Pravilnik o Metodoligiji Za Pracenje Mjerenje i Verifikaciju Usteda Energijeu Neposrednoj Potrosnji...

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012. BROJ 77 STRANICA 9 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

2. Fond je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je kao pravna osoba s javnim ovlastima, osnovan posebnim zako-nom,

3. Meunarodni protokol za mjerenje i verifi kaciju uteda ener-gije (eng. International Performance Measurement and Verifi cation Protocol IPMVP) je skup dokumenata kojima se utvruju principi i metodologije za mjerenje i verifi kaciju uteda energije ostvarenih primjenom mjera poboljanja energetske uinkovitosti, koji je do-stupan na internetskim stranicama Ministarstva,

4. metode odozgo-prema-dolje su metode za izraun uteda energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne po-tronje energije (kuanstva, usluge, promet, industrija), a temelje se na pokazateljima energetske uinkovitosti,

5. metode odozdo-prema-gore su metode za izraun uteda energije na razini provedbe pojedine mjere poboljanja energetske uinkovitosti, a temelje se na matematikim formulama i referen-tnim vrijednostima koje se defi niraju za pojedinu mjeru poboljanja energetske uinkovitosti,

6. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za energetiku,

7. ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za energetiku,

8. praenje energetskih uteda je postupak utvrivanja smanje-nja potronje energije u odnosu na referentne uvjete koji su rezultat energetske usluge ili mjere poboljanja energetske uinkovitosti u odreenom razdoblju. Praenje se provodi primjenom raunskih metoda iz ovoga Pravilnika ili se za izraun koriste podatci dobiveni mjerenjem fi zikalnih veliina na nain defi niran u planu praenja, mjerenja i verifi kacije za pojedini projekt poboljanja energetske uinkovitosti,

9. nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti je sastavni dio godinjega energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj, a sadri prikaz pokazatelja energetske uinkovitosti na razini sektora nepo-sredne potronje energije i podatak o ukupno ostvarenim utedama energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potro-nje u protekloj godini ocijenjenih metodom odozgo-prema-dolje,

10. pokazatelj energetske uinkovitosti je omjer energije utroe-ne za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju i mjer-ljivog rezultata te aktivnosti ili mjerljivog imbenika koji na tu po-tronju utjee izraene u odgovarajuoj mjernoj ili novanoj jedinici,

11. referentna godina je godina u odnosu na koju se proma-tra napredak energetske uinkovitosti na nacionalnoj, sektorskoj ili na razini pojedinog potroaa ili grupe potroaa koje su rezultat primjene energetskih usluga ili mjera poboljanja energetske uin-kovitosti,

12. referentna potronja energije je potronja energije pri refe-rentnim uvjetima prije provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, koja se koristi kao osnova za usporedbu u odreivanju buduih uteda energije,

13. referentni uvjeti predstavljaju vrijednosti neovisnih varijabli koje utjeu na potronju energije u graevini u referentnoj godini prije provedbe mjere poboljanja energetske uinkovitosti, u odnosu na koje se provodi normalizacija uteda energije,

14. normalizacija je postupak prilagoavanja izraunatog izno-sa ostvarenih uteda energije referentnim uvjetima,

PRAVILNIKO METODOLOGIJI ZA PRAENJE, MJERENJE

I VERIFIKACIJU UTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTRONJI

I. OPE ODREDBE

Predmet

lanak 1.Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za praenje, mje-

renje i verifi kaciju uteda energije u neposrednoj potronji ostvare-nih energetskim uslugama i mjerama poboljanja energetske uin-kovitosti, u skladu s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj uinko-vitosti i energetskim uslugama.

Svrha

lanak 2.Svrha ovoga Pravilnika je uspostava sustava za praenje i ocje-

njivanje uspjenosti provedbe politike energetske uinkovitosti i ostvarivanja ciljeva utvrenih u Strategiji energetskog razvoja Re-publike Hrvatske, Nacionalnom programu energetske uinkovitosti i Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti.

Sustav za praenje i ocjenjivanje

lanak 3.Sustav za praenje i ocjenjivanje uspjenosti provedbe politi-

ke energetske uinkovitosti i ostvarivanja ciljeva uteda energije u neposrednoj potronji temelji se na metodologiji za izraun uteda energije u neposrednoj potronji i izvjeivanju o utedama ostva-renim:

1) na nacionalnoj razini i razini pojedinih sektora neposredne potronje energije,

2) provedbom mjera poboljanja energetske uinkovitosti utvr-enih u Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti,

3) namjenskim koritenjem sredstava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost za fi nanciranje provedbe mjera poboljanja energetske uinkovitosti,

4) od strane obveznika gospodarenja energijom defi niranih Zakonom.

Defi nicije pojmova

lanak 4.Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju znaenja

utvrena Zakonom, Pravilnikom o metodologiji za izraun i odre-ivanje okvirnog cilja uteda energije u neposrednoj potronji, Pra-vilnikom o energetskoj bilanci i supsidijarnim propisima. U ovome se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedea znaenja:

1. Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama je Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama te o ukidanju Direktive Vijea 93/76/EEZ (Slubeni list Europske unije L 114, 27. 4. 2006., str. 64-85),

STRANICA 10 BROJ 77 SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

(2) Ukupno ostvarene utede energije za svaki sektor izrau-navaju se kao umnoak razlike vrijednosti pokazatelja energetske uinkovitosti u referentnoj godini i u razmatranoj godini i rezultata aktivnosti ostvarenih u tom sektoru u razmatranoj godini.

(3) Referentna godina u odnosu na koju se promatra napredak energetske uinkovitosti na sektorskoj i nacionalnoj razini je 2007.

(4) Ukupno ostvarene utede na nacionalnoj razini u razma-tranoj godini izraunavaju se kao zbroj ukupno ostvarenih uteda energije u svim sektorima neposredne potronje u toj godini.

(5) Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti provodi se u skladu s naelima iz metodologije za izraun uteda energije u ne-posrednoj potronji metodom odozgo-prema-dolje.

(6) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozgo-prema-dolje iz stavka 5. ovoga lanka sadrana je u Prilogu I ovog Pravilnika.

III. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU UTEDA ENERGIJE PRIMJENOM MJERA

POBOLJANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI

Izraun jedininih i ukupnih uteda energije

lanak 8.(1) Za praenje i ocjenu uteda energije ostvarenih primjenom

mjera poboljanja energetske uinkovitosti kod obveznika gospo-darenjem energijom koristit e se metode odozdo-prema-gore te-meljene na matematikim formulama za izraun jedininih uteda energije.

(2) Jedinine utede energije izraunavaju se kao razlika jedi-nine potronje energije prije i poslije primjene mjere poboljanja energetske uinkovitosti, uz provedenu normalizaciju s obzirom na utjecajni imbenik.

(3) Matematike formule za izraun jedininih uteda energi-je iz stavka 1. ovog lanka defi niraju se u metodologiji za izraun uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozdo-prema-gore za tipine mjere poboljanja energetske uinkovitosti koje se primjenjuju u graevinama.

(4) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozdo-prema-gore iz stavka 3. ovoga lanka sadrana je u Prilogu II ovog Pravilnika.

(5) Kad obveznik gospodarenjem energijom ima izraen plan praenja, mjerenja i verifi kacija uteda energije ili provodi mjere poboljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga, ne mora koristiti matematike formule za izraun jedininih uteda energije iz Metodologije iz stavka 3. ovog lanka.

(6) Potronja prije primjene mjere energetske uinkovitosti odreuje se za svaku pojedinu mjeru poboljanja energetske uin-kovitosti na temelju dostupnih podataka za graevinu u kojoj se mjere provode ili na temelju karakteristika ureaja i opreme koja se zamjenjuje ili ugrauje. U sluaju nedostatka takvih podataka koriste se referentne vrijednosti propisane u Metodologiji iz stavka 3. ovog lanka.

(7) Ukupno ostvarene godinje utede za svaku mjeru izrau-navaju se kao umnoak jedininih uteda energije i veliine po kojoj se jedinine utede izraunavaju.

15. specifi na (jedinina) potronja energije je pokazatelj ener-getske uinkovitosti koji se izraunava kao omjer energije utroene za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju (toe, Joule ili kWh) i mjerljivog rezultata te aktivnosti izraene u fi zikoj jedi-nici (npr. tone elika) ili imbenika koji na tu potronju utjee (npr. po kuanstvu, po automobilu i sl.),

16. verifi kacija uteda energije je postupak kojim se potvruju utede energije ostvarene energetskom uslugom ili mjerom pobolj-anja energetske uinkovitosti,

17. Zakon je Zakon o uinkovitom koritenju energije u nepo-srednoj potronji (Narodne novine, broj 152/08 i 55/12),

18. ivotni vijek mjere poboljanja energetske uinkovitosti je oekivano vrijeme u kojem e provedena mjera stvarati utede ener-gije i u kojem se ostvarene utede pribrajaju nacionalnom okvirnom cilju uteda energije.

Praenje, mjerenje i verifi kacija uteda

lanak 5.Za ocjenu ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja uteda energije

u neposrednoj potronji i odreivanje uinaka pojedinanih mjera poboljanja energetske uinkovitosti u jednoj godini koristi se ra-unski model koji obuhvaa kombinaciju metoda odozgo-prema-do-lje i metoda odozdo-prema-gore koje su utvrene ovim Pravilnikom.

II. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU UTEDA ENERGIJE NA NACIONALNOJ RAZINI

Nacionalno izvjee

lanak 6.(1) Ministarstvo vodi sustav praenja i ocjene uteda energije

te izrauje i objavljuje godinje nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti.

(2) Nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti je sastavni dio nacionalnog izvjea o stanju u energetskom sektoru koje Mi-nistarstvo objavljuje u godinjem energetskom pregledu Energija u Hrvatskoj, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci.

(3) Izvjee iz stavka 2. ovoga lanka mora sadravati prikaz vrijednosti pokazatelja energetske uinkovitosti utemeljen na meto-di odozgo-prema-dolje utvrenoj ovim Pravilnikom i ukupni iznos uteda energije u neposrednoj potronji na nacionalnoj razini i na razini pojedinih sektora neposredne potronje energije izraunat uporabom tih pokazatelja

(4) Podaci iz stavka 3. ovog lanka sastavni su dio izvjea o provedbi Nacionalnog akcijskog plana iz lanka 7. Zakona, kojega je Vlada duna usvojiti do kraja travnja tekue godine za prolu go-dinu. Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti iz stavka 3. ovog lanka za prolu godinu dan u ovom izvjeu, a s obzirom na do-stupnost statistikih podataka, moe biti temeljen na procijenjenim vrijednostima ulaznih parametara.

Pokazatelji energetske uinkovitosti

lanak 7.(1) Pokazatelji energetske uinkovitosti odreuju se za svaki

sektor neposredne potronje, u skladu s dostupnim podacima po-trebnim za njihov izraun.


d. opis referentnih uvjeta (potronja energije, neovisne varijable koje utjeu na potronju, oprema, operativna praksa),

e. razdoblje primjene plana praenja, mjerenja i verifi kacije,f. metodologiju utvrivanja uteda energije (matematika for-

mulacija odnosa potronje energije i neovisnih varijabli koje na nju utjeu koja predstavlja osnovu za odreivanje jedininih i ukupnih uteda energije),

g. mjerenje i mjernu opremu, ako je predvieno (karakteristike mjernog ureaja, protokol vrenja oitanja, proceduru upravljanja mjernim ureajem i rutinski kalibracijski protokol),

h. osobu odgovornu za oitanje mjerenja i praenje drugih po-dataka,

i. format izvjea o ostvarenim utedama.

IV. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU UTEDA ENERGIJE OSTVARENIH ENERGETSKIM

USLUGAMAlanak 10.

(1) Obveznici gospodarenja energijom koji provode mjeru po-boljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga moraju imati plan praenja, mjerenja i verifi kacije uteda energije usklaen s Meunarodnim protokolom za mjerenje i verifi kaciju uteda ener-gije (IPMVP).

(2) Plan praenja, mjerenja i verifi kacije uteda energije sastav-ni je dio ugovora o energetskom uinku, a sadri najmanje podatke iz lanka 9. stavka 5. ovog Pravilnika.

V. VERIFIKACIJA UTEDA ENERGIJElanak 11.

(1) Ministarstvo moe zatraiti verifi kaciju ostvarenih uteda energije iskazanih kod obveznika gospodarenja energijom.

(2) Fond moe zatraiti verifi kaciju ostvarenih uteda energije iskazanih kod korisnika sredstava Fonda.

(3) Verifi kaciju iskazanih ostvarenih uteda energije obavlja ovlatena osoba za energetski pregled graevina upisana u Regi-star ovlatenih osoba za obavljanje energetskih pregleda graevina i energetsko certifi ciranje zgrada kojega vodi ministarstvo nadleno za graditeljstvo.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 12.

Sastavni dio ovoga Pravilnika su Prilog I i Prilog II.

lanak 13.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u

Narodnim novinama.Klasa: 011-01/12-01/106Urbroj: 526-04-02/1-12-4Zagreb, 20. lipnja 2012.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar

Radimir ai, v. r.

(8) Ukupno ostvarene godinje utede energije iz stavka 7. ovog lanka vrijede onoliko godina koliki je prosjeni ivotni vijek mjere, utvren u Metodologiji iz stavka 3. ovog lanka za svaku pojedinu mjeru.

(9) Metodologija iz stavka 3. ovog lanka, kada je to mogu-e i primjereno, primjenjuje se i za ocjenu ukupnih uteda ener-gije ostvarenih provedbom pojedinih mjera poboljanja energetske uinkovitosti defi niranih u Nacionalnom akcijskom planu energet-ske uinkovitosti. Pri tome se utede ostvarene od strane obveznika gospodarenja energijom pridjeljuju odgovarajuoj mjeri iz Nacional-nog akcijskog plana.

(10) Podaci iz stavka 9. ovog lanka sastavni su dio izvjea o provedbi Nacionalnog akcijskog plana iz lanka 7. Zakona, koje-ga je Vlada duna usvojiti do kraja travnja tekue godine za prolu godinu.

Obveze obveznika gospodarenja energijom

lanak 9.(1) Obveznici gospodarenja energijom duni su jednom godi-

nje dostavljati podatke o provedenim mjerama poboljanja energet-ske uinkovitosti Ministarstvu.

(2) Sastavni dio informacija iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti najmanje sljedei podaci za svaku pojedinu provedenu mjeru poboljanja energetske uinkovitosti:

a. naziv mjere,b. kratki opis mjere,c. vrijeme provedbe mjere (datum poetka i kraja provedbe),d. iznos ukupno ostvarene godinje utede energije,e. iznos ukupno ostvarenog godinjeg smanjenja emisija uglji-

nog dioksida (CO2),f. metoda izrauna uteda energije,g. ukupno uloena novana sredstva za provedbu mjere ih. izvori novanih sredstava.(3) Godinje utede energije iz stavka 2. ovoga lanka moraju

biti izraunate u skladu s Metodologijom iz lanka 8. stavka 3. ovog Pravilnika.

(4) Ministarstvo moe uspostaviti informacijski sustav koji e omoguiti korisnicima sredstava Fonda, koji su obveznici gospo-darenja energijom temeljem Zakona o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (Narodne novine br. 107/03), dostavljanje podataka iz stavka 1. ovog lanka i izraun ostvarenih uteda ener-gije putem interneta.

(5) Kada obveznik gospodarenjem energijom provodi mjeru poboljanja energetske uinkovitosti za koju nije u Metodologiji iz lanka 8. stavka 3. ovog Pravilnika propisana matematika formula za izraun jedininih i ukupnih uteda energije, obveznik gospoda-renja energijom mora imati plan praenja, mjerenja i verifi kacija uteda energije usklaen s Meunarodnim protokolom za mjerenje i verifi kaciju uteda energije (IPMVP) iz kojeg je vidljiv nain izra-una uteda energije.

(6) Plan praenja, mjerenja i verifi kacije uteda energije, mora sadravati najmanje sljedee:

a. naziv mjere,b. procijenjene utede energije koje se planiraju postii mjerom,c. granice mjerenja,


Preferirani (P) pokazatelji preporua se, ukoliko postoje dostupni podaci bilo iz nacionalnih statistika bilo iz rezultata mo-deliranja, koritenje ovih pokazatelja za izvjeivanje o ostvarenim utedama,

Alternativni (A) pokazatelji koritenje ovih pokazatelja moe biti zamjena za neki P pokazatelj,

Minimalni (M) pokazatelji ove je pokazatelje mogue izra-unati pomou podataka koji su uobiajeno dostupni iz Eurostatovih odnosno nacionalnih statistika.

Pokazatelji se izraunavaju za etiri glavna sektora neposredne potronje energije:

kuanstva, usluge, promet, industrija.U hrvatskim se energetskim statistikama sektori neposredne

potronje energije dijele na promet, industriju i opu potronju, koja se potom dijeli na kuanstva, usluge, poljoprivredu i graditeljstvo. Poljoprivreda i graditeljstvo imaju mali udio u ukupnoj potronji energije, pa pokazatelji za ove podsektore nisu posebno razvijeni. Ipak, za ocjenu energetske uinkovitosti u njima mogu se koristiti pokazatelji za industriju (graditeljstvo prema ISIC klasifi kaciji dje-latnosti i pripada sektoru industrije).

Pokazatelji energetske uinkovitosti raunaju se u odnosu na poetnu, referentnu godinu, koja je za Hrvatsku 2007., jer je to godina koja je prethodila primjeni 1. Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti za razdoblje 2008. 2010. Pokazatelji se raunaju prema dostupnim podacima iz nacionalnih (energetskih) statistika i rezultata modeliranja, a iskazuju se u mjernoj jedini-ci danoj uz svaki pokazatelj. U konanici se svaki pokazatelj kao i ukupne utede energije iskazuju u PJ (pokazatelji se iskazuje u PJ po jedinici aktivnosti) radi ocjene ostvarivanja nacionalnog cilja koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ uteda energije u neposrednoj potronji.

2. Pokazatelji energetske uinkovitosti za KUANSTVAPokazatelji energetske uinkovitosti za kuanstva prikazuju va-

rijacije u neposrednoj potronji energije kuanstava u stanovima za pojedine namjene: zagrijavanje i hlaenje prostora, priprema potro-ne tople vode (PTV), velike kuanske ureaje i rasvjetu. Potronja energije se dijeli na potronju elektrine energije i na potronju svih ostalih oblika energije.

Ukupne utede energije u sektoru izraunavaju se zbrajanjem ostvarenih uteda po pojedinim namjenama. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je poka-zatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.

Ukupne utede mogu se izraunati na tri naina: koritenjem pokazatelja P1 do P5; koritenjem pokazatelja M1 i M2 ili koritenjem kombinacije P i M pokazatelja (M1 i P4, P5).Pokazatelji su sljedei: P1: Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s kli-

matskom korekcijom, P2: Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s kli-

matskom korekcijom, P3: Potronja energija za grijanje vode po stanovniku,

PRILOG I

METODOLOGIJA ZA OCJENU UTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTRONJI PRIMJENOM

METODA ODOZGO-PREMA-DOLJE

POPIS KRATICA, JEDINICA, PREFIKSA I INDEKSA

KraticeEK Europska komisijaESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugamaEU Europska unijaTD odozgo-prema-dolje (eng. top-down)UNP ukapljeni naft ni plin

Jedinicegoe gram ekvivalentne naft etoe tona ekvivalentne naft em2 kvadratni metarl litraJ dul brtkm bruto tonski kilometartkm tonski kilometarpkm putniki kilometarWh vatsat

Prefi ksik tisua (103)M milijun (106)G milijarda (109)

Indeksi2007 vrijednost u 2007. godinit vrijednost u godini t

1. UvodOvaj dokument sadri metodologiju za izraun uteda energi-

je pomou skupa pokazatelja energetske uinkovitosti u sektorima neposredne potronje energije. Temelji se na preporukama Europ-ske komisije (EK) danim u dokumentu Recommendations on Mea-surement and Verifi cation Methods in the Framework of Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Effi ciency and Energy Services [1]. Metode prikazane u ovom dokumentu predstavljaju matematike formule za izraun odozgo-prema-dolje (eng. top-down TD) po-kazatelja energetske uinkovitosti.

Ukupne utede energije za pojedini sektor, podsektor ili speci-fi nu namjenu izraunavaju se kao razlike vrijednosti odgovarajueg pokazatelja u referentnoj godini i godini izvjeivanja pomnoenoj s vrijednou pokazatelja aktivnosti ili drugog utjecajnog imbenika na potronju energije u godini izvjeivanja.

Ovakav nain izrauna, odnosno ocjena uteda energije primje-nom TD metoda, u potpunosti je u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD).

Postoje tri vrste TD pokazatelja energetske uinkovitosti:


Potronja energije za grijanje odnosi se na cijeli sektor ku-anstava2. Uobiajeno nije ukljuena u nacionalne statistike niti je takav podatak dostupan iz statistika Eurostata. Procjenjuje se od specijaliziranih organizacija (nacionalnih energetskih agencija ili instituta) na temelju istraivanja i modeliranja.

Stvarni broj stupanj-dana grijanja je pokazatelj teine zimskih uvjeta i time potreba za grijanjem. Izraunava se kao zbroj razli-ke izmeu referentne unutranje temperature (uobiajeno 18 C) i prosjene dnevne temperature za svaki dan u sezoni grijanja (npr. od listopada do travnja)3. Broj stupanj-dana grijanja u EU zemljama kree se od 700-800 za Cipar i Maltu do 4 000 5 000 u nordijskim i baltikim zemljama; prosjek za EU-27 iznosi oko 2 800 stupanj-dana, a za Hrvatsku se koristi podatak 2 294. Mjerenja dnevnih vanjskih temperatura dolaze iz raznih meteorolokih postaja diljem zemlje; ti se podaci uprosjeuju kako bi se dobila nacionalna vrijed-nost stupanj-dana grijanja4. Eurostat izraunava ove vrijednosti za sve EU zemlje, ali je na njihovim internetskim stranicama dostupan podatak jedino o aritmetikoj prosjenoj vrijednosti.

Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja predstavlja broj stu-panj-dana grijanja za normalnu zimu, a temelji se na dugogodinjem prosjeku stvarnih stupanj-dana grijanja. Eurostat koristi 25-godi-nji prosjek (1980-2004), a u nekim dravama se koristi 30-godinji prosjek5.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj regulative iz podruja zgradarstva, ulaganja u obnovu postoje-eg fonda stambenih zgrada i poboljane uinkovitosti novih sustava grijanja. Ona takoer ukljuuje i uinak promjene u po-naanju (npr. temperatura grijanja, trajanje sezone grijanja), to moe odgovarati stvarnoj utedi energije (ako postoji smanjenje temperature), ali i negativnim utedama energije zbog poveane udobnosti6.

2.2. Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s klimatskom korekcijom (P2)

Pokazatelj P2 je omjer potronje energije za hlaenje prostora korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne povrine stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m2.

Za izraun pokazatelja P2 potrebni su sljedei podaci: broj stalno nastanjenih stanova, prosjena povrina stana (m2),

2 Potronja energije sekundarnih prebivalita (vikendica, apartmana) uobi-ajeno je mala i ukljuena u podatak o ukupnoj potronji energije stalno nastanjenih kuanstava. No, ukoliko udio potronje energije u sekundarnim prebivalitima postane znaajan, treba ga odvojiti iz ukupne potronje ener-gije kuanstava.3 Ukoliko je prosjena dnevna temperatura zimskog dana 5C, broj stupanj-dana grijanja tog dana je 13 (18-5).4 Ovaj nacionalni prosjek moe se izraunati kao aritmetika sredina ili kao ponderirani prosjek po populaciji. Trebao bi se koristiti drugi pristup jer bolje predstavlja potrebe za grijanjem u zemlji. 5 Neke su zemlje skratile referentno razdoblje i prosjek raunaju od 1990. godine kako bi u obzir uzele injenicu da su od tada zime toplije. Neke, pak, zemlje dodatno mijenjaju i razdoblje izrauna (pokretno razdoblje), to znai da broj stupanj dana nije fi ksan. 6 U junim europskim zemljama poveava se udio centralnog grijanja (bilo uslijed daljinskih centraliziranih toplinskih sustava, bilo zbog plinofi kacije), ime se toplinska udobnost u kuanstvima poveava te se omoguava zagri-javanje vie prostorija. Zamjena sobnog centralnim grijanjem dovodi do po-veanja potronje energije za grijanje upravo zbog efekta poveanja grijane povrine. U tom se sluaju moe koristiti potronja energije za grijanje po m2 ekvivalentne stambene jedinice s centralnim grijanjem.

P4: Specifi na godinja potronja elektrine energije kuan-skih ureaja,

P5: Potronja elektrine energije za rasvjetu po stanu, M1: Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po

stanu s klimatskom korekcijom, M2: Potronja elektrine energije po stanu.

2.1. Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s klimatskom korekcijom (P1)

Pokazatelj P1 je omjer potronje energije za grijanje prostora korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne povrine stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m2.

Za izraun pokazatelja P1 potrebni su sljedei podaci: broj stalno nastanjenih stanova, prosjena povrina stana (m2), potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim

uvjetima (toe).Za izraun potronje energije za grijanje prostora korigirane

prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei podaci: stvarna potronja energije za zagrijavanje prostora (toe), stvarni broj stupanj-dana grijanja, prosjeni broj stupanj-dana grijanja.Postoje razliiti statistiki podaci o broju stanova. Uobiajeno

su iz nacionalnih statistikih izvjea dostupni podaci o ukupnom broju stanova i ukupnom broju stalno nastanjenih stanova1. Za ana-lizu uinkovitosti potronje energije, relevantan je potonji podatak.

Prosjena povrina stana (m2) uobiajeno je dostupna iz popisa stanovnitva i nacionalnih statistika.

Pokazatelj P1 rauna se matematikom formulom:

heating

heatingH

ADDMDD

FE

SH

25*

a utede energije:

> @ t252007

25

2007

2007 F*)*()*( heatingt

heating

t

Ht

heating

heatingH

ADDMDD

FE

ADDMDD

FE

SHSH

pri emu su:SHSH H

tH EE ,2007 = potronja energije za grijanje prostora u 2007.

godini i u godini t

tFF ,2007 = ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stanova u 2007. godini i u godini t

(izraunava se kao umnoak broja stalno nastanjenih stambe-nih jedinica i prosjene veliine stambene jedinice)

heatingMDD25 = srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-teklih 25 godina

heatingt

heating ADDADD ,2007

= stvarna vrijednost stupanj-dana grija-nja u 2007. godini i u godini t

1 Razlika izmeu ova dva podatka jest broj vikendica/apartmana i praznih stanova.


Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj regulative u podruju zgradarstva, poboljane uinkovitosti novih ureaja za hlaenje prostora, ali takoer ukljuuje utjecaj povea-ne penetracije ureaja za hlaenje u kuanstva (postotak stanova ili povrine koja se hladi), koji mogu neutralizirati/prikriti prave tehnike utede8.

2.4. Potronja energije za grijanje vode po stanovniku (P3)Pokazatelj P3 je omjer potronje energije za pripremu PTV u

kuanstvima i ukupnog broja stanovnika. Izraava se u jedinici toe/stanovnik.

Za izraun pokazatelja P3 potrebni su sljedei podaci: potronja energije za pripremu (ktoe), ukupan broj stanovnika (u 1 000).Potronja energije za pripremu PTV u kuanstvu nije uobiajen

podatak u energetskim statistikama i uobiajeno se dobiva temeljem detaljnijih procjena. Potronja energije za pripremu PTV ukljuuje potronju naft nih derivata, prirodnog plina, ugljena i lignita, elek-trine energije, topline iz centraliziranih toplinskih sustava, biomase i suneve energije. Kako ESD potronju suneve energije za pripre-mu PTV smatra utedom energije, potronju suneve energije za ovu namjenu treba izuzeti iz ulazne vrijednosti potronje energije za izraun pokazatelja P39.


PE WHH

a utede energije:

t2007

2007 P*t

Ht

H

PE

PE WHWH

pri emu su:WHWH H

tH EE ,2007 = potronja energije za pripremu PTV u kuan-

stvu u 2007. godini i u godini t(bez potronje suneve energije)

tPP ,2007 = broj stanovnika u 2007. godini i u godini t

2.5. Specifi na godinja potronja elektrine energije kuanskih ureaja (P4)

Pokazatelj P4 jest godinja jedinina potronja elektrine ener-gije za postojei fond (stock) pojedinog kuanskog ureaja. Izraava se u jedinici kWh/god.

8 Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da se potronja energije za hlaenje podijeli s brojem ili povrinom stambenih jedinica koje doista imaju ureaje za klimatizaciju prostora. 9 Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potronju energije u kuanstvima ubraja i potronju suneve energije. No, Direktiva 2006/32/EC kao prihvatljivu mjeru poboljanja energetske uinkovitosti na-vodi proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), pri emu se koliina kupljene energije smanjuje (npr. sunevi toplinski sustavi, sustavi pripreme PTV, grijanja i hlaenja potpomognuti sunevom energijom) (Prilog III Direktive).

potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim uvjetima (toe).

Za izraun potronje energije za hlaenje prostora korigirane prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei podaci:

stvarna potronja energije za hlaenje prostora (toe), stvarni broj stupanj-dana hlaenja, prosjeni broj stupanj-dana hlaenja.

2.3. Pokazatelj P2 rauna se matematikom formulom:

cooling

coolingH

ADDMDD

FE SC

25*

a utede energije:

> @ t252007

25

2007

2007 F*)*()*( coolingt

cooling

t

Ht

cooling

coolingH

ADDMDD

FE

ADDMDD

FE SCSC

pri emu su:SHSH H

tH EE ,2007 = potronja energije za hlaenje prostora u 2007.

godini i u godini t

tFF ,2007 = ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stano-

va u 2007. godini i u godini t (izraunava se kao umnoak broja stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosjene veliine stambene jedinice)

coolingMDD25 = srednja vrijednost stupanj-dana hlaenja u proteklih 25 godina

coolingt

cooling ADDADD ,2007 = stvarna vrijednost stupanj-dana hlaenja u 2007. godini i u godini t.

Potronja energije za hlaenje prostora predstavlja elektrinu energiju u kuanstvu utroenu u tu svrhu ponajprije za rad split kli-matizacijskih ureaja. Ovaj se podatak procjenjuje temeljem istrai-vanja o postojanju i koritenju ureaja za hlaenje prostora u kuan-stvima (npr. split klimatizacijskih ureaja) i modeliranja, uzimajui u obzir intenzitet koritenja (broj radnih sati ureaja) i prosjenu nazivnu snagu ureaja. Ovakve procjene uobiajeno rade specijali-zirane organizacije (nacionalne energetske agencije ili instituti).

Stvarna vrijednost stupanj-dana hlaenja pokazatelj je ljetnih temperatura, i time potreba za hlaenjem prostora. Izraunava se kao zbroj razlike izmeu prosjene dnevne temperature za svaki dan u sezoni hlaenja (npr. od svibnja do rujna) i referentne unutranje temperature (uobiajeno 20 C). Trenutno ne postoji harmonizirana metoda za izraun stupanj-dana hlaenja u EU niti Eurostat prika-zuje ovaj podatak u svojim statistikama7. Srednja vrijednost stupanj-dana hlaenja predstavlja broj stupanj-dana hlaenja za normalno ljeto, a temelji se na dugogodinjem prosjeku stvarnih stupanj-dana hlaenja (npr. u razdoblju od 25 godina).

7 Izraunavanje stupanj-dana hlaenja uobiajeno je u Sjedinjenim Ameri-kim Dravama (SAD), gdje se kao referentna vrijednost unutranje tempe-rature uzima 20 C.



2007

2007

DE LiH

a utede energije:

t2007

2007 D*t

Ht

H

DE

DE LiLi

pri emu su:LiHE2007 , Li

HtE

= potronja elektrine energije u kuanstvu za ra-svjetu u 2007. i u godini t

2007D , tD = broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini i godini t

2.7. Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po kuanstvu s klimatskom korekcijom (M1)

Pokazatelj M1 je omjer potronje energije (izuzev elektrine i suneve) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u kuanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/stan.

Za izraun pokazatelja M1 potrebni su sljedei podaci: potronja energije (izuzev elektrine i suneve) korigirana s

obzirom na klimatske uvjete (ktoe), broj stalno nastanjenih stanova u tisuama.Za izraun potronje energije (izuzev elektrine i suneve) po-

trebni su sljedei podaci: ukupna neposredna potronja energije u kuanstvima (ktoe), potronja elektrine energije u kuanstvima (ktoe), potronja suneve energije u kuanstvima (ktoe).Objanjenje postupka korigiranja s obzirom na klimatske uvje-

te dano je uz pokazatelj P1. Iz ove je potronje potrebno izuzeti sunevu energiju jer ESD uporabu suneve energije za zagrijavanje prostora ili PTV smatra izvorom uteda energije13.

Pokazatelj M1 rauna se matematikom formulom:

heating

heatingH

ADDMDD

DE ELNON 25*

a utede energije:

> @ t252007

25

2007

2007 D*)*()*( heatingt

heating

t

Ht

heating

heatingH

ADDMDD

DE

ADDMDD

DE ELNONELNON

pri emu su:ELNONHE 2007 , ELNON

HtE = potronja energije (izuzev elektrine i

suneve) u kuanstvima u 2007. godini i godini theatingMDD25 = srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-

teklih 25 godina

13 Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potronju energije u kuanstvima ubraja i potronju suneve energije.

Za izraun pokazatelja P4 potrebni su sljedei podaci: jedinina potronja postojeeg fonda kuanskog ureaja10

(kWh/god), broj kuanskih ureaja u tisuama.Jedinina potronja elektrine energije izraunava se kao omjer

ukupne godinje potronje elektrine energije svake pojedine vrste kuanskog ureaja i broja tih ureaja. Ovaj podatak uobiajeno nije dostupan iz nacionalnih energetskih statistika, no moe se dobiti te-meljem procjena koje su specifi ne za svaku pojedinu vrstu ureaja.

Broj kuanskih ureaja (po vrstama), ukoliko je dostupan, moe se preuzeti iz nacionalnih statistika, ili se moe procijeniti na dva naina:

modeliranjem temeljenim na podacima o godinjoj prodaji ure-aja i prosjenom ivotnom vijeku ureaja, ili

iz (godinjih) ispitivanja koja se provode u kuanstvima o vla-snitvu ureaja (% kuanstava koji posjeduje jedan ili vie ureaja).

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava pobolj-anje energetske uinkovitosti, ali utede energije koje se ovim po-kazateljem izraunaju ipak mogu biti neutralizirane/prikrivene zbog utjecaja promjene ponaanja korisnika kuanskih ureaja (npr. ku-povina veih ureaja, intenzivnije koritenje ureaja).

Pokazatelj P2 jest UEC, a utede energije raunaju se matema-tikom formulom:

xtxtx StockUECUEC *2007 pri emu su:

xt

x UECUEC ,2007 = jedinina potronja elektrine energije ku-anskog ureaja x u 2007. godini i u godini t (temeljena na prosjeku za postojei stock ureaja)

xtStock = broj pojedinog kuanskog ureaja u godini t

2.6. Potronja elektrine energije za rasvjetu po kuanstvu (P5)

Pokazatelj P5 je omjer potronje elektrine energije za rasvjetu u kuanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici kWh/stan.

Za izraun pokazatelja P5 potrebni su sljedei podaci: potronja elektrine energije za rasvjetu (ktoe > kWh11); broj stalno nastanjenih stanova.Potronja elektrine energije za rasvjetu u kuanstvu nije

uobiajen podatak u energetskim statistikama. U nekim zemljama ovaj je podatak dostupan kao procjena, temeljena na broju ra-svjetnih mjesta, odnosno prosjenoj nazivnoj snazi i prosjenom broju sati rada rasvjete godinje.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj difuzije uinkovitih arulja, ali i poveanja broja rasvjetnih mje-sta i promjene u broju sati rada rasvjete. Poveanje broja rasvjet-nih mjesta i/ili broja sati rada rasvjete moe neutralizirati/prikriti utede energije, to moe dovesti do podcjenjivanja ostvarenih uteda ili nemogunosti mjerenja bilo kakvih uteda energije12.

10 Razmatra se est grupa kuanskih ureaja, koji predstavljaju najvea tro-ila u kuanstvu: hladnjaci, zamrzivai, perilice rublja, perilice posua, TV, suilice rublja.11 1 toe = 11.630 kWh12 Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da se potronja elektrine energije za rasvjetu podijeli brojem rasvjetnih mjesta.


3. Pokazatelji energetske uinkovitosti za USLUGEPokazatelji energetske uinkovitosti za sektor usluga pokrivaju

potronju elektrine i ostalih oblika energije na razini itavog sek-tora ili u podsektorima. Takoer je mogue, kao za kuanstva, izra-unavati pokazatelje energetske uinkovitosti i utede energije po namjenama, no podaci potrebni za takav izraun uobiajeno nisu dostupni.

Ukupne utede energije u sektoru izraunavaju se zbrajanjem ostvarenih uteda po pojedinim podsektorima. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je poka-zatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.

Ukupne utede mogu se izraunati na tri naina: koritenjem pokazatelja P6 i P7; koritenjem pokazatelja M3 i M4 ili koritenjem kombinacije P i M pokazatelja (M3 i P7, ili M4

i P6).Pokazatelji su sljedei: P6: Potronja energije (osim elektrine) s klimatskom korek-

cijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru; P7: Potronja elektrine energije po pokazatelju aktivnosti u

podsektoru; M3: Potronja energije (osim elektrine) u sektoru usluga s

klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/ povrini; M4: Potronja elektrine energije u sektoru usluga po ekviva-

lentnom zaposleniku/povrini.Na razini podsektora moe se kao pokazatelj aktivnosti koristiti

povrina u m2 ili fi ziki pokazatelj aktivnosti (primjerice broj bole-snika, broj gostiju i sl.) koji nedvojbeno utjee na potronju energije u sektoru.

Za izraun pokazatelja P6 i P7, defi nicija podsektora treba pra-titi NACE klasifi kaciju:

maloprodaja i veleprodaja (odjeljak G), uredske zgrade: odjeljci H (prijevoz i skladitenje), J (infor-

macije i komunikacije), K (fi nancije i osiguranje), L (nekretnine), M (strune, znanstvene i tehnike aktivnosti), i N (administracija i ostale usluge),

hoteli i restorani (odjeljak I), javna uprava i obrana (odjeljak O), obrazovanje (odjeljak P), zdravstvene i aktivnosti socijalnog rada (odjeljak Q), umjetnost, zabava i rekreacija (odjeljak R).

3.1. Potronja energije (osim elektrine) s klimatskom korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P6)

Pokazatelj P6 je omjer potronje energije (osim elektrine) ko-rigirane s obzirom na klimatske uvjete u pojedinom podsektoru i pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izraava se u jedinici toe/pokazatelj aktivnosti.

Za izraun pokazatelja P6 potrebni su sljedei podaci: potronja energije (izuzev elektrine) u podsektoru korigirana

s obzirom na klimatske uvjete (za objanjenje postupka korekcije pogledati objanjenje dano uz pokazatelj P1) (ktoe),

pokazatelj aktivnosti u podsektoru: povrina (m2) ili fi ziki pokazatelj aktivnosti karakteristian za podsektor.

Stvarna potronja energije (izuzev elektrine) odgovara stvar-noj potronji ostalih oblika energije i energenata: fosilnih goriva,

heatingADD2007 ,heatingtADD = stvarna vrijednost stupanj-dana gri-

janja u 2007. godini i godini t

2007D , tD = broj stalno nastanjenih stanova u 2007. go-dini i godini t.

2.8. Potronja elektrine energije po kuanstvu (M2)Pokazatelj M2 je omjer potronje elektrine energije u kuan-

stvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/stan.,

Za izraun pokazatelja M2 potrebni su sljedei podaci: potronja elektrine energije u kuanstvima (ktoe > kWh), broj stalno nastanjenih stanova u tisuama.Potronja elektrine energije uobiajeno raste zbog difuzije sve

veeg broja ureaja, bez obzira to su ti ureaji sve uinkovitiji. Osim ako nije dolo do zasienja u difuziji pojedine vrste ureaja, dokazivanje uteda energije pomou ovog pokazatelja moe biti vrlo teko.


DE ELH

a utede energije:

t2007

2007 D*t

Ht

H

DE

DE ELEL

pri emu su:

ELHE2007 , ELHtE = potronja elektrine energije u kuanstvima

u 2007. godini i godini t

2007D , tD = broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini i godini t.

2.9. Izraun ukupnih uteda energije za kuanstvaUkupne utede energije za kuanstva mogu se izraunati na

tri naina, ovisno o raspoloivosti prethodno navedenih pokazatelja: kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem pokazatelja

P1 do P5; kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem pokazatelja

M1 i M2; kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem pokazatelja

M1 i pokazatelja P4 i P5 (pri emu treba osigurati da nema dvostru-kog obraunavanja uteda).

Prvi pristup (a) je najtoniji jer daje rezultate koji su najblii tehnikim utedama energije. Pristupi (b) i (c) e podcijeniti utede, jer ukljuuju utjecaje koji nisu vezani uz energetsku uinkovitost, posebice utjecaj rastueg broja ureaja koji se koriste u kuanstvima.

Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti na nacionalnoj razini u kuanstvima u Hrvatskoj izraunavaju se svi navedeni pokazatelji, a ukupne utede se izraunavaju kori-tenjem pristupa (a), tj. koritenjem pokazatelja P1 do P5. Re-zultati se prikazuju u PJ.


X

XEL

S

S

IA

E

a utede energije:

XXXEL

X

XEL

SSt

St

S

S

IAE

IAE

t2007

2007 IA*

pri emu su:XELSE2007 ,

XELS

tE = potronja elektrine energije u podsektoru X u 2007. godini i godini t

XSIA2007 , XS

tIA = pokazatelj aktivnosti u podsektoru X u 2007. godini i godini t

3.3. Potronja energije (osim elektrine) u sektoru usluga s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/

povrini (M3)Pokazatelj M3 je omjer potronje energije (osim elektrine)

korigirane s obzirom na klimatske uvjete u cijelom sektoru usluga i broja ekvivalentnih zaposlenika14 u sektoru. Alternativno, umje-sto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, moe se koristiti ukupna korisna povrina (m2). Izraava se u jedinici toe/zaposlenik ili toe/m2.

Za izraun pokazatelja M3 potrebni su sljedei podaci: potronja energije (izuzev elektrine) u sektoru korigirana s

obzirom na klimatske uvjete (za objanjenje postupka korekcije po-gledati objanjenje dano uz pokazatelj P1) (ktoe);

Broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak do-stupan iz Eurostat ili nacionalnih statistika) u tisuama ili korisna povrina zgrada (m2) u sektoru usluga.


heating

heating

S

S

ADDMDD

em

Efte

ELNON

25*

a utede energije:

> @ fteSt252007

25

2007

2007 em*)*()*( heatingt

heating

St

St

heating

heating

S

S

ADDMDD

emE

ADDMDD

emE

fte

ELNON

fte

ELNON

pri emu su:ELNONSE 2007 , ELNON

StE = potronja energije (izuzev elektrine) u

sektoru usluga u 2007. godini i godini tfteSem2007 ,

fteStem = ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga

(u ekvivalentu stalno zaposlenih) u 2007. godini i u godini t (al-ternativno se koristi podatak o korisnoj povrini u sektoru usluga)

14 Broj ekvivalentnih zaposlenika se izraunava na temelju ukupnog broja zaposlenika u sektoru usluga svedenog na situaciju u kojoj bi svi zaposle-nici bili stalno zaposleni. Broj tako izraunatih ekvivalentnih zaposlenika je manji nego stvarni broj zaposlenika u uslunom sektoru.

biomase, geotermalne energije i topline iz centraliziranih toplinskih sustava. Suneva se energija treba izuzeti iz prorauna jer se njezina uporaba prema ESD smatra izvorom uteda energije. Dok je ovaj podatak lako dostupan na razini itavog sektora usluga iz nacional-nih energetskih statistika, na razini podsektora uobiajeno nije, to oteava ili ak onemoguava izraun ovog pokazatelja.

Izbor fi zikog pokazatelja aktivnosti mora biti razvidno dove-den u vezu s potronjom energije u podsektoru. To moe biti npr. toe/broj kreveta ili toe/m2 za bolnice, toe/broj noenja ili toe/m2 za hotele, toe/uenik ili toe/m2 za obrazovne ustanove i sl.

Varijacije ovog pokazatelja tijekom vremena mogu biti po-sljedica stvarnih uteda energije, povezanih s obnovom zgrada, promjenom kotlova i instalacijom sunevih toplinskih sustava, ali i prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine energije za toplinske namjene.


heating

heating

S

S

ADDMDD

IA

EX

XELNON

25*

a utede energije:

> @ XSt252007

25

2007

2007 IA*)*()*( heatingt

heating

St

St

heating

heating

S

S

ADDMDD

IAE

ADDMDD

IAE

X

XELNON

X

XELNON

pri emu su:X

ELNONSE 2007 ,X

ELNONStE = potronja energije (izuzev elektrine) u

podsektoru x u 2007. godini i godini tXSIA2007 ,

XStIA = pokazatelj aktivnosti u podsektoru x u

2007. godini i godini t

heatingMDD25 = srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-teklih 25 godina

heatingADD2007 ,heatingtADD = stvarna vrijednost stupanj-dana

grijanja u 2007. godini i godini t

3.2. Potronja elektrine energije u podsektorima po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P7)

Pokazatelj P7 je omjer potronje elektrine energije u pojedi-nom podsektoru i pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izraava se u jedinici kWh/pokazatelj aktivnosti.

Za izraun pokazatelja P7 potrebni su sljedei podaci: potronja elektrine energije u podsektoru (ktoe -> kWh), pokazatelj aktivnosti u podsektoru (kako je objanjeno za

pokazatelj P6).Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena moe biti po-

sljedica stvarnih uteda energije, povezanih s ugradnjom uin-kovitijih rashladnih ureaja ili rasvjete. No, jedinina potronja moe se i poveati zbog prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine energije za toplinske namjene kao i zbog vee difuzije novih ureaja (pogotovo ICT).



4. Pokazatelji energetske uinkovitosti za PROMETPokazatelji energetske uinkovitosti za sektor prometa pokriva-

ju potronju energije u putnikom i teretnom cestovnom, eljezni-kom i prometu unutranjim vodnim putovima.

Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor prometa pokri-vaju potronju benzina i dizela zajedno. Mogue je i razdvojiti po-tronje ovih dvaju goriva te pokazatelje raunati zasebno za svaki od njih, kako bi se u obzir uzeo uinak zamjene goriva.

Takoer je potrebno u obzir uzeti i potronju goriva u tranzitu ili potronju goriva koja je rezultat turistikih aktivnosti primjenom nacionalne metode korekcije ukupne potronje energije u prometu.

Ukupne utede energije u sektoru izraunavaju se zbrajanjem ostvarenih uteda po pojedinim tipovima vozila i po pojedinim obli-cima prijevoza. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je pokazatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.

Ukupne utede mogu se izraunati na tri naina: koritenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P10, P11, P12

i P13 u kombinaciji s M7; koritenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P12 i P13 u

kombinaciji s M6 i M7, ili koritenjem pokazatelja M5 do M7 u kombinaciji s P12 i P13.Pokazatelji su sljedei: P8: Potronja energije osobnih automobila po putnikom km

(GJ/pkm), A1 for P8: Specifi na potronja energije osobnih automobila

(l/100 km), P9: Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom

km (GJ/tkm), A2 for P9: Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po

vozilu (GK/vozilo), P10: Potronja energije u eljeznikom prijevozu putnika po

putnikom km (GJ/pkm), P11: Potronja energija u eljeznikom prometu robe po bruto

tonskom km (GJ/tkbr) P12: Udio javnog prometa u putnikom prometu (%), P13: Udio eljeznikog i rijenog prometa u ukupnom rob-

nom prometu (%), M5: Potronja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom

vozilu (GJ/ekv vozilo), M6: Potronja energije u eljeznikom prometu po bruto ton-

skom km (GJ/tkbr), M7: Potronja energije u rijenom prometu po tonskom km

(GJ/tkm).Utede energije za cestovni promet mogu se raunati na dva

naina, ovisno o dostupnosti podataka: kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem preferiranih

pokazatelja P8 (ili A1 za P8) za automobile i P9 (ili A2 za P9) za kamione i dostavna vozila; ili

kao razlika vrijednosti minimalnog pokazatelja M5.Utede energije za eljezniki promet mogu se raunati na dva

naina, ovisno o dostupnosti podataka: kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem preferiranih

pokazatelja P10 za putniki i P11 za teretni eljezniki promet; kao razlika vrijednosti minimalnog pokazatelja M6.

25MDD = srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u prote-klih 25 godina

heatingADD2007 ,heatingtADD = stvarna vrijednost stupanj-dana

grijanja u 2007. godini i godini t

3.4. Potronja elektrine energije u sektoru usluga po ekvivalentnom zaposleniku/ povrini (M4)

Pokazatelj M4 je omjer potronje elektrine energije u cijelom sektoru usluga i broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru. Alterna-tivno, umjesto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, moe se koristiti ukupna korisna povrina (m2). Izraava se u jedinici kWh/zaposlenik ili kWh/m2.

Za izraun pokazatelja M4 potrebni su sljedei podaci: potronja elektrine energije u sektoru usluga (ktoe > kWh); broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak do-

stupan iz Eurostat ili nacionalnih statistika) u tisuama ili korisna povrina zgrada (m2) u sektoru usluga.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena moe biti poslje-dica stvarnih uteda energije, povezanih s ugradnjom uinkovitiji rashladnih ureaja ili rasvjete. No, jedinina potronja moe se i poveati zbog prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine energije za toplinske namjene kao i vee difuzije novih ureaja (po-gotovo ICT).


fte

EL

S

S

em

E

a utede energije:

fteSt2007

2007 em*fteEL

fte

EL

St

Et

S

S

emE

emE

pri emu su:ELSE2007 , EL

EtE = potronja elektrine energije u sektoru usluga

u 2007. godini i godini tfteSem2007 ,

fteStem = ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga

(u ekvivalentu stalno zaposlenih) u 2007. godini i u godini t (al-ternativno se koristi podatak o korisnoj povrini u sektoru usluga)

3.5. Izraun ukupnih uteda za sektor uslugaUkupne utede energije u cjelokupnom sektoru usluga izra-

unavaju se zbrajanjem uteda elektrine energije i ostalih oblika energije. Zbrajanje se radi po podsektorima (pokazatelji P6 i P7) ili na razini cijelog sektora (pokazatelji M3 i M4). Kombinacija M i P pokazatelja (M3 i P7 ili M4 i P6) je mogua sve dok nema dvostrukog obraunavanja uteda.

Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti i prikaz ukupnih uteda energije na nacionalnoj razini u sektoru usluga u Hrvatskoj izraunavaju se M pokazatelji (M3 i M4), te-meljeni na potronji energije po jedinici korisne povrine zgrada uslunog sektora. Rezultati se prikazuju u PJ.


CAt

CA TT ,2007 = ukupan promet osobnih automobila (putniki km) u 2007. godini i godini t

4.2. Specifi na potronja energije osobnih automobila(A1 za P8)

Pokazatelj A1 predstavlja specifi nu potronju automobila. Izra-ava se u l/100 km.

Za izraun pokazatelja A1 potrebni su sljedei podaci: potronja energije osobnih automobila (za odreivanje ovog

podatka pogledati pokazatelj P8) (ktoe); broj automobila; prosjena udaljenost prijeena automobilom (km/auto god.); pretvorbeni faktor iz litre u toe za motorna goriva (benzin,

dizel, biogoriva, UNP).Broj automobila odgovara broju automobila koji su registrirani

u dravi na razmatrani datum i koji imaju dozvolu za prometovanje javnim prometnicama15.

Prosjena udaljenost godinje prijeena osobnim automobilom podatak je koji se uobiajeno dobiva iz istraivanja/anketiranja u ku-anstvima ili u prometnom sektoru. Treba se temeljiti na godinjim podacima, a ne na ekstrapolacijama jer moe znaajno varirati iz godine u godinu ovisno o gospodarskoj situaciji i cijenama goriva.

Pretvorbeni faktor iz litre u toe za benzin i dizel u obzir uzima prosjenu gustou goriva (0.75 za motorni benzin i 0.85 za dizel16) i njihovu ogrjevnu mo (1.051 toe/t za motorni benzin i 1.017 toe/t za dizel)17. Prema tome, koefi cijenti su: 0.788 koe/l za motorni benzin i 0.88 koe/l za dizel)18. Ovi se koefi cijenti moraju korigirati tako da odraavaju i stvarnu uporabu biogoriva u prometu19.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava kako tehnoloke napretke tako i promjene ponaanja vozaa. Razlika izmeu uteda izraunatih pokazateljem P8 i A1 predstavlja uinak promjena u okupiranosti vozila i promjene u strukturi goriva (zbog injenice da benzin i dizel imaju razliite energetske vrijednosti po litri)20.

15 Slubeni podaci esto se odnose na sva registrirana vozila (npr. ukljuujui vozila koja vie nisu u uporabi) jer kumuliraju sve nove registracije bez izba-civanja onih vozila koja jesu registrirana ali se vie ne koriste. 16 Raspon je 0.70-0.78 za motorni benzin i 0.82-0.90 za dizel.17 2009. godine uvedene su nove vrijednosti harmonizirane izmeu Eurostat i IEA: 1.051 toe/t za motorni benzin (44000 kJ/kg) i 1.017 toe/t za dizel (42600 kJ/kg).18 to redom odgovara 33000 kJ/l i 36210 kJ/l.19 Postoje dva naina mjerenja potronje benzina u energetskim statistikama, ovisno o izvorima podataka: iz podataka o potronji naft nih derivata (iz energetske bilance) ili iz podataka o potronji naft nih derivata i biogoriva (iz podataka naft nih tvrtki). Ukoliko su biogoriva ukljuena u podatke o potronji goriva, potrebno je koristiti korekcijski faktor kojim e se u obzir uzeti prosjena gustoa i energetska vrijednost mjeavine benzin/biogorivo. Ukoliko nisu ukljuena u ukupnu potronju goriva, tada se jednadba treba nadopuniti potronjom biogoriva. Prosjene vrijednosti preporuene od EK su: 0.78 koe/l za bioetanol i 0.51 koe/ l za dizel.20 Primjerice, poveana uporaba dizela rezultira poveanim energetskim sa-drajem jedne litre goriva, to vodi do niih uteda izraunatih pomou pokazatelja u goe/pkm u usporedbi s utedama izraunatim pomou poka-zatelja u l/100 km.

Utede energije za promet unutranjim vodnim putovima mogu se izraunati koritenjem minimalnog pokazatelja M7.

Utede energije koje su rezultat promjene naina prijevoza (tzv. modal shift ) jednake su zbroju uteda izraunatih pokazateljima P12 i P13.

Koritenje preferiranih pokazatelja energetske uinkovitosti daje tonije rezultate, koji su blii stvarnim tehnikim utedama energije. Minimalni pokazatelji vjerojatno podcjenjuju utede jer ukljuuju i uinak imbenika koji nisu vezani za energetsku uin-kovitost.

4.1. Potronja energije osobnih automobila po putnikom km (P8)

Pokazatelj P8 je omjer ukupne godinje potronje goriva osob-nih automobila i njihovog prometa izraenog u putnikim km. Izra-ava se u jedinici goe/pkm.

Za izraun pokazatelja P8 potrebni su sljedei podaci: potronja energije osobnih automobila (ktoe), automobilski putniki promet (Gpkm).Potronja energije osobnih automobila nije standardni podatak

iz energetskih statistika. Taj se podatak odreuje temeljem slubenih statistika o prodaji motornih goriva (benzin, dizel), broju vozila i iz rezultata istraivanja o koritenju vozila u km godinje, kao i iz podataka o specifi noj potronji goriva (l/100 km) kroz jednostavno modeliranje. Openito, procjena se ne radi samo za automobile, ve je dio ope raspodjele potronje motornih goriva po vrstama cestov-nih vozila (automobili, kamioni, dostavna vozila, autobusi, motoci-kli). U nekim zemljama radi se razlika izmeu potronje domaih automobila i ukupne potronje, koja ukljuuje i strana vozila.

Za izraun potronje energije osobnih automobila koriste se sljedei ulazni podaci:

potronja UNP u automobilima (ktoe), potronja benzina u automobilima (ktoe), potronja dizela u automobilima (ktoe).Ukupan promet osobnim automobilima (Gpkm) podatak je koji

je dostupan iz opih dravnih statistika kao i iz Eurostata. Uobiaje-no se temelji na podacima o prijeenim km po vozilu i prosjenom broju osoba po vozilu.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava razne vrste uteda energije: tehnike utede, utede vezane uz promjene ponaanja u vonji, utede vezane uz reduciranu mobilnost automo-bila kao i utede vezane uz povean broj osoba po vozilu.


CA

CA

TE

a utede energije:

CAt2007

2007 T*CAt

CAt

CA

CA

TE

TE

pri emu su:CAt

CA EE ,2007 = potronja energije osobnih automobila (motor-na goriva) u 2007. godini i godini t


4.3. Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom km (P9)

Pokazatelj P9 je omjer potronje energije kamiona i dostavnih vozila i cestovnog prometa roba izraenog u tonskim km. Izraava se u jedinici goe/tkm.

Za izraun pokazatelja P9 potrebni su sljedei podaci: potronja energije kamiona i dostavnih vozila (ktoe), cestovni promet roba u tonskim km (Gtkm).Potronja energije kamiona i dostavnih vozila temelji se na

podacima o prodaji motornih goriva po tipu cestovnog vozila (po-gledati objanjenje dano uz pokazatelj P8). Cestovni promet roba u tonskim km je uobiajen podatak u nacionalnim statistikama kao i u Eurostatu. esto se radi razlika izmeu domaeg i meunarodnog prometa kao i izmeu domaih i stranih vozila. Za izraun uteda energije, promet roba se treba odnositi na promet u zemlji bez ob-zira radi li se o domaim ili stranim vozilima.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava uinak sveukupnog napretka u uinkovitosti cestovnog prometa roba: ovo moe biti posljedica tehnikog napretka (npr. smanjenje specifi ne potronje vozila u l/100 km), poboljanog upravljanja fl otom vozila, koje rezultira poveanom optereenou vozila, i konano prijelaza na vee kamione, kojima se poveava specifi na potronja po vozilu, ali se zbog vee koliine tereta smanjuje potronja po tonskom km.

Utede energije povezane s kamionima treba paljivo inter-pretirati, jer je mogue da je poveana uporaba dizela vezana uz strane kamione (tranzit), a da to nije uzeto u obzir u nacionalnim energetskim statistikama vezanim uz potronju energije u prometu.


TLV

TLV

TE

a utede energije:

TLVt2007

2007 T*TLVt

TLVt

TLV

TLV

TE

TE

pri emu su:

TLVE2007 , TLVtE = potronja energije kamiona i dostavnih vozila

u 2007. godini i godini tTLVT2007 ,

TLVtT = ukupan promet kamiona i dostavnih vozila u

tonskim km u 2007. godini i godini t

4.4. Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po vozilu (A2 za P9)

Pokazatelj A2 je omjer godinje potronje energije (goriva) ka-miona i dostavnih vozila i broja kamiona i dostavnih vozila. Izraava se u jedinici toe/vozilo.

Za izraun pokazatelja A2 potrebni su sljedei podaci: potronja motornih goriva u kamionima i dostavnim vozilima

(ktoe), broj kamiona i dostavnih vozila (u tisuama).Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava u prvom

redu tehnike utede (smanjenje specifi ne potronje vozila u l/100 km) i uinak smanjenja prosjene veliine vozila.

Pokazatelj A2 je CAspecE , a utede energije raunaju se mate-

matikom formulom:

> @ tCAtCAkmavtCAspectCAspec KSDiEE **100*..

2007 pri emu je:

tK =

CAt

conversiondiesel

CAt

conversiongasoline

CAt

EFEFE

dieselgasoline

**

Pretvorbeni faktori su:

conversiongasolineF = 0.80 conversiondieselF = 0.88

pri emu su:CAspecE2007 ,

CAspectE = specifi na potronja goriva u automobili-

ma u l/100 km u 2007. godini i u godini tCAkmav

tDi..

= prosjena godinja udaljenost u km po automo-bilu u godini t

CAtS = ukupan broj automobila u godini t

tK = prosjeni ponderirani koefi cijent za benzin i dizel u godini t.

gasolineCAtE = potronja benzina u automobilima u l/100 km

u godini t21dieselCA

tE = potronja dizela u automobilima u l/100 km u godini t.

Postoje dvije metode izrauna pokazatelja A1 (ECA). Prva meto-da podrazumijeva uporabu sljedeih ulaznih podataka:

broj automobila (benzinski, dizel i UNP), prosjena godinja kilometraa po automobilu (km/auto god.), potronja energije automobila (u litrama l) (ECA).

Pri tome je )100/(.. CAkmavtCACACAspec DiSEE . Za pre-

tvorbu podataka o potronji energije iskazanih u toe u litre koriste se sljedee donje ogrjevne moi i pretvorbeni faktori: 46,89 MJ/kg i 0,53 kg/l za UNP, 44,59 MJ/kg i 0,77 kg/l za benzin te 42,71 MJ/kg i 0,85 kg/l za dizel.

Drugi nain izrauna podrazumijeva uporabu podataka o spe-cifi noj potronji benzinskih, dizelskih i UNP automobila u l/100 km i broja automobila (benzinskih, dizel i UNP) u tisuama:

CACAUNPCAsUNPCAdieselCAdieselCAgasolineCAgasolineCAspec SSESESEE /)( Ukoliko su ulazni podaci ispravni, rezultati za pokazatelja A2

dobiveni na oba opisana naina moraju biti isti.

21 Pogledati gornju napomenu vezanu uz biogoriva.


Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava kako tehnike utede energije tako i utjecaj poveanja prosjenog faktora optereenja vlakova. Razvoj super-brzih vlakova moe neutralizirati/prikriti ove utede, jer velike brzine poveavaju specifi nu potronju vlakova. S druge strane, ovakvi vlakovi privlae i dio putnika iz zra-nog prijevoza, a time uzrokuju utede u ovom segmentu prometa koje se razmatranim pokazateljem ne mogu uzeti u obzir.

Pokazatelj P10 rauna se matematikom formulom

RPa

RPa

TE

a utede energije:

RPat2007

2007 T*RPat

RPat

RPa

RPa

TE

TE

pri emu su:RPaE2007 ,

RPatE = potronja energije u putnikom eljezni-

kom prometu u 2007. godini i godini tRPaT2007 ,

RPatT = ukupni putniki eljezniki promet u put-

nikim km u 2007. godini i godini t.

4.6. Potronja energije u eljeznikom prometu robe po bruto tonskom km (P11)

Pokazatelj P11 izraunava se kao omjer potronje energije te-retnih vlakova i eljeznikog prometa roba mjerenog u tonskim km. Izraava se u jedinici goe/tkm.

Za izraun pokazatelja P11 potrebni su sljedei podaci: potronja energije eljeznikog prometa roba (ktoe), teretni eljezniki promet (Gtkm).Defi nicija i izraun potronje energije eljeznikog teretnog

prometa je slina kao i za putniki promet (pogledati pokazatelj P10). Podatak o eljeznikom teretnom prometu u tonskim km je standardni podatak dostupan iz nacionalnih statistika kao i iz Eu-rostata.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava kako tehnike utede tako i poveanje prosjenog faktora optereenja vlakova.


RFR

RFr

TE

a utede energije:

RFrt2007

2007 T*RFrt

RFrt

RFR

RFr

TE

TE

pri emu su:

RFrE2007 , RFrtE = potronja energije u eljeznikom teretnom

prometu u 2007. godini i godini t

Razlika u utedama izraunatim pomou pokazatelja P9 i A2 rezultat je boljeg upravljanja fl otom vozila (poveano optereenje vo-zila, tj. koliina tereta i smanjenje broja ruta bez tereta) i promjene prosjene veliine vozila. Koritenjem A2 prijelaz na manja vozila prikazivat e se kao uteda, to koritenjem P9 ne mora nuno biti sluaj. S druge strane, poveanje optereenja vozila pokazat e se kao uteda koritenjem pokazatelja P9, no to ne mora biti sluaj i pri koritenju pokazatelja A2.

Pokazatelj A2 rauna se matematikom formulom:

TLV

TLV

SE

a utede energije:

TLVt2007

2007 S*TLVt

TLVt

TLV

TLV

SE

SE

pri emu su:TLVE 2007 ,

TLVtE = potronja energije kamiona i dostavnih vozila

u 2007. godini i u godini tTLVS2007 ,

TLVtS = broj kamiona i dostavnih vozila u 2007.go-

dini i godini t

4.5. Potronja energije u eljeznikom prijevozu putnika po putnikom km (P10)

Pokazatelj P10 je omjer potronje energije putnikih vlakova i putnikog eljeznikog prometa mjerenog u putnikim km. Izraava se u jedinici goe/pkm.

Za izraun pokazatelja P10 potrebni su sljedei podaci: potronja energije putnikih vlakova (ktoe), putniki eljezniki promet (Gpkm).Slubene energetske statistike uobiajeno prikazuju ukupnu

potronju energije u eljeznikom prometu, bez diferencijacije na putniki i teretni eljezniki promet. Ukoliko ne postoje podaci o potronji energije u putnikom eljeznikom prometu, moe se napraviti aproksimacija koja se svodi na iskazivanje eljeznikog putnikog i teretnog prometa u istoj jedinici bruto tonskim km (brtkm). Ovaj podatak refl ektira ukupnu teinu koja se transportira, ukljuujui teinu lokomotiva i vagona. Pri tome se koristi koefi ci-jent koji izraava prosjenu bruto teinu po putniku i po toni roba22.

Podatak o ukupnoj potronji energije eljeznikog prometa do-stupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata te se, prema tome, alocira na putniki promet i promet roba prema udjelu ovih prometa u ukupnim bruto tonskim km23.

Podatak o eljeznikom putnikom prometu u putnikim km standardni je podatak iz nacionalnih statistika kao i iz Eurostata.

22 Mogu se koristiti sljedee vrijednosti: 1.7 tkbr po putnikom km i 2.5 tkbr po tonskom km.23 Potronja elektrine energije u sustavima podzemnih eljeznica (metro) i u tramvajima moe biti ukljuena u ukupnu potronju energije eljeznikog prometa. Stoga izraun bruto tonskih km treba biti konzistentan s obuhva-tom potronje energije koji se navodi u statistikama. Idealno bi bilo da po-stoje podaci koji odvajaju potronju energije tramvaja i metroa od potronje vlakova.


PatT = ukupni putniki promet u godini t u put-

nikim kmPapublicT = putniki javni promet u putnikim km

CAtUE

= jedinina potronja energije automobila u godini t (goe/pkm)

PTtUE

= jedinina potronja energije u javnom pro-metu u godini t (goe/pkm).

4.8. Udio eljeznikog prometa i prometa unutranjim rijenim putovima u ukupnom robnom prometu (P13)Jedinina potronja energije eljeznikog i rijenog prometa

izraava se u goe/tkm, a izraunava kao omjer potronje energije i ukupnog prometa (u tonskim km) ostvarenog ovim oblicima pro-meta. Udio eljeznikog i prometa unutranjim plovnim putovima u teretnom prometu izraava se u postotcima, a predstavlja omjer ovih oblika prometa i ukupnog prometa roba.

Podatak o potronji energije eljeznikog i rijenog prometa je dostupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata.

Za izraun pokazatelja P13 potrebni su sljedei podaci: ukupan promet roba (Mtkm); eljezniki promet roba (Mtkm); promet roba unutranjim plovnim putovima (Mtkm); jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (goe/

tkm) pokazatelj P9; jedinina potronja energije eljeznikog i prometa roba unu-

tranjim plovnim putovima (goe/tkm).Ukupan promet roba ukljuuje sljedee oblike prijevoza: kami-

one i dostavna vozila, vlakove i unutranje plovne putove, sve mje-reno u tonskim km. Promet roba eljeznicom i unutranjim plovnim putovima standardan je podatak dostupan iz nacionalnih statistika i Eurostata. Jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (ka-mioni i dostavna vozila) u goe/tkm odgovara pokazatelju P9.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utede zbog poveanog udjela eljeznikog i rijenog prometa u ukupnom prometu roba. to se tie putnikog prometa, u veini zemalja pri-sutan je trend smanjenja udjela ovih vrsta prometa, to rezultira nultim utedama energije zbog promjene naina prijevoza.


Fr

FrRW

TT

RW

a uteda energije:

)(**2007 FrRWFrRVFrtt tt UEUETRWRW pri emu su:

tRW , 2007RW = udio eljeznikog prometa roba i prometa roba unutranjim plovnim putovima u 2007. godini i godini t u ukupnom prometu roba

RFrT2007 , RFrtT

= ukupni teretni eljezniki promet u 2007. go-dini i godini t.

4.7. Udio javnog prometa u putnikom prometu (P12)Jedinina potronja energije u javnom putnikom prometu

izraava se u goe/pkm i izraunava kao omjer potronje energije u svim oblicima javnog putnikog prijevoza i prometa izraenog u putnikim km. Udio javnog prometa u putnikom prometu izraava se u postotcima, a predstavlja omjer putnikog javnog prometa i ukupnog putnikog prometa.

Potronja energije u javnom putnikom prijevozu nije podatak dostupan iz energetske bilance izraene prema pravilima Eurostata. Ovaj se podatak izraunava na temelju potronje motornih goriva prema tipu vozila (pogledati pokazatelj P8) i potronje energije u putnikom eljeznikom prometu (pogledati pokazatelj P10).

Za izraun pokazatelja P12 potrebni su sljedei podaci: ukupan putniki promet (Mpkm), putniki javni promet (Mpkm), jedinina potronja automobila (toe/pkm) pokazatelj P8, jedinina potronja energije javnog prometa (toe/pkm).Ukupan putniki promet ukljuuje sljedee oblike prijevoza:

automobile, motocikle, autobuse, metro, tramvaje i vlakove, sve mjereno u putnikim km. Putniki javni promet ukljuuje: autobu-se, metro, tramvaje i vlakove, sve mjereno u putnikim km. Prema tome, putniki javni promet predstavlja ukupan putniki promet umanjen za promet osobnim vozilima (automobili i motocikli). Je-dinina potronja automobila u goe/pkm odgovara pokazatelju P8, a jedinina potronja energije javnog prometa je de facto jedinina potronja energije putnikog autobusnog prometa, metroa, tramvaja i vlakova (esto sadrano pod eljeznicom) i prometa unutranjim plovnim putovima. Dodatni podaci koji su potrebni za izraun je-dinine potronje javnog prometa, a nisu objanjeni kod izrauna prethodnih pokazatelja (P8 i P10) su:

putniki promet autobusima (Mpkm), potronja dizela u autobusima (ktoe), potronja dizela u prometu unutranjim plovnim putovima

(ktoe).Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava promje-

nu udjela javnog prometa u ukupnom putnikom prometu. Sma-njivanje udjela javnog prijevoza rezultira nultim utedama zbog promjene naina prijevoza.


Pat

Papublic

TT

PT

a utede energije:

)(**2007 PTtCAtPatt UEUETPTPT pri emu su:

2007PT , tPT , = udio javnog prometa u 2007. godini i u godini t


CAeqRVt2007

2007 S*CAeqCAeq RVt

RVt

RV

RV

SE

SE

pri emu su:RVE2007 ,

RVtE = potronja energije cestovnih vozila (automo-

bili, kamioni i dostavna vozila, motocikli, autobusi) u 2007. godini i u godini t

CAeqRVS2007 , CAeqRV

tS = = broj cestovnih vozila u ekvivalentnim au-tomobilima u 2007. godini i u godini t

4.10. Potronja energije u eljeznikom prometu po bruto tonskom km (M6)

Pokazatelj M6 izraunava se kao omjer potronje energije u e-ljeznikom prometu i u ukupnom prometu roba izraenom u bruto tonskim km24. Izraava se u jedinici goe/brtkm.

Za izraun pokazatelja M6 potrebni su sljedei podaci: potronja energije u eljeznikom prometu (ktoe); ukupni eljezniki promet (Gbrtkm).Podatak o potronji energije u eljeznikom prometu dostupan

je iz nacionalne energetske bilance. Podaci o eljeznikom put-nikom prometu u putnikim km i eljeznikom prometu roba u tonskim km uobiajeno su odstupni iz nacionalnih statistika i Eu-rostata, a iz njih se izraunava ukupan eljezniki promet. Ukupan eljezniki promet izraunava se pretvorbom putnikog prometa i prometa roba u istu mjernu jedinicu bruto tonski km (brtkm) koja odraava ukupnu teinu tereta koji se mora prevoziti ukljuuju-i teinu lokomotive i vagona. U ovu se svrhu koristi koefi cijent koji izraava ukupnu (bruto) prosjenu teinu po putniku i po toni robe25 i te se vrijednosti standardno koriste u svim zemljama.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava ukupne utede koje su rezultat poboljane uinkovitosti vlakova i poveanog faktora njihovog optereenja.


R

R

TE

a utede energije:

Rt2007

2007 T*Rt

Rt

R

R

TE

TE

pri emu su:RE2007 ,

RtE = potronja energije eljeznikog prometa u

2007. godini i u godini t

24 Bruto tonski km je uobiajena mjerna jedinica za ukupni promet roba i putnika u tonskim km, ukljuujui i teinu lokomotive i vagona. Koristi se za agregiranje podataka o putnikom prometu i prometu roba. Potronja energije se uobiajeno alocira izmeu putnikog prometa i prometa roba prema njihovom udjelu u ukupnom prometu izraenom u tkbr.25 Koriste se sljedee vrijednosti: 1.7 tkbr po putnikom km za putnike i 2.5 tkbr po tonskom km za robe.

FrRWT = eljezniki i promet roba unutranjim plov-

nim putovimaFrtT = ukupni promet roba (cestovni, eljezniki i

unutranjim plovnim putovima) u godini t

tFrRVUE = jedinina potronja energije cestovnog pro-

meta roba (kamioni i dostavna vozila) u godini t

tFrRWUE

= jedinina potronja energije eljeznikog i rijenog prometa roba u godini t

4.9. Potronja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom vozilu (M5)

Pokazatelj M5 zamjenjuje pokazatelje P8 i P9, ukoliko oni ne mogu biti izraunati zbog nedostatka podataka o potronji energije u cestovnom prometu po tipu vozila.

Pokazatelj M5 povezuje ukupnu potronju energije u cestovnom prometu s fi ktivnim brojem svih cestovnih vozila izraenih u broju ekvivalentnih automobila. Izraava se u jedinici toe/ekv.auto.

Za izraun pokazatelja M5 potrebni su sljedei podaci: ukupna potronja energije cestovnog prometa (ktoe); broj cestovnih vozila po tipu (autobusi, motocikli, kamioni,

dostavna vozila i automobili) u tisuama; koefi cijent koji odraava razliku u prosjenoj godinjoj potro-

nji energije izmeu svakog pojedinog tipa vozila i automobila (jer se sve svodi na ekvivalentni automobil).

Ukupna potronja energije cestovnog prometa podatak je do-stupan iz nacionalnih energetskih statistika odnosno Eurostata. Ukoliko postoje podaci ili procjene udjela stranih vozila u ukupnom cestovnom prometu, ovaj se podatak i povezana potronja energije mogu izuzeti iz ukupne potronje energije cestovnog prometa koja je dostupna iz nacionalne energetske bilance.

Podatak o broju cestovnih vozila po tipu vozila (automobili, kamioni, dostavna vozila, autobusi i motocikli) dostupan je iz naci-onalnih statistika i Eurostata.

Pretvorba broja ostalih tipova vozila u ekvivalentne automobile radi se pomou odgovarajuih koefi cijenata kako bi se u obzir uzele njihove meusobne razlike u potronji energije (goriva). Ukoliko, primjerice, autobus troi prosjeno 15 toe/god., a automobil 1 toe/god., jedan je autobus jednak 15 ekvivalentnih automobila. Ovi se koefi cijenti mogu odrediti iz istraivanja (ili procjena) o prijeenoj udaljenosti i specifi noj potronji (l/100 km) za odabrane godine. Mogue je koristiti sljedee vrijednosti:

1 kamion i dostavno vozilo = 4 ekvivalentna automobila, 1 autobus = 15 ekvivalentnih automobila, i 1 motocikl = 0.15 ekvivalentna automobila.Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava razliite

vrste uteda: tehnike (poveana energetska uinkovitost vozila), utede vezane uz promjenu ponaanja (zajedniko koritenje auto-mobila, tzv. car pooling) i smanjenje udaljenosti prijeene vozilima.


CAeqRV

RV

S

E

a utede energije:


Utede energije za eljezniki promet (B) mogu se raunati na dva naina u ovisnosti o raspoloivosti podataka:

kao zbroj uteda energije za putniki eljezniki promet i e-ljezniki promet roba izraunatih koritenjem pokazatelja P10 i P11;

kao uteda energije izraunata koritenjem pokazatelja M6.Utede energije za promet unutranjim plovnim putovima (C)

izraunava se koritenjem pokazatelja M7.Prvi je pristup (a) + (c) najtoniji jer daje rezultate najblie teh-

nikim utedama energije. Pristup (b) + (d) e podcijeniti utede, jer e ukljuivati i uinke koji nisu vezani uz energetsku uinkovitost26.

Utede energije koje su rezultat promjene naina prijevoza jed-nake su zbroju uteda izraunatih koritenjem pokazatelja P12 i P13.

Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti na nacionalnoj razini u prometu u Hrvatskoj izraunavaju se svi na-vedeni pokazatelji, a ukupne utede se izraunavaju koritenjem pristupa (a)+(c)+(C)+(D), tj. koritenjem pokazatelja P8 do P13 i M7. Rezultati se prikazuju u PJ.

5. Pokazatelji energetske uinkovitosti za INDUSTRIJUPokazatelji energetske uinkovitosti za industriju temelje se na

potronji energije u svim industrijskim granama koje su u obuhvatu ESD. Poljoprivreda moe biti ukljuena kao jedan podsektor.

Kako ESD ne ukljuuje potronju energije u onim postrojenji-ma ije aktivnosti pripadaju listi danoj u Prilogu I Direktive 2003/87/EC kojom se uspostavlja shema trgovanja pravima na emisiju sta-klenikih plinova, potrebno je iz izrauna pokazatelja izuzeti ovu potronju. Izuzimanje se radi pomou korekcijskog faktora K koji predstavlja udio u ukupnoj potronji energije u industrijskoj grani za kojega su odgovorna postrojenja iz obuhvata Direktive 2003/87/EC.

Ukupne utede energije u sektoru izraunavaju se zbrajanjem ostvarenih uteda po pojedinim industrijskim granama. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je pokazatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.

Ukupne utede mogu se izraunati koritenjem pokazatelja P ili M.

Pokazatelji su sljedei: P14: potronje energije u industrijskoj grani po jedinici proi-

zvodnje (indeksu proizvodnje) M8: potronje energije u industrijskoj grani po dodanoj vri-

jednosti.Za izraun pokazatelja potrebni su podaci o potronji energije i

indikatorima aktivnosti (indeks proizvodnje ili dodana vrijednost) u svakoj industrijskoj grani. Popis industrijskih grana dan je u Prilogu, a temelji se na ISIC klasifi kaciji27.

Ukoliko vrijednosti ulaznih parametara po industrijskim gra-nama nisu dostupni, pokazatelje je mogue raunati na razini cijelog sektora. No, takav izraun nije u potpunosti toan i treba ga izbjega-vati, jer ukupna potronja energije u industriji prema metodologiji EK ukljuuje potronju energije u ISIC kategorijama C (rudarstvo), D (proizvodnja) i F (graditeljstvo), dok izvori podataka za dodanu vrijednost ukljuuju kategorije C, D i F ali i kategoriju E (opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom). Takoer, vrijednosti in-deksa proizvodnje ukljuuju samo kategorije C, D i E i (bez kategori-

26 Mogue su sve kombinacije : a+b, a+c, b+c, b+d27 ISIC klasifi kacija (eng. International Standard Industrial Classifi cation of All Economic Activities)

RT2007 , RtT = ukupni eljezniki promet u bruto tonskim

km u 2007. godini i u godini t

4.11. Potronja energije u prometu unutranjim plovnim putovima po tonskom km (M7)

Pokazatelj M7 izraunava se kao omjer potronje energije pro-meta unutranjim plovnim putovima i tog prometa izraenog u ton-skim km. Izraava se u jedinici kgoe/tkm.

Za izraun pokazatelja M7 potrebni su sljedei podaci: potronja energije prometa unutranjim plovnim putovima

(ktoe); promet roba unutranjim plovnim putovima (Mtkm).Podatak o potronji energije ove vrste prometa dostupan je iz

nacionalne energetske bilance odnosno Eurostata. Podatak o prome-tu roba u tonskim km je takoer dostupan iz nacionalnih statistika i Eurostata.

Ukoliko je putniki promet unutranjim plovnim putovima znaajan (to u Hrvatskoj nije), putniki se promet moe pretvoriti u tonske km na nain opisan uz pokazatelj M6.

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava pobolj-anu energetsku uinkovitost brodova kao i poveanje faktora op-tereenja.


W

W

TE

a utede energije:

Wt2007

2007 T*Wt

Wt

W

W

TE

TE

pri emu su:WE2007 ,

WtE = potronja rijenog prometa u 2007. godini i

u godini tWT2007 ,

WtT = ukupan rijeni promet u 2007. godini i u go-

dini t.

4.12. Izraun ukupnih uteda energije za prometUkupne utede energije postignute u sektoru prometa izrau-

navaju se kao zbroj uteda ostvarenih po pojedinom tipu prometa i uteda zbog promjene naina prometa (D).

Utede energije po tipu prometa su zbroj uteda ostvarenih u: cestovnom prometu, eljeznikom prometu i rijenom prometu (unutranji plovni putovi).Ukupne utede energije, prema tome, jednake su zbroju

A+B+C+D.Utede energije za cestovni promet (A) mogu se raunati na dva

naina u ovisnosti o raspoloivosti podataka: kao zbroj uteda energije za automobile te kamione i dostavna

vozila izraunatih koritenjem pokazatelja P8 (ili A1) i P9 (ili A2); kao uteda energije izraunata koritenjem pokazatelja M5.


Udio potronje energije u industrijskim granama koje su u obuhvatu ESD odgovara dijelu industrijske potronje koji nije pokriven (odnosno nee biti pokriven) shemom trgovanja emi-sijama. Ovaj udio se uzima iz prvog Nacionalnog akcijskog plana i dri se konstantnim za razdoblje 2008.-2016. ukoliko ne postoje precizniji godinji podaci. Ukoliko su godinji podaci dostupni, taj bi udio trebao biti auriran svake godine.

Uteda energije izraunata pomou ovog pokazatelja po-kazuje tehnike utede energije, ali za pojedine grane moe ukljuiti i utjecaj promjena u proizvodnom miksu (poglavito je ovo izraeno u kemijskoj industriji u kojoj se dogaa prelazak proizvodnje s tekih kemikalija na lake, poput kozmetikih ili farmaceutskih proizvoda).

Suproizvodnja toplinske i elektrine energije (kogeneracija) jed-na je od glavnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti u indu-striji. Zbog naina na koji meunarodne organizacije prate statistike o neposrednoj potronji energije, poveana uporaba kogeneracije rezultirat e utedama goriva na razini pojedine industrijske grane; rezultirajue utede su stoga ve ukljuene u utede izraunate teme-ljem razlike specifi ne potronje energije u pojedinoj grani. Dopri-nos kogeneracijskih postrojenja mogao bi se izraunati iz varijacija u trinoj penetraciji kogeneracije, primjerice koritenjem difuzijskih pokazatelja, ali se ne smiju dodavati izraunatim utedama po gra-nama koritenjem pokazatelja P14.


X

X

I

I

IPI

E

a utede energije:

XX

X

X

X

X

IItI

t

It

I

I

KIPIIPIE

IPIE

20072007

2007 **

pri emu su:

XIE2007 , XI

tE = potronja energije industrijske grane x u 2007. godini i u godini t

XIK 2007 = udio u potronji energije industrijske grane x koji je u obuhvatu ESD u 2007. godini

XIIPI 2007 , XI

tIPI = indeks industrijske proizvodnje grane x u 2007. godini i u godini t

4.14. Potronja energije u industrijskoj grani po dodanoj vrijednosti (M8)

Pokazatelj M8 je omjer neposredne potronje energije i dodane vrijednosti u razmatranoj industrijskoj grani. Iz neposredne potro-nje energije se iskljuuje potronja onih postrojenja koja e ui u shemu trgovanja pravima na emisije staklenikih plinova (objanje-nje je dano uz pokazatelj P14).

Za izraun pokazatelja M8 potrebni su sljedei podaci: neposredna potronja energije industrijske grane (pogledati

objanjenje dano uz pokazatelj P14);

je F). Zbog te injenice, jedini toan izraun pokazatelja energet-ske uinkovitosti u industriji je njihova vrijednosti po granama. Izraun pokazatelja na razini cijelog sektora moe posluiti samo kao aproksimacija.

C (rudar-stvo)

D (proizvod-nja)

E (elektrina energi-ja, plin & voda,)

F (graditelj-stvo)

Ukupna potronja energije

x x x

Dodana vrijednost x x x x

Indeks pro-izvodnje x x x

Izvori podataka za dodanu vrijednost i indeks proizvodnje su baza podataka statistikog odjela UNECE28, koja sadri podatke iz nacionalnih i meuna-rodnih izvora (CIS, EUROSTAT, IMF, OECD).

4.13. Potronja energije u industrijskoj grani po jedinici proizvodnje (P14)

Pokazatelj P14 je omjer neposredne potronje energije i indeksa proizvodnje u razmatranoj industrijskoj grani. Izraava se u jedinici toe/indeks.

Za izraun pokazatelja P14 potrebni su sljedei podaci: neposredna potronja energije industrijske grane (toe); indeks proizvodnje industrijske grane (vrijednost indek-

sa/100); udio u potronji energije industrijske grane koji je u obuhvatu

ESD.Podatak o neposrednoj potronji energije po industrijskim gra-

nama dostupan je iz Eurostata za 13 grana koje odgovaraju NACE klasifi kaciji (u Prilogu je dana ISIC klasifi kacija):

rudarstvo (NACE 13-14), prehrambena i duhanska industrija (NACE 15-16), tekstilna industrija (NACE 17-19), drvna industrija (NACE 20), industrija papira (NACE 21-22), kemijska industrija (NACE 24), industrija nemetalnih minerala (NACE 26), od toga cementna

industrija (NACE 26.51), industrija eljeza i elika (27.1), industrija obojenih metala (27.2), proizvodnja strojeva i metala (NACE 28-32), od toga proizvo-

di od metala (NACE 28), oprema za prijevoz (NACE 34-35), ostala industrija (NACE 25+33+36+37), od toga guma i pla-

stika (NACE 25), graditeljstvo (NACE 45).Industrijski indeks proizvodnje je najee koriteni pokazatelj

industrijske aktivnosti (proizvodnje) po granama29; uobiajeno se vee na neku poetnu godinu (npr. indeks je 100 za 2000. godinu). Ovaj je podatak dostupan iz Eurostata kao i nacionalnih statistika.

28 http://w3.unece.org/pxweb/database/STAT/20-ME/2-MENA/?lang=129 Indeksi proizvodnje raunaju se vrlo precizno (4 5 znamenaka) temeljem podataka o fi zikoj proizvodnji u razliitim jedinicama (npr. litre proizve-denog mlijeka, tone mesa i sl.). Da bi se izraunao indeks za granu (dvije znamenke u NACE klasifi kaciji), detaljni indeksi se agregiraju kao ponderi-rani prosjek na temelju udjela svake podgrane u dodanoj vrijednosti cijele grane u baznoj godini (2000.).


iznos ostvarenih uteda energije po sektoru. Za svaki se sektor izraunavaju dvije vrijednosti ukupnih uteda energije:

Ukupne sektorske utede 1: izraunate koritenjem mini-malnih pokazatelja (M)

Ukupne sektorske utede 2: izraunate koritenjem prefe-riranih pokazatelja (P).

Ukupne utede u neposrednoj potronji na nacionalnoj razini predstavljaju zbroj sektorski uteda (temeljem P pokazatelja, osim u sektoru usluga gdje se koriste M pokazatelji) iskazan apsolutnom iznosu (PJ) i ako udio u ukupnom nacionalnom cilju (19,77 PJ u 2016. godini).

Preporueni konani prikaz pokazatelja i uteda po sektorima i ukupno na nacionalnoj razini dan je sljedeim tablicama.Tablica 1. Prikaz uteda energije po sektorimaOznaka po

Pravilnik o Metodoligiji Za Pracenje Mjerenje i Verifikaciju Usteda Energijeu Neposrednoj Potrosnji...

Documents

Transcript of Pravilnik o Metodoligiji Za Pracenje Mjerenje i Verifikaciju Usteda Energijeu Neposrednoj Potrosnji...