Public Disclosure Authorized - World Bank · 2016. 7. 13. · Izvještaj)br.)879622ECA)))))...

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

wb350881Typewritten Text87962

Izvještaj br. 87962-‐ECA

Jugoistočna Evropa

Redovni ekonomski izvještaj br.6

Blag oporavak maj, 2014.

SVJETSKA BANKA

Zahvale

Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i politike u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR (Bivša jugoslovenska republika) Makedonija, Crna Gora i Srbija. Rade ga dva puta godišnje ekonomisti Odjeljenja za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Regije Evrope i centralne Azije (PREM ECA) Svjetske banke. Tim autora čine Gallina A. Vincelette (vođa projektnog tima i vodeći autor), Željko Bogetić (vodeći autor), Simon Davies (vodeći autor), Abebe Adugna, Agim Demukaj, Doerte Doemeland, Sandra Hlivnjak, Anil Onal, Suzana Petrović, Lazar Šestović, Sanja Madžarević-‐Šujster, Hilda Shijaku i Bojan Shimbov. Mizuho Kida je dao uvid u globalna kretanja i globalne izglede. Maria Andreina Clower, Christopher Pala i Budy Wirasmo su pružili neprocjenjivu pomoć na uređivanju i dizajnu ovog izvještaja.

Diseminaciju izvještaja i vanjske odnose i odnose s medijima vodi EXR tim, kojeg čine Lundrim Aliu, Boris Balabanov, Anita Božinovska, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Andrew Kircher, Vesna Kostić, Mirjana Popovć, John Mackedon, Kristyn Schrader-‐King i Dragana Varezić.

Tim se zahvaljuje Ellen Goldstein (direktorici za zemlje Jugoistočne Evrope), Roumeen Islam (v.d. direktora sektora, ECA PREM), Satu Kähkönen (šef sektora, ECA PREM) i Jedinici za upravljanje zemljama jugoistočne Evrope, za davanje smjernica prilikom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje Centralnim bankama i Ministarstvima finansija SEE6 zemalja za davanje komentara na ranije nacrte ovog izvještaja.

Ovaj kao i prethodni SEE 6 RER-‐ovi, se može naći na: www.worldbank.org/eca/seerer

Standardno odricanje od odgovornosti:

Ovaj materijal je proizvod osoblja Međunarodne banke za obnovu i razvoj/Svjetske banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informaciije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica.

Izjava o autorskim pravima:

Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili kompletnog materijala bez dopuštenja predstavlja kršenje važećeg zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova i uobičajno u kratkom roku daje dopuštenje za korištenje dijelova rada.

Za dopuštenje za kopiranje ili štampanje bilo kojeg dijela ovo rada, molimo uputite zahtjev s potpunim informacijama na Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, tel. 978-‐750-‐8400, fax 978-‐750-‐4470, http://www.copyright.com/.

Svi ostali upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti na Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-‐522-‐2422, e-‐mail [email protected].

1

SADRŽAJ

SAŽETAK ............................................................................................................................................................ 2

I. SKORAŠNJA KRETANJA .......................................................................................................................... 6

Izlazak iz recesije ............................................................................................................................................. 6

Rast vođen izvozom ...................................................................................................................................... 10

Uporni izazovi na rješavanju velike nezaposlenosti ...................................................................... 15

Fiskalni pritisci se ne ublažavaju ............................................................................................................ 18

Niska inflacija u daljem padu ................................................................................................................... 23

Stabilan, iako krhak, finansijski sektor ................................................................................................ 26

II. IZGLEDI ....................................................................................................................................................... 30

Izgledi za rast u kratkoročnom periodu i srednjoročni izgledi ................................................. 30

Izazovno dugoročno približavanje ......................................................................................................... 34

III. U SREDIŠTU PAŽNJE ........................................................................................................................... 37

U središtu pažnje 1: (Ne)zaposlenost mladih na zapadnom Balkanu .................................... 37

U središtu pažnje 2: Nenaplativi zajmovi u SEE6: Efekti, prepreke za njihovo rješavanje i reforme ............................................................................................................................................................ 41

Aneks: Ključni indikatori ....................................................................................................................... 43

Sažetak Skorašnja ekonomska kretanja

Ekonomija jugoistočne Evrope (SEE6) se oporavila od recesije iz 2012. prosječnim rastom od 2 procenta u 2013.1Svaka od SEE6 zemalja je ostvarila pozitivnu stopu rasta, pri čemu je rast na Kosovu, u BJR Makedoniji i Crnoj Gori prešao 3 procenta.

Vanjska potražnja za izvozom iz SEE6, naročito za izvozom u Evropsku Uniju (EU) je bila ključni pokretač oporavka. Izvoz iz SEE6 je porastao za blizu 17 procenata u 2013. vođen srbijanskim izvozom koji je skočio za 25,6 procenata. Nasuprot tome, u 2013. je u regiji došlo je do smanjenja domaće potražnje za 1,4 procenta. Uz malobrojna nova radna mjesta i ograničene kredite za poslovni sektor, prihodi domaćinstava i profiti firmi nisu bili dovoljni za poticanje domaće potrošnje ili

1 SEE6 čine sljedeće zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija.

investicija u SEE6. Domaća potražnja je dalje opala zbog smanjenja priliva doznaka u SEE6 u 2013., odražavajući još uvijek slab ekonomski oporavak i preovladavajuću veliku nezaposlenost u zemljama domaćinima (uglavnom EU).

Na proizvodnoj strani, pokretači rasta u SEE6 su bili različiti, ali dobra poljoprivredna godina je u svim zemljama pružila podršku ekonomskim aktivnostima. Rast proizvodnje u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini je bio vođen industrijom i poljoprivredom. U BJR Makedoniji to su bili građevinarstvo i usluge. Rast u Crnoj Gori je bio zasnovan na širokoj osnovi.

Oporavak vođen izvozom, u kombinaciji sa padom domaće potražnje, je rezultirao značajnim smanjenjem deficita vanjskog tekućeg računa u svim SEE6 zemljama. I povećanje izvoza i pad uvoza su doprinijeli smanjenju trgovinskog deficita za 4,9 procenata BDP-‐a i bilansa tekućeg računa za 3,5 procenta BDP-‐a u 2013. Održivost ovog velikog rasta izvoza je neizvjesna, obzirom na malu izvoznu bazu SEE6 i probleme konkurentnosti, koji proističu iz smanjenja produktivnosti i povećanja realnih plata.

Većina deficita tekućeg računa u SEE6 je finansirana direktnim stranim investicijama (FDI) i zaduživanjem. Priliv FDI je povećan na 2,9 procenata BDP-‐a u 2013., s 0,7 procenata BDP-‐a u 2012. Uglavnom su se odnosile na prerađivačku industriju u BJR Makedoniji i infrastrukturu na Kosovu i u Albaniji.

Jugoistočna Evropa: Rast realnog BDP-‐a

2012 2013 2014 2015

Albanija 1,3 0,4 2,1 3,3

Bosna i Hercegovina -‐1,1 1,8 2,0 3,5

Kosovo 2,7 3,0 3,5 3,5

BJR Makedonija -‐0,4 3,1 3,0 3,5

Crna Gora -‐2,5 3,5 3,2 3,5

Srbija -‐1,7 2,5 1,0 1,5

SEE6* -‐0,7 2,2 1,9 2,6

Podsjetnik: Euro zona -‐0,7 -‐0,4 1,2 1,7 Izvor: Svjetska banka Napomena: *ponderisani prosjek BDP-‐a. Za 2013. su date procjene. Za 2014. i 2015. su date projekcije osoblja Svjetske banke.

3

Sveukupno, SEE6 zemlje ostvaruju ograničen uspjeh na pretvaranju ekonomskog oporavka u radna mjesta. Uz oporavak izvoznih djelatnosti, zaposlenost je u SEE6 zemljama u 2013. porasla u BJR Makedoniji, Crnoj Gori, te u manjoj mjeri u Bosni i Hercegovini. Međutim, zaposlenost se u Srbiji i Albaniji smanjila. Nezaposlenost je u 2013. ostala velika u SEE6, uz prosječnu stopu od 24,2 procenta. Visoka stopa nezaposlenosti i velik udio dugotrajno nezaposlenih preovladavaju među ugroženim grupama, kao što su mladi i nisko-‐obrazovani.

SEE6 zemlje su smanjile svoje fiskalne deficite na 3,8 procenata BDP-‐a u 2013., sa 4,3 procenta BDP-‐a u 2012. Uz slab rast, deflatorni pritisak i prelazak na rast vođen vanjskom potražnjom, javio se pritisak na prihode, koji su prosječno opali za 0,5 procenata BDP-‐a u 2013. Ali potrošnja je pala za prosječno 1 procenat BDP-‐a i time kompenzirala gubitak prihoda. Bez obzira na to, provedene mjere fiskalne konsolidacije nisu bile dovoljne za obnavljanje fiskalne ravnoteže u SEE6. Npr. potrošnja na plate u javnom sektoru je ostala velika (na što otpada preko jedne četvrtine ukupnih rashoda i više od 11 procenata BDP-‐a u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji), socijalna davanja su loše usmjerena (za koja se prosječno izdvaja 12,5 procenata BDP-‐a), akapitalni rashodi su mali, te i dalje opadaju (manje od 4 procenta BDP-‐a na kraju 2013. u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji).

Dinamika fiskalnih usklađivanja i ekonomski rast, koji je još uvijek u povoju, nisu bili dovoljni da bi došlo do preokreta ekonomskih tokova u SEE6. Prosječan javni dug, uključujući garancije je narastao s 47,7 procenata BDP-‐a u 2012., na 50,1 procenat u

2013., obzirom da su se SEE zemlje morale zaduživati da bi finansirale fiskalni deficit. Sveukupan javni dug i javne garacije su ostale na preko 60 procenata BDP-‐a u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji na kraju 2013.

U ambijentu niske inflacije, Centralne banke SEE6 su umjereno ublažile monentarnu politiku. Kao podrška likvidnosti i jačanju pristupa financiranju, Centralne banke u Albaniji, BJR Makedoniji i Srbiji su smanjile svoje kamatne stope za 1,05, odnosno 1,75 procentnih poena u 2013. Obzirom na ograničenu mogućnost provođenja monetarne politike, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora su smanjile zahtjeve za rezervama u odnosu na nivoe prije krize, da bi olakšale financiranje.

Finansijski sektor je u 2013. u širem smislu ostao stabilan, iako osjetljiv. Iako su se u drugoj polovini 2013. uslovi finansiranja za SEE6 popravili, razduživanje stranih banaka je nastavljeno. Banke u SEE6 su ostale likvidne i dobro kapitalizirane. Ipak, ostala su trenutno dva međusobno povezana izazova koji zahtjevaju djelovanje: obuzdavanje i dalje rastućih nenaplativnih zajmova (NPL) i obnavljanje rasta kredita, posebno za investicije korporativnog sektora. NPL-‐ovi su se u posljednjih pet godina utrostručili, s prosječnih 5 procenata, na 16 procenata na kraju 2013., pri čemu su NPL-‐ovi u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji iznad regionalnog prosjeka. Rast NPL-‐ova, uvođenje strožijih uslova kreditiranja i napori banaka na raščišćavanju svojih bilansa i ograničavanju troškova, su pojačali pritisak na davanje kredita i uveliko usporili rast kreditiranja privatnog sektora širom SEE6 u 2013.

Izgledi

Za SEE regiju se projicira stopa rasta od 1,9 procenata u 2014. i 2,6 procenata u 2015. na osnovama vanjske potražnje. Pozitivan rast od sredine 2013. i još uvijek povoljni monetarni uslovi u euro zoni, će vjerovatno i dalje pomagati rast SEE6 izvoza, uprkos značajnim rizicima vezanim za izgleda za euro zonu (što je u vezi sa sporom implementacijom reformi, produženim periodom niske inflacije, deflatornim rizikom). Sveukupna ekonomska aktivnost u SEE6 će i dalje ostati oslabljena, odražavajući slabu domaću potražnju. Srbija ostaje najsporije rastuća, a Kosovo najbrže rastuća, ekonomija. Srbija, koja je najveća ekonomija u SEE6, čini se ide u pravcu značajne fiskalne konsolidacije u cilju svođenja svog duga na održive nivoe. To će vjerovatno usporiti ekonomsku aktivnost. Nasuprot tome, očekuje se da će se u ostalih pet SEE zemalja ekonomski rast učvrstiti u 2014. i prevazići nivoe ostvarene u 2013. u skladu s očekivanom većom vanjskom potražnjom, određenim skromnim smanjenjem nezaposlenosti i poboljšanjem kreditnih uslova. Za Albaniju se projicira rast od 2,1 procenat, obzirom da se očekuje da će rasčišćavanje dospjelih dugovanja koje vlada planira provesti, dati privatnom sektoru injekciju toliko potrebne likvidnosti i pomoći ubrzanju rasta. Ekonomije BJR Makedonije, Kosova i Crne Gore ostvaruju zamah u građevinarstvu, uslugama i turizmu. Projicira se da će Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija u 2015. imati iste ili veće stope rasta, nego u 2014., ukoliko se ne ostvare rizici.

Ekonomske politike u SEE6 mogu biti od koristi za ekonomski rast u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. „Pametna“ fiskalna konsolidacija, koja jača rast je moguća. Ona se može provesti: obuzdavanjem velike

potrošnje na plate u javnom sektoru; boljim usmjeravanjem socijalnih davanja i naknada na one kojima su najpotrebniji; održavanjem produktivne potrošnje kojom se rješavaju infrastrukturna uska grla; proširivanjem poreske osnove; te poboljšanjem naplate prihoda. Na strani monetarne politike, uz vrlo nisku inflaciju u regiji od 1,2 procenta, te i dalje postojeću razliku između stvarnog i potencijalnog BDP-‐a, ima nešto prostora za dalje postepeno kratkoročno ublažavanje monetarnih uslova u zemljama čija je valuta vezana za stranu. Međutim, u zemljama s fleksibilnim kursom je potreban oprez, da bi se osiguralo da kurs ne dođe pod pritisak i/ili da ne dođe do nepoželjnog rasta inflacije. U smislu politika finansijskog sektora, rješavanje NPL-‐ova će biti od kritičnog značaja za obnavljanje rasta kredita i pružanje podrške poduzetništvu i otvaranju radnih mjesta.

U SEE6 regiji postoje značajni rizici po makroekonomske izglede. Vanjski rizici su vezani za: prijetnju deflacije u zemljama euro zone, što može smanjiti njihov rast i vanjsku potražnju za izvozom iz SEE6; brzinu rasta globalnih kamatnih stopa; te potencijalne geo-‐političke posljedice rusko-‐ukrajinskog sukoba. Domaći rizici su vezani za: interne društveno-‐političke tenzije, koje proističu iz visokih stopa nezaposlenosti, tekućih aktivnosti na restrukturiranju preduzeća u državnom vlasništvu, učinjene izbore i nedovoljne napore na rješavanju dugotrajnih strukturnih problema u SEE6 ekonomijama. Ovi vanjski i unutrašnji rizici će, ako se ostvare, imati negativan utcaj na izglede SEE6 zemalja za rast i usporiti ekonomski oporavak regije, koji se počeo javljati. U ekstremnom slučaju značajnog pogoršanja ekonomskih uslova kao

5

rezultat tih rizika, rast SEE6 u 2014. bi se mogao prepoloviti (na 0,6 procenata) u poređenju s osnovnom projekcijom (1,9 procenata); u 2015. rast bi bio smanjen za trećinu (1,7 procenata) u poređenju s osnovnom projekcijom (2,6 procenta).

Za dostizanje životnog standarda EU u srednjoročnom do dugoročnom periodu, biće potrebne decenije trajnih napora SEE6 zemalja na poboljšanju političkog, institucionalnog i ekonomskog učinka.

Povećanje prihoda u SEE6 će podrazumijevati ubrzanje toka reformi i – što je vrlo značajno – pretvaranje koristi od reformi u snažan i ravnomjeran ekonomski rast. Uklanjanje strukturnih rigidnosti, ne samo u setu makroekonomskih politika, već i povećanje globalne integracije i povezanosti SEE6 zemalja, unaprjeđenje proizvodnog potencijala ekonomije i njene konkurentnosti, te jačanje institucija, će u konačnici snažno potaknuti rast prihoda i približavanje EU.

6

I. Skorašnja kretanja

Izlazak iz recesije SEE regija je izašla iz recesije 2013., uz ekonomski rast podržan oporavkom u zemljama s visokim prihodom, naročito u zemljama Evropske Unije (EU). Nakon pada od 0,7 procenata u 2012., prosječan rast realnog BDP-‐a u SEE6 je iznosio 2 procenta u 2013. (Slika). Svih šest SEE zemalja je zabilježilo značajan pozitivan rast, koji je bio na nivou od 3 ili više procenata na Kosovu, u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. U 2013. je samo Albanija imala spor ekonomski rast u poređenju s 2012., iako je ostao pozitivan. Vanjska potražnja za SEE6 izvozom je bila ključni pokretač ovog oporavka rasta, odražavajući evropsku i globalnu ekonomiju (pogledati Okvir 1).2

Na strani potražnje, ekonomski oporavak je bio vođen izvozom. Postepen oporavak euro zone je pomogao rastu izvoza rooba iz SEE6 zemalja za skoro 17 procenata (Tabela 1). U Srbiji je u 2013. došlo do skoka izvoza (vođenog izvozom kompanija u stranom vlasništvu kao što su as FIAT, Gazprom, Michelin i Stada) od 25,6 procenata, u odnosu na 2012. U cijeloj regiji je došlo i do porasta izvoza roba, od 2,8 procenata u Crnoj Gori do 13,5 procenata u Albaniji, dok je izvoz usluga pokazao lošije rezultate od izvoza roba.

Uz veliku nezaposlenost i spor oporavak kredita, domaća potražnja je u 2013. u SEE6 ostala slaba. Uz malobrojna otvorena

2 U SEE RER No. 5 iz decembra 2013. ekonomski rast je bio projiciran na 1,8 procenata.

Tabela 1: Rast izvoza roba

Izvor: Narodne banke i procjene osoblja Svjetske banke.

nova radna mjesta i ograničene kredite za preduzeća i domaćinstva, profit i prihod domaćinstava nisu mogli podići domaću potrošnju ili investicije. Domaća potražnja se smanjila za 1,4 procenta. Uz izuzetak Crne Gore, u regiji je rast realne domaće potražnje bio negativan, s padom u Srbiji (-‐2,2 procenta), Bosni i Hercegovini (-‐1,4 procenta), Albaniji (-‐0,6 procenata) i BJR Makedoniji (-‐0,6 procenata).3U Srbiji su domaća potrošnja i investicije imali izuzetno velik negativan uticaj na rast BDP-‐a, od oko 1,5, odnosno 1,7 procentnih poena. Kvartalni podaci za Srbiju, kao i širi indiktatori za cijelu regiju – kao što su krediti, plate, inflacija, nezaposlenosti, uvoz i dug domaćinstava – svi ukazuju da je domaća potražnja ostala slaba i u prvom kvartalu (Q1) 2014.

3 Podaci o realnom rastu domaće potražnje od IMF WEO. Nema podataka za Kosovo.

2012 2013

% promjene

ALB 1.526 1.731 13,4

BIH 2.582 2.807 8,7

KOS 287 305 6,3

MKD 3.107 3.206 3,2

MNE 392 403 2,8

SRB 8.726 10.956 25,6

SEE6 16.620 19.408 16,8

Okvir 1: Globalna ekonomska kretanja

Globalni oporavak rasta je i dalje prisutan u prvom kvartalu 2014., zahvaljujući uglavnom oporavku u zemljama s visokim prihodom. Najnoviji podaci za SAD pokazuju da nakon umjerenog usporavanja u prva dva mjeseca ove godine, dolazi do ponovnog ubrzanja nakon dubokog zimskog smrzavanja. Uz jači rast otvaranja radnih mjesta – 2,4 miliona novih radnih mjesta je otvoreno od početka 2014. – rast cijena dionica i nekretnina povećavaju prihode i bogatstvo domaćinstava, a jačaju i povjerenje potrošača i njihovu potrošnja. U euro zoni podaci Purchasing Managers Index-‐a za januar i februar pokazuju ponovno povećanje aktivnosti u Njemačkoj i ekspanziju na svim drugim mjestima, osim Francuske, u kojoj se ipak povjerenje povećava. Prerađivački index euro zone je takođe porastao u martu, skoro do svojih najviših nivoa u posljednje tri godine. Značajan rezervni kapacitet i trajno niska inflacija u euro zoni, međutim, uzrokuju realnu bojazan od deflacije. U Japanu, uz oporavak vođen domaćim faktorima, u februaru dolazi do skoka industrijske proizvodnje na 12 procenata (3m/3m saar) što predstavlja najsnažniji oporavak nakon zemljotresa i cunamija. Povećanje privatne potrošnje u očekivanju povećanja poreza na potrošnju u aprilu, bi takođe trebalo potaći rast u Q1 2014., ali pretpostavlja se da će opterećenje povećanjem poreza, bez dalje kompenzacije fiskalnim i monetarnim stimulansima, usporiti brzinu oporavka. U razvijenim zemljama je rast industrijske proizvodnje oslabio, bez obzira na skok izvoza, uglavnom reflektirajući slabosti u Brazilu, Kini i Indiji. Slab učinak industrije predstavlja kontrast izvozu iz razvijenih zemalja, poput Kine, gdje je došlo do skoka u Q4 2013., koji se nastavio u naredna tri mjeseca, do januara, po stopi od 8 procenata prevedno na godišnji nivo. Ublažavanje industrijske proizvodnje dijelom odražava ograničenja kapaciteta u najvećim zemljama sa srednjim prihodom, ali financijska situacija koja otežava rast, postrožavanje monetarne politike i niže cijene roba, su takođe doprinijeli usporavanju domaćih aktivnosti.

Federalne rezerve su u januaru počele smanjivati svoj program kvantitativnog olakšanja (QE), potaknute poboljšanjem izgleda za rast ekonomije SAD-‐a. Početna reakcija finansijskih tržišta je bila mirna, a dugoročni prinosi US Treasry su ostali stabilni, a nestabilnost tržišta valuta je ostala mala, ukazujući da je veliki dio uticaja smanjenja programa otkupa obveznica već bio uključen u cijene. Mirnoća je prekinuta krajem januara, kad je argentinski pezos iznenada devalvirao, zabrinutost zbog kineske ekonomije porasla; a upleli su se i drugi ekonomski i politički faktori specifični za pojedine zemlje. Bruto priliv kapaitala i u zemlje u razvoju i na tržišta u nastanku je u februaru opao na rekordno niske nivoe. Berze i valute u brojnim ekonomijama u nastanku su došle pod pritisak, a nekoliko velikih zemalja sa srednjim nivoom prihoda su počele agresivno postrožavati svoju politiku, da bi smanjile stres svojih valuta i domaće inflacije, naročito Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Turska i Južna Afrika. Iako se u martu priliv kapitala u ekonomije u razvoju i nastanku oporavio, one su i dalje ostale osjetljive na globalna dešavanja. Direktne strane investicije (na koje otpada preko 60 procenta ukupnog priliva) i dalje predstavljaju najveći i najstalniji priliv kapitala, stabilizirajući sveukupne finansijske tokove prema zemljama u razvoju.

Rastuće tenzije između Ukrajine i Rusije od kraja februara su do sada imale relativno ograničen efekat poremećaja globalnih finansijskih tržišta, izuzev tržišta žitarica. VIX indeks, mjerilo globalne averzije prema riziku je skočio za 14 procenata početkom marta, dok je cijena zlata, mjerilo geo-‐političkog rizika, porasla za 15 procenata do sredine marta, ali je potom oboje palo. Cijene pšenice i kukuruza su porasle za 17, odnosno 12 procenata, od februara, dijelom odražavajući tržišne bojazni u vezi s Ukrajinom i Rusijom, kao i sušu u Sjevernoj i Južnoj Americi, a u manjoj mjeri i u jugoistočnoj Aziji.

8

Slika 1: Rast u SEE6, 2012 -‐ 13. Slika 2: Rast industrijske proizvodnje u 2012. i 2013.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku.

Smanjenje doznaka u SEE6 zemlje je doprinijelo smanjenju domaće potražnje. Doznake u SEE6 zemljama su opale kao dio BDP-‐a u 2013., odražavajućijošuvijek slab ekonomski oporavak i preovladavajuću veliku nezaposlenost u EU zemljama. Doznake u regiju su opale za 0,5 procentnih poena kao dio BDP-‐a (Slika 3). Taj pad je vezan za ekonomsku situaciju s kojom se migranti suočavaju u njihovim zemljama domaćinima. Najveći pad je i dalje prisutan u Albaniji, gdje se smanjenje procjenjuje na 2,2 procenta BDP-‐a, kao rezultat povratka brojnih migranata iz Grčke.

Na proizvodnoj strani, pokretači rasta u SEE6 su različiti. Rast u Srbiji (2,5 procenta), Albaniji (0,4 procenta) i Bosni i Hercegovini (0,8 procenta) je bio vođen industrijom i poljoprivredom, a u BJR Makedoniji (3,1 procenat) uglavmom građevinarstvom. Rast u Crnoj Gori je bio zasnovan na širokim osnovama.

Dobra poljoprivedna godina je u 2013. u svim SEE6 zemljama pružila podršku za

ekonomske aktivnosti. Nakon pada od 17 procenata u Srbiji u 2012., poljoprivredna proizvodnja se oporavila za 20 procenata u

-‐3

-‐2

-‐1

0

1

2

3

4

ALB BIH KOS MKD MNE SRB

2012 2013

SEE6 Average (2012) SEE6 Average (2013)

Slika 3: Doznake radnika 2010 – 2013.

Izvor: Centralne banke SEE6 Napomenta: Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina definiraju doznake uključujući i naknade radnika; Srbija i Crna Gora koriste užu definiciju. Podaci za BRJ Makedoniju obuhvataju samo doznake radnika koje dolaze putem službenih bankarskih kanala i kao takve se prijavljuju, ali ne i privatne transfere.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6

2011 2012 2013

9

2013.

I u drugim zemljama je došlo do oporavka poljoprivrednog sektora, iako u dosta skromnijem obimu.

Za razliku od 2012., u 2013. je industrijska proizvodnja porasla u svim SEE6 (Slika 2). Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori je bila vođena oporavkom hidro-‐energetike, a u Srbiji novim proizvodnim pogonom FIATA. Industrijska proizvodnja je rasla i u drugim SEE6 zemljama, ali sporije.

Podaci iz prva dva mjeseca 2014. ukazuju da je industrija nastavila rasti u cijeloj

regiji, iako po neujednačenim stopama. Raspoloživi podaci za četiri zemlje pokazuju da je industrijska proizvodnja prosječno rasla za 4,7 procenata tokom prva dva mjeseca (u odnosu na isti period prethodne godine). Kao što se i očekivalo, nakon početnog skoka izvoza automobila, rast industrijske proizvodnje u Srbiji je smanjen na 1,2 procenta. Crna Gora i Bosna i Hercegovina su, s druge strane, imale najveći rast industrijske proizvodnje među SEE6 (vođen uglavnom preradom roba), bilježeći rast od 6,5, odnosno 6,7 procenata.

10

Rast vođen izvozom Oporavak vođen izvozom, u kombinaciji sa slabom domaćom potražnjom, je rezultirao značajnim smanjenjem disbalansa vanjskog tekućeg računa svih SEE6 zemalja. Povećanje izvoza i smanjenje uvoza su smanjili trgovinski deficit u SEE zemljama za 4,7 procenata BDP-‐a, bilans tekućeg računa za 3,4 procenta BDP-‐a u 2013. (Slika 4, Slika 5). Izvoz u EU je značajno porastao, naročito iz Bosne i Hercegovine, BJR Makedonije i Srbije. Udio Crne Gore i Kosova u izvozu u SEE regiju se povećao. Iz SEE su se najviše izvozile prerađevine, a potom mehanizacija i transportna oprema. Zajedno čine preko 60 procenata izvoza regije u 2013. U 2013. je najveće povećanje ostvareno u izvozu mehanizacije i transportne opreme iz Srbije. Izvoz iz Makedonije je takođe rastao na osnovama mehanizacije i transportne opreme, kao i hemikalija. Izvoz mineralnih goriva je

bio dosta značajan iz Albanije i Crne Gore, dok su bazični metali činili oko četvrtine izvoza s Kosova u 2013.

Pad produktivnosti i povećanje realnih plata u nekim SEE6 zemljama su doveli do povećanja jediničnih troškova rada i naštetili konkurentnosti. Od 2008. jedinični troškovi rada su povećani u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i BJR Makedoniji (Slika 6). Samo je u Albaniji rast realnih plata bio više nego kompenziran povećanjem produktivnosti, dok su u Crnoj Gori i BJR Makedoniji realne plate povećane uprkos padu produktivnosti (Slika 7). Srbija je bila jedina zemlja u kojoj se bilježilo kontinuirano smanjenje jediničnih troškova rada, što je doprinijelo njenoj konkurentnosti. Dijelom kao rezultat toga, izvoz iz SEE6 zemalja u EU zemlje je ostao značajno ispod svog potencijala (pogledati Okvir 2).

Slika 4: Bilans tekućeg računa i trgovine i usluga SEE6 Slika 5: Bilansi tekućih računa SEE6 zemalja

Izvor: Centralne banke, WEOMMF-‐a i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Centralne Banke SEE6. Napomena:Do poboljšanja deficita tekućeg računa Crne Gore (MNE CAD) je dolazilo svake godine u Q3 kao rezultat glavne turističke sezone, doprinoseći znatno nižem godišnjem CAD-‐u.

Slika 6: Indeks realne jedinične cijene rada (2008=100)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku, procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: 2009. odražava strukturalnu prekid podakata za BJR Makedoniju zbog izmjene metodologije definiranja bruto plate.

Slika 7: Doprinos promjeni jedinične cijene rada od 2008.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku, procjene osoblja Svjetske banke.

Okvir 2: Trgoviniski potencijal SEE

Trgovinska teorija predviđa da bi uvođenje zona slobodne trgovine trebalo doprinijeti ekonomskom razvoju i unaprjeđenju regionalne saradnje. Za SEE zemlje, CEFTA (Sporazum o slobodnoj trgovini u srednjoj Evropi) može biti od značaja za lakše provođenje tranzicije i pristupanje EU. Empirijske procjene na osnovu modela gravitiranja4 ukazuju da je učestvovanje u CEFTA-‐i između 2006. i 2012. imalo značajan pozitivan efekt na trgovinske tokove za SEE, povećavajući izvoz SEE zemalja u članice CEFTA-‐e za oko 72 procenta u posmatranom vremenskom periodu. Sveukupno, rezultati ukazuju da SEE izvoznici koriste prednosti koje im pruža sporazum o slobodnoj trgovini.

Međutim, bez obzira na koristi koje pruža CEFTA, čini se da je trgovina između SEE zemalja i EU još uvijek ispod svog potencijala.

• Procjenjuje se da je uvoz iz EU, između 18 i 33 procenta u zavisnosti od zemlje, ispod svog potencijala. Uvoz niži od potencijalnog može značiti da firme i potrošači plaćaju skuplju domaću robu nego što bi plaćali uvoznu, što šteti konkurentnosti firmi i smanjuje kupovnu moć potrošača.

• I izvoz je značajno ispod svog potencijala. Procjenjuje se da je izvoz iz Albanije 40 procenata manji nego što bi mogao biti, što je najveći procenat u SEE. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina izvoze oko 33 procenta ispod svog potencijala, dok Crna Gora, Srbija i Kosovo izvoze u EU oko 27 procenata manje od njihovog procijenjenog potencijala.

Povećanje trgovine s EU bi moglo pomoći povećanju zaposlenosti i rasta, kao i pomoći zemljama na rješavanju makroekonomskog disbalansa.

4 Modeli gravitiranja procjenjuju trgovinski potencijal između zemalja ili regija na osnovu njihovih BDP-‐ova, blizine i zajedničkih karakteristika, kao što su jezik ili pravni sistemi.

60

70

80

90

100

110

120

130

140

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

ALB BIH MKD

MNE SRB

12

• Procjenjuje se da je izvoz prosječno u većoj mjeri ispod svog potencijala, nego uvoz. Stoga bi njihovo rješvanje pomoglo smanjenjenju deficita tekućih računa u većini zemalja regije.

• Povećanje mogućnosti za izvoz bi potaklo domaću poizvodnju i povećalo ekonomski rast putem neto izvoznih kanala.

• Veći izvoz bi doveo do većeg broja radnih mjesta u izvoznim firmama.

Šta se može učiniti da se pomogne da SEE zemlje dostignu svoj izvozni potencijal? Loše poslovno okruženje u mnogim SEE zemljama onemogućava rast i izvoz firmi. Na primjer, potrebno je pojednostaviti pravila i propise za izvoz. Nalazi ankete Doing Business pokazuju da je potrebno

značajno vrijeme za izvoz iz svih SEE zemalja.

Za izvoz iz BJR Makedonije i Srbije potrebno je 12 dana; iz Crne Gore 14; s Kosova 15; iz Bosne i Herzegovine 16, te Albanije 19 dana. Osiguravanje ispunjavnja sigurnosnih standarda EU za certificiranu proizvodnju (npr. poljoprivrednu), bi takođe moglo pomoći povećanju izvoza na EU tržišta. Bolja transportna povezanost takođe može biti od značaja. Na primjer, osiguranje plovnosti rijeke Save za plovila srednje veličine.

Razumno je očekviati ostvarivanje veće integracije SEE zemalja s EU ekonomijom, ako ni zbog čega drugog, zato što su sve te zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU. Strukturalne promjene na unaprjeđenju poslovnog i trgovinskog ambijenta, te izgradnja institucija, što stvara prilike za lokalne firme da iskorištavaju prednosti slobnodne trgovine, će omogućiti SEE zemljama iskorištavanje svoje blizine – kako geografske, tako i ekonomske – EU zemljama.

Slika B2.1: Razlika uvoza i izvoza SEE6

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke

Struktura finansiranja deficita vanjskog tekućeg računa (CAD) se popravila (Slika 8), pri čemu je većina finansiranja poticala iz direktnih stranih invensticija (FDI) i zaduživanja. Direktne investicije su bile najveći izvor finansiranja u 2013. čineći gotovo dvije trećine finansiranja CAD-‐a (Slika 9). Udio FDI u finansiranju CAD-‐a je snažno porastao s 18,4 procenta u 2012., na 63 procenta u 2013. Najveći efekt je ostvaren u BJR Makedoniji,

potom slijedi Albanija s oko 87 procenata CAD-‐a, Kosovo i Crna Gora s preko dvije trećine, Srbija oko polovine, te Bosna i Hercegovina s jednom trećinom (gdje je došlo do smanjenja u drugoj polovini godine). Zaduživanje je imalo ključnu pozitivnu ulogu finansiranju CAD-‐a u Srbiji, dok je njegov efekt bio negativan u većini ostalih zemalja, osim Crne Gore. Ostale investicije i rezerve bilježe odliv.

-‐45 -‐40 -‐35 -‐30 -‐25 -‐20 -‐15 -‐10 -‐5 0

ALB MKD BIH MNE SRB KOS SEE6

Izvoz Uvoz

13

Slika 8: Rast izvoza iz SEE6 Slika 9: Finansiranje tekućeg računa SEE6

Izvor: Centralne banke, WEO MMF-‐a i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Centralne banke, WEO MMF-‐a i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

U 2013. je došlo do neto povećanja FDI u četiri zemlje, iako s niskih nivoa. Regionalni neto prosjek je povećan za 1 procentni poen BDP-‐a, na rast od 35,6 procenata.

U Crnoj Gori je zabilježen pad od 5,1 procentni poen BDP-‐a (ili jedna trećina), iako je ona i dalje ostala najbolja u SEE6 u privlačenju FDI s 9,7 procenata BDP-‐a, koncentriranih u nekretnine. Veći pad odliva od priliva je rezultirao neto rastom FDI u Srbiji.

Priliv FDI u SEE6 je u 2013. nešto povećan na 2,9 procenata BDP-‐a, što je više nego u EU115s 2,6 procenata, ali značajno zaostaje za EU156s 14 procenata BDP-‐a (Slika 10). Priliv u BJR Makedoniju -‐ uglavnom u prerađivačku industriju – se više nego udvostručio u 2013., iako s dosta niske osnove. Na Kosovu i u Albaniji, priliv FDI je rastao, a bile su usmjerene uglavnom u dva infrastrukturna projekta, aerodrom u Prištini i 5 EU11 �ine: Bugarska, Hrvatrska, �eška, Estonija, Ma�arska, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slova�ka i Slovenija 6 EU15 �ine: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njema�ka, Gr�ka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo

hidro-‐elektrane na Kosovu, i bušotine u Albaniji. U ostale tri zemlje, prilivi su bili negativni.

Uprkos neznatnom padu u 2013., vanjski

dug SEE6 je ostao velik. U 2013. je ukupan vanjski dug SEE6 smanjen za gotovo 3 procentna poena, na 63,5 procenata BDP-‐a, uglavnom kao rezultat značajnog pada u Srbiji (8,3 procentna poena) (Slika11 i Slika 12).

Slika 10: Priliv FDI

Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat

0

5

10

15

20

25

2009 2010 2011 2012 2013

SEE6 EU11 EU15

-‐150 -‐100 -‐50 0

50 100 150 200 250


Direktne investicije Zaduživanje Ostale investicije Rezerve Neto greške i propusti

14

Razduživanje privatnog sektora je dovelo do pada vanjskog duga regije u 2013. Vanjski dug je nešto porastao u Albaniji, zbog povećanja

duga privatnog sektora i malog rasta BDP-‐a (Slika ).

Slika11: Prosječan vanjski dug SEE6 Slika 12: Ukupan javni i privatni vanjski dug 2011 -‐ 13.

Izvor: Centralne banke SEE6 i Ministarstva finansija (MF). Napomena: Zelena linija predstavlja normu nivoa duga dogovorenu u Maastricht-‐u.

Izvor: Centralne banke SEE6 i Ministarstva finansija; MMF i Svjetska banka Napomena:Vanjski dug MNE (Crna Gora) predstavlja procjenu. I privatni vanjski dug Kosova je procjena i može biti nešto podcijenjen. Vanjski dug Kosova ne uključuje potencijalni dug Londonskom i Pariškom klubu, koji treba biti ispregovaran sa Srbijom.

0 20 40 60 80

100 120 140


2011 2012 2013 Kriterij duga iz Maastrichta

15

Uporni izazovi na rješavanju velike nezaposlenosti Uz oporavak aktivnosti, u 2013. je u SEE6 došlo do malog povećanja stopa zaposlenosti (Slika 13). Prema podacima Ankete radne snage, u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i u manjoj mjeri u Bosni i Hercegovini, je došlo do povećanja zaposlenosti. Međutim, taj rast zaposlenosti je odraz kratkoročnog ekonomskog učinka i ne može imati bitniji uticaj na velike stope nezaposlenosti i niske stope uključenosti u radnu snagu. Prosječne stope dugoročne zaposlenosti (i nezaposlenosti) i dalje odslikavaju loše uslove na tržištima rada i proizvoda (Slika 13 i Slika 14).

Uprkos povećanju zaposlenosti, stope nezaposlenosti su i dalje ostale velike sa zapanjujućih 24,2 procenta na kraju 2013. Stopa nezaposlenosti u regiji je mnogo veća nego u EU11 i EU15 (Slika 15).7U svim zemljama, osim Albanije i Kosova8, stopa nezaposlenosti je počela padati, nakon vrhunca tokom krize, a u nekim zemljama je pala ispod nivoa prije krize (Slika 16).

Slika13: Index zaposlenosti u SEE, EU11, EU15 Slika 14: Index zaposlenosti u SEE



7 EU11 čine: Bugarska, Hrvatrska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Grupu EU15 čine: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. 8 Posljednji raspoloživi podaci za Kosovo su za 2012.

86

88

90

92

94

96

98

100

102

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

SEE5 (ex. KOS) EU11 EU15

16

Slika15: Nezaposlenost u SEE, EU 11 i EU 15 Slika16: Nezaposlenost, Q4 2013

Izvor: Podaci iz LFS-‐a zemalja, Eurostat. Napomena: Godišnji ponderisani prosjeci po radnoj snazi.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku, procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: 2009. odražava strukturalni prekid podakata za BJR Makedoniju zbog izmjene metodologije definiranja bruto plate.

Dugoročna nezaposlenost (definirana kao nezaposlenost u trajanju dužem od 12 mjeseci) je nastavila rasti od početka svjetske finansijske krize. Svjetska finansijska kriza i potom drugi val recesije su učinili vrlo teškim pronalazak novog radnog mjesta za radnike koji su izgubili posao. Udio dugoročne nezaposlenosti u ukupnom broju nezaposlenih je i dalje ostao jako velik s 83 procenata u Bosni i Hercegovini, 82 procenta u BJR Makedoniji i Crnoj Gori, 76 procenata u Srbiji, 72 procenta u Albaniji i 60 procenata u BJR Makedoniji i na Kosovu.

U cijeloj regiji su stope nezaposlenih znatno veće od ukupne nezaposlenosti (Slika 17).9

9Novi izvještaj Svjetske banke (2014., objavljivanje predstoji) o radnim mjestima za mlade, opisuje ključne karakteristike mladih u Evropi. Pored toga, izvještaj ispituje očitu “supercikličnost” nezaposlenosti mladih, u cilju razumijevanja kako ona varira po različitim dijelovima kontinenta i različitim periodima ciklusa (tj. uzlet vs. recesija). Takođe sagledava i dalje od uticaja

Na kraju 2012. stopa ukupne nezaposlenosti u SEE6 je porasla za oko 5 procentnih poena u odnosu na nivoe prije krize. Nezaposlenost mladih je dvostruko porasla. Podaci ankete domaćinstava pokazuju da su stope nezaposlenosti mladih generalno veće kod siromašnijih segmenata distribucije prihoda (Slika 18) obzirom da mladi više zavise od ostvarivanja prihoda po osnovu rada. Što duže ta nezaposlenost traje, više utiče na disparitet prihoda i onemogućava unaprjeđenje stanja u smislu prosperiteta za sve slojeve stanovništva. Pored toga, teški uslovi na tržištu rada su se pretočili u smanjenu stopu uključenosti radne snage i povećano odvajanje mladih od tržišta rada. To ilustrira povećan broj tzv. NEET (ne pohađaju obrazovanje, nisu zaposleni, ne pohađaju obuku). Osobe s niskim kvalifikacijama – sa završenom nižom srednjom školom ili manje rasta BDP-‐a, uključujući i specifične politike i institucije koje utiču na dinamiku nezaposlenosti mladih, naročito na destimulacije i barijere za rad, koje mogu mlade držati izvan produktivne zaposlenosti i aktivnosti.

0

5

10

15

20

25

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

SEE5 (ex. KOS) EU11 EU1516.1 19.5 23.5 27.5 28.8 30.9

16.1 20.5

25.5 27.6

33.5

0 5 10 15 20 25 30 35 40

ALB MNE SRB BIH MKD KOS

Vrhunac u vrijeme krize

SEE6 prosjek

EU11 prosjekl

17

– takođe bilježe veliko povećanje nezaposlenosti u cijeloj SEE6 regiji (pogledati poglavlje U središtu pažnje 1 za razmatranje nezaposlenosti mladih).

Slika17: Nezaposlenost mladih i odraslih Slika18: Nezaposlenost mladih po imovnom stanju

Izvor: Eurostat, Nacionalni zavodi za statistuku Izvor: Anketa potrošnje domaćinstava

18

Fiskalni pritisci se ne ublažavaju Iako su se u 2013. fiskalni deficiti smanjili, fiskalna situacija u SEE6 nije održiva, ukoliko zemlje ne prevaziđu strukturalne rigidnosti svojih rashoda. U prosjeku, SEE6 zemlje su u 2013. smanjile svoje fiskalne deficite zahvaljujući strožijoj kontroli rashoda.

Neponderisani10 fiskalni deficit je u 2013. prosječno smanjen na 3,8 procenata BDP, s 4,3 procenta BDP-‐a u 2012. (Slika 19). Uz spor rast, pritiske deflacije i prebacivanje na rast vođen vanjskom potražnjom, prihodi su došli pod pritisak, opadajući u prosjeku za 0,5 procenata BDP-‐a. Ali manja potrošnja, koja je opala za 1 procenat BDP-‐a u prosjeku, je više nego nadoknadila pad prihoda.

U većini zemalja je došlo do pada prihoda kao procenta BDP-‐a (Slika 20), posebno od poreza na međunarodnu trgovinu. Prihodi od poreza na međunarodnu trgovinu su u prosjeku opali za 0,5 procenata BDP-‐a u periodu 2009 -‐ 2013., što je u vezi sa smanjenjem uvoza (Slika 21). Padom prihoda od PDV-‐a su naročito pogođene Albanija i 10Svi prosjeci prezentirani u Slikama u fiskalnom poglavlju ovog izvještaja su neponderisani.

Crna Gora, kod kojih je došlo do pada odpo preko 1 procenta BDP-‐a, u odnosu na nivo u 2009., kao posljedica sporog ili negativnog ekonomskog rasta. Samo je Bosna i Hercegovina nešto povećala prihode u najvećoj mjeri zahvaljujući uspješnom radu Uprave za indirektno oporezivanje.

Međutim promjene prihoda od poreza na trgovinu su poseljdica dugotrajnih trendova. Porezi na međunarodnu trgovinu su u kontinuiranom padu od 2006. (Slika 22). Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU zaključivani između 2007. i 2013. zahtijevaju od SEE6 zemalja da smanje trgovinske barijere, čime se smanjuju prihodi od poreza na međunarodnu trgovinu. Porezi na međunarodnu trgovinu su činili 5 do 6 procenata ukupnih prihoda u 2006., ali njihov je udio opao na oko 2 procenta do 2012. (Slika 23). Samo je Kosovo, koje još uvijek nije potpisalo SAA, zadržalo rast tih poreza. U svim zemljama koje su potpisale SAA, porezi od trgovine su počeli padati nakon toga.

Povećanje stopa akciza i strani grantovi su pomogli smanjenju pada prihoda. Prihodi od akciza su prosječno povećani za 0,2 procenta BDP-‐a između 2009. i 2012. Međutim, kod proizvoda kao što su cigarete, koje su u regiji još uvijek znatno jeftinije nego u zapadnoj Evropi, moža ima još nešto prostora za dalje povećanje prihoda, iz istovremeno unaprjeđenje drugih ishoda javnih politika (npr. zdravstvenih putem smanjenja pušenja). Povećanje grantova od 0,2 procenta BDP-‐a, uključujući i IPA (predpristupni instrument) sredstva EU, je takođe pomoglo ublažavanju smanjenja prihoda.

Slika 19: Fiskalni deficiti

Izvor: Nacionalni organi i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 EU11

2011 2012 2013e

Slika 20: Promjena prihoda, 2009 -‐ 13. Slika 21: Prosječni doprinos promjeni prihoda

Izvor: Nacionalni organi i kalkulacije osoblja Svjetske banke; *PIT i CIT isključuje BiH, gdje je teško razdvojiti ta dva poreza na prihod

Izvor: Nacionalni organi i kalkulacije osoblja Svjetske banke; *PIT i CIT isključuje BiH, gdje je teško razdvojiti ta dva poreza na prihod

Slika 22: Porezi na međunarodnu trgovinu

Slika 23: Porezi na trgovinu kao % ukupnih prihoda



SEE zemlje se suočavaju s ključnim fiskalnim izazovima, koji proističu iz strukturalnih rigidnosti javnih rashoda. Potrošnja na plate u javnom sektoru, koja dijelom odražava velik obim javnog sektora, je porasla s prosječnih 8,9 procenata BDP-‐a u 2008., na 9,7 procenata BDP-‐a u 2012. U Bosni

i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji je prešla 11 procenata BDP-‐a, čineći prosječno 26, 2 procenta ukupnih rashoda. Kosovo, kod kojeg je ranije bila pod kontrolom, potrošnja na plate je rapidno porasla s 5,9 procenata BDP-‐a u 2008., na 8,4 procenta BDP-‐a u 2012., pa čak i preko toga uz nedavno povećanje plata u

-‐3.5

-‐3

-‐2.5

-‐2

-‐1.5

-‐1

-‐0.5

0

0.5

1

1.5

SRB ALB KOS MKD MNE BIH SEE6 EU11

-‐0.45

-‐0.28

-‐0.16-‐0.12

-‐0.06-‐0.02

0.01 0.04

0.14 0.170.21

-‐0.5

-‐0.4

-‐0.3

-‐0.2

-‐0.1

0

0.1

0.2

0.3

Intern'l trad

e

VAT

PIT*

Other G&S

CIT*

Prop

erty

Socia

l con

tributions

Other payroll

Specific s

ervices

Gran

ts

Excis

es

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

ALB BIH KOS

MKD MNE SRB

0

2

4

6

8

10

12


2006 2013

20

javnom sektoru. Samo su Albanija i BJR Makedonija uspjele ograničiti potrošnju na plate u javnom sektoru, koja je između 2008. i 2012. u Albaniji opala sa 6,1 na 5,1 procenat BDP-‐a, a u BJR Makedoniji između 2009. i 2012. s 8,1 na 7,5 procenata BDP-‐a. Međutim, u BJR Makedoniji se u oktobru 2014. planira povećanje plata u javnom sektoru, nakon što su od 2009. bile zamrznute.

Kako je napomenuto u prethodnom izdanju ovog Redovnog ekonomskog izvještaja, potrošnja na penzije i socijalna davanja ostaje velika i često nije usmjerena na one kojima je najpotrebnija. Nedavno povećanje boračkih naknada (koje nisu ciljane na siromašne grupe) na Kosovu predstavlja loš potez. Penzije su u BJR Makedoniji povećane svima za 5 procenata u martu 2013., uz dalje povećanje od 5% u martu 2014., a vlada je u svom izbornom programu najavila da će svake godine nastaviti povećavati penzije i socijalna davanja. U Albaniji je nedavno povećanje penzije u velikoj mjeri išlo u korist gornjih 60 procenata stanovništva, neuspijevajući doprijeti do onih kojima je najpotrebnije.

Kapitalni rashodi su u 2013. nastavili opadati. Na kraju 2013. su iznosili ispod 4 procenta BDP-‐a u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Uprkos značajnim infrastrukturnim potrebama, sve SEE zemlje (izuzev Kosova) su smanjile kapitalnu potrošnju, kao udio u BDP-‐u između 2008. i 2013., dok su povećale potrošnju na plate i socijalne transfere (Slika 24). Čak je i na Kosovu, povećanje kapitalnih rashoda bilo u velikoj mjerni neefikasno, koncentrirano na velike cestovne projekte, čije stope ekonomskog povrata možda ne budu velike.

Slika 25: Doprinos promjeni deficita, 2013.-‐14.


Planovi budžeta za 2014. ukazuju nastavak aktivnosti vlada SEE na konsolidaciji fiskalnog stanja. Projicira se da će fiskalni deficiti SEE6 u 2013. u prosjeku porasti za 0,3 procenta BDP-‐a. Međutim taj prosjek prikriva dvije grupe zemalja u SEE6. Prema njihovim budžetima, smanjenje deficita je projicirano u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u BJR Makedoniji, povećanjem prihoda i smanjenjem potrošnje (Slika 25). Međutim, ostvarivanje tih ciljeva može biti izazovno. U BJR Makedonij, vlasti su iscrpile 61 procenat

Slika 24: Kapitalni rashodi


0

2

4

6

8

10

12


2008 2013

-‐3

-‐2

-‐1

0

1

2

3

4

ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 EU11

Doprinos prihoda Doprinos rashoda Promjena deficita

21

budžetiranog deficita za 2014. već u prvom kvartalu godine, slični ishodi prvog kvartala 2013. su doveli do povećanja deficita. Na Kosovu su vlasti opredijeljene da zadrže deficit u skladu s fiskalnim pravilom od 2 procenta BDP-‐a (što je smanjenje s 3 procenta u 2013.), ali veliko povećanje plata u javnom sektoru i boračkih naknada, znači da će ostvarivanje tog cilja biti teško. U Crnoj Gori se predviđa dalja fiskalna konsolidacija u skladu s fiskalnim pravilom od 3 procenta BDP-‐a za deficit i 60 procenta BDP-‐a za dug. Međutim, ostvarivanje tih fiskalnih ciljeva može biti teško obzirom na planirane infrastrukturne projekte. Drugu grupu zemalja čine Albanija i Srbija. U Srbiji i Albaniji je projicirano povećanje prihoda na osnovu promjena poreske politike i aktivnosti na unaprjeđenju naplate poreza. Projicira se da će fiskalni deficit Albanije u 2014. porasti zbog aktivnosti raščišćava velikih (2,5 procenta BDP-‐a) nagomilanih dugova. Projicirani deficit Srbije u 2014. je veći nego u 2013. zbog jednokratne mjere vezane za dokapitalizaciju banaka i isplate otpremnina u sklopu reforme preduzeća u državnom vlasništvu. Ako bi se rashodi po osnovu tih mjera isključili, fiskalni deficit u 2014. bi bio manji. I u Crnoj Gori i u Srbiji se trenutno razmatraju dalje mjere na konsolidaciji rashoda, prevazilaženje nekih strukturalnih rigidnosti (npr. plate u javnom sektoru, penzije), kojima bi se trebao smanjiti planirani deficit.

Odražavajući slab oporavak rasta i kašnjenje fiskalne konsolidacije, javni dug je nastavio rasti u 2013., a projicira se dalje povećanje i u 2014. Javni dug, isključujući garancije, je prosječno porastao s 41,9 procenata BDP-‐a u 2012., na 44,7 procenata u 2013., obzirom da su se SEE zemlje morale zaduživati da bi finansirale

fiskalni deficit (Slika 26). Projicira se da će se javni dug u 2014. dalje povećavati u skladu s rastom fiskalnog deficita. Javni dug, isključujući garancije, već iznosi preko 60 procenata BDP-‐a u Albaniji, a u Crnoj Gori i Srbiji se približava tom nivou11. Finansiranje skupog autoputa, čiji se troškovi procjenjuju na oko četvrtine BDP-‐a Crne Gore, se planira pokriti novim zaduživanjem. Nedavna istraživanja navode da će brzo povećanje duga, jednako kao i sam veliki dug, usporiti ekonomski rast (pogledati Pescatori i sar., 201212).

Vladine garancije nastavljaju povećavati fiskalni rizik ionako već nategnute fiskalne situacije u toku 2013. Procjenjuje se da su u 2013. garancije prosječno dodale još 5,4 procenta BDP-‐a dugujavnog sektora. Iako je to neznatno smanjenje u odnosu na 5,8 procenata u 2012., vlade trebaju biti oprezne pri izdavanju garancija privatnom sektoru ili preduzećima u državnom vlasništvu. To predstavlja dodatni teret povrh implicitnih garancija kao što su penzije, koje se rapidno povećavaju u ekonomijama koje stare.

Kreditni rejting SEE6 zemalja je u 2013. ostao u velioj mjeri stabilan. Uz različit fiskalni učinak, u regiji je došlo do samo dva smanjenja rejtinga.

11MMF-‐ovo istraživanje predlaže limit duga od 60 procenata BDP-‐aza napredne ekonomije i 40 procenata za ekonomije u nastanku, da bi se moglo upravljati rizikom od krize duga. Pogledati npr. Baldacci i sar. (2013). Može se naći na: http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2013/wp13238.pdf 12http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1434.pdf

Slika 26: Javni dug i garancije


Standard and Poor je smanjio kreditni rejting Albanije u decembru 2013., u velikoj mjeri zbog povećanja javnog duga (Tabela 2), iako je on dijelom povećan kao priznavanje velikih zaostalih dugovanja, a napori na njihovom obračunu i rješavanju predstavljaju dobar potez. Rejting BJR Makedonije je smanjen u maju 2013.

Tabela 2: Rejtinzi suverenog duga

Dec 2010

Dec 2011

Dec 2012

Dec 2013

Feb 2014

ALB B+ B+ B+ B B

BiH B+ B B B B

MKD BB BB BB BB-‐ BB-‐

MNE BB BB BB-‐ BB-‐ BB-‐

SRB BB-‐ BB BB-‐ BB-‐ BB-‐ Izvor: Standard and Poor.

Održavanje javnog duga na održivim nivoima i osiguranje javne potrošnje u svrhu poticanja rasta će zahtijevati „pametnu fiskalnu konsolidaciju“. Moguće je provesti fiskalnu konsolidaciju kojom se ukida rasipanje i potrošnja na plate u javnom sektoru drži pod kontrolom; a održava produktivna potrošnja na infrastrukturna uska grla, ciljana potrošnja na siromašne i

adekvatna potrošnja na programe tržišta rada za reaktivaciju ciljanih grupa. Preokret sadašnjih tendencija politike, koje idu u pravcu rezanja kapitalne potrošnje i povećanja plata u javnom sektoru, bi mogao pomoći ekonomskom rastu.

Pamenta fiskalna konsolidacija u svrhu fiskalne održivosti u srednjoročnom do dugoročnom periodu će zahtijevati aktivnosti na nekoliko frontova. Pvo i najznačajnije, zahtijevaće dalje napore na fiskalnoj konsolidaciji, da bi se osigurao prostor za kompenzaciju pogoršanja stanja i smanjivanje nivoa javnog duga. Ali bitni su i izvori smanjenja rashoda. Mnoge SEE zemlje imaju prostora za smanjenje javnih rashoda, naročito potrošnje na plate u javnom sektoru i loše ciljane naknade u oblasti socijalne zaštite. Drugo, strukturalne reforme u široj ekonomiji (na primjer, unaprjeđenje poslovnog ambijenta) mogu pomoći jačanju privatnog sektora, uz sekundarne koristi za prihode javnog sektora. Treće, investicije koje promoviraju rast putem većeg iskorištavanja sredstava Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) EU će stvoriti toliko potrebni fiskalni prostor.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

2012

2013e 2014f 2012 2013e 2014f 2012 2013e 2014f 2012 2013e 2014f 2012 2013e 2014f 2012 2013e 2014f 2012 2013e 2014f ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6

Javni dug Garancije 40% limit 60% limit

Niska inflacija u daljem padu Inflacija je u SEE6 regiji u toku 2013. znatno smanjena. Kako su efekti povaćanja cijena hrane i fiksno određenih cijena, kao i poreza, prestali, u regiji je došlo do drastičnog pada stopa inflacije, što se pretvorilo u nekim zemljama u deflaciju (Slika 27). Četiri zemlje čije su valute vezane za euro (putem valutnog odbora, vezane valute ili unilateralne euroizacije) su zabilježile nižu inflaciju od Srbije i Albanije, koje imaju potpuno fleksibilnu monetarnu politiku. Na kraju 2013. u Bosni i Hercegovini je bila prisutna deflacija (gdje je CPI opao za 1,2 procenta), a u Srbiji neuobočajno niska inflacija (2,2 procenta). Razlika između inflacije u SEE6 i EU11 i EU15 je smanjena sa oko 5 procentnih poena na kraju 2012. na samo pola procentnog poena u februaru 2014. (Slika 28).

Pritisak smanjenja cijena se u većini zemalja nastavio i početkom 2014. Uprkos

deflatornom pritisku u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, uz dalje usporavanje inflacije na Kosovu i u BJR Makedoniji, godišnje povećanje potrošačkih cijena u Srbiji i Albaniji je zadržalo inflaciju u SEE6 u prva dva mjeseca 2014. nepromijenjenom, u poređenju s decembrom 2013. (na 1,2 procenta).

Pad svjetskih cijena hrane je naročito potakao smanjenje inflacije CPI u SEE6 u 2013. i početkom FG14. (Slika 29). Srbija je na kraju 2013. zabilježila najveći pad potrošačkih cijena među SEE6 u poređenju s decembrom 2012. (za 10 procentnih poena), obzirom na pad cijena hrane. Izuzetak je bila BJR Makedonija, gdje je kretanje inflacije bilo uslovljeno padom svjetskih cijena energije i slabljenjem efekata povećanja cijena koje podliježu domaćem reguliranju, početkom 2012. (Slika 30).

Slika 27: Inflacija CPI Slika 28: Regionalno poređenje inflacije CPI

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: SEE6 predstavlja ponderisani prosjek.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: Regionalna inflacija predstavlja ponderisani prosjek

U ovom ambijentu niske inflacije, Centralne banke CEE6 su provele umjereno ublažavanje monentarne politike. Slaba domaća potražnja u 2013. je ostavila dosta rezervnog proizvodnog kapaciteta u tim ekonomijama, što je doprinijelo negativnoj razlici stvarnog i potencijalnog BDP-‐a (Slika 31). U svrhu

jačanja likvidnosti i pružanja podrške za pristup finansiranju, Centralne banke

Albanije, BJR Makedonije13 i Srbije su smanjile ključne kamatne stope u 2013. za 1, odnosno 0,5, odnosno 1,75 procentnih poena (Slika 32). Obzirom na ograničeni obim njihove monterne politike, Kosovo i Crna Gora14su smanjile zahtjeve za rezervama banaka u odnosu na nivo prije krize, uglavnom u svrhu olakšanja finansiranja na: 9,5 i 8,5 procenata (u zavisnosti od ročnosti instrumenta) u Crnoj gori, 10 i 7 procenata u Bosni i Hercegovini, te 10 procenata na Kosovu. Kao rezultat, monetarni agregat M je nešto povećan u SEE6 u drugoj polovini 2013., dok je novčana masa u decembru 2013. iznosila oko 6 procenata više nego u martu 2009. (Slika 33). Međutim, monetarna ekspanzija u EU15,s 24 procenta (u poređenju s martom 2009.), je bila mnogo veća nego u SEE6 ili EU 11.

13Narodna Banka BJR Makedonije je takođe primijenila nestandardne monetarne mjere da bi omogućila kreditnu podršku za korporativni sector, kao i da bi osigurala priliv dugoročnog stranog kapitala u domaću ekonomiju. 14 Kosovo i Crna Gora su unilateralno usvojili euro kao njihovu jedinu zakonsku valutu, dok Bosna i Hercegovina primjenjuje režim valutnog odbora zasnovan na euru.

Slika 29: Inflacija cijena hrane

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: SEE6 predstavlja ponderisani prosjek.

Slika 30: Inflacija cijena energije

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: SEE6 predstavlja ponderisani prosjek .

Slika 31: Razlika stvarnog i potencijalnog BDP-‐au SEE6

Izvor: WEO MMF-‐a i izvještaji osoblja za pojedine zemlje. Napomena: Procjene za Kosovo nisu raspoložive.

-‐10

-‐5

0

5

10

15

20

Dec-‐11

Feb-‐12

Apr-‐12

Jun-‐12

Aug-‐12

Oct-‐12

Dec-‐12

Feb-‐13

Apr-‐13

Jun-‐13

Aug-‐13

Oct-‐13

Dec-‐13

Feb-‐14

ALB BIH KOS MKDMNE SRB SEE6

-‐6

-‐4

-‐2

0

2

4

6

8

10

2008

2009

2010

2011

2012

2013

ALB BIH MKDMNE SRB

Slika 32: Zvanične kamatne stope

Izvor: ECB, Nacionalni zavodi za statistiku.

Slika 33: Stvarna novčana masa

Izvor: IMF IFS, ECB, Eurostat, Nacionalne Centralne banke

Dalje ublažavanje bi se u SEE6 trebalo provoditi uz oprez. Obzirom na deflatorne pritiske, još uvijek veliki deficit proizvodnje, te činjenicu da je priliv novca počeo tek nedavno rasti brže od nominalnog prihoda, čini se da ima prostora za dalje ublažavanje u zemljama koje imaju monetarnu fleksibilnost. Međutim, ako se nastavi provoditi, monetarno ublažvanje treba biti postepeno. Štaviše, pritisak kursa valuta u zemljama s fleksibilnim kursom može ograničiti prostor

za ublažavanje kamata. U četiri zemlje s vezanim valutama ograničeni su instrumenti monetarne politike za prevazilaženje deflatornih pritisaka. To može uticati na njihov javni dug, putem smanjenja nominalnog BDP-‐a i potencijalno smanjenja prihoda. Pored toga, u deflatornom ambijentu, može doći do povećanja duga domaćinstava i firmi, kao udjela u njihovom prihodu, potencijalno povećavajući problem nenaplativih zajmova.

85

90

95

100

105

110

115

120

125

Q1 20

09

Q3 20

09

Q1 20

10

Q3 20

10

Q1 20

11

Q3 20

11

Q1 20

12

Q3 20

12

Q1 20

13

Q3 20

13

SEE6 EU11EU15

26

Stabilan, iako krhak, finansijski sektor Finansijski sektor SEE6 je u širem smislu ostao stabilan, iako krhak u 2013. i početkom 2014. Njegovi rezultati u nizu finansijskih indikatora ne ukazuju na nedavno pogoršanje:

• Uslovi finansiranja za SEE6 zemlje su se popravili u drugoj polovini 2013., a razduživanje stranih banaka je nastavljeno (Slika 34). Bez obzira na veću nestabilnost tržišta i globalno pogoršanje uslova likvidnosti tokom Q3 2013., strano finansiranje SEE6 zemalja se nastavilo smanjivati (uz vjerovatnoću da će i kretanja u Q4 2013. biti u istom pravcu). Marže otkupa duga (CDS) su dostigle najniže nivoe od krize za suvereni dug većine SEE6 i za banke koje posluju u regiji, odražavajući tekuće učvršćivanje bilansa evropskih banaka, koje će se vjerovatno nastaviti i tokom stres testa bankarskog sektora euro zone (Slika 35).15 Ipak, rizik od razduživanja i dalje ostaje, kako neke grčke, slovenačke i austrijske matične banke smanjuju svoje prisustvo u svjetlu nastvaka tržišnog i regulatornog pritiska. Pregled kvaliteta aktive i stres testovi Evropske centralne banke (ECB) dodaju element neizvjesnosti.

• Profitabilnost banaka je smanjena u 2013. u većini zemalja i znatno je ispod nivoa prije krize (Slika 36). U tri, od šest zemalja, je došlo do pada profitabilnosti njihovih banaka, pri čemu Bosna i Hercegovina bilježi najveći pad. Profitabilnost banaka je

15Prema posljednjim ECB podacima, nagli pad ukupnog bilansa banaka euro zone u decembru 2013. (Slika 14) je dijelom uzrokovan padom njihove vanjske aktive, što po svoj prilici uključuje smanjenje njihovog financiranja tržišta u nastanku.

povećana jedino u BJR Makedoniji i Crnoj Gori, nakon što je u 2012. bila negativna, dok je Kosovo imalo najveću profitabilnost banaka u regiji.

• Omjer zajmova i depozita je popravljen u 2013., ali je i dalje ostao velik u tri od šest zemalja regije (Slika 37). Srbija je dalje smanjila svoj omjer zajmova i depozita, a njene banke su značajno povećale svoju likvidnost u prethodne dvije godine, ali još uvijek ima najveći omjer u regiji sa 131 procentom na kraju 2013. Bosna i Hercegovina i Crna Gora su druge dvije zemlje s omjerom zajmova i depozita većim od 110, sa 114 na kraju 2013.

• Banke u regiji su ostale likvidne i dobro

kapitalizirane. Sveukupno, lividnost bankarskog sistema u regiji je adekvatna, uprkos smanjenju likvidnosti u mnogim drugim zemljama (Slika 38). Međutim, pojedine banke u nekim zemljama se mogu suočavati s poteškoćama. U prosjeku, omjer adekvatnosti kapital

Public Disclosure Authorized - World Bank · 2016. 7. 13. · Izvještaj)br.)879622ECA)))))...

Documents

Transcript of Public Disclosure Authorized - World Bank · 2016. 7. 13. · Izvještaj)br.)879622ECA)))))...