UvodNajvaniji element drumskog saobraaja , elemet kojem se najvie pridaje paanja jeste bezbjednost. Kao osnovi faktori bezbjednosti u drumskom saobraaju su :1. ovjek-obuka, sposobnosti,stavovi,ponaanje,obuka, psihofizike sposobnosti, obuka u pruanju prve pomoi .2.vozilo-tehnika ispravnost, oprema vozila, pouzdanost opremljenost vozila, konstrukcija, masa ,zatita od poara, konstrukcija .3.put-kvalitet, puta, odravanje puta, kolovozni zastor, opratajui putevi oprema puta, izmenljiva signalizacija .4.okruenje -propisi, klima, no, kia, zatitni system ,barijere pored puta, ureenost okoline puta, .

Vozilo je prijevozno sredstvo namijenjeno prijevozu ljudi i tereta . Svojom konstrukcijom i eksploatacijskim znaajkama utjee u velikoj mjeri na sigurnost prometa. Elementi vozila koji utjeu na sigurnost prometa mogu se podijeliti na aktivne i pasivne.

Aktivni elementi sigurnosti vozilaKonice su ureaji koji slue za usporavanje vozila ili za potpuno zaustavljanje. Konice su jedan od najvanijih ureaja na vozilu, bitan za sigurnost prometa. Vozilo mora imati dvije potpuno nezavisne konice: runu i nonu. Najvea opasnost za sigurnost prometa pri naglom koenju je blokiranje kotaa jer se pri tome gubi oko 60% sile koenja .Pored konica u aktivne elemente sigurnosti vozila ubrajamo :-upravljaki ureaji -konstrukcija sjedala -usmjerivai zraka -gume U pasivne elemente sigurnosti vozila ubrajamo :-karoserija -vrata -nasloni za glavu -vjetrobranska stakla -odbojnici -zrani jastuci -sigurnosni pojasevi .

Glavni dio

Sigurnosni pojasevi su najvaniji meu elementima pasivne sigurnosti. Da bi se ljudsko tjelo zadralo u sjeditu prilikom sudara, konstruisani su sigurnosni pojasevi kojima je zadaa da ljudskom tijelu ne dopuste da se svojevoljno odvoji od sjedita, tj. da sprijee relativno kretanje tijela u odnosu na vozilo, kao i izbacivanje tijela iz vozila.

Historijski razvoj Na poetku 20. stoljea sigurnosne regulacije uope nisu postojale. Tokom 30-ih godina, auto-moto industrija je poela primjeivati visoke stope smrtnosti i povreda usaobraaju. Nakon Drugog svjetskog rata poduzet je niz mjera kako bi se automobiliuinili sigurnijim. Lutke za testove, sline onima koje je razvio Prvi tehnoloki sigurnosni sistem (FTSS)znatno su doprinijele boljoj mogunosti identifikacije nainana koji se automobili mogu uiniti sigurnijim. Godine u historiji razvoja crash testova i sigurnosti putnika koje su obiljeile razvoj crash testova su sljedee: -1966. potpisan je akt o sigurnosti nacionalnog saobraaja i sigurnosti automobila,koji je zahtijevao od vlade da postavlja sigurnosne standarde za nove automobile,-1969. predlau se pasivne ukorne mjere kako bi se zatitili putnici u vozilima koji se nisu vezali pojasevima,-1972. proizvoa automobila Ford pravi prvi eksperimentalni zrani jastuk,-1973. General Motors proizvodi 1000 chevroleta sa eksperimentalnim zranim jastucima,-1977. svi novi automo bili prodati u SAD moraju imati prednje zrane jastuke ili sigurnosne pojaseve sa automatskim zatezanjem najkasnije do 1984. Godine.

Pojasevi za vezanje namijenjeni su odraslim osobama i veu osobu po sredini tijela (preko kukova) i preko ramena. Na taj nain pojasevi usmjeravaju najveu silu zaustavljanja na prsni ko i zdjelicu. Da bi uspjeno obavljali svoj zadatak, pojasevi trebaju dobro pristajati osobi. Pojas nije namijenjen za vezanje male djece i zato se trebaju koristiti djeje autosjedalice.

ovjek koji je razvio sigurnosni pojas u 3 take za Volvo 1959. godineUkoliko se sigurnosni pojas u automobilu ispravno koristi, anse za preivljavanje saobraajne nesree rastu za 50%. Sigurnosni pojas sa tri take uvrivanja bio je i ostao najvitalniji sigurnosni detalj u vozilu. U svakom se sluaju moe spasiti jo vie ivota ukoliko se povea upotreba sigurnosnih pojaseva. Ono to sigurnosni pojas sa tri take uvrivanja ini jedinstvenim je injenica da poveava sigurnost za sve putnike, u svim vrstama saobraajnih nesrea. Ovo ukljuuje prednja, kao i zadnja sjedita. esto govorimo o zatitnom efektu frontalnih sudara, ali pojas titi putnike i kod, na primjer, ispadanja iz vozila prilikom prevrtanja. Sposobnost sigurnosnog pojasa da putnika zadri u sjedalu je od krucijalne vanosti. Ogroman procenat od 75% ljudi koji ispadnu iz vozila prilikom nesree poginu. Kako je ve reeno, rizik od fatalnih ishoda i ozbiljnih povreda se, upotrebom pojasa, smanjuje za 50%.

Njihova je namjena da privrste putnike za vozilo i da raspodijele razornu silu udarca na otpornije dijelove tijela, poveavajui tako ansu za preivljavanje, odnosno izbjegavanje tekih tjelesnih povreda i to ak za do 50%.Isto tako, i samo vozilo ima posebne zone koje trebaju ublaiti udarac, tzv. zone gnjeenja ili guvanja (engl. crumple zones). One se nalaze na prednjem i stranjem dijelu vozila i napravljene su tako da se relativno lako mogu gnjeiti. Umjesto da se cijelo vozilo naglo zaustavi kada se sudari s preprekom, ono apsorbira i troi dio sile udarca na gnjeenje prednjeg ili stranjeg dijela vozila. Putnika kabina je puno vra kako se ne bi zguvala oko putnika. Naravno, zone gnjeenja ili guvanja tite putnike koji se kreu zajedno s vozilom, drugim rijeima, one koji su pojasom vezani za sjedalo vozila.

Ako odrasla vezana osoba dri u naruju nevezano dijete mase od samo 5 kg tada u trenutku sudara teina djeteta postaje od 150 do 300 kg. ak i najjae ruke nee moi zadrati takvo dijete da ne poleti dalje u smjeru u kojem se do tada kretalo sada naglo zaustavljeno vozilo. Ispravno vezane odrasle osobe i djeca u autosjedalicama podloni su puno manjim silama te stoga imaju vee anse za preivljavanje.

Princip rada sistema sigurnosnih pojaseva u automobiluSigurnosni pojasevi automobila veu putnike za vozilo. Oni se mogu otputati, npr. kako bi se osoba mogla sporo nagnuti prema naprijed i zatezati kada se osoba opet ispravi i sjedne uspravno. U sluaju sudara pojas se naglo zatee i ne otputa se.Postoje dva osnovna tipa sigurnosnih pojaseva u automobilu:-ELR - Emergency Locking Retractor - pojas se slobodno otputa i zatee, a zakljuava se u sluaju naglog zaustavljanja i promjene smjera-ALR - Automatic Locking Retractor - dozvoljava da se pojas u jednom pokretu izvue sve dok se ne privrsti, a nakon toga radi kao zapinjaa koja se polako namata i sprjeava daljnje otputanje.

Postoje dva takva sistema blokiranja-zakljuavanja: -sistem aktiviran naglim zaustavljanjem vozila-sistem aktiviran naglim izvlaenjem sigurnosnog pojasa vozila

Najjednostavniji ograniiva je pregib uiven u pojas. Taj pregib je oblikovan tako da se nakon prekoraenja odreene jaine sile pokidaju konci koji ga dre te tako malo otpuste pojas. Napredniji sistemi za ograniavanje zatezanja pojaseva koriste metalni tapi (torsion bar) koji se zakrivi (uvine) kada se primijeni odreena sila. U slabijem sudaru tapi se nee zakriviti, ali u jaem sudaru on e se zakriviti i na taj nain malo otpustiti pojas.

Vrste pojaseva

Sigurnosne pojaseve moemo razlikovati prema nekoliko kriterija. Ako gledamo njihovu rastezljivost, moemo ih podijeliti na:-nerastezljive-rastezljive

Prema broju taaka na kojima je pojas privren razlikujemo:-pojaseve u 2 take (neki autobusi su opremljeni ovakvim pjasevima kao i putnika sjedita u avionima)-pojasevi u 3 take koji se najee i koriste u putnikiim automobilima. Poseban sistem je BIS (Belt-in Seat) gdje je rameni dio pojasa privren za sjedite putnika, a ne za karoseriju vozila (neki Mercedesovi modeli i Renault Vel Satis imaju ovakve sigurnosne pojase)-pojasevi u 4, 5 i 6 taaka. Sa 5 taaka se esto koriste u djeijim sjedalicama i trkaim automobilima. Privren je na dva mjesta iznad ramena, na dva mjesta kod kukova i jednim krakom koji prolazi izmeu nogu. -pojas sa 7 taaka (koristi se u akrobatskiim letjelicama)

Najnoviji sigurnosni pojasevi su integrisanih .Nastanak integrisanih pojaseva omoguili su prije svega napredak u konstrukciji konvencionalnih pojaseva i napredak tehnologije za naduvavanje vazdunih jastuka. Naduvavanje integrisanog pojasa traje svega 40 milisekundi, a tako naduvan pokriva torzo i ramena putnika na zadnjim sjeditima. Ovaj pojas u sebi sadri i vazduni jastuk na naduvavanje, te uspjeno sjedinjuje pozitivne strane klasinog pojasa i vazdunog jastuka

Statistiki podaci

U 2003. i 2004., Kostarika je veoma dobro iskoordinirala zakonsku legislativu, kampanje namjenjene iroj javnosti i kontrolu koritenja pojasa, u jednakom omjeru kao i industrijalizovane drave. Upotreba je porasla sa 24 na 82% vozaa koji koriste pojas u samo jednoj godini kampanje.U drugim dijelovima svijeta, poput June Koreje, kampanje o koritenju sigurnosnih pojaseva su izmijenile sliku drutva i dramatino poveale koritenje pojasa: sa 23 na ak 98% u samo jednoj godini .

Rezultati istraivanja koje je provela konsultantska kua SweRoad metodom sluajnog uzorka s ciljem utvrivanja stope koritenja sigurnosnih pojaseva u vozilima tokom vonje bosanskohercegovakim cestama govore da samo-20-30% vozaa -10-20% putnika na prednjem sjeditu i -manje od 10% putnika na zadnjem sjeditu koristi sigurnosne pojaseve.

Zakljuak

Sigurnosni pojasevi su se pokazali kao najznaajnije sigurnosno sredstvo za zatitu putnika u vozilu. Oni nisu savreni, ali se svakim danom poboljavaju. U saradnji sa zranim jastucima oni ine znaajan sigurnosni sistem zatite putnika u vozilu.Iako je koritenje sigurnosnih pojaseva propisano i zakonom, potrebno je ljude svakodnevno informirati o potrebi njihovog koritenja te o posljedicama nekoritenja. Kao to je u predhodnom radu navedeno problem sa upotrebom sigurnosni pojaseva u naoj dravi je velik i zahtjeva da se o njemu sve ee razgovara .

Koritena literatura :-sveska bezbjednost drumskog saobraaja (3 godina ) prof. Ibrahim Meanovi - https://www.google.ba/#q=bihamk statistiki podaci http://www.sup.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=65:sigurnosni-pojas-u-vozilima&catid=35:vozila&Itemid=55http://www.lupiga.com/enciklopedija/sigurnosni-pojas-cuva-glavu-ili-ne

Sadraj :1. Uvod 22.Glavni dio .3-historijski razvoj .3- princip rada sistema sigurnosnih pojaseva u automobilu....7-vrste pojaseva ..8-statisiki podaci 103.Zakljuak i literatura .12

1