REGIONALNA EKONOMIJA(1)
description
Transcript of REGIONALNA EKONOMIJA(1)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
1/69
REGIONALNA EKONOMIJA
Sveuilite J.J.Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Nataa Nater, univ.spec.oec
2009./2010.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
2/69
REGIJA
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
3/69
Regije su kljuna dimenzija razvojnog
procesa kako u razvijenim, tako i u manje
razvijenim dijelovima svijeta
(Scott i Storper, 2003.)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
4/69
Regionalna politika
Regionalna politikapredstavlja regionalni pristuprazvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva,
a postoji zbog postojanja dispariteta izmeuregija na razliitim poljima.
Njezini su glavni ciljevi poveanje uinkovitostinacionalnog gospodarstva i uravnoteenost
razvoja pojedinih podruja (Armstrong i Taylor,2000)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
5/69
Za uspjenu regionalnu politiku
potrebni su dobro odreenipredmet, strateki ciljevi, razvojniprogrami, mjere i njihovo
praenje te dobro koordiniraninositelji (Rai i Starc, 2003.)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
6/69
Za dobru i uspjenu regionalnu politiku bitna je:
ovisinost o specifinom kontekstu, uzimajui u obzirposebnosti gospodarske strukture regije i ne-trinihinstitucija
trina usmjerenost odgovor na proces globalizacije:
(a) usredotoenou na uenje,(b) koncentracijom napora na podravanje poduzea kako bi
prebrodila kognitivnu udaljenost od vrijedne osnovice znanja kojase nalazi izvan njihovog sadanjeg dohvata i
(c) podrkom akumulaciji i zatiti socijalnog kapitala potrebnog za
suradnju. svjesnost da e regionalno identini institucionalni okviriraznih nacija vrlo malo koristiti regionalnoj konkurentnosti(Maskell, 2000)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
7/69
Politika regionalnog razvojausmjerena je na postizanje razvojapojedinih regija na nain da osigura nizpovoljnih uvjeta za prijenos znanja,
tehnologije, poduzetnitva, financijskihsredstava i, kroz to, postizanje cjelokupnograzvoja nacionalnih i nadnacionalnihdrava.
Sustav upravljanja regionalnimgospodarstvom utvrivanje svrsishodne koncepcije i
strategije kojom e se upravljatiregionalnim razvojem i ostvarivatipojedini programi,
pripravu konkretnih granskih programa iodreivanje razvojne politike i
izradu smjernica i pojedinanih planovakoji olakavaju ostvarivanje programa(verk, 1995, str.17)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
8/69
Regionalizacija moe biti zasnovana na: Strukovnim kriterijima(prirodna homogenost prostora
te s obzirom na gravitaciju prema nekom gradskomsreditu)
Politikim kriterijima(polazi se od strukovnosti, ali semodificira prema odreenim praktikim razlozima koji
uvjetuju formiranje administrativno-upravnih cjelina) Ciljevi regionalnih podjela:
Racionalno organiziranje i upravljanje nacionalnimprostorom
Valorizacija regionalnih resursa i regionalnih razvojnihinicijativa
Suradnja sredinje vlasti i jedinica lokalnesamouprave (Karaman, Aksentijevi, 2004, str.45)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
9/69
Faktori regionalne ekonomije
Prirodni resursi Ljudski resursi Materijalni resursi Drutveno-gospodarska
osnova (socijalna kohezija,kulturni identitet,proizvodna struktura iodnosi, proizvodi, usluge itrgovina, konkurentnost i
receptivnost), Odnosi snaga (financijski
kapital, politiki,administrativni izakonodavni okvir,
informacije i komunikacije).
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
10/69
Instrumenti regionalne politike
Proraunska (budetska) politika
Politika cijena
Politika kontrole Politika poticanja mobilnosti faktora
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
11/69
Nositelji regionalne politike
1. Zakonodavna i upravna tijela vlasti
(upravna tijela na dravnoj i regionalnoj razini irazini lokalne samouprave),
2. Politike organizacije i institucije(politike stranke, sindikati, udruge graana,interesne skupine, meunarodne organizacije,obrazovne ustanove, znanstveno-istraivakeinstitucije)
3. Gospodarski subjekti i institucije(trgovaka drutva, banke,gospodarskekomore, udruge poslodavaca
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
12/69
Izvor: Vedri, M.: Odrednice nacionalne konkurentnosti, prezentacijski materijali,Osijek, 2008.
R i l k k t t
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
13/69
Regionalna konkurentnost
Regionalna konkurentnostje sposobnost regije daosigura ekonomski rast (tijekom vremena), ukljuujuisposobnost privlaenja i zadravanja produktivnogkapitala i kompetentnih ljudskih resursa te da budeinovativna u irokom smislu rijei (Borozan, 2007.)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
14/69
Regionalna (lokalna)konkurentnost podrazumijevaidentifikaciju razvojnihpotencijala pojedinih podruja istavljanje u funkciju razvojanjegove jedinstvenekombinacije resursa
- inovativnosti i kreativnosti,znanja, tehnologije, povijesne i
kulturne batine, itd.(Borozan i Penavin,2006.)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
15/69
5 principa regionalne konkurentosti(Porter i dr., 2001)
Proizvodnost ne ovisi o tome koje industrijekonkuriraju u regiji, ve kako konkuriraju
Najvaniji izvor proizvodnosti se stvara, a ne
nasljeuje Regionalni prosperitet ovisi o proizvodnosti svih
industrija i imovine
Proizvodnost je bazirana na kontinuiraniminovacijama
Ne postoje nisko-tehnoloke industrije; postojesamo nisko-tehnoloke firme
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
16/69
Regionalne razvojne piramidestari i novi pristup
Izvor: Borozan,.: Biljekesa predavanja, kolegij Konkurentnost i rast, oujak2007.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
17/69
Modeli vrednovanja regionalne
konkurentnosti
Neki autori (primjerice, Kitson, 2004.) tvrdeda regionalna konkurentnost, ukoliko se
uope moe mjeriti, treba biti ocijenjenaproduktivnou, zaposlenou i stupnjemsocijalnog blagostanja
1. Stablo regionalne konkurentnosti
(ECORYS)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
18/69Izvor:Prilagoenoprema
Competitiveness:TheMajorEconomicP
olicyChallenge,
ECO
RYS,AnnualReport2003.,dostupnona
http://www.ecorys.nl/dmd
ocuments/ECORYS_
AR03.pdf,pristup15.6.2009.
http://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdf -
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
19/69
2. eir regionalne konkurentnosti
Izvor: Prilagoeno prema Martin R L : A
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
20/69
Izvor: Prilagoeno prema Martin, R. L.: AStudy on the Factors of Regional
Competitiveness: A Draft Final Report for
The European Commission Directorate-
General Regional Policy, 2004., str. 2-36
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
21/69
Tipologija regija
Izvor: Prilagoenoprema Martin, R. L.: A Study on the Factors of Regional Competitiveness: A draft final report forThe European Commission Directorate-General Regional Policy, 2004., str. 2-38
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
22/69
3. Porterov model dijamanta
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
23/69
Regionalno ustrojstvo RH
U Hrvatskoj ne postojijedinstveni dokument/strategija kojim bi se uredila politika regionalnograzvoja ili omoguilo kljune probleme i pravcedjelovanja po tom pitanju.
Ipak, postoji niz institucija, kao i pojedinanihdokumenata i zakona koji dodiruju pitanjaregionalnog ustrojstva Hrvatske, kao i regionalneprobleme.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
24/69
NEOLIBERALNA
TEORIJA
KEYNESIJANSKA
TEORIJA
TEORIJA
POLOVA
TEORIJA
VELIKOG
UDARA
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
25/69
Izvor: Stratekiokvir za razvoj 2006.2013., str. 7
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
26/69
Strategija regionalnog razvoja
Cilj: Postojanje funkcionalne politike regionalnog
razvoja u Republici Hrvatskoj koja doprinosi
odrivom razvoju i nacionalnoj konkurentnostido 2013.godine
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
27/69
Vizija: Do 2013. godine razlike u prihodima i
ivotnom standardu izmeu pojedinihupanija, irih regija i drutvenih skupinaznatno su smanjene. Osnaeni drutveno-gospodarski sudionici i vlast surauju na svimrazinama s ciljem dostizanja optimalnogkoritenja i upravljanja razvojnim potencijalomsvojih podruja. Hrvatska surauje sasusjednim dravama na smanjenjunegativnog uinka granica na drutveni igospodarski razvoj upanija i irih regija
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
28/69
Strateki ciljevi: Sve su upanije i ire regije sposobne
doprinositi odrivom razvoju i nacionalnojkonkurentosti te smanjivanju socijalnih igospodarskih razlika u dravi
Uveden uinkovit sustav upravljanja
regionalnim razvojem
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
29/69
Prema Prijedlogu strategije regionalnog razvojaRH (2005., str. 20), prioriteti regionalne razvojne
politike Republike Hrvatskesu: jaanje konkurentnosti gospodarstva svih podruja
Republike Hrvatske sukladno naelima odrivograzvoja uz uvaavanje specifinosti pojedinihpodruja,
kontinuirano unaprjeenje kvalitete ivljenja na svimpodrujima Republike Hrvatske,
trajno smanjenje regionalnih gospodarskih i
drutvenih razlika s ciljem postizanja ravnomjernijegrazvoja Republike Hrvatske,
uspostavljanje okvira za uinkovito planiranje iupravljanje regionalnim razvojem
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
30/69
RH administrativno je podijeljena na 20 upanijai Grad Zagreb
kako nacionalna i regionalna razvojna politika
trebaju biti integralne i pribliene strategiji ikonkurentosti EU, tako je Statistiki ured EU-a(EUROSTAT) tijekom pregovora i pripremeHrvatske za punopravno lanstvo u EU prihvatiomodel podjele Hrvatske na prostorne jedinice za
statistiku na razini:
NUTS 1NUTS 2
NUTS 3Hrvatska
20 upanija+ Grad
Zagreb
3 regije:
Sjeverozapadna,
Jadranska i
Panonska Hrvatska
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
31/69
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
32/69
Regionalna ekonomija...
regionalni problem- neka regijaodstupa od nacionalnog prosjeka:1) visoka i trajna nezaposlenost;
2) niska razina i spor rast BDP-a per capita;
3) visok stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj
bazi;
4) nagli pad proizvodnje;
5) neodgovarajua opremljenostinfrastrukturom;
6) velike migracije izvan regije itd (Griffiths,
Wall, 1999).
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
33/69
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
34/69
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
35/69
Indeks ope razvijenosti Grad Zagreb odstupa ak za 48,2% od prosjeka
Republike Hrvatske
Grad Zagreb je 2,3 puta razvijeniji od najnerazvijenijeVukovarsko-srijemske upanije
Osjeko-baranjska upanija, uz Liko-senjsku,Koprivniko-krievaku, Karlovaku, Krapinsko-zagorsku, Sisako-moslavaku i Bjelovarsko-bilogorsku, spada u ispodprosjeno razvijeneupanije, s indeksom razvijenosti od 75
najslabije razvijene upanije s indeksom razvijenostimanjim od 75% prosjeka Republike Hrvatske suVirovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-
posavska i Vukovarsko-srijemska upanija.(Nuji, Andrakovi 2005)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
36/69
Specifine razvojnepotrebe pojedinih regija:
Podruja pogoena ratom Tradicionalna industrijska
podruja
Brdsko-planinska podruja Otoci
Pogranina podruja
Prioriteti i preporuke za jaanje
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
37/69
Prioriteti i preporuke za jaanjeregionalne konkurentnosti Hrvatske
suradnja u rjeavanju razvojnih problema, razvijanje regija znanja (triple helix), koritenje financijskih i nefinancijskih
instrumenata restrukturiranja gospodarskestrukture u regijama i upanijama, jaanje poduzetnikog kapaciteta regija i
upanija, jaanje investicija u regije i upanije
(posebice FDI), jaanje regionalnih infrastrukturnih
kapaciteta (ICT i sl.),
podizanje kvaliteta ivota u regijama iupanijama.
Fiskalna decentralizacija
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
38/69
Fiskalna decentralizacija
Meuregionalnaporezna
konkurencija(Brmmerhoff,
2000)
Ekonomskiplanirane regije
(V.Britanija, 1964.) Jezgra i periferije
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
39/69
Regionalna politika EU
1958. godine Europski socijalni fond (ESF) iEuropski fond za smjernice i jamstva u
poljoprivredi (EAGGF).
Nakon prvog vala proirenja (1973.) osnovan je1975.godine Europski fond za regionalni razvoj
(ERDF), iji je glavni cilj bio preraspodjelaproraunskih sredstava u najsiromanije regije.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
40/69
Regionalna politika utemeljena nasolidarnosti i u slubi graana
Ciljevi regionalne politike EU:
a) konvergencija, b) regionalna konkurentnost i zaposlenost, c) europska teritorijalna suradnja
Prioriteti regionalne politike EU
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
41/69
Prioriteti regionalne politike EU
poticanje inovacija i poduzetnitva, provoenjeistraivakih aktivnosti, uspostavljanje uskih vezaizmeu istraivakih institucija i industrije te stvaranjeboljih uvjeta za financiranje poduzetnitva;
osiguravanje pune zaposlenosti, stvaranje dodatnihmogunosti za zapoljavanje, poticanje produktivnosti i
kvalitete rada, praktino provoenje cjeloivotnogusavravanja; stvaranje trita rada koje se temelji na naelu
ukljuenosti, smanjene socijalne i regionalne razlike upristupu zapoljavanja;
povezivanje prostora EU unapreenjem prometnih veza,telekomunikacija i energetske infrastrukture; zatita okolia i uvoenje novih tehnologija na podruju
prometa i energetike.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
42/69
Instrumenti provedbe regionalne
politike EU
Strukturni fondovi Europski fond za regionalni razvoj (eng. The
European Fund for Regional Development)
Europski socijalni fond (eng. The European SocialFund)
Europski fond za usmjeravanje i garancije upoljoprivredi (eng. The European Agriculture
Guidance and Guarantee Fund)
Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu(eng. The Financial Instrument for Fisheries
Guidance)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
43/69
Tri prioritetna cilja koji obuhvaaju93.54% strukturnog financiranja:
Cilj 1.namijenjen je regijama iji razvoj zaostaje iosigurava im osnovnu infrastrukturu koja im nedostaje ilipotie ulaganja u poslovno-gospodarske aktivnosti.Njihov BDP per capita ne prelazi 75% prosjeka Unije.
Cilj 2.odnosi se na podruja koja imaju strukturnihpotekoa (restrukturiranje industrijskoga ili uslunogsektora, slabljenje urbanih zona, ...) i potie ekonomsku isocijalnu preobrazbu u industrijskim, ruralnim, urbanim iribarskim podrujima s visokim stopama nezaposlenosti,
siromatvom, niskom razinom zaposlenosti itd. Cilj 3.obuhvaa razvoj ljudskih resursa
osuvremenjivanje sustava obrazovanja i poticanjezaposlenosti. Na cilj 3. otpada 12,3% ukupnih sredstavastrukturnih fondova. Odnosi se na cijelu EU, osim regija
ukljuenih u cilj 1.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
44/69
Inicijative Zajednice INTERREG III
URBAN II
Leader+
Equal
Kohezijski fond tri cilja: konvergencija (78% ukupnog
prorauna), regionalna konkurentnost i
zapoljavanje (17%) te europska teritorijalnasuradnja (4%)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
45/69
Pretpristupni programi CARDS
PHARE ISPA
SAPARD
IPA
I. komponentaJaanje institucija i pomo u tranziciji II. komponentaRegionalna i prekograninasuradnja
III. komponentaRegionalni razvitak (podruje prometa,zatite okolia i regionalne konkurentnosti)
IV. komponentaLjudski potencijali V. komponentaRuralni razvitak (poznatiji pod nazivomIPARD)
Ul l t j
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
46/69
Uloga clustera za poveanjeregionalne konkurentnosti
Clusteri su zemljopisnokoncentrirani, meusobnopovezani gospodarski
subjekti, specijaliziranidobavljai, davateljiusluga i povezaneinstitucije koje u
odreenom podrujupredstavljaju regiju ilidravu(Porter, 2000., str. 8.).
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
47/69
Najvei broj clustera nastaoje na inicijativu lokalnih i
regionalnih razvojnihagencija koje su povezale
industrijska udruenja iindividualne kompanije,
predstavnike znanstvenihinstitucija, te lokalnih i
regionalnih vlasti.
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
48/69
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
49/69
Zajednika podruja lanica clustera:
Zajednika nabava Priprema i koritenje usluga vezanih uz
poduzee Suradnja na podruju distribucije
Zajednike marketinke aktivnosti Tehnoloko usklaivanje svih partnera Razvoj kadrovaobrazovanje i struno
usavravanje
Zajedniko istraivanje i razvoj Primjena inovacija Interesno zastupanje
(http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79(18.10.2008.))
http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79 -
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
50/69
Glavna naela clustera: ZAJEDNITVO: pokazuje zajednike
aktivnosti podruja u kojemu gospodarskisubjekti djeluju u clusteru te srodnimindustrijama koje dijele isto trite
KONCENTRACIJA: pokazuje postojanjekoncentracije gospodarskih subjekata uzemljopisnom podruju.
POVEZANOST: pokazuje meusobnukomunikaciju i meusobnu isprepletenostrazliitih tipova odnosa uspostavljenih izmeuorganizacija unutar clustera; ti odnosi mogubiti horizontalni i vertikalni, formalni ineformalni
Klasteri mogu ukljuivati
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
51/69
Klasteri mogu ukljuivatiPovezane industrije i drugapoduzea (dobavljai
specijaliziranih inputa,servisi...),
distribucijske kanale ipotroae, kompletnu
proizvodnju, poduzeapovezanih vjetina,tehnologija ili zajednikihinputa,
povezane institucije poputistraivakih instituta,sveuilita, organizacija zastandardizaciju i slinih...
(Porter, 1998)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
52/69
Feser (2004) klastere odreuje premasljedeim dimenzijama: Prema ivotnom vijeku (poetak, razvoj,
potencijal rasta),
povezanosti (kupci, dobavljai, kvalificiranost)
i prostorno (regija, drava).
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
53/69
Regionalna politika i klasteri
Urbanistica Jacobs (1969) smatra da gradovi igrajuveliku ulogu pri poticanju ekonomskog prosperiteta cijelenacije. Naime, interakcije koje se stvaraju u gradovima
(kreacija znanja, inovativnost, transfer znanja) generirajunove ideje koje se onda prenose na cijelu naciju. Aupravo kreiranje i razvoj novih ideja/tehnologija/proizvdakljuan su faktor za ekonomski razvoj
Koncentracija razliitih ljudskih profila, vjetina, ideja,proizvoda omoguavaju rast produktivnosti gradova isamim time generiraju opi ekonomski razvoj (Jacobs,1969).
K kt i tik l t
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
54/69
Karakteristike clustera
Blii je proizvodnim djelatnostima, ali jednako dobaruinak mogu imati i u povezivanju trita usluga.
Svi lanovi zadravaju punu poslovnu samostalnost panije rijetkost da su i konkurentske tvrtke lanovi istog
clustera. U clusteru lanovi ostvaruju bolji protok informacija i bru
razmjenu podataka o tritu. lanovi clustera zajedniki javno i trino nastupaju.
Cilj udruivanja u cluster je taj da lanovi clustera krozudruivanje otvore sebi nove poslovne mogunosti kojebi im samima bile preskupe
Prednosti udruivanja u cluster
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
55/69
Prednosti udruivanja u cluster
Proizvodnostglobalna konkurentnost Inovativnost Novi oblici poslovnih subjekata Transakcijski trokovi (praenje inovacija,
traenje partnera, istraivanje trita) Mali, srednji i veliki gospodarski subjekti Upravljanje promjenama FDI - foreign direct investment
N d t i d i j l t
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
56/69
Nedostaci udruivanja u cluster
Shvaanje clustera kao panaceje (lijekaprotiv svih bolesti) za sve
Pokuaj vlade da razvije clustere iakoposlovni subjekti nisu zainteresirani
Preuske specijalizacije u clusteru smanjuju
raznolikosti nacionalne ekonomije Miljenje je da se clusteri vie usmjeravaju
na poslovno okruje, a manje na samegospodarske subjekte iako su clusteriusmjereni na mikro razinu
Poslovni subjekti koji nisu dijelovi clusteramogli bi biti izostavljeni iz vladinih programa(Horvat, ., Kovaevi, V.,2004.)
U ij i l t i ij t
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
57/69
Uspijeni clusteri u svijetu
Jedna od prvih regija usvijetu koja je primijenilakoncept clustera bila jeregija Basque u panjolskoj
Cluster keramike uKataloniji,
Automobilski clusteri uStyriji,
Cluster video igara uvedskoj,
Tekstilni cluster u regijiEmilia- Romagna
The Sinos Valley- Obuarskicluster u Brazilu
Vigevano obuarskogclustera u Italiji
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
58/69
Italija je prva je narang listi po broju
clustera: procjenjujese da ima preko 200
clustera, od eganajvie regionalnih
Clusteri u Italiji ineoko 45% ukupne
talijanske proizvodnje
(tekstila, keramikihploica, proizvodnjehrane, proizvodnje
obue)
H t ki l t i
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
59/69
Hrvatski clusteri...
Hrvatska cipela -proizvodnja namjenskecipele
Beam ICT Alliance -
informatiki Cluster metalacaSjevernog Jadrana-mala brodogradnja
Gastro grupa -ugostiteljstvo-turizam Drvni cluster -
proizvodnja namjetaja
http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5
SWOT analiza stanja clustera u
http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5 -
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
60/69
SWOT analiza stanja clustera u
Hrvatskoj
SNAGE SLABOSTI
PRILIKE PRIJETNJE
TRIPLE HELIX
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
61/69
TRIPLE HELIX
Sveuilite(Academia)
Poslovni sektor
(Industry)
Lokalna uprava isamouprava
(Government)
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
62/69
DEFINIRANJE KLJUNIHPROBLEMA
CILJEVI
VIZIJA
Logika matrica
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
63/69
Logika matrica
Predstavlja saeti prikaz cjelokupnog planiranog
projekta Opi cilj projekta - sama logika projekta Svrha projekta Oekivani rezultati i aktivnosti
Pretpostavkefaktori, uvjeti, preduvjeti Objektivno provjerljivi indikatori i izvori provjere Trokovi i sredstva
OPI CILJEVI SPECIFINICILJEVI OEKIVANI
REZULTATIAKTIVNOSTI
Pokazatelji moraju biti SMART
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
64/69
Pokazatelji moraju biti SMART Specificda doista mjere ono to treba mjeriti
Measurablemjerljivi
Availabledostupni
Relevantrelevantni u odnosu na definiran cilj
Time boundvremenski odreeni
Logika matrica
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
65/69
Logika matricaLogika veza Objektivno
provjerljivi
indikatori uspjeha
Izvori i sredstva
provjere
Pretpostavke
Opi ciljevi Kojem opem cilju projektdoprinosi?
Koji su kljuni indikatoriuspjeha vezani za opicilj?
Koji su izvori informacija
za ove indikatore?
Posebni ciljevi Koje posebne ciljeveProjekt ostvaruje, da bi
doprinio opem cilju?
Koji idikatori jasno
ukazuju da je cilj
projekta ostvaren?
Koji su postojei izvoriinformacija ili kako se
one mogu prikupiti?
Koji vanjski faktori mogu
pozitivno ili negativno
utjecati na projekt ali su
van direktne kontrolemanageraprojekta?
Oekivanirezultati
Rezultati su ostvarenja
predviena da bi seostvarili posebni ciljevi.
Koji su oekivanjirezultati?
(nabrojite ih)
Kojim se
indikatorimamoe mjeritida li, i u kojoj mjeri
Projektom ostvarujemo
oekivane rezultate?
Kojim metodama doido informacija? Koji su
izvori informacija za ove
indikatore?
Koji vanjski preduvjet
moraju biti zadovoljeni
da bi se planski ostvarili
oekivani rezultati?
Aktivnosti Koje su kjune aktivnostikoje se moraju provesti i
kojim slijedom, da bi
postigli oekivanerezultate?
(Grupirati aktivnosti po
rezultatima)
Sredstva: Koja su
sredstva potrebna da bi
se provele planirane
aktivnosti, npr.
Djelatnici, oprema,
edukacija, studije,
nabavke, prostorije
Koji su izvori informacija
za mjerenje
napredovanja
akivnosti? Trokovi: Kojisu trokovi projekta?Kako su razvrstani
(Detaljan pregled u
Proraunu Projekta)
Koje su preduvjeti za
poetak aktivnostiprojekta? Koji vanjski
uvjeti moraju biti
zadovoljeni da bi se
planirane aktivnosti
mogle provoditi?
Literatura
-
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
66/69
Literatura
Centar za inovacije i transfer tehnologije i Udruga inovatora Hrvatske (2007) Inovacije zatrite (online).Rijeka: Biblioteka Inovacije i transfer tehnologija. Dostupno na:http://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdf(10.02.2008.)
CEPOR (2006) to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom?(online). Zagreb. Dostupno na:http://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdf(15.09.2007.)
COM (2007) Growing Regions, growing Europe: Fourth report on economic and socialcohesion(online). Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities.Dostupno na:
http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htm(10.04.2008)
COM330 (2005) Common Actions for Growth and Employment: The Community LisbonProgramme(online).Brussels. Dostupno na:http://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdf(17.10.2007.)
COM371 (2001) Concerning the signature of the Stabilisation and Association Agreementbetween the European Communities and its Mamber States and the Republic of Croatia onbehalf of the European Community(online). Brussels. http://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdf(04.04.2008.)
Drui, I. et.al. (2003) Hrvatski gospodarski razvoj. Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu Feser, E. 2004. Industry Clusters and Economic Development: A Learning Resource,
Community and Economic Development Toolbox.
http://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdfhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htmhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdfhttp://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdfhttp://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdf -
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
67/69
Frki, I., Rek, Lj. (2004) Sposobnost koritenja sredstava pretpristupnih fondova EU:iskustva drava kandidatkinja i osvrt na RH.Ministarstvo za europskeintegracije.[online]. Dostupno na:http://www.mvpei.hr/ei/download/2004/02/12/Sposobnost_koristenja_predpristupnih_fondova2.doc. [28. svibnja 2007.].
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_33076576&_dad=portal&_schema=PORTAL [11. lipnja 2007.]
http://www.centar-jls.com/pregled_po_komponentama.doc pdf [19. veljae 2007.]
http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/static/view/id/117 1 [06. lipnja2007.] http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=jezik=1 [28. svibnja 2007.] http://www.mvpei.hr/view1/download/2004/07/05/Lisabonska_strategija-za_web.doc
[28.svibnja 2007.].
Jacobs, J. 1969. The Economy of Cities. London: Penguin Books. Kersan-kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne
politike Europskeunije? Primjer Istre(online). Dostupno na: http://www.fes.hr/E-
books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf (05. veljae 2007.) Kersan-kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalnepolitike Europskeunije? Primjer Istre[online]. Dostupno na: http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf [05. veljae 2007.]
http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf -
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
68/69
Marshall, A. 1920. Principles of Economics. London: Macmillan. Nacionalno vijee za konkurentnost (2004) 55 preporuka za poveanje konkurentnostiHrvatske. Zagreb
Nacionalno vijee za konkurentnost (2007) Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2006.:Hrvatska na putu prema etrdeset najkonkurentnijih zemalja?Zagreb
Nuji, A., Andrakovi, V. (2005) Razlike u razvijenosti upanija Republike Hrvatske. Osijek:Ekonomski vjesnik br. 1 i 2 (18)
Odjel za smanjenje siromatva i ekonomsko upravljanje Regija Europe i srednje Azije (2007)
Hrvatska: Ocjena ivotnog standarda, Prvi dio: Promicanje socijalne ukljuenosti i regionalnejednakosti. Svjetska banka. Radni dokument Svjetske banke br. 37992 Ott, K., et.al (2005) Implikacije pridruivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu uRepublici
Hrvatskoj: Regionalna politika i okoli. USAID CROATIA. Dostupno na:http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.]
Pecoti, J., et.al (2005) Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata:Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridruivanja Europskoj uniji zalokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okoli. USAID CROATIA.Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf (06. lipnja
2007.) Porter, M., E. (1990) The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press Porter, M., E. (1998)The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press
http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdfhttp://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf -
5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)
69/69
Program ujedninjenih naroda za razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost (2008)Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske. Zagreb Puljiz, J. (2005) Gospodarski razvoj. U: Kako potaknuti razvoj na lokalnoj razini.
Prirunik s primjerima najbolje prakse iz Jugoistone Europe. Zagreb: FriedrichEbert Stiftung Ured u Zagrebu
Rosenfeld, S. 2002a. A Governor's Guide to Cluster-based EconomicDevelopment. Washington:National Governors Association.
Svjetska banka (2007) Hrvatska: Ocjena ivotnog standarda, Prvi dio: Promicanjesocijalne ukljuenosti i regionalne jednakosti. Radni dokument Svjetske banke br.37992. Odjel za smanjenje siromatva i ekonomsko upravljanje Regija Europe isrednje Azije
verko, M. (1995) Upravljanje regionalnim razvojem.Rijeka: Ekonomski fakultetRijeka
Uprava za poticanje ulaganja i izvoza (2006) Hrvatska izvozna ofenzivaStrategija za razdoblje 2007.-2010. Zagreb:Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske (2001) Hrvatska u 21. stoljeu.Zagreb
Vlada Republike Hrvatske (2006) Strateki okvir za razvoj 2006.-2013. Zagreb