasti putem dosjelosti, pa u tabeli VI.Predvia rok dosjelosti za nekretnine od dvije godine a zaostale stvari jednu godinu. Propisi pokazuju seljako-poljodjelski karakter ondanjeg rim. Drutva.

Zakonik takoer sadri mnoge napredne misli. Na podrujuprivatnog prava se proklamira naelo privatne

autonomije: doputeno je slobodno ugovaranje i udruivanjeuz uvijet da se ne povrijedi pravni poredak; sklopljeni ugovorise moraju potivati (''kako izgovorene rijei, neka to bude

zakon''). U podruju nasljednog prava se uvodi ideja o slobodiraspolaganja imovinom za sluaj smrti. U sluaju da je paterfamilias umro bez oporuke predvien je zakonski rednasljeivanja utemeljen na agnatskom srodstvu. U oblastikaznenog prava se nasluuje postojanje subjektivnog

elementa krivnje : '' ako netko slobodna ovjeka u zlojnamjeri ubije, smatra se ubojicom''. Zakonik proglaava


11/23

www.nasciturus.com

naelo legaliteta u izvravanju smrtne kazne zabranjujui dase ubije ovjek koji nije bio prethodno suen. O smrtnoj kazniodluivala je samo najvia skuptina. Zakonik je primjenjivanna sve jednako! Zakonik nikad nije ukinut i vrjedio je sve do J.

Kodifikacije. Donoenjem ovog zakonika, rim.pravo se sadrazvijalo na vrstoj osnovi, ali elastino jer su se njegoveodredbe mogle prilagoavati promijenjenim okolnostima.Donoenje zakonika XII. Ploa je dokaz da je stara gentilnaorganizacija zamjenjena dravnom organizacijom, a stariobiaji religijskog karaktera svjetovnim dravnim pravom

REPUBLIKA

(509.pr.n.e.-27.pr.n.e)Razdoblje Republike obuhvaa oko 5 stoljea. To je dobanajveih promjena u teritoriji, drutvenom, gospodarskom ipravnom ivotu. Razdoblje Republike djeli se na dva djela:Kasna i Rana Republika a granica je drugi punski rat(201.g.pr.n.e.)

Razdoblje rane republike:

Rimljani postaji gospodarima Apeninskog poluotoka! Nekiod pokorenih naroda su bili ak razvijeniji od samih Rimljana


12/23

( Etruani,Grci) . Pokorenim narodima, rimljani nisu unitilinjihove kulture, ve ih adaptirali u svoj sustav, ime jekulturna osnova Rimljana veoma podignuta, no i dalje nije dolodo korjenitih promjena u gospodarskom i drutvenom smislu.

Osnovu gospodarstva i dalje ini zatvorena kuna privreda.Plebejci i dalje imaju isti poloaj. Zadrani su postojei organivlasti, a naelu drave su sad dva konzula. Ius civile je saddopunjavan zakonima-leges, djelatnou gradskogpretora

Razdoblje kasne republike:

Rim iri svoju vlast van granica A.poluotoka, da bi koncemrazdoblja obuhvaao gotovo cjeli mediteran. Robovlasnikiodnosi dostiu svoj vrhunac. Razvijaju se robnonovani odnosi,ije su arite latifundije i gradovi. Poela je proizvodnja zatrite. Izgrauju se putovi i razne graevine. Provincije sespecijaliziraju za odreenu proizvodnju. Razvija se bankarstvo inovano poslovanje. Robovi i pokoreni narodi daju osnovnoobiljeje strukturi rimskog drutva. Pravni poloaj robova jesveden na poloaj stvari. Poseban poloaj su imali Latini. Moglisu zakljuivati poslove civilnog prava, ali nisu bili ravnopravni upolitikim pravima,to je rezultiralo saveznikim ratom, nakonkojeg im je dodjeljeno rimsko graansko pravo, i tako se iriokrug rimskog graanstva. U zajednici s Latinima Rimljani suosnivali kolonije

Peregrini- su bili slobodni stanovnici osvojenih provencija, ijije poloaj ovisio o stupnju otpora prilikom osvajanja, u

poslovima s Rimljanima stupali su s pomou ius gentiuma.Sporove s Rimljanima rjeavao je praetor peregrinus. Rimskinarod u ovom razdoblju ine nobili, gradski plebs, ekvesteri iseljaci. Nema vie podjele na patricije i plebejce.Patriciji nisu bilimnogo ukljueni u trgovinu jer je nisu smatrali dostojnom njih.Potomci slavnih patricija zatvaraju se u uski krug nazvannobilitas. Uspjeli su zadrati senat koji je u ovom razdoblju imaonajviu vlast i upravljao dravom. Obogaeni plebejci sad

sainjavaju poseban sloj nazvan ordo equester (konjaniki


13/23

www.nasciturus.com

red), jer su bili razvrtavani u centurijanske skuptine. Plebejcikoji nisu bili bogati, propali patriciji daju novi sloj-gradski plebs.Bili su siromani, prezirali su rad, i ivjeli su od dravne pomoi.Slobodni seljaci, gubljenjem latifundija stapaju se u gradski

plebs.

Najvaniji organi vlasti u ovom razdoblju su skuptine, senat imagistrati. Najvii organ je centurijanska skuptina kojadonoso zakone i bira funkcionare(magistrate). Senat sainjavajunobili i bivi veliki magistrati, nije bio zakonodavni organ, ali jeimao utjecaj na zakonodavstvo narodnih skuptina. Senat jeimenovao zapovjednike i upravitelje provincija i upravljao je

dravnom blagajnom. Miljenje senata zvalo se senatusconsultum.

Upravnu vlast su vrili magistrati. Mandati im je trajao godinudanam s iznimkom cenzure(18god). Bitno obiljeje je iushonorum. Svaki je funkcionar imao pravo veta na odluke svogkolege drugih magistrata. Vii magistrati su imali pravoimperiuma. Nii magistrati su imali potestas- ovlasti zaobavljanje odreenih dravnih poslova, ali bez prava naimperium.

Vrhovna vlast je pripadalaje dvojici konzula. Pravna praviladonesena za njihov mandat su bili ozakonjeni.

Pretori- bili su zamjenici konzula sa istim ovlastima.Svremenom specijaliziraju se na org. Pravosua. Gradski pretor

je primjenjivao ius civile, a peregrinski ius gentium.

Cenzori- vrili popis senatora, rim.graana i njigove imovine ibirani su svakih pet godina, te da ih svrstavaju u razrede pobogatsvu

Kurilski i plebejski edili- su vrili redarstvenu slubu u Rimu ikazneno sudovanje

Kurilski edili- su imali jurisdikciju u sporovima na trnicama.Zasluni su za razvitak privatnog prava. Brinuli su o opskrbi

grada hranom , te prireivanje javnih igara i sveanosti.


14/23

PRAVO RAZDOBLJA KASNE REPUBLIKE (iushonorarium,ius gentium)

Razvitak robne proizvodnje i robnonovane razmjene razvile su

se mnoge pravne ustanove, i tako staro ius civile nije moglodati rjeenja za mnogobrojne odnose koji su se javljali u praksi.Privatno pravo je tako evoluirao u novi stupanj. Sve se vieuvaava volja stranaka, a sveane rijei i gestovi nisu potrebni,a pravo postaje manje formalno i apstraktno.

Ove promjene izvrene su najveim djelom zajvaljuidjelatnou pretora i kurilskih edila. Pretori su sad pojeljeni nagradske i peregrinske pretore.

Kad su zapoinjali sa svojim mandatom, izdavali su proglas-edictum(!), u poetku usmeno a poslje i pismeno. Ova sudjelovanja imala snagu zakona i graani su im se moralipokoravati, pod prijetnjom sankcije pomou kojih su pretorimogli izrei snagom imperiuma! Svaki sljedei pretor bipreuzimao prethodni edikt ako se u praksi pokazao dobrim.

Tako su pretorovi edikti stalno mjenjani i prilagoavani

svakodnevnim potrebama, pretvorivi se u kompleksan sustavprivatnog prava ius honorarium (!) , te je ovaj sustavpotpuno potisnuo ius civile iz prakse. Pretor nije biozakonodavac, i nije mogao ukinuti stare niti donositi novezakone. Prvobitna funkcija gradskog pretora bilo je tumaenje ane i stvaranje prava. Pretor je utjecao na razvitak prava,pruajui pravnu zatitu. Donoenje presude, preputao jesudcu. Prethodno bi na temelju navoda stranaka ustvrdio

postoje li pretpostavke za voenje spora , te bi odobrio tubu ilibi je uskratio a to se naziva actione dare i actione denegare

Kriterij kojim se pretor rukovodio biloje NAELOPRAVINOSTI ( aequitas ). Primjenom ovog naela su stvarananova pravna pravila i zatieni novonastajui odnosi u koje sustranke ulazile oslanjajui se na potenje suugovaratelja, stogase uvaava BONA FIDES (dobra vjera) koja se poslje pretvorila

u pravni pojam. Neformalni sporazum naziva se consensus, teprvo nepotivanje forme je bilo prvo odstupanje od civilnog


15/23

www.nasciturus.com

prava. Vani razvitak daljneg prava imalo je uveliko iusgentium, i taj sustav je nastao djelatnou peregrinskogpretora. Ius gentium postao puno vie koriten a bona fides ikonsezualni kontrakti sve vie prodiru u ius civile, a od III.

Stoljea poputa formalizam, strogost i apstraktnost, dok je iushonorarum sve vie stapao se sa ius civile, da bi se sredinomprincipata totalno spojili.

Uz pretorski edikt, razvitku prava uvelike su donjeli pravnici.Najvanije djelatnosti pravnika su:

1. Respondere- davanje pravnih miljenja i odgovora napostavljena pitanja

2. Cavere- sastavljanje obrazaca za pojedine pravne poslove

3. Agere- zastupanje u parnicama kojima bi pravnici davalipravne upute

Tako je obiajnopravnim putem stvoren jo jedan izvor prava responsa prudentium. Pravnici su djelovali i kao uiteljiomladine.


16/23

PRINCIPAT

(27.g.pr.n.e.-284g.n.e.)Ukratko:

Dolaskom na vlast Augusta Oktavijana zapoinje novorazdoblje-principat, o traje do dolaska Dioklecijana na vlast.Zavretkom graanskih ratova te teritorijalne ekspanzije, nagranicama je odreena stabilizacija rimskog gospodarstva.Carstvo se prostiralo na ogromnim prostranstvima, trgovina je

iznimno razvijena, proizvodi se luksuzna roba, mali obrtnici bi seudruivali u korporacije. Dolazi do velikih promjena u drutvenojstrukturi, provincije su romanizirane te nestaju razlike izmeurimskih graana, Latina i peregrina. Car Karakala je podjelioslobodnim stanovnicima Carstva rimsko pravo graanstva.Svremenom je i gradski plebs prestao biti zaseban sloj drutva.Gradska sirotinja i propali seljaci odlaze u provincije gdjedobivaju parcele zemlje. Pripadnici viih drut. Slojeva formiraju

novu klasu honestiores ( potentiores) koji su u odnosu na nieslojeve (humiliores) uivali privilegije. Osvajaki ratovi suprestali i jo uvijek postoji puno robova. Oslobaanje robova sve

je ea pojava, a neki od njih postaju koloni(!), to polakopoinje potkopavati robovlasnike odnose i razvija se novi nainproizvodnje kolonat

Nije bilo velikih promjena u dravnoj upravi, August se nije diraou republikansku tradiciju, ali ovlasti koje je imao u senatu,

polako je potiskivao senat, narodnu skuptinu i magistrate.


17/23

www.nasciturus.com

Postupno je u ruke preuzeo vlast magistrata: bio je vrhovnizapovijednik vojske, vrhovni sveenik, i odluivao o ratu i miru.Kako je preuzimao vlast senata , nepostoji vie senatusconsulta, ve je sad oratio. Princepsje organizirao vlastitu

plaeniku vojsku pretorijance, i vlastiti inovniki aparat naijem je elu praefectus praetorio, te stvara vlastitu dravnublagajnu fiscus, tako je od republikanskog ustroja postupnouklanjao dio po dio, da u dominatu vie nee biti traga odrepublikanskog ureenja

PRAVO RAZDOBLJA PRINCIPATA (klasino rimsko pravo)

Unutarnja stabilnost i mir na granicama omoguili su sveopimir pax romana, te da doe do procvata svih oblika kulturnogivota, a rimsko privatno pravo svoj najvii status klasinopravo, te je nestala osnova odvajanja sustava civilnog ihonorarnog prava te su se oni ubrzo stopili u klasino pravo.

Izvori prava

1. Kodifikacija pretorskog prava

Postupno se gasi pretorova pravosudna i zakonodavnadjelatnost. Vie nije bilo potrebe za donoenjem pretorovaedikta jer je princeps potpuno potisnuo pretorovu pravosudnuaktivnost. Salvius Iulianus po Hadrijanovom nalogu je izdaokodifikaciju pretorskog edikta, i ovaj stalni tekst je proglaen

stalnim i nepromjenjivim, zbog ega se zove edictumperpetuum i primjenjivan je kao obvezni zakonodavni akt. Tajedikt nije izravno sauvan, ali je izvrena njegova rekonstrukcijasauvana na justinijanovim digestama

2. Senatus Consulta

U ovom razdoblju senat nije imao zakonodavnu vlast. OdI.st.n.e. senat poinjeizdavati obvezene upute magistratima a

od II. Stoljea njegove odluke dobivaju zakonsku snagu


18/23

3. Constutiones principum

Na stvaranje prava princeps je utjecao i razliitim odlukamaobuhvaenim zajednikim nazivom constitutiones principum.

Ove su odluke uskoro zbog careva ugleda (auctoritas) dobilesnagu zakona. Javljaju se etiri oblika:

1. Edicta su bile openite obvezne naredbe koje je carizdavao jer je imao ius edicendi (pravo izdavanja edikata) .Odnosile su se na sve graane i magsitrate. Vrijedile su inakon careve smrti , sve dok ne bi bile izrijekom ukinute

2. Decreta su usmene careve rjeidbe sporova pred

carskim sudom. Imale su karakter precedenta jer su bileobvezne i u buduim takvim sluajevima.Takav je dekretmarka aurelija kojim je zabranjena

3. Rescripta-Na pitanja i izvjetaje inovnika, opina iliudruenja odgovarao bi car u obliku posebnog pisma, a napitanja i molbe privatnika napisao bi odgovor na samojmolbi kao subscriptio

4. Mandata- su upute carskim inovnicima i namjesnicimaprovincija u pogledu vrenja njihove slube

KLASINA JURISPRUDENCIJA

Pravnika djelatnost doivljava veliki procvat. Pravo se i daljeoslobaa formalizma i apstraktnosti; stvaraju se novineformalni oblici pravnih poslova; daju se elastina irazraena rjeenja konkretnih sporova i sluajeva koji se

javljaju u praksi. Rimski su pravnici izbjegavali teoretiziranje.Poevi od Augusta, princepsi su najuglednijim i njimaodanim pravnicima dodjeljivali posebnu ovlast za davanjestrunih miljenja takozvane : ius publice respodendi exauctoritate princeps. Miljenja i odgovori autoriziranihpravnika imali su ugled i autoritet samog cara, te su postaliobvezni za sudove. Suglasni odgovori responsa.Autoriziranih pravnika su postali izvorom prava sa zakonskom

snagom. Tako je najprije kroz odgovore i miljenja, a kasnije i


19/23

www.nasciturus.com

kroz literalnu djelatnost, rimska jurisprudencija postalaizvorom prava. Osnovni razlozi zbog kojih je pravna znanostpostala izvornost prava su : kompliciranost pravnogsustava, laiko suenje i nastojanje princepsa da

osigura ujednaenost i kontrolu pravosua. Poetkomprincipata se spominju dvije pravne kole:

1. Prokulovci ( osniva M.Antistius Labeo, nasljednik Prokul)

2. Sabinovci ( osniva C.Atieus Catpito, nasljednik MasurijSabin)

Ove kole nisu bile pedagoke institucije nego se radi o

metodi prouavanja i nainu promiljanja i uvoenja u pravnuznanost. Teko je odrediti razliku izmeu ove dvi kole. kolesu odrane do Hadrijanove vladavine.Najznaajniji pravnikovoga razdoblja je Gaj (Gaius) te njegovo djelo Institucije(institutionium cometariii quattuor) u kojima je pruensastavni prikaz rimsko pravo (osobno, imovinsko iprocesualno pravo). On je i uveo sustav triaprticije personae-res-actiones te sluzi i danas kao podloga u graanskim

zakonicima. Papinijan se smatra najveim pravnikom.Najplodniji pravnici su Iulius Paulus te DomitiusUlpianus

DOMINAT

(284.-565.g.)Ukratko:

Razdoblje zapoinje dolaskom Dioklecijana, i traje do smrtiJustinijana. U 3. Stoljeu rimski robnonovani sustav doivljavajako veliku krizu, koja e rezultirati propau zapadnog rimskogcarstva. Glomazni birokratski aparat i carstvo zahtjevalo je

poveanje drut. Trokova koji su podmirivani sve teimporezima puanstva. Zbog nedodastka radne snage nuno je


20/23

bilo izmijeniti organizaciju proizvodnje na latifundijama. Vlasnicilatif. Su poeli cjepati latifundije na manje parcele te ihpovjeravali robovima to je vodilo ka kolonatu. Rimsku dravusu slabile i stalne provale i borbe, te sve ei upadi barbara.

Rasulo carstva na kratko je sprijeio Dioklecijan koji je vodiodravu ka apsolutnoj monarhiji. Vladar je sad dominus et deus, isve to se njemu svia ima snagu zakona. Dravu je podjeliona etiri djela tetrahija i vladao sa jos troje ljudi a drava jepodjeljena na 4 prefekture : Orijent, Ilirik, Italija/Afrika, idvi Galije. Najvii organ uprave u prefekturi bio je praefectipraetorio koji su imali iroke ovlasti. Odluivali su o sudskimstvarima. Prefekture su se djelile na dijaceze na ijem elu su

bili vicarii. Osnovne upravne jedinice su bile provincije, na ijemje elu namjesnik rector. A on je obavljao upravne poslove,odgovarao za ubiranje poreza i imao je pravosudnu funkciju.

Jedninstvo Carstva je ponovno uspostavio Konstantin,pojaavajui apsolutizam, do definitivne podjele carstva dolo jeu vrijeme Teodozija 395.g. Gospodarstvo se skoro vratilo nanaturalnu privredu. Za vrijeme konstantina ljudi su obraivalizemlju bez obzira na podrijetlo i dobivali su status kolona colonus. Nisu smjeli napustiti zemlju koju su obraivali, time sukoloni dobili status zasebnog stalea, a uskoro su formirani iostali stalei. Krupni zemljoposjednici, nekadanji lanovisenatorskog reda, formirali su zaseban najvii stale clarissimi. Sve ove mjere nisu uspjele sprijeiti raspad klasinogrobovlasnikog gospodarstva i propast Rima.

PRAVO RAZDOBLJA DOMINATA

1. Leges i Ius

Apsolutna vlast vladara bila je izraena i u oblasti stvaranja op-obveznih pravnih normi. Car je bio jedini dravni organ ovlatenaktivno stvarati pravna pravila. Zbog brze feudalizacije rimskog

drutva dolo je do velikih promjena u pravnom ivotu koje su


21/23

www.nasciturus.com

iziskivale vrlo ivu zakonodavnu djelatnost careva. Nova pravnapravila car je izdavao preko konstitucija koje su bile upuenesenatu, narodu ili inovnicima. Ovakve konstitucije su nazivane leges edictales i imale su snagu opeobveznog pravnog

pravila. Pored njih car je izdavao i legesspeciales- na zahtjevsudaca ili dravnih inovnika. Ove konstitucije su sadravalenaredbe kako rijeiti pojedine sporove, ali su esto sadravalepravila opeg karaktera, pa su primjenjivane na sporove istevrste. Bez obzira na formu u kojoj je izdata, svaka se carevanaredba zove lex, pa se pravo koje je nastajalo na temeljucarskih konstitucija naziva leges. Obveznu snagu imalo je iklasino rimsko pravo sadrano u djelima najistaknutijih

pravnika. Ovaj dio pravnog sustava naziva se ius ( pravnikopravo ) . Djela klasinih rimskih pravnika su koritena kao izvorprava jer su u njima bila obraena sva dotadanja pravna vrela(obiajno pravo, zakoni, edikti, senatski zakljuci i odgovoripravnika), pa ih je u praksi bilo lake koristiti na posredan nain.Problem je predstavljala ogromna masa ove literature, koja jezbog prerada esto bila nepouzdana. Doneenje zakon ocitiranju (lex citationis). Prema ovom zakonu izvorom prava susmatrana sva djela Papinijana, Gaja, Ulpijana i Modestina.Ako njihova miljenja nisu bila suglasna, sudac je morao usvojitimiljenje veine, a ako se ona nije mogla ustvrditi, morao jeuvaiti Papinijanovo miljenje, a ako ga nije bilo, mogao jeslobodno odluiti kako e postupiti. Takvi pravnici su bilinazivani 'senat mrtvih' .

Ovo razdoblje je ujedno i razdoblje vulgarizacije prava.

Gaenje robne proizvodnje i robnonovane razmjene i povratakna naturalnu privredu su imali i za posljedicu da su feudalnielementi prodrli u sve grane privatnog prava. Zbog utjecajaGrkog jezika i ostalih provincija, dolo je do ope kulturnedekadencije. Naputaju se klasini pojmovi i shvaanja. Zbogope svemoi cara gubi se samostalna aktivnost pravnika.Pravnici vie nemaju ius respodendi. Smanjuje se interes zateorijsku obradu prava, a pravnici se sad koluju u pravnim

kolama


22/23

2. Zbornici prije Justinijana

Sastavljani su mnogi izvodi iz djela klasinih pravnika izbornici konstitucija. Za vladavine cara Dioklecijana

objavljeni su : privatne zbirke carskih konstitucija,Codex Gregorianus (obuhvaa reskripte od Hadrijana do Dio.)i Codex Hermogenianus ( bio je dopuna Gregorianusu te jeimao uglavnom Dioklecijanove reskripte). CodexTheodosianus je bio prvi slubeni zbornik kojeg su izdalicarevi Teodozije i Valentijan. Podjeljen je na 16 knjiga, knjigena titule koje su kronolokim redom sadravale oko 3.000konstitucija izdatih od Konstantina i nadalje. Nije sauvan u

cjelini. Primjenjivan je u istonom dijelu carstva do donoenjaJustinijanove kodifikacije.

Zbornici koji sadre samo pravniko pravo ius suuglavnom izvodi iz dijela klasinih pravnika ili njihoveprerade. Najznaajnije su Ulpijanove Regule i PauloveSentenicije koje su sastavili nepoznati postklasini pravniciu istonom dijelu carstva na osnovi Ulpijanovih i Paulovihdjela i Gajeve Epitome u zapadnom dijelu carstva, kojeobuhvaaju izvode iz prve tri knjige Gajevih institucija. Poredovih zbornika, sastavljani su i zbornici koji su sadravaliizvode iz carskih konstitucija i odlomke iz djela najpoznatijihklasinih pravnika. Veliku vanost za upoznavanjepostklasinog rimskog prava imaju i zbornici koji su izdavaniu barbarskim dravama nasatlim na teritoriju RimskogCarstva

3. Justinijanova kodifikacija

Justinijan je bio posljedni car koji je uspio ujediniti najvei diozemalja istonog i zapadnog dijela carstva. Ve na poetkuvladavine je odluio kodificirati cjelokupno rimsko pravo: ius ileges. Rad na kodifikaciji je zapoeo 528.g. a 529.g. je stupiove na snagu Codex Iustinianus, zbirka carskih konstitucijaizdatih prije Justinijana i prilagoenih novim potrebama.

Kodeks nije sauvan. Rad je nastavljen kodifikacijompravnikog prava. Nakon intezivnog rada od 3 godine od


23/23

www.nasciturus.com

40tak rimskih pravnika i pregledanih 2 000 knjiga,konstitucijom TANTA su proglaena DIGESTA /PANDECTAE, veliki ZBORNIK PRAVNIKOG PRAVApodjeljen na 50 knjiga. Sve knjige (osim 30,31,32) se dijele

na titule oznaenim sadrajem. Titule se sadre odfragmenata koji su uzeti iz djela rimskih pravnika. Veifragmenti su podjeljeni na uvod i paragrafe. Tekst iz DIGESTAse navodi tako da se pored velikog slova D staveodgovarajui brojevi koji oznaavaju knjigu, titulu,fragment i paragraf. Digesta imaju posebnu vrijednostjer su Justinijanovi kompilatori u naslovu svakogfragmenta oznaili ime pravnika koja su

upotrebljavana prilikom sastavljanja digesta. Najvietekstova je uzeto od senata mrtvih, Zadaa komisije je bilada uskladi pravniko pravo s pravom konstitucija i prilagodiga suvremenim potrebama . Digeste su najvaniji inajopseniji dio kodif. Najvei dio digesta se odnostina privatno pravo zbog ega su bila glavnim izvoromza recipirano pravo. Zajedno s Digestama na snagu sustupile Institutiones, koji predstavljaju prirunik rimskogprava sa zakonskom snagom, a napisane su po uzoru naGajeve institucije. Justinijan je donio 50 novih institucijapod nazivom Codex repetitae praelectionist. U okvirutitula kronolokim je redom sakupljeno preko 4,500konstitucija. Justinijan je izdao nakon zavretka kodif. Oko250 novih konstitucija nazvanih Novellae. Odnose se na svapodruja pravnog ivota. Kodeks, Digesta, Institucije iNovele obuhvaeni su zajednikim nazivom CORPUSIURIS CIVILIS.

Rimsko Pravo by Ab

Documents

Transcript of Rimsko Pravo by Ab