DIOGEN pro culture magazine & DIOGEN pro art magazine -ISSN 2296-0929; ISSN 2296-0937 Publishers online and owners, Peter M. Tase and Sabahudin Hadiali, Ph.D. candidate

E-mail: contact_editor@diogenpro.com / WWW: http://www.diogenpro.com/

1

Ladislav Babi

O izgledu slona

Jedna od narodnih pria koja moe posluiti kao temelj za najrazliitija

razmatranja, je ona o slonu i slijepcima. Radi se o tome kako slijepci doivljavaju

slona, svaki od njih pipajui negi drugi dio njegove anatomije. "Njihovi su opisi

razliiti, kau da je slon slian konopu, zidu, stablu, listu, koplju ili zmiji (ovisno

dali mu pipaju rep, bokove, nogu, uho, kljovu, ili surlu). Raspravljaju o tome to je

zapravo slon i ne mogu se sloiti.". Zadrat u se na korespondenciji pouka ove

prie sa ljudskim shvaanjem istine.

Mnoge stvari, a da ljudi nisu niti svijesni to dovodi esto i do krvavih

sukoba meu njima ovise o definiciji. A definicija je, rekao bi Einstein, vrlo

relativna stvar koja u dinaminom svijetu i sama mijenja znaenje. Ja u se

posluiti vlastitom definicijom, koja bi se mogla saeti rijeima "istina je ono to

jeste onakvo kakvo jeste, i nikakvo drukije ne moe biti". Ona ima prednost to je

primjenljiva u svakom asu prosuivanja nekog fakta ili dogaaja, jer on (fakt ili

dogaaj) zaista ne moe biti drukiji negoli se zbio, kad se ve jednom desio. Sve

drugo je samo naa interpretacija, ovisna o poznavanju injenica, obrazovanju,

svjetonazoru ili sklonosti laima. Daklem, vidljivo je kako razmatranje istine treba

povezati sa njenom interpretacijom i sa sklonou manipulacijama njome.

http://mojaporodica.com/2016/03/09/sve-je-u-percepciji-poucna-prica-o-slijepcima-i-slonu/http://hrcak.srce.hr/file/198249

DIOGEN pro culture magazine & DIOGEN pro art magazine -ISSN 2296-0929; ISSN 2296-0937 Publishers online and owners, Peter M. Tase and Sabahudin Hadiali, Ph.D. candidate

E-mail: contact_editor@diogenpro.com / WWW: http://www.diogenpro.com/

2

Nadalje, istina ini se moe biti relativna ili apsolutna. Da ona moe biti

apsolutna, izgleda da ba i nije sasvim jasno. Ako usred ljeta tvrdim da je list oraha

zelen, to je u taj as nedvojbena istina za onog tko nije daltonist. Prema tome,

reenu tvrdnju moemo smatrati koliko apsolutnom toliko i relativnom, ovisno o

tvrditelju. Ali samo u dani as, jer ve koliko sutra (na jesen) boja istog lista nee

vie biti zelena. Naravno, primjer sa listom odnosi se na tvrdnju o ogranienom

dijelu stvarnosti (listu) i o njegovoj ogranienoj kvaliteti (boji), i nije ni apsolutna

ni relativna (nego ograniena) razmiljamo li o svemiru kao cjelini. Prema tome,

govorei o istini, moramo voditi rauna tko, o emu, i u koje vrijeme je izrie.

Nadalje, istina moe biti vie ili manje cjelovita, s tim to manipulatori uvijek

nastoje njen fragmentarni dio dii na univerzalni nivo. U statistici - a ljudska

povijest nije nego oblik ivotne statistike meuodnosa ljudi planete i zbivanja

nastalih njihovim individualnim i kolektivnim interakcijama - uvijek se zakljuci

donose temeljem prosjenih, a ne sluajno ili s namjerom izabranih pojedinanih

vrijednosti. U pogledu povijesti veina ljudi prakticira upravo takvu greku

povijest skupine kojoj pripada (naroda, drave, ovjeanstva,...) procjenjuje prema

iskustvima vlastite obitelji. Prosjeni ovjek nije dovoljno objektivan da dogaaje

u svojoj familiji, kao i vlastito iskustvo, uklopi u opa zbivanja, i tek temeljem toga

prosuuje povijest. esto sam povijest nazivao termodinamikom ljudskog roda, u

analogiji sa fizikalnom termodinamikom koja govori o vladanju cjeline objekta

koji prouava (plina, recimo), ne poznajui niti vodei brigu o pojedinim atomima

ije "sudbine" mogu biti najrazliitije, ali svi zajedno doprinose svojstvima

kolektiva. U sluaju ljudske zajednice rekli bismo njenim trenutnim kvalitetima i

povijesti njenoj.

Znai li to da je istina toliko nedohvatna da o njoj ni ne moemo priati, ve se

koprcamo u movari najrazliitijih interpretacija iz koje se ne moemo iskobeljati?

Dakako da ne, ukoliko raspolaemo s dovoljno injenica koje znamo uklopiti u

cjelokupni kontekst; obrazovanja da smo to sposobni izvesti, i morala da to

uinimo bez obzira na eventualno nepovoljne zakljuke po svoju obitelj ili nas

same. Ilustrirat u to na primjeru tzv. "bleiburke tragedije Hrvata", to nije negoli

zavodea sintagma, jer ne moe biti vea tragedija naroda (pustimo sad to se

ovdje radi tek o njegovom vrlo ogranienom podskupu) kad njega pobijaju, negoli

ako taj isti narod masovno pobija druge. Ne, za etinog ovjeka. Dakle, najvea

DIOGEN pro culture magazine & DIOGEN pro art magazine -ISSN 2296-0929; ISSN 2296-0937 Publishers online and owners, Peter M. Tase and Sabahudin Hadiali, Ph.D. candidate

E-mail: contact_editor@diogenpro.com / WWW: http://www.diogenpro.com/

3

tragedija Hrvata je "njihovo" vladanje u Jasenovcu i srodnim logorima masovnog

unitenja, a ne u bleiburkom bijegu (i njegovim posljedicama) pred odgovornou

za spomenuto djelovanje.

ovjek je bioloko, ali i socijalno bie. Niti su u Jasenovcu, niti u Bleiburgu

(tonije, na tzv. "krinom putu") ljudi tamanjeni radi svoje bioloke, ve je to

raeno radi socijalne sutine njihove. Stavova, kulture i slinih socijalnih

karakteristika, koje od Homo sapiensa biolokog stvora ine ovjeka u mnogo

potpunijem smislu od formalnog, biolokog. Naravno da za svako djelovanje

postoje uzroci, koji ni ukojem sluaju ne mogu biti jednakovrijedni, niti etiki

jednakovaljani. Vladanje velikosrpske buroazije u Kraljevini Jugoslaviji nikako

ne moe (ni kvalitativno ni kvantitatvino) biti prihvatljiv i dovoljan razlog za

ustake zloine u NDH, zanemarimo li ak da je i po kranskim mjerilima osveta

grijeh. Sad dolazimo do uzroka i razloga navodne "najvee hrvatske tragedije", ne

zadravajui se na pojedinanim sudbinama (koje individualno gledajui mogu biti

zasluene, nezasluene, pravedne, nepravedne itd...). Pravda, jo jedna kategorija

koji ovisi o ljudskoj definicija, ima razliite modalitete iskazivanja koje moemo

prosuivati tek iz konteksta injenica i vremena, a ne temeljem naknadnih

(desetljeima ili stoljeima kasnije) evoluiranih moralnih kriterija.

- tvorci tzv. NDH bili su izdajnici drave (Jugoslavije) napadnute od agresora

(nacistike Njemake)

- njihovo djelovanje bilo je na liniji istrebljenja Srba, idova, Roma, nepoudnih

Hrvata i ostalih proskribiranih naroda i pojedinaca (homoseksualaca, mentalnih i

fizikih invalida itd.)

- oni su bili kvislinzi, suradnici okupatora

- suraivali su sa etnicima

- dijelove vlatitiog teritorija predali su okupatoru

- vrili su, bjeei od partizana, zloine i nakon slubenog zavretka rata na tlu

Evrope

http://www.telegraf.rs/vesti/1462474-kad-cetnici-i-ustase-nazdravljaju-24-fotografije-koje-jednostavno-morate-videti-foto

DIOGEN pro culture magazine & DIOGEN pro art magazine -ISSN 2296-0929; ISSN 2296-0937 Publishers online and owners, Peter M. Tase and Sabahudin Hadiali, Ph.D. candidate

E-mail: contact_editor@diogenpro.com / WWW: http://www.diogenpro.com/

4

Svaka od ovih nedvoumnih injenica krimen je i po kriterijima dananje

drave, pa zato ne bi bila po onima bive? Navedeno pretee nad pojedinano

gledanim zloinima koje su i partizani svakako vrili. No, oni nisu bili izdajnici

drave, nisu bili kolaboranti, nisu suraivali s etnicima nakon propalih pokuaja

zajednike obrane drave, za rata nisu vrili masovne zloine, povratili su otuene

teritorije, a u asu zavretka rata oekivali su kao i sve lanice Antifaistike

koalcije da se neprijatelj preda, a ne da jedini u Evropi nastavi ratovati, pa i

godinama poslije u obliku teroristiki skupina. Povijesno gledajui, u kontekstu tih

zbivanja i injenice da osveta nad neprijateljem nije nedostajala i kod drugih

lanica pobjednike koalicije (1, 2, 3), treba donositi sudove. U ukupnom

kontekstu povijesnog vremena, stavova i djelovanja neprijatelja. Oiste li se svaki

faista i antifaista od svoje socijalne i svjetonazorske (u osnovi, etike) biti, onda

se sve svede na klanje svinja: njihova svinja zaklala je nau, ali je i naa svinja

zaklala njihovu! Sve su rtve iste, rezultat je nerijeen, poklonimo se svima i

nastavimao tamo gdje su etiki i fiziki gubitnici bili zaustavljeni. Dakako,

sukladno vremenu u kojem ivimo. No, ne radi se o svinjama nego o ljudima, ije

su sudbine odreene ukupnou ali i posebnou stavova koje su zastupali tijekom

drutvenih okolnosti, formiranju kojih su i sami doprinjeli. Bitni pokreta ustakog

djelovanja bijae antisrbizam i antikomunizam, temeljem ega se htjelo zasnovati

nacionalno istu dravu. Nije li za njihove apologete porazno, to su u obranu

drave i ljudskosti stali upravo komunisti?

Meutim, sad nastupa manipulacija. Neemo se zadrati na onim

pojednostavljenjima tipa da je "svaki zloin samo zloin" (to pada u vodu ve

odnosom spram "naih zloina), nego emo razmotriti konkretni sluaj. U reviziji

povijesti koja je na djelu, svaki ubijeni sveenik ili faista, samo je nepravedno,

zvjerski i zloinaki smaknuti nevini jadnik, bez prava na pravedno suenje.

Domai faisti, kolaboranti i masovni ubojice neviniji su od pobunjenih protiv

njihova terora! A ne pada im ni na pamet da nevine civile (svakako ih je bilo,

mnogo vie zbog faistikog iivljav