NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

GO

DIN

AL,B

RO

J580-5

81/2

008,SVIB

AN

J-LIP

AN

J,C

IJEN

A7,0

0kn,IS

SN

0351-9

384

Po

ena

upo

ta

rina

pla

ti

51000

Rijeka

Sunce imadva lica

Sunce imadva lica

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S T

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjesenik za unapreenje zdravstvene kulture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORAN-SKE UPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATIN-SKE UPANIJE

Za izdavaaProf.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

Redakcijski savjetMr. sc. Suzana Jankovi, dr.med.; prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.; mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med.; Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo, dr.med.; Vladimir Smeny, dr.med.; mr.sc. Ankica Smoljanovi, dr.med.

UrednikMr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

RealizacijaFintrade&tours d.o.o. Rijeka

Rjeenje naslovne straniceDoc.dr.sc. Saa Ostoji, dr.med.

UrednitvoSvjetlana Gaparovi Babi, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godinja pretplata 36.00 kn

iro raun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d.

NZL je tiskan uz potporu Primorsko-goranske upanije i Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

2

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

svibanj-lipanj 2008.

SADRAJ

LJETO I ZDRAVLJE ........................................................................................3

Nain prehrane u ljetnim mjesecimaI LJETO IMA ZUBE ...................................................................................4

Zatita od suncaMA S DVIJE OTRICE ...........................................................................6

Ozonske rupeNAJBOLJI SAVJETI NAIH BAKA .........................................................8

SunanicaEIR GLAVU UVA ................................................................................9

Uporaba solarijaMODNI DIKTAT ILI PRIJETNJA ZDRAVLJU ..................................... 11

MelanomNA SUNCE U MALIM DOZAMA .......................................................... 12

Sunce - opasnost za oiIVIMO U SJENI ..................................................................................... 14

Voda i zdravljeUMJERENOST JE LJEKOVITA.............................................................. 15

Odlazak na godinji odmorZBOGOM STRESU .................................................................................. 16

Aktivni odmor i oputanjeNAPOR ZA TIJELO, ODMOR ZA DUU .............................................. 19

ienje organizmaENERGIJA UNUTRA, OTROVI VAN .................................................... 21

Proirene venePLAVE VIJUGAVE KVRGE ..................................................................22

Vodoopskrba i odvodnjaVODA JE IVOT ......................................................................................25

ELIM IVJETI! A IVJETI ZNAI BORITI SE! .........................27

ime su se lijeili i njegovali nai djedovi i bakeSVAKO VRIJEME IMA SVOJE OBILJEJE .........................................28

Nae zdravljeKUPINA ....................................................................................................29

Zdrava prehranaIZ MORA NA STOL .................................................................................30

POVRE NA DRUGI NAIN .................................................................. 31

Umetak:OBILJEAVANJE 50 GODINANARODNOGA ZDRAVSTVENOG LISTA

svibanj-lipanj 2008. 3


Ljudsko tijelo sposobno je prilagoditi se raznim utjecajima svoje okoline. To se odnosi na pojedine sustave te na organizam u cjelini. Kako pripadamo dijelu ovjeanstva koji boravi u ta-kozvanom umjerenom pojasu, prilagodba godinjem dobu za-htijeva takoer poneto znanja i dio je neprekidnog aktivnog odnosa radi unapreenja ili bar ouvanja zdravlja.

Ne reagiramo svi jednako na promjene i znaajke pojedi-nih godinjih doba. Tako neki jedva ekaju dolazak ljeta, drugi ga se pribojavaju, a trei i nemaju poseban odnos prema pojedi-nom godinjem dobu. Ni ovom prigodom ne smijemo smetnuti s uma da se promjene odnose i na djecu, a za njih smo odgo-vorni mi, odrasli.

U prigodi skorog dolaska ljeta, bez namjere sveobuhvat-nosti, evo nekoliko primjera izazova koje ljeto nosi. Prvo oni negativni:0 Koa moe biti rtva neodgovornog izlaganja sun-

cu, opekline nisu rijetke, a mogu imati i naknadne vrlo opasne posljedice (melanom, zloudna novotvorina). Djecu, osobito najmlau, treba posebno uvati. Oprez, umjerenost i zatitna sredstva svima su dostupni. esto se zaboravlja da su pojedi-ni dijelovi tijela prirodno prekriveni kosom, odnosno dlakama. ivimo u vremenima nasilja nad vlastitim tijelom pa tako od-stranjujemo dlake i na bizaran nain, kao to je upanje. Veina ne zna da dlake omoguuju bolje znojenje, a da ih je evolucija, osim kose na glavi, zadrala tamo gdje je pojaano znojenje, ali postoji i potreba zatite od trljanja (posljedica su neugodne upale). ene su od upanja potedjele samo kosu i trepavice, a mukarci ih, uz neto vie boli, uspjeno slijede. elavi mo-raju pokrivati glavu - sunanice mogu biti vrlo opasne.0 Srce i krvoilje ako je prisutan povien tlak ili samo

debljina, osobe teko podnose poviene temperature i sparine, i danju, i nou, uz dodatak loeg spavanja. Ni djeca prekomjer-ne teine nisu poteena. Izbjegavanje neposrednih toplinskih utjecaja i dovoljno tekuine dostupne su mjere zatite.

Problem hlaenja cijelog organizma esto je posljedi-ca nehigijenskog oblaenja. to je vea toplina, poeljno je pokrivanje to veeg dijela tijela, i to odjeom od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila, ali i ista vuna) pa su zatita od

topline i zdravo znojenje osigurani. Umjetni materijali, ali i ne-odgovarajui kroj (usko priljubljeno), nepoeljni su.0 Probava moe biti rtva uzimanja namirnica iz

nepouzdanih izvora, ali i vlastitog neopreza neodgovaraju-im uvanjem hrane. Crijevne zaraze obino su samo neugod-ne. Djeca su osjetljivija. Oprez i potivanje higijenskih pravila nisu presloeni.0 Dini organi ljetne prehlade ee su nego to se mi-

sli. Pretjerano i pogreno koritenje klima- ureaja poveava rizik. Veina ne zna da, osim hlaenja, zrak treba imati odgo-varajuu vlanost i da ga treba obogatiti negativnim ionima. To ublaava ukupne negativne posljedice sparina koje ljeti mogu biti vrlo neugodne.

Neto o pozitivnim izazovima:9 Smanjivanje suvinih kila uoi ljeta - po naelu bolje

ikad nego nikad.9 Ljetna prehrana moe biti vrlo lagana i zdrava, to treba

iskoristiti. Zdravo za djecu.9 Oprezno sunanje prirodan je izvor vitamina D. Povoljno

za djecu.9 Plivanje, openito kupanje, blagodat je za cijeli organi-

zam, a posebno za sustav organa za kretanje. Bosonogo hodanje i tranje po pijesku blagodat je za stopala i sve zglobove nogu te za kraljenicu.

9 Svaki boravak u prirodi s puno kretanja mogao bi nado-mjestiti dio izgubljenog u zimi. Malo nas moe si priutiti zimske radosti, a i tada je to najvie tjedan dana.

9 Mudro iskoriten godinji odmor (najmanje dva tjedna u bloku) moe dobro napuniti dotad ispranjene baterije. Moda, u ovim vremenima opeg otuenja, najvrednije to ljetni odmor moe donijeti jest zbliavanje u porodici. Duevno je zdravlje nas i nae djece i tako pod velikim pritiskom, za to nismo uvijek sami krivi.

Starijima i mnogim kroninim bolesnicima prijedlog za razmiljanje: ljeti u planine, zimi na more. Uz malo truda, ljeto bi svima moglo biti najljepe godinje doba.

Vladimir Smeny, dr.med.

LJETO I ZDRAVLJE

Promidbeni prostoru

NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU

Ako elite oglaavatiu naem listu,

javite se na telefone:

Urednitvo

051/ 35 87 92051/ 21 43 59

4NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


Evo nekoliko preporuka kako izbjei mogue zdrav-stvene probleme uzrokovane naom nepanjom prilikom pripreme i konzumiranja hrane i napitaka.

Voda

Dnevno je potrebno unijeti 0,3 dl vode/kg tjelesne mase, odnosno 2 litre vode za osobu teku 50 kg, a 3 litre vode za osobu teku 100 kg. U ljetnim mjesecima, kada je tempera-tura zraka i vlaga u zraku visoka, zdrava osoba trebala bi u organizam unijeti oko 2 litre tekuine dnevno.

Ako ste na aktivnom odmoru, za svaki sat aktiv-nosti treba unijeti oko pola litre tekuine. Tekuina moe biti voda, izvorska ili mineralna, voni sok, nek-tar, izotonini napitak, a mogu se koristiti i ostala ne-gazirana bezalkoholna pia. Preporuam obinu vodu!Pri preporuci vrsta pia, izostavljena su pia koja poti-u izluivanje tekuine iz organizma, a to su sva pia koja sadre kofein, tein te alkohol, bez obzira na kolii-nu. Ako se ne eli izbjei unoenje tih napitaka, potrebno je poveati unoenje vode da bi se nadoknadio gubitak.Tijelo se izluivanjem znoja hladi i brani od visokih tem-peratura, ali samim time gubi tekuinu i elemente nune za funkcioniranje organizma. Kad je znojenje intenzivno, izo-tonina pia slue za brzo obnavljanje.

Voe i povre

Jedite puno voa, povra, cjelovitih itarica i mahunar-ki. Na taj ete nain osigura-ti unos korisnih nutrijenata, posebice vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode. Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike, pranje voa i ostalog to se konzumira bez termike obrade.

Voe konzumirajte kada je najpotrebnije, a to je ujutro i prije podne te izmeu ruka i veere. Ne jedite voe odmah

nakon obroka jer tada, zbog probavljanja prethodno unesene hrane, voe fermentira i daje osjet teine i nadutosti.

Masnoe

Pri konzumiranju masnoa u ljetnim mjesecima nije vano samo to koliko masnoa unosite, nego i koju vrstu masnoa unosite. Unoenje masnoa tijekom ljetnih mjeseci treba smanjiti. Jedite samo hladno preana ulja, po mogu-nosti maslinovo ulje, bez prevelikog prenja ili njegove vi-ekratne uporabe.

Riba

Iskoristite ljeto za uivanje u ribi, ona sadri mnogo korisnih sastojaka, ukljuujui viestruko nezasiene masne kiseline. Obratite pozornost na svjeinu ribe (oi, krge), po-sebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog uvanja od ulova do ribarnice stvara alergen histamin pa je mogua alergijska reakcija (crvenilo vrata, obraza neposredno nakon konzumacije takve ribe).

Bjelanevine

Izvori bjelanevina moraju biti raznoliki. Nisu vrijedne samo bjelanevine ivotinjskog podrijetla, nego se preporu-uju i bjelanevine biljnog podrijetla. S bjelanevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelanevina mora po-troiti vie energije nego za masti i ugljikohidrate, to znai da se organizam vie zagrijava.

Hladna pia

Imaju rashlaujui uinak samo na gornji dio probav-nog sustava, brzo poprimaju temperaturu tijela i ne smanju-

ju temperaturu cijelog tijela. Hladna pia na granici zalei-vanja uzrokuju vie tete nego koristi. Zbog velikih tempera-turnih razlika tete onim dije-lovima tijela s kojima dolaze u kontakt, a dugorono uzro-kuju oteenje povrinskog tkiva probavnog trakta i time stvaraju prostor za zadrava-nje mikroorganizama te mo-gue upale. Bolji uinak ima-ju umjereno rashlaena pia, a hlaenje tijela treba prepu-stiti vodi i tuiranju.

Nain prehrane u ljetnim mjesecima

Pazimo li dovoljno da u ljetnim mjesecima na vi-sokim temperaturama sigurnim nainom pripremamo hranu, kada nam organizam trai vie tekuine, svje-eg voa, povra, cjelovitih itarica, mahunarki i ribe, a manje tekih obroka?

I LJETOLJETO IMA ZUBE



Obroke treba podijeliti na vie manjih obroka kako bi razina eera u krvi bila to ujednaeni-ja!

Zatita od crijevnih zaraza

Sve se crijevne zaraze prenose na slian na-in, tako da se uzronici bolesti zagaenim pred-metima, hranom ili piem unesu u usta i progutaju. Kako biste smanjili rizik od zaraze, pridravajte se opih higijenskih mjera zatite:

1. ienje Uinkovito ienje i pranje uklanja bakteri-

je s ruku, pribora i povrina.2. Kuhanje Tijekom kuhanja dolazi do uklanjanja bakte-

rija, a uvanje jela na sobnoj temperaturi uzrokuje njihovo razmnoavanje.

3. uvanje u hladnjaku ili zamrzivau Hladnjak usporava, a zamrziva zaustavlja

razvoj bakterija.4. Prenoenje bakterija u hranu preko neiste povrine,

pribora, ruku (unakrsno oneienje hrane) Najei je nain oneienja hrane kada se sirova hra-

na obrauje blizu hrane koja je ve pripremljena (komadii ili kapljice upadnu u gotovu hranu) ili kada se, na povrini koja nije dobro oiena, nakon obrade sirove hrane obrau-je pripremljena hrana, s istim priborom.

Zatita od crijevnih zaraza na putovanjima izvan Hrvatske

Ako idete na put izvan Hrvatske, a posebno na neku destinaciju s niim higijenskim standardom, uz ope higi-jenske mjere, pazite i na sljedee:

Za pie i pranje uzimajte samo provjerenu vodu! Naj-bolje je obinu vodu uope ne piti, ve konzumirati druga fl airana pia, ili aj. Obinu vodu pijte iz originalno za-pakiranih boca (kod otvaranja se mora uti da ep pukne). U zemljama s niim higijenskim standardom ak niti u naj-boljim hotelima nemojte piti vodu izravno iz slavine!

Budite oprezni kod kockica leda ak i ako su napi-ci pripremljeni s fl airanim piima, kockice leda esto su napravljene od oneiene vode!

Zlatna pravila prehrane

uzimajte hranu koja je dobro termiki obraena (ku-hana i peena) i svjee pripravljena,

temeljito operite sirovu hranu, voe, povre i drugo u istoj, provjerenoj vodi,

izbjegavajte sirovu hranu koja se ne moe dobro opra-ti,

svjee voe najbolje je konzumirati oguljeno (uinite to sami!), a povre svjee kuhano,

izbjegavajte salate i bilo koju sirovu hranu,

izbjegavajte sladoled, slastice i mlijene proizvode, osim industrijskih,

izbjegavajte jela u neprovjerenim, ili izgledom sum-njivim restoranima (pogotovo nemojte jesti hranu koja se prodaje na ulici),

oprez i prilikom konzumiranja hrane koja je stajala nekoliko sati na sobnoj temperaturi (npr. vedski stolovi u hotelima),

pojaajte mjere osobne higijene (esto perite ruke), izbjegavajte kupanje u vodama stajaicama i ostalim

izgledom sumnjivim vodama, pri pojavi nekih znakova bolesti, proljeva, poviene

tjelesne temperature, odmah se javite lijeniku, zbog sebe, ali i radi zatite drugih oko sebe.

Sunce i sunanje

Sunce je od iznimnog znaenja za ivot, odmor i opu-tanje. Ipak, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Prekomjerno izlaganje suncu bez zatitnih sredstava moe uzrokovati opekline, alergije, oteenja oiju te razne dege-nerativne i maligne bolesti koe.

Opekline izazvane suncem ne samo da mogu pokvari-ti raspoloenje, nego uestale suneve opekline poveavaju rizik od nastanka raka koe. Posebno su ugroena djeca i mladi do 15 godina. Ako putujete u tropske krajeve, imajte na umu da, to je vaa destinacija blia ekvatoru, to je sun-evo zraenje intenzivnije, a time i opasnije. Refl ektirajue povrine poput vode ili pijeska mogu viestruko poveati ja-inu zraenja.

Zatita od sunca

1. Izbjegavajte due izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati, a naroito pazite da u vrijeme najjae insolacije niste na suncu bez zatite dulje od 15 minuta. Malu djecu (do 6 mjeseci) uope ne izlaite suncu!



2. Odaberite laganu i prozranu odjeu od prirodnih materijala (pamuk, lan), koja pokriva vee povrine tijela (duge rukave i duge nogavice).

3. Glavu zatitite kapom.4. Oi zatitite sunanim naoalama.5. Koristite sredstva za zatitu, kreme sa zatitnim fak-

torom, ovisno o vaem tipu koe, i to na svim otkrivenim dijelovima tijela.

Pravilno nanoenje zatitnih sredstava

Zatitna sredstva treba nanijeti na kou pola sata prije izlaganja suncu. Kako sredstva za zatitu od sunanja nesta-ju znojenjem ili kupanjem, valja ih ponovo nanositi svaka dva sata.

Zatita oiju

Osim koe, od sunca treba zatititi i oi. Od svih vrsta zraenja koje isijava Sunce, na oko najopasnije djeluju UV-zraenja. Kako promjene u ozonskom omotau Zemlje po-veavaju intenzitet UV-zraka, a time i njihovu tetnost, no-enje sunanih naoala izuzetno je vano. Osim od tetnog djelovanja nevidljivih UV-zraka, sunane naoale tite i od zasljepljivanja te ulaska prevelike koliine svjetlosti. Vrlo je vano sunane naoale pravilno odabrati provjerom kvalite-te i sposobnosti stopostotne UV-zatite. Odaberite naoale toliko tamne da se kroz njih gleda ugodno, bez zamora. Sun-ane naoale treba nositi tijekom cijele godine za sunanih dana, a vano je da ih nose i djeca jer suneve zrake djeluju jednako i na njihove oi.

Zatita djece od sunca

Djeja koa osjetljivija je na sunce i lake izgori nego koa odraslih. Djecu u dobi do 6 mjeseci ne bi trebalo uope izlagati suncu. Djecu koja imaju 6 mjeseci i vie, potreb-no je zatititi prikladnom odjeom, pokrivalima za glavu i zatitnim sredstvima koja apsorbiraju i sprjeavaju prodor UV-zraka na kou (kreme s visokim faktorom - 30+ i vie ili preparati sa sun block zatitom).

to se treba nai u putnoj ljekarni

Za osobne potrebe uzmite dovoljne koliine propisa-nih vam lijekova! Pored toga uzmite:

antiseptini sprej za dezinfekciju rana, materijal za previjanje - fl aster, sterilne komprese, ela-

stini zavoj, leukoplast, lijek protiv bolova/vruice poput paracetamola, praak s elektrolitima za nadoknadu izgubljenih mi-

nerala u sluaju proljeva, sredstvo koje ublauje tegobe nakon uboda insekata, lijekove koje vam preporui lijenik, ovisno o zemlji

u koju putujete.

Mr.sc. Sanja Musi-Milanovi, dr.med.

Zatita od sunca

MA S DVIJE OTRICE

Ljeto je sunano doba godine i upravo zbog toga mnogima omiljeno. Sunce je izvor ivota na Zemlji i, u umjerenim koliinama, izvor zdravlja. Ono jaa obrambene snage organizma, potrebno je za proizvod-nju vitamina D u organizmu (titi od rahitisa), utjee na bolje raspoloenje i psihiko stanje ovjeka.

Sunano vrijeme izaziva osmjeh na licu, mami ljude da izau iz kua u prirodu i da se drue. Posebno se sun-anom danu i igri na otvorenom vesele maliani.

Ipak, potreban je oprez. Zbog oteenog ozonskog omotaa oko Zemlje, pretjerano izlaganje suncu danas postaje zdravstveni rizik. Sunce moe izazvati: sunane opekline, sunanicu, dehidraciju, a dugorono i rak koe.

Kako onda uivati u ljetu i suncu i bezbrino se sun-ati na plai? Dovoljno je pridravati se nekih jednostav-nih preporuka da se rizik za zdravlje svede na minimum. esto su najjednostavnije mjere i najuinkovitije.

Ope preporuke za sunanje

Suncu se treba izlagati postepeno i umjereno. Preporua se sunanje u jutarnjim i kasnim po-

slijepodnevnim satima. Kou treba zatititi sredstvom za sunanje sa

zatitnim faktorom (u poetku veim kasnije manjim) obratiti panju na to ima li krema zatitni faktor i na rok uporabe). Vrijeme provedeno na suncu treba produavati

postepeno.

Zatita od sunca potrebna je i izvan plae. I kad ste odjeveni, ljeti valja kremom zatititi nepokrivene dijelove tijela. Za lice je najbolje koristiti hidratantne kreme sa za-titnim faktorom. Da bi se sprijeila opasnost od sunani-ce, glavu treba imati pokrivenu eirom ili kapom, to se naroito odnosi na djecu, starije i elave osobe.

Za vruih dana posebno su osjetljivi djeca, starije osobe i svjetlokosi i svjetlooki.

Vano je upoznati sebe i pripremiti se za ljeto. Svat-ko mora znati koji tip koe ima i kako reagira na sunce. Tamnoputi ljudi, koji brzo pocrne, bolje podnose sunce i rjee izgore. Izlaganje suncu i zatitu od sunca treba pri-lagoditi tipu koe.



Sunce i hidracija

Potreba za vodom poveava se proporcionalno gubi-cima. Ljeti su potrebe za vodom vee zbog veeg gubitka znojenjem. Kod izlaganja suncu potrebno je paziti na ade-kvatan unos tekuine na to se esto zaboravlja! Voda je najzdravije pie, a e dobro gase i nezaslaeni ajevi i limunada. Nije dobro piti prehladnu vodu.

Hidracija - djeca

Kod djece osjet za e nije dovoljno razvijen te je povean rizik od dehidracije. Djeca esto imaju veu fi -ziku aktivnost i time poveano znojenje pa su i potrebe za vodom vee. Kad osjete e, organizam je ve lagano dehidrirao.

Budui da djeca zanemaruju osjet ei, potrebno je pratiti koliinu popijene tekuine i djeci vie puta dnevno nuditi vodu. Neka aa ili boica vode bude uvijek dostu-pna!

Hidracija - trudnice

Na dostatan unos vode moraju posebno paziti trudni-ce. Trudnicama nije preporuljivo izlaganje jakom suncu. Smanjena koliina plodove vode moe uzrokovati prije-vremeni porod. Preporueni dnevni unos iznosi 8-10 aa, po jedna dodatna za svaki sat tjelesne aktivnosti. Pravilna hidracija spreava komplikacije u trudnoi.

Godinji odmor i putovanja

Na put treba krenuti odmoren 30% prometnih nez-

goda uzrokovano je premorom vozaa. Prije i za vrijeme puta obroci moraju biti lagani, treba piti dovoljno tekuine. Dobro je svaka dva sata stati i razgibati se. Ako imate muninu za vrijeme vonje, prije puta dobro je uze-ti tablete protiv munine. Nije na odmet prije puta obaviti sto-matoloki pregled zubobolja moe pokvariti odmor!

Klima - ureaj u automobilu

Klimatski ureaj u automo-bilu znatno olakava putovanje po velikim vruinama, ali moe uzrokovati i neugodnosti. Tem-peratura treba biti svega neko-liko stupnjeva nia od vanjske kod pretjerivanja moe doi do

prehlade ili ukoenja vrata. Puhanje iz ureaja ne smi-je biti usmjereno u oi jer moe izazvati isuivanje oiju. Ako se to dogodi, pomau umjetne suze.

S djecom na put

Dijete u automobilu mora biti pravilno smjeteno i osigurano u lealjci, sjedalici ili na stranjem sjedi-tu. Dijete trai zabavu dobro je uzeti njegovu najdrau igraku. Da se izbjegne munina, prvih sat vremena dijete ne bi trebalo nita jesti. Za put je pogodna suha hrana i ne pretjerano sono voe; za vee obroke uputno je stati.

Svjetlana Gaparovi Babi, dr. med.



Ozonske rupe

NAJBOLJI SAVJETI NAIH BAKAPribliavanjem ljeta uvijek se nanovo aktivira-

ju upozorenja na tzv. ozonske rupe, moda stoga to je njihovo vrijeme na sjevernoj hemisferi upravo prolo (veljaa-oujak), a do onog na junoj hemisferi ima jo vremena (rujan-listopad).

U svakom sluaju, nema smisla traiti ozonske rupe na +35C, dok je na 35C sasvim opravdano. ak i u vrijeme antarktikog ljeta, kad su tem-perature znatno nie od +35C, nema pojave pojaane razgradnje ozona u stratosferi.

Duik zarobljen,klor na slobodi

Pojavu su prvi put uoili lanovi britanske znanstvene stanice na Antar-ktiku, kada je u listopadu 1984. godine evidentirano smanjenje ozona za 40% (odatle naziv ozonska rupa). Neko-liko godina bilo je potrebno za obja-njenje spomenute pojave te je konano utvreno da su za njeno nastajanje od-govorni klorfl uorugljikovodici (CFC) prisutni u stratosferi te nepovoljne me-teoroloke prilike, odnosno vrlo niske temperature u donjoj stratosferi. Iako su u troposferi stabilni, dolaskom u stratosferu (za to im je potrebno ne-koliko desetljea) CFC apsorbiraju UV zraenje visoke energije, koje inae ne dospijeva na Zemlju jer ga apsorbira ozonski sloj, i tu dolazi do razgradnje i oslobaanja atoma klora. Atomi klora (tonije, radikali) reagiraju s ozonom te ga na taj nain razgrauju, tj. prevo-de u kisik. Tu reakciju mogu usporiti neki spojevi prisutni u atmosferi, npr. duikov dioksid (ali i neki drugi), koji takoer reagira s klorom dajui klorov nitrat, jedan od tzv. rezervoara klora te se tako odrava nekakva ravnotea.

Zimi, kad se stratosfera jako ohla-di i temperatura padne na 78C, nad polarnim podrujima dolazi do stvara-nja tzv. polarnih stratosferskih oblaka u kojima meu kristalima vode ostaju

vezani duikovi oksidi, to inae uspo-ravaju razgradnju ozona. S druge stra-ne, povrina oblaka olakava reakcije izmeu privremenih rezervoara klora (klorov nitrat i klorovodik), oslobaa-jui molekule klora koje ostaju u plino-vitom stanju. S prvim, iako slabanim, sunevim zrakama dolazi do razgrad-nje molekule klora i nastali radikali za-poinju razgradnju ozona. Ta reakcija tee tako dugo dok se stratosfera pod utjecajem Sunca ne zagrije dovoljno da se polarni stratosferski oblaci raspre, oslobaajui vezane duikove oksi-de, koji zatim usporavaju razgradnju. U podrujima umjerenih geografskih irina niti zimi ne dolazi do stvaranja polarnih stratosferskih oblaka, no sli-ne se reakcije odvijaju na superohlae-nim (-68C) aerosolima sulfata, iako u mnogo manjoj mjeri.

Rupe nastaju zimi

U svakom sluaju, potrebne su vrlo niske temperature u stratosferi da bi dolo do stvaranja ozonskih rupa, a takvi se uvjeti postiu jedino zimi. Nad Antarktikom se zimi stvara tzv. polar-ni vrtlog, na rubu kojeg vjetrovi puu velikom brzinom, dok u centru zrane mase praktiki miruju, i takva meteo-roloka situacija pogoduje razgradnji ozona. Nad Arktikom takoer moe doi do stvaranja polarnih stratosfer-skih oblaka, no meteoroloka situacija je tu bitno drugaija i stvoren polarni vrtlog traje krae vrijeme, nakon ega zrane mase sele na jug. Pored toga, stvaranje ozonske rupe nad Arktikom ovisi o tzv. dugim planetarnim valo-vima, o kojima ovisi da li e doi do pothlaivanja stratosfere ili ne, odno-

sno do pojaane razgradnje ozona ili ne. Drugim rijeima, za razliku od An-tarktika, nad Arktikom ne dolazi svake zime do pojaane razgradnje ozona.

Prema predvianjima, koncentra-cija klora u stratosferi trebala je dostii maksimum u 1998. godini, a za istu je godinu bila predviena i maksimalna razgradnja ozona. Dugotrajna mjerenja ukupnog ozona to su i potvrdila te se od te godine biljei pad koncentracije klora u stratosferi, i blag porast ozona. No, proi e jo nekoliko desetljea da se stvari dovedu i prijanje stanje, od-nosno dok svi osloboeni CFC ne izre-agiraju.

Kako je na naim geografskim irinama? U doba najvee razgradnje krajem devedesetih, mjerenja su poka-zala da pad ozona na naim geograf-skim irinama (45N) iznosi 2-4% po desetljeu ljeti (zanemariv je u ljetnim mjesecima lipnju, srpnju i kolovozu), odnosno 6-8% po desetljeu zimi. Te-oretski bi taj manjak ozona imao za posljedicu pojaanje intenziteta UV-B zraenja za 5-10% u ljetnim, odnosno 15-20% u zimskim mjesecima. Me-utim, tu nisu uzeti u obzir imbenici koji stvarno utjeu na intenzitet UV-B-zraenja to dospijeva na Zemlju, a to su oblanost, oneienje prizemnog sloja atmosfere te nadmorska visina. Prva dva imbenika smanjuju, dok se s visinom pojaava intenzitet UV-B-zraenja. Prema nekim procjenama, zbog prisutnih aerosola sulfata u indu-strijskim podrujima, intenzitet UV-B-zraenja smanjen je za 6-18%, dok smanjenje zbog prisutnog ozona u pri-zemnom sloju atmosfere iznosi 3-10%. Moda se nekome ini da Sunce jae



Sunanica

EIR GLAVU UVAPonovno nam stie ljeto, a s njim i sve opasnosti koje prijete zdravlju zbog visokih temperatura. Naalost, svi

svjedoimo injenici brojnih klimatskih promjena, koje se oituju povienjem prosjene temperature, globalnim za-topljenjem, otapanjem ledenih povrina i ledenjaka. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 2008. godinu Godinom zatite zdravlja od klimatskih promjena jer se eli ukazati na veliinu problema i potrebu global-ne javnozdravstvene i drutvene akcije.

Ljeto je doba godinjih odmo-ra, a putuju osobe svih dobi, razliite tjelesne kondicije i zdravstvenog sta-nja, to uvjetuje razliite mogunosti prilagoavanja na klimu priobalja, odnosno vruinu, vlanost i sunce. Osim toga, dolaskom na more turisti se esto pretjerano izlau sunanim zrakama. elja da se iskoristi odmor i uiva u svakom njegovom trenutku poveava neopreznost i izloenost prijetnjama po zdravlje, ije poslje-dice mogu biti vrlo opasne, pa ak i smrtne. Jedna od takvih prijetnji je i sunanica (ictus solaris ili insolatio).

to je sunanica

Sunanica je termoregulacijski poremeaj (poremeaj regulacije tje-lesne temperature) koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatilj-ka sunevim zrakama. Sunanica se svrstava u hipertermije (stanja povi-ene tjelesne temperature) izazva-ne vanjskim imbenicima, odnosno visokom temperaturom okoline. Ona nastaje kao rezultat zajednikog dje-lovanja ope hipertermije (stanja po-viene tjelesne temperature) i lokal-nog ozraenja infracrvenim zrakama nezatienog zatiljnog dijela glave.

Ugroeni su zapravo svi koji se dugotrajno izlau sunevim zraka-

pri posljednjih godina, ali to je poslje-dica viestrukog smanjenja oneienja zraka na Rijekom podruju u odnosu na osamdesete, no nemamo egzaktnih podataka jer se intenzitet UV-zraenja u naim krajevima poeo mjeriti tek nedavno. Osim toga, teoretski izraun poveanja UV-zraenja tijekom zime od 20-ak% nije znaajan, jer se intenzi-tet UV-zraenja ljeti u odnosu na zimu poveava za 4-5 puta (400-500%).

I zatita moe biti prejaka

Pa odakle onda tolika buka oko ozonskih rupa? Farmaceutska indu-strija dobila je dobru priliku za zaradu prodajui zatitne kreme (pre)visokih faktora, iako je zatita od pretjeranog izlaganja sunevim zrakama potrebna i bez ozonskih rupa. Posljednjih 15-ak godina sintetizirano je mnotvo fi zikal-nih i kemijskih UV-fi ltara koji se rabe u

pripravi takvih zatitnih krema, no sva-ko malo otkrije se i neka mana takvih fi ltara, od potencijalnog stvaranja radi-kala (metalni oksidi) od kojih te kreme trebaju tititi, do mogueg estrogenog djelovanja (organski fi ltri). U novije se vrijeme uka kako uporaba zatitnih krema s visokim faktorom i nije dala oekivane rezultate. I moda je najbo-lje pribjei iskustvu naih baka koje su odrasle na ovom podneblju: kloniti se jakog sunce od 11 do 17 sati te koristiti zatitne kreme umjerenog faktora, ba-zirane na prirodnim sastojcima (masli-novo ulje, kakao-maslac).

Ipak, nakon poetnog demonizira-nja sunanja, pokazalo se da djecu tre-ba izlagati suncu zbog sinteze vitamina D u organizmu. Pokuaj oralnog nado-mjetanja vitamina D nije se pokazao uspjenim. Umjereno izlaganje suncu pozitivno djeluje i na neke kone (npr.

psorijazu) i reumatske bolesti. Zbog tih pozitivnih efekata sunanja potrebno je djecu i omladinu, koja sama odlazi na kupanje, upoznati s neeljenim poslje-dicama pretjeranog izlaganja UV-zra-kama. Tu su, u prvom redu, pojaani ri-zici za nastajanje nekih vrsta raka koe (iako postoje i druga miljenja - da je tu genetski faktor odluujui), slabljenje imunolokog sistema, zbog ega se bo-lesnicima najee ne preporua suna-nje te oteenje vida koje moe dovesti do sljepila, naroito kod starijih osoba. Ipak, postoji jedna skupina osjetljivija na UV-zraenje od ostalih, a to su cr-venokosi. No, i tu se radi o genetskoj predispoziciji, odnosno oslabljenom mehanizmu ispravljanja greaka u ge-netskom materijalu izazvanih UV-zra-enjem.

Doc.dr.sc. Ana Alebi-Jureti, dipl.ing.

10



ma ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podlone osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe, koje se i inae slabije prilago-avaju naglim promjenama tempera-ture. Opisani su sluajevi sunanice kod vojnika pri forsiranom marira-nju, sportaa koji imaju natjecanja na otvorenom prostoru (tenisai, jedri-liari, nogometai itd.), pomoraca, poljoprivrednika i drugih, koji zbog zanimanja moraju dugotrajno boravi-ti na suncu.

Kod visokih temperatura oko-

line tijelo regulira tjelesnu tempera-turu radom krvno-ilnog (kardiova-skularnog) sustava i znojenjem. Pri hipertermiji (stanje poviene tjelesne temperature), nuno je poveano zno-jenje kako bi se tijelo rashladilo, a to se postie protjecanjem vee kolii-ne krvi kroz kou. Zbog toga u orga-nizmu nastaju manjak krvi (to moe uzrokovati poremeaje krvnog tlaka) i ubrzan rad srca (krvotok se ubrzava kako bi se to vie krvi rashladilo). Tijelo koristi krv kao rashladnu teku-

inu i titi najvanije organe, u prvom redu mozak. Toplina uzrokuje vazo-dilataciju (irenje) krvnih ila mozga i modanih ovojnica, to dovodi do njihove poveane propusnosti. Zbog toga u nekim sluajevima moe na-stati edem (oticanje) mozga ili intra-kranijalno krvarenje (krvarenje unu-tar lubanje).

Prepoznati to prije

Koa je suha i topla, lice crveno, tjelesna temperatura je iznad normal-ne, srani ritam i disanje ubrzani su.

U lakim sluajevima javljaju se i gla-vobolja, problemi s vidom, vrtoglavi-ca, um u uima, nemir, pospanost, nemogunost orijentacije u vremenu i prostoru. U teim sluajevima moe nastati proirenje zjenica, omamlje-nost, nesvjestica te na kraju koma i smrt.

Ako je osoba za koju sumnjamo da ima sunanicu pri svijesti, treba-mo je to prije smjestiti u hlad, u po-luleei poloaj. Treba joj pokuati

ohladiti tijelo polijevanjem hladnom vodom (zabranjeno je naglo polije-vanje vee koliine hladne vode!) ili hladnim oblozima, raskomotiti joj odjeu, na elo staviti hladne obloge ili vreicu s ledom. Takoer joj treba dati da pije dosta tekuine, uz zabra-nu davanja alkohola ili kave. Tijelo se rashlauje dok tjelesna temperatura ne padne na priblino 38C. Moe se dati i lijek za sniavanje temperatu-re (antipiretik), najbolje paracetamol. Osobu koja nije pri svijesti treba po-staviti u desni boni poloaj te pozva-

ti hitnu pomo. U oba sluaja bitno je osobu sa sunanicom odvesti u najbliu zdravstve-nu ustanovu i kontaktirati li-jenika.

Nakon sunanice mogu-e su glavobolje koje mogu trajati danima, jednako kao i um u uima, te osjetljivost na zvukove i vidne podraaje, razdraljivost. Zato je potreb-no da se bolesnik odmara u zamraenoj i prohladnoj pro-storiji, u mirnom okruju, bez televizora, radija i raunala. Posljedice sunanice mogu se osjeati godinama nakon pojave sunanice, osobito ako se takva osoba ponovno intenzivno izlae sunanim zrakama.

Sunanicu je najlake izbjei stupnjevitim izlaganjem suncu, uz obvezno noenje pokrivala za glavu (npr. prozrani slamnati eir iro-kog oboda ili pamuni eir natopljen hladnom vodom) te pijenjem dovolj-no tekuine. Ako je nuno boraviti na suncu dulje vrijeme (npr. na bro-du, radovi u polju), redovito nosite pokrivalo za glavu, rashlaujte kosu, glavu i zatiljak vodom te pijte puno tekuine.

Ivana Boina, dr. med.



Naalost, kao i obino, ono to je sada u trendu ili in, ne mora istodobno biti i zdravo. Zato je preporulji-vo dobro se informirati o dobrim i loim stranama suna-nja i uporabe solarija.

Tijekom povijesti pre-planulost nije bila poeljna kao sada, ak se i u Bibliji bijela put istie kao ideal lje-pote. Punih devetnaest sto-ljea blijeda je put smatrana obiljejem aristokracije jer je, osim ideala ljepote, pred-stavljala i obiljeje visokog drutvenog statusa zato to su takvu put mogli sauvati samo oni koji nisu fi ziki ra-dili. Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljea to se promijenilo, a preplanulost se po-ela smatrati obiljejem zdravlja i blagostanja, jer su pre-planuli bili samo oni koji su sebi mogli priutiti ljetovanje u mondenim ljetovalitima. Tako je preplanulost postala vidljivom oznakom visokog drutvenog statusa. Ve sre-dinom pedesetih godina 20. stoljea dolazi do drastinog mijenjanja mode. Iako ve tada veina ljudi radi i boravi u zatvorenim prostorima, preplanulost postaje uvjet lje-pote, ona postaje sinonim ilosti, zdravlja i privlanosti. Pretjerano se sunaju svi, osobito tijekom ljetovanja na moru, a koriste se i solariji koji omoguuju irokom sloju ljudi odravanje preplanulosti tijekom cijele godine za re-lativno malo novca.

Bronca vie nije in

Ipak, 1985. godine Amerika akademija za derma-tologiju objavljuje prvi program edukacije za javnost o tetnosti pretjeranog izlaganja suncu. Nakon toga sve se vie govori o ozonskim rupama, ultraljubiaste zrake pro-glaavaju se krivcima za nastanak zloudnih tumora koe (osobito malignog melanoma s visokom stopom smrtno-sti), a dvojbe oko uporabe solarija jo uvijek traju. S jedne strane, dokazano je da izlaganje ultraljubiastom svjetlu u

solariju stimulira imunoloki sustav, smanjuje depresivno raspoloenje i izaziva osjeaj ugode, pozitivno djeluje na srce i krvotok te utjee na stvaranje vitamina D (vaan za izgradnju kostiju i protiv osteoporoze). Pomou ultraljubi-

astog svjetla danas se s veli-kim uspjehom lijee razliite kone bolesti (npr. psorijaza i akne). S druge strane, ono je odgovorno za nastanak zloudnih tumora koe, oso-bito kod osoba svijetle puti i onih koji po tijelu imaju do-sta madea, te uzrokuje stva-ranje dubokih bora (posebice po licu), pa preplanule osobe esto izgledaju starije.

Kako e uvijek biti onih koji e se, usprkos svemu, odluiti za uporabu solarija, vano je pridravati se osnovnih preporuka:

0 Pripazite na tip koe koji imate te na temelju toga procijenite vrijeme izlaganja u solariju.

0 Solarij treba koristiti sezonski, nikako svakod-nevno i tijekom cijele godine, a osobito je bitno da oso-ba ne koristi istodobno solarij i suna se na suncu.

0 Zabranjena je uporaba solarija za sve mlae od 16 godina.

0 Ako uzimate lijekove, proitajte uputstva kako ne bi dolo do neeljenih konih reakcija.

0 Prije ulaska u solarij odloite nakit i sat.0 Njegujte kou hidratantnim kremama prije i

nakon uporabe solarija.

Potrebno je zapamtiti da solarij treba koristiti ra-zumno i s mjerom. Na kraju, moda ne bi bilo naodmet pripomenuti kako se u zadnje vrijeme u asopisima o ljepoti i zdravlju zduno tvrdi da preplanulost vie nije in.

Ivana Boina, dr. med.

Uporaba solarija

MODNI DIKTAT ILI PRIJETNJA ZDRAVLJUMeu mnotvom dananjih trendova ljepote, koje nam svakodnevno nameu mediji, osobito se istie trend pre-

planulosti. Lica s naslovnica, iz fi lmova, s reklama, lica poznatih javnih osoba i politiara smijee nam se posve pre-planula. Tako odgovor na pitanje o tome je li preplanulost obiljeje ljepote i zdravlja ili samo modni trend postaje dvojba za svakog od nas, jer nadolazee ljeto postavlja svoje modne diktate.

12 svibanj-lipanj 2008.


Istovremeno, zbog stanjena ozonskog sloja i stvaranja ozonskih rupa, do povrine Zemlje dolazi sve vei dio tetnijeg dijela Sunevog spektra. Iz tih razloga poveana je uestalost karcinoma koe, meu kojima i melanoma.

Melanom je zloudan tumor koe i sluznica, graen od melanocita. Karakteriziraju ga lokalna agresivnost i velika sklonost ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju. Melanom je bolest uglavnom bijele rase. Najee se razvija iz pigmentiranih madea, ali se moe javiti i na prethodno nepro-mijenjenoj koi. Svaka promjena boje madea, naglo povea-nje madea, uzdignue madea ili neravnomjerna pigmentacija zahtijeva odlazak dermatologu. U odnosu na samo stotinjak godina prije, uestalost smrtnosti od melanoma se vie nego udeseterostruila, a naroito u nekim predjelima Australije. Za nastanak melanoma osobito je opasno pretjerano izlaganje UV-zrakama i sunane opekline u ranom djetinjstvu.

UestalostMelanom se preteito javlja kod bijelaca, u srednjoj ivot-

noj dobi. Incidencija melanoma poveava se u cijelom svijetu. Razlozi za to viestruki su. Najbitniji je faktor prekomjerno izlaganje koe djelovanju suneva svjetla. Utjecaj suneva svje-tla kumulira se tijekom ivota, pa i one opekline koje su nastale tijekom djetinjstva, zbog prekomjernog izlaganja suncu, utjeu na stanje koe u kasnijem ivotu.

Pojavnost melanoma u HrvatskojGodine 1968. u Hrvatskoj su od melanoma oboljele 92

osobe, dok su iste godine od melanoma umrle 44 osobe. U 2005. godini od melanoma je oboljelo 586 osoba, dok su umrle 154 osobe. Meu oboljelima prevladavaju mukarci, kod kojih se melanom najee nalazi na trupu, dok se kod ena najee javlja na donjim ekstremitetima.

U Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina biljei go-dinji porast incidencije melanoma za oko 8% godinje.

I u svijetu se biljei porast pojavnosti melanoma. Uzrok za to nije do kraja utvren, ali strunjaci se slau da je sigurno jedan od uzroka izlaganje suncu koje ima veu koliinu ultra-ljubiastog zraenja, to moe potaknuti mutacije i dovesti do razvoja melanoma, pogotovu ako za to jo postoje i nasljedne predispozicije.

Izlaganje suncuOd ukupnog sunevog zraenja, na vidljivi dio sunevog

spektra (400-800 nm) otpada 50%, na infracrveni dio spek-tra (800-2500 nm) 40%, a samo 10% suneva spektra otpada

na ultraljubiasto (UV) zraenje (100-400 nm). No, upravo taj dio suneva spektra bioloki je najaktivniji i odgovoran za akutna i kronina oteenja koe. Intenzitet UV-zraenja ovisi o geografskoj irini, nadmorskoj visini, godinjem dobu i dije-lu dana. Sunevo UV-zraenje predstavlja energiju koju Sun-ce otputa i transportira u obliku estica koje se zovu fotoni. Oteenje koe nastaje upravo zbog rasprivanja fotona u sve slojeve koe.

Spektar UV-zraenja dijeli se u 3 podruja: UVC 100-280 nm, UVB 280-320 nm i UVA 320-400 nm.

UVA-zrake dopiru na Zemljinu povrinu u malim koliina-ma. Te zrake prodiru kroz prozorsko staklo. U malim doza-ma ne uzrokuju eritem na koi. U veim dozama uzrokuju eritem i takozvanu neposrednu pigmentaciju, koja se razvi-ja kratko vrijeme nakon UVA-zraenja. UVA-zrake prodiru dublje u kou i odgovorne su za ubrzano starenje koe.

UVB-zrake dopiru do Zemljine povrine. Ne prolaze kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz vodu. Na koi uzrokuju eritem (crvenilo koe), i to 12-24 sata nakon to je koa oba-sjana, a nakon 48-72 sata koa poinje tamnjeti. Izazivaju opekline na koi, ubrzavaju starenje koe, a smatraju se i najodgovornijima za nastanak karcinoma koe.

UVC-zrake ne dopiru do Zemljine povrine, ve se apsor-biraju u ozonskom omotau Zemlje. Zbog zabrinjavajuih oteenja ozonskog omotaa, pojavio se strah od pojaanog proputanja opasnih UVC-zraka. One mogu uzrokovati na-stanak eritema (crvenila) koe te mogu prouzroiti iritacije sluznice oka (konjunktive), kao i oteenje ronice oka.

Ostali uzroci nastanka

Pokazalo se da abnormalna replikacija gena dovodi i do drugih genetskih promjena, koje su ve ranije povezane s razvojem malignog melanoma. Pored svih nabrojenih, nije zanemariva niti iskljuena mogunost nastanka melanoma mehanikom iritacijom ve postojeeg nevusa, posebice na predilekcijskim mjestima, kao to su lea (kopa grudnjaka), pregibi ekstremiteta.

Tipovi koe prema osjetljivosti na UV-zrake

tip I.: uvijek se pojave opekline, a nikad pigmentacije (izrazito svijetlopute osobe sa crvenom ili plavom kosom, sunevim pjegama i plavim oima),

tip II.: obino se pojave opekline, a pigmentacije katkad,

tip III.: opekline se pojavljuju samo ponekad, a pigmentacije uvijek,

tip IV.: opekline su vrlo rijetke, a pigmentacije osobito jake,

tip V.: izrazito tamnopute osobe (npr. Meksikanci, Indijanci),

tip VI.: crnci.

NA SUNCE U MALIM DOZAMAMelanom

Zbog pomodnosti, posljednjih godina dolo je do uestalijeg i dueg izlaganja ljudi ultraljubiastim (UV) zrakama, bilo da se radi o prirodnom sunanju ili o izlaganju umjetnim izvorima UV-zraenja (sola-rij). Imati tamni ten postalo je stvar prestia te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme.



Nejednoliki pigment

Melanom je promjena na koi tamnosmee do crne boje. Od bezo-pasnog madea razlikuje ga: nepra-vilnost oblika, neotra ogranienost, veliina (najea vea od 6 mm), nejednoliko rasporeen pigment (a-rene boje), svrbe, a kasnije i nagli rast, spontano krvarenje i stvaranje ulceracija. Metastaze se javljaju re-lativno rano, u regionalnim limfnim vorovima i okolnoj koi. Tumorske stanice noene krvlju rade metasta-ze na pluima, kostima, jetrima.

Amerikanci su se dosjetili da navedene promjene, radi lakeg praenja, grupiraju u skupine s poetnim slovima ABCD:

A Asymmetry nesimetrijaB Border rubC Colour bojaD Diameter promjer

Drugi karcinomi koe

Zbog razliitih oteenja na razini DNA, kao posljedica dugotrajnog, kumulativnog izlaganja UV svjetlu mogu nastati prekanceroze (promjene koje prethode na-stanku raka koe) i karcinomi koe.

Najea je prekanceroza aktinika keratoza, koja moe prijei u spinocelu-larni karcinom. Te promjene najee se javljaju na licu, nosu, ukama te na akama, dakle na podrujima koja su direktno izlo-ena suncu. Upravo se ta vrsta raka koe di-rektno povezuje sa Sunevim UV-zrakama, a najee obolijevaju svijetlopute osobe (tip koe I. i II.) koje rade na otvorenom (grae-vinski radnici, poljoprivrednici, ribari).

Druga je vrsta raka koe bazocelular-ni karcinom, koji se javlja na prethodno nepromijenjenoj koi. Najee se opaa na licu, ali se moe javiti i na drugim podru-jima.

Obje vrste karcinoma koe u poetku se manifestiraju kao vori boje normalne

koe, koji se postepeno poveava, ili kao erozija (ranica), koja ne cijeli i traje vie mjeseci.

Preivljavanje ovisi o stupnju rairenosti melanoma i even-tualnom postojanju metastaza.

Prepoznati na vrijeme

Nije lako, pogotovu u poetku bolesti, prepoznati mela-nom te stoga svaku sumnjivu promjenu treba pratiti i po potrebi napraviti biopsiju. Maligni melanom mora se kirurki ukloniti, a dalje lijeenje ovisi o stupnju proirenosti bolesti.

Za spreavanje nastanka melanoma najbolje je izbjegava-nje pretjeranog izlaganja suncu i njegovo rano otkrivanje, od-nosno prepoznavanje melanoma.

Potrebno je obavljati samokontrolu madea. Pri tome se moemo sluiti pravilom ABCD.

Kod samopregleda potrebno je obratiti pozornost na sljedee:

raste li postojei made ili se pojavljuje novi, ima li made nepravilan ili razveden rub (madei su

pravilnog ruba), promjene boje madea, od smee u crnu, tamnoplavu ili

crvenu, neravnomjernost pigmentacije, prelazi li made veliinu od 0,6 cm (veina dobroudnih

madea manja je od navedenog), je li made upaljen ili crvenog ruba, je li se made poeo uzdizati, postoji li krvarenje, vlaenje ili stvaranje kruste, postoji li blag svrbe madea, je li se pojavio vori oko madea.

Ako se primijeti neki od navedenih znakova, potrebno se obratiti lijeniku. Naime, podaci Svjetske zdravstvene organi-zacije (WHO) pokazuju kako svake godine u svijetu zbog pre-tjeranog izlaganja suncu umre 60 000 ljudi.

Dr.sc. Darko Biljan, dr med.

14 svibanj-lipanj 2008.


Sunce - opasnost za oi

Ponekad mi se ini da vie znamo o crnim rupama u svemi-ru nego o crnim rupama u na-im oima.

Oduvijek je do Zemlje dopiralo mnotvo Sunevih zraka: od toplinskih, preko svjetlosnih, do onih ljudskom oku nevidljivih. Mnoge su korisne, ali ima, naalost, i onih koje mogu otetiti ive stanice biljaka, ivotinja i ljudi.

Priroda se od iskona brine da ih ublai Zemljinim omotaem, kako bi do povrine stiglo taman toliko zraenja koliko je nuno za odravanje biljnog i ivotinjskog svijeta.

Priroda se brine i za oi

Kad je dan vedar, a nebo bez obla-ka, titi ih od pretjeranog svjetla. Kako? Kad sunce upee, zjenica se stisne i spri-jei ulazak prevelikoj koliini sunevih zraka u dubinu oka. Zamirimo, a po-tom se pojave suze. Dovoljno neugodan osjeaj da nas potjera u hlad. I danas taj prirodni obrambeni mehanizam funk-cionira. Meutim, civilizacija je uzela danak. Zemljin zatitni omota propu-ta sve vie tetnog zraenja. Pod pret-postavkom da se suncu izlaemo kao nekad, sigurno je da e njegove zrake izazvati oteenja na izloenim dijelovi-ma tijela. O tetnom djelovanju ultravi-oletnih zraka na kou znamo ve dosta. To boli! Pitanje je: koliko znamo o sva-kodnevnom tetnom djelovanju sunca na nae oi?

Ona pozadina naroito je osjetlji-va na direktne suneve zrake. Sjetimo se kako su nas stariji upozoravali da po-mrinu Sunca gledamo iskljuivo kroz aavo staklo ili pocrnjeli komadi fi l-ma. Ljudi znaju da je direktno gledanje u Sunce opasno. Znaju i da su neki imali doivotnu uspomenu na takav spekta-kularni dogaaj, jer im se vid od toga pokvario.

Nismo ni svjesni da svakodnevno pri izlasku na sunce nae oi doivlja-

vaju slina oteenja zraenjem, ali u malim dozama. Od najranijeg djetinj-stva, zraenja se iz dana u dan zbrajaju. Suneve zrake prolaze kroz suenu zje-nicu i polako pre siune vidne stanice u sredinjem dijelu one pozadine, koje su nam najvanije u procesu stvaranja jasne slike svega to gledamo.

Takva zbivanja ne bole! U pravi-lu ih niti ne osjeamo. Postupno zasje-njenje u sredinjem dijelu vidnog polja neemo jo dugo sami registrirati. Me-utim, puno godina kasnije, taman kad se smirimo u penziji, kad bismo eljeli neto na miru proitati ili pogledati na televiziji, ustanovit emo crnu rupu u naem vidnom polju.

Tekst koji itamo, rije u koju upravo gledamo, ne-emo vidjeti. Zurei u nevje-rici, vidjet emo redak iznad ili ispod, rije prije ili poslije, ali ne i onu u koju smo usmjerili pogled. to sad? Kad jed-nom postanemo toga svjesni, okulist e jedino moi ustanoviti tzv. senilnu de-generaciju makule. Naalost, tada nam ni jedne naoale vie nee pomoi.

Mnogi danas boluju od makulopatije

Dalo se to zakljuiti po pitanjima graana s kojima sam razgovarala na Korzu prilikom obiljeavanja 50-godi-njice Narodnoga zdravstvenog lista. Dan je bio sunan. Veinom su mi s pitanjem prili stariji ljudi. Svi sa slinim proble-mom: crna rupa pred oima - naoale vie nita ne pomau. Svih je zanimalo

zato. Jesu li krive nao-ale ili oi? Njihove su oi ve dugi niz godina bile izloene sunevom zraenju bez ikakve zatite. Tko zna koliku su dozu tetnog zrae-

nja njihove vidne stanice ve primile i

u kakvom su stanju. to god bilo, bojim se da je za tu popu-laciju ve prekasno.

Zatitimo oi na vrijeme

Dok su ti stariji veinom mirkali bez ikakvih naoala, mlai su se Kor-zom etkali sa sunanim naoalama pred oima. Neki zbog mode, a neki doista radi zatite. Izgleda da su mlai ipak shvatili da e im dobar vid treba-ti jo dugi niz godina. Odluili su oi sakriti iza naoala, ali ne bilo kakvih. Za zdravlje oiju, boja stakla uope nije vana. Nuno je odabrati kvalitetan fi l-tar. On je bez boje i imaju ga svi koji ko-riste dioptrijske naoale. Uz medicinsko optiko pomagalo zatitni fi ltar je ve u paketu. Ne doputa prodiranje tetnih UV-zraka prema oku. Oni koji kupuju modne sunane naoale u ovlatenim optiarskim trgovinama, uz naoale do-biju i garanciju o zatitnom fi ltru. Oni koji nose kontaktne lee, trebali bi jo staviti i sunane naoale s fi ltrom da se pokrije vea povrina oka i vjea. Tek tada moemo na sunce!

Najmlai su najosjetljiviji

Djeje su oi osjetljivije na sune-vo zraenje jer im je lea u oku prozir-nija od lee odraslih ljudi. Uz to, moe se oekivati da vie vremena provode na otvorenom, pa su tako svakodnevno izloena veoj dozi zraenja. Nismo jo stekli naviku da djeci stavljamo naoa-le za sunce iako bi ih trebalo tititi jo od malih nogu. Znajui koliko su djeca openito osjetljiva, lake nam je niti ne izlagati ih predugo jakom suncu.

I na kraju, budui da nam budu-nost nosi promjene, nauimo im se pri-lagoditi. Jednostavno, naviknimo se i-vjeti u sjeni. Kad ve moramo na sunce, neka to bude to krae i sa zatitom pred oima. Dalje e oi same.

Mr.sc.dr. Inge BokoviDragievi, dr.med.

1Ove godine Narodni zdravstveni list obiljeava 50 godina izlaenja: prvi broj iz tiska je izaao na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja 1958. godine.

Pola stoljea promicanja zdravlja proslavili smo 5. travnja 2008. na rijekom Korzu, s graanima kojima smo pripremili bogatu ponudu zdravih proizvoda i promidbenih materijala broura i letaka.

Akcija je provedena pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke, a me-dijski su pokrovitelji bili Novi list i Ra-dio Rijeka.

Obiljeavanje 50 godinaNarodnoga zdravstvenog lista

Graanima se dijeliNarodni zdravstveni list

Kardiolog dr. Juraj Kuniekdaje savjete za zdravo srce

Lijenici specijalisti kolske me-dicine, oftalmologije, stomatologije, fi -zikalne medicine i kardiologije bili su dostupni za zdravstvene savjete, to je pobudilo velik interes. Ljudi su bili za-dovoljni, a i mi jer smo doznali to ih zanima i o emu bismo ubudue trebali pisati u Narodnom zdravstvenom listu.

2U takvim akcijama uvijek ostvaru-jemo uspjenu suradnju s Crvenim kri-em, koji nam je ustupio svoj ator, stolo-ve i stolice, a mladi lijenici iz Gradskog drutva Crvenog kria graanima su mje-rili krvni tlak, to je uvijek vrlo posjee-no i nailazi na velik odaziv graana.

Lijenik Crvenog kriamjeri tlak

The Vynil trio Draen Turina ajeta

Glazbeni program izvodio je sastav The Vynil trio, koji je svirao domau i stranu glazbu od pedesetih godina do danas i tako simbolino prikazao 50 go-dina Narodnoga zdravstvenog lista. Vo-ditelj je bio Draen Turina ajeta, koji je svojim simpatinim stilom privukao mnogo ljudi.

Okulistica dr. Inge Bokovi-Dragievi daje savjete za zdravlje oiju

3Plesai plesne kole Dansel imali su dojmljiv nastup i pokazali koliko za-bavna i raznolika moe biti tjelesna aktivnost. Mladi plesai oduevili su svojim veselim i akrobatskim nastupom.

Plesni par plesne kole Dansel

Mladi plesai plesne kole Dansel

Zdrav nain ivota ui se od malih nogu. Kako treba vjebati svojim su vje-bama demonstrirala djeca Djejeg vrtia Rijeka sa svojim tetama.

Djeca Djejeg vrtia Rijeka Djeca Djejeg vrtia Rijeka s tetamapokazuju vjebe

4Obiljeavanje 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista svojim su dolaskom i lijepim rijeima uveliali ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Pri-morsko-goranske upanije prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med., rijeki gradona-elnik gosp. Vojko Obersnel i zamjenica primorsko-goranskog upana ga Nada Turina uri. Svi su izrazili ponos to je Narodni zdravstveni list jedini list zdrav-stvene tematike u Hrvatskoj koji kontinuirano izlazi ve 50 godina.

Ga Nada Turina uri i prof. Vladimir Miovi

Rijeki gradonaelnik gosp. Vojko Obersnel

5Zdrave proizvode graani su mogli kuati na postavljenim tandovima. Ri-jeka tvrtka Zvir dijelila je svoju vodu Vira. Vindija je nudila svoje jogurte probiotike i sokove. Pik Rijeka donirao je proizvode iz linije Zlatno zrno ita, a pekarsko-slastiarski obrt Kroasana vrlo ukusna peciva i kruh. Plodine su donirale dvije kaete jabuka, a Grand hotel Bonavia poastio je graane prenim srdelama.

Glavna urednica Narodnoga zdravstvenog lista dr. Suzana Jankovi

6Zahvala

Urednitvo Narodnoga zdravstvenog lista najljubaznije zahvaljuje svim su-dionicima na njihovom doprinosu i sudjelovanju u proslavi 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista. Kao organizatori vrlo smo zadovoljni uspjehom koji je akcija obiljeavanja toga jubileja postigla, kao i odazivom ljudi kojima je list i namije-njen.

Zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Primorsko-goranskoj upaniji i Gradu Rijeci na pokroviteljstvu te Novom listu i Radio Rijeci na medijskom pokroviteljstvu.

Hvalu zasluuju svi koji su donirali svoje proizvode ili pruili fi nancijsku pomo: Gradsko drutvo Crvenog kria Rijeka, Erste&steiermrkische banka, Zvir, Vindija, Plodine, Kroasana, Pik Rijeka, Grand hotel Bonavia, plesna kola Dansel i Djeji vrti Rijeka.

Lijenici koji su sudjelovali u akciji: kardiolog dr. Juraj Kuniek, spec. kol-ske medicine dr. Jagoda Dabo, oftalmolog dr. Inge Bokovi-Dragievi, spec. fi zikalne medicine i rehabilitacije dr. Violeta Vievi-Srdoc, i stomatolog dr. Ana Fajdi-Furlan, rado su se odazvali i besplatno dijelili graanima zdravstvene sa-vjete. Puno im hvala na tome!

Urednitvo

Dr. Svjetlana Gaparovi Babi i Radojka Grbac

7estitkaPotovana redakcijo Narodnoga zdravstvenog lista,

Od srca vam estitam veliki jubilej 50 godina neprekinutog izlaenja aso-pisa po sadrajnoj raznolikosti i koncepciji jedinstvenog u Hrvatskoj. I, to je jo znaajnije, to je pola stoljea irenja zdravstvene kulture i odgoja graana, pogla-vito mladog narataja. Bili ste, siguran sam, i ostat ete, luonoe zdravstvenog odgoja i edukacije, promicatelji zdravlja i prevencije. Mlade osobe na stranicama lista nalazile su odgovore na mnoga pitanja i nepoznanice u vezi s dogaajima u njihovom tijelu, psihi, intelektu, emocijama, osobito u sferi spolnosti. Spolnost je jo uvijek tabu tema u naim obiteljima, a u kole nije uveden spolni odgoj, pa mladi nedovoljno pripremljeni ulaze u te burne promjene (djevojice su poprimile svojstva i izgled ene, a djeaii mukarca). Taj veliki propust, uinjen prema mladima, djelomino je kompenziran zahvaljujui struno osmiljenim i razno-vrsnim temama, sadrajno i terminoloki prilagoenim iroj javnosti, ukljuujui i mlade osobe. Mladi su iz asopisa, osim obilja drugih sadraja, bogatili svoje znanje o seksualnosti, spolno prenosivim bolestima, kontracepciji, zaeu, trud-noi, zatiti i uvanju zdravlja, pripremajui se za odgovorno roditeljstvo i brak.

Kada govorimo o preventivnoj funkciji lista, a posebno mislimo na puenje, zloporabu alkohola i droga, ovisnost, kocku, nasilje u koli i obitelji, na pornogra-fi ju, pedofi liju i zatitu djece i mladei od seksualnog zlostavljanja, iskoritavanja i opasnosti koje im prijete tijekom koritenja interneta i mobitela valja rei da su postignuti veliki uspjesi.

Bogatstvom, raznolikou i atraktivnou, struno, itateljima razumljivim jezikom pisanih sadraja osvojili ste vjerne itatelje koji s nestrpljenjem oekuju svaki novi broj, koji e im sigurno donijeti pregrt novih spoznaja, savjeta i napu-taka, pomoi u rjeavanju kriza... Na tome su vam itatelji, poglavito tinejderi i tinejderice, neizmjerno mnogo zahvalni.

Izuzetno sam ponosan to sam od 1991. godine suradnik Narodnoga zdrav-stvenog lista i to sam do danas objavio 69 lanaka pa time dao svoj skromni do-prinos raznovrsnosti sadraja.

Prvi broj Narodnoga zdravstvenog lista ugledao je svjetlo dana 7. travnja 1958. godine. Taj dan obiljeavamo kao Svjetski dan zdravlja, to je razlog za

8estitkaBogu hvala to mogu tvorcima Narodnoga zdravstvenog lista estitati Svjet-

ski dan zdravlja 7. travnja 2008. i polustoljetni jubilej Lista!Rado se sjeam lijepih trenutaka viedecenijske suradnje u tamparovskom

duhu. Veseli me svaki novi broj Narodnoga zdravstvenog lista, od lijepih korica do lijepo ureenih i kvalitetnih lanaka. Koristim priliku da izrazim potovanje urednicama i zahvalim lektorici na pomoi.

Prim.dr. Petar Konjevi, mr.sc.

dvostruko slavlje. U proteklih 50 godina mijenjali su se urednici, suradnici; mije-njao se i asopis na bolje. Sauvao sam brojeve od 1990. pa sam napravio malu usporedbu i analizu sadraja i grafi kog izgleda i odgovorno mogu rei da je, za-hvaljujui entuzijazmu, umijeu, strunosti i zalaganju onih koji izravno stvaraju asopis, kvalitativno i sadrajno dostignuta izuzetno visoka razina, a udvostruen je i broj stranica. I na kraju, elim da u sljedeih 50 godina asopis bude jo kva-litetniji, da izlazi mjeseno, da se nae u svim kolama, u svakom domainstvu. Moramo biti optimisti jer, kao to Albert Einstein kae: Bolje je biti optimist i pogrijeiti, nego pesimist u pravu!

ESTITAM VAM 50 GODINA IZLAENJA ASOPISA, UZISKRENE ELJE ZA JO VEI USPJEH NA RADOST ITATELJA!

Ivica Stani

5050



Voda i zdravlje

UMJERENOST JE LJEKOVITAU tijelima nekih ivih bia voda ini vie od 90% mase, to svjedoi o vodi kao uzroku i uvjetu postanka i opstan-

ka ivota. No, da bismo odgovorili na pitanje koliko vode treba za zdravlje, moramo znati koliko vode ima u ovjejem tijelu. Smatra se da u prosjene odrasle osobe, teke 70 kg ima oko 42 litre vode, ili oko 60%.

Koliina vode ovisi o dobi, spolu i udjelu masti u orga-nizmu. Vei udio masti, koji je prisutan u ena i u starijoj ivotnoj dobi, smanjuje postotak vode u tijelu. Ta velika koli-ina vode smjetena je u razliitim rezervoarima. Najvea se koliina, oko 28 litara, nalazi unutar stanica naega tijela i ini tzv. unutarstaninu tekuinu. Nadalje, meustaninu tekuinu ini 11 litara vode, a u krvi se nalaze jo tri litre te-kuine, i to u obliku krvne plazme. Meustanina tekuina i plazma ine izvanstaninu tekuinu. Svaka od tih navedenih tekuina ima tono odreen, ali meusobno razliit sastav elektrolita (kationa i aniona) te neelektrolita koji ine osmot-ski aktivne tvari. Sastav tjelesnih tekuina konstantan je i odrava se uz pomo razliitih mehanizama. Najznaajniji je organ koji u tome sudjeluje bubreg.

Unos mora pratiti potronju

U zdravom se organizmu takoer odrava fi na ravnotea izmeu ulaza i izlaza vode. Voda u na organizam ulazi kao tekuina iz hrane. Vano je napomenuti da vodu uzima-mo ne samo pijui, ve i jelom. Veina voa, povra, mlije-ko i jogurt u svome sastavu sadr-e vie od 80% vode, i to svakako treba imati na umu kada zbrajamo ukupnu koliinu u organizam une-sene vode. Smatra se da prosje-no dnevno unesemo oko 2100 ml vode, a da daljih 200 ml nastane u naem organizmu, u metabolizmu ugljikohidrata. Najveu koliinu vode ovjek izluuje bubrezima, i to prosjeno oko 1400 ml. Znojem izgubimo oko 100 ml, isto kao i stolicom. Postoje, nadalje, jo dva naina kako gubimo vodu iz tijela, a to je neosjetno, preko koe i preko plua. Kada sve zbro-jimo i oduzmemo, ispada da oko 2300 ml vode unesemo u organizam i isto je toliko izluimo. No, gubitak vode znoje-njem jako ovisi o fi zikoj aktivnosti i klimatskim uvjetima. Veliku koliini tekuine i elektrolita moe se izgubiti preko probavnog sustava - povraanjem ili proljevom. U tim je slu-ajevima svakako potreban vei unos tekuine.

Glavni organ koji obavlja nadzor nad ravnoteom vode i elektrolita jest bubreg. To je samo jedna od brojnih funkci-ja bubrega, koji regulira kiselost tjelesnih tekuina, sudjelu-

je u regulaciji krvnog tlaka, izluuje metabolike razgradne produkte, a ima i hormonalnu aktivnost. U svrhu odravanja ravnotee vode i elektrolita, bubreg moe izluivati koncen-triranu ili razrijeenu mokrau. Koncentracija natrija u urinu moe tako varirati od 50 pa ak do 1200 mOsm/L. Drugi su mehanizmi koji sudjeluju u regulaciji vode i elektrolita osmoreceptori smjeteni u mozgu, antidiuretski hormon koji izluuje hipofi za te mehanizam ei i elja za uzimanjem soli. Detaljan opis navedenih mehanizama nadilazi temu ovog lanka. Valja samo rei da se centar za e nalazi u sredinjem ivanom sustavu. Nadzor nad osjetom ei ima-ju razni fi zikalni, kemijski i hormonalni mehanizmi. Suhoa usta, smanjen volumen krvi i snien krvni tlak poveavaju e, dok povien krvni tlak, povien volumen krvi i rasteza-nje eluca smanjuju e.

Potreba ili mit

Unazad desetak godina svjedoci smo urbanog mita o neophodnosti svakodnevnog pijenja veih koliina vode i tzv. teorije 8x8, to dolazi od osam aa vode volumena osam

tekuih unci (1 tekua unca ili 1 fl .oz. iznosi 2,292 dl). Na emu se temelji navedena nemedicinska dogma? Svojedobno je jedan od komiteta za istraivanje prehrane (Food and Nutrition Board of the National Research Council) do-ao do zakljuka da je za svaku u organizam unesenu kilokaloriju (kcal) potrebno unijeti 1 ml vode. Pri tome se zaboravljalo na zna-ajnu koliinu vode koju unesemo krutom hranom koja u sebi sadr-i vodu (voe, povre, mlijeko,

juha...) i da nije voda sve to pijemo. Tako se potaklo kritiko razmiljanje o navedenom problemu, a naroito nakon smr-ti etvero maratonaca 2005. godine. Najvjerojatnije je uzrok njihove smrti bio dizbalans elektrolita (smanjena koliina na-trija), izazvan prevelikim uzimanjem vode. Nakon toga je u znanstvenoj literaturi objavljen vei broj lanaka o toj temi. Svakako je najvee zanimanje o temi 8x8 izazvao pregledni lanak dvojice nefrologa, Negoiana i Goldfarba, sa Sveui-lita Pennsylvania u Philadelphfi ji. Rad je objavljen u a-sopisu Amerikog drutva nefrologa 2008. godine. Oni su

16



ZBOGOM STRESUStres je stanje poremeene psihofi zike ravnotee

pojedinca, nastalo zbog fi zike, psihike ili socijalne ugroenosti pojedinca ili njemu bliske osobe. Poznati psiholog na podruju prouavanja stresa Richard La-zarus defi nira stres kao stanje u kojem pojedinac ne moe ispuniti prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja.

pokuali nai potvrdu za neka uvrije-ena miljenja na temelju znanstvenih istraivanja objavljenih u dostupnoj li-teraturi.

Uvrijeeno je miljenje da pove-ano uzimanje vode poboljava funk-ciju bubrega i dovodi do poveanog izluivanja tetnih tvari. Bubrezi izlu-uju tetne tvari putem nekoliko me-hanizama, tako da poveano uzimanje vode ne poboljava sve funkcije bubre-ga. Druga je injenica da se sve u orga-nizam unesene tetne tvari ne izluuju mokraom.

Od vode se ne mravi

Drugi je mit da se voda zadrava u razliitim orga-nima i poboljava njihovu funkciju. Odgovor je autora da se brzo popijena voda vrlo brzo i izlui, a spekulacija da vea koliina vode poboljava izgled koe nije dokazana pravim studijama na velikom broju ispitanika. Svakako je najzani-mljivija mogunost da pijenje veih koliina vode dovodi do mravljenja. Tu je tezu zastupala Mireille Guiliano, autorica bestselera Zato se Francuskinje ne debljaju. Kasnija istra-ivanja Barbare Rolls nisu potvrdila navedenu dogmu.

Autori, nadalje, navode da nije dokazana ni tvrdnja da uzimanje vee koliine vode smanjuje glavobolju. Ispitiva-nje koje su naveli provedeno je na malom broju ispitanika. Zakljuno, nema valjanih znanstvenih studija koje bi pot-

krijepile neke od uvrijeenih mitova o korisnosti pijenja velikih koliina vode. Potrebna su nam ispitivanja na velikom broju ispitanika kako bismo ili potvrdili, ili defi nitivno opovrgli navedene dogme. Prema do sada objavljenim radovima, te-orija 8x8 ne temelji se na znanstvenim i-njenicama.

Cilj ovoga lanka nije sugerirati pu-anstvu da ne pije vodu, ve samo ukazati na neutemeljeno vjerovanje da moraju piti osam aa vode dnevno.

Fizika aktivnost, vruina i vlaga poveavaju potrebu za vodom. U takvim sluajevima potrebno je bocu s vodom drati u blizini, kako bi se izbjegla dehidracija. Napominje-mo da u vrijeme ljetnih ega svakako treba voditi rauna o tome da se uzme dovoljna koliina vode. I to ne smijemo nikada zaboraviti! Aktivnim sportaima preporuuju se pia koja sadre elektrolite, koje je takoer neophodno nadokna-diti.

Bolesna stanja povezana s povienom tjelesnom tempe-raturom, povraanjem, proljevima i uestalim mokrenjem, bubrenim kamencima - takoer zahtijevaju povean unos vode.

No, prosjene zdrave odrasle osobe trebaju piti kada su edne, u skladu s gubicima povezanim s tjelesnom aktivno-u i mikroklimom.

Doc.dr.sc. Branka Mijandrui-Sini, dr.med.

Odlazak na godinji odmor

Stresor ili stresni podraaj svaki je poticaj koji do-vodi do stresa. Moe biti tjelesni (izloenost jakoj buci, velikoj vruini ili hladnoi, jakoj boli, senzornoj lie-nosti, prirodnim nepogodama ili katastrofama), psihiki (izloenost raznim meuljudskim sukobima, u obitelji, na poslu, izloenost neuspjesima, psiholokim konfl iktima i frustracijama), socijalni (izloenost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama drutvenih odnosa i sl.).

Prema navedenom, moglo bi se pomisliti da su to samo one situacije koje donose nesreu, nevolju ili op-

enito neto to negativno utjee na ivot pojedinca. No, stresne situacije ne moraju biti samo negativna zbivanja. Svaka nova situacija, koja zahtijeva veliki prilagodbeni napor, za pojedinca moe biti stresna, kao na primjer ve-liki dobitak na lotu za pojedinca koji je dugo ivio kao siromah. Sve one fi zioloke i psiholoke promjene te pro-mjene u ponaanju pojedinca koje se zbivaju pod utjeca-jem stresnog podraaja zovemo reakcijama na stres.

Energija za borbu

Reakcije na stres mogu biti: 1. Fizioloke: pojaan rad srca i plua, povien arte-

rijski krvni tlak, poviena razina eera u krvi, proire-ne zjenice, poveana miina napetost, smanjeno vrijeme zgruavanja krvi, suavanje krvnih ila na povrini tijela, pojaana mentalna aktivnost...

Te tjelesne reakcije daju organizmu dodatnu energiju za borbu ili bijeg, npr. bolja opskrbljenost krvlju, po-



veana energija, bolja vidna percepcija, bolja opskrblje-nost kisikom, poveana budnost i oprez, smanjena mo-gunost krvarenja.

2. Psihike: emotivne (strah, tjeskoba, potitenost i dr.) i kognitivne (promjene pozornosti, koncentracije i ra-suivanja).

3. Promjene ponaanja - oituju se u borbi s uzro-kom stresa ili bijegom od uzroka stresa.

Ljudi u nekim zanimanjima ee su izloeni stre-snim djelovanjima nego drugi. To su npr. zdravstveni dje-latnici iji je posao vezan uz stalnu napetost (npr. hitne zdravstvene slube, traumatologija, kirurgije, jedinice in-tenzivnog lijeenja, slube koje rade u smjenama...), pilo-ti, kontrolori zranog prometa, profesionalni vozai, ru-kovoditelji, odvjetnici i sl.

Stresovi mogu biti akutni i kronini. Akutni su npr.: jak prasak, prometna nezgoda, iznenadna opasnost, a kro-nini: dugotrajan ivot u progonstvu, neimatini, bez po-sla... Posljedice su kroninog stresa tjeskoba, potitenost, bespomonost, osjeaj krivnje, depresija...

Prema jakosti stresovi su:1. Mali svakodnevni stresovi (gnjavae) - promet-

na guva, nedostatak vremena za obavljanje svih poslova, nesporazumi na poslu, u obitelji, sitni kvarovi, gubitak osobnih stvari... Ti stresovi nemaju velik negativ-ni utjecaj, na neki su nain i dobrodoli jer se na njima uimo kako prevladati stresne situacije.

2. Veliki ivotni stresovi - teke bolesti, smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, veliki ma-terijalni gubitak, izloenost dugotrajnoj gladi, prognanstvo i izbjeglitvo... Veina ljudi uspije prevladati te stresove nakon nekog vremena, a kod manjeg broja ostaju trajne posljedice.

3. Traumatski ivotni stresovi - zaroblje-nitvo, izloenost nasilju, silovanju, muenju, prisustvo-vanje nasilju ili pogibiji bliske osobe... Ti stresovi nadi-laze mogunosti prikladnog suoavanja. Veina ljudi ima osjeaj bespomonosti. Kod ivotnih stresova nema mo-gunosti racionalizacije i nalaenja dobrog razloga za ne-to loe to nam se dogodilo.

Priprema za bijeg

Kada na stres reagiramo zabrinutou, napetou ili nemirom, ta reakcija nije samo mentalna. Kad se osjeamo pod prijetnjom, kemijske poruke se otputa-ju uzrokujui fi zike promjene, kao to su ubrzan puls, ubrzano disanje i suhoa usta. Te promjene pripremaju tijelo na borbu ili bijeg. Ako smo prisiljeni reagirati na stres kroz dulje razdoblje, moe doi do razvoja tjelesne

ili emocionalne bolesti. Zato je potreban malo dui od-mor - neki sretnici imaju godinji odmor za koji je dobro da traje bar tri tjedna - kako bi se organizam mogao opo-raviti od tetnih utjecaja i napetosti te skupiti nove snage za borbu na poslu. Kako prepoznati kada je naa granica psihofi zikog zdravlja naruena?

Znakovi i simptomi stresa:

Tjelesni Psihiki PonaanjeGlavobolje Razdraljivost i

zabrinutostPorast/smanjenje apetita

Bol u prsitu Depresija (potitenost)

Odugovlaenje, odgaanje

Kratak dah (zadihanost)

Usporeno razmiljanje

Pojaano puenje

Lupanje srca, visok krvni tlak

Osjeaj bespomonosti

Povlaenje ili izoliranje

Probavne tegobe Beznadnost, oaj IscrpljenostHladne, znojne ruke

Osjeaj nesigurnosti Zaputanje osobne higijene

Umor i nesanica Ljutnja i preosjetljivost

Smanjenje radne sposobnosti

Stres ostavimo kui

Kad otiemo na odmor, dobro je znati za male taj-ne i mogunosti kako se opustiti bez pomoi strunja-

ka te iskoristiti sebe i svoje tijelo za istinsko obnavljanje energije. Nauite se opustiti.

Metode, kao to su usmje-reno matanje, meditacija, oputanje miia i oputeno disanje, mogu pomoi za po-stizanje oputenosti. Porazgovarajte o

svojim brigama sa svojim povjerljivim prijateljem / pri-jateljicom. Razgovor pomae u oslobaanju od napetosti i u gledanju stvari s druge strane te u postavljanju zdra-vog plana za akciju. Budite realni. Postavite realne ciljeve. Postavi-

te prioritete. Koncentrirajte se na ono to je vano. Po-stavljanjem ciljeva nerealno visoko, pozivamo neuspjeh. Odluite to su prioriteti i koncentrirajte se na najvanije stvari. Izbjegavajte uzimanje lijekova na svoju ruku.

Povremeno se moe pojaviti potreba za lijekom ili alko-holom za postizanje osjeaja olakanja i oputenosti. Ta-kve tvari samo bi prikrile problem. Dovoljno spavajte, vjebajte i pravilno se hra-

nite. Zdravo tijelo potie mentalno zdravlje (Zdrav duh

18



u zdravom tijelu). Spavanje pomae u rjeavanju problema u osvjeenom stanju. Tjelovjeba poma-e u oslobaanju nakupljene energije koju stres moe proizvesti.

Metode oputanja za smanjivanje stresa

Progresivno miino oputanje

Sjednite ili legnite u ugodnom poloaju i zatvorite oi. Dopustite eljusti da padne i vjeama da su oputene, ali ne vrsto zatvorene. U mislima pregledajte svoje tijelo, poevi

od stopala, sporo prelazei sve do glave. Usredoto-ite se na svaki dio tijela posebno i zamislite nesta-janje napetosti. Stisnite miie jednog podruja tijela dok

ne odbrojite do 5, opustite se i prijeite na drugo podruje.

Vizualno matanje / zamiljanje slika

Dopustite mislima slobodan tijek, ali se nemojte usredotoiti ni na jednu. Sugerirajte si da ste oputeni i mirni, da su vam ruke tople (ili hladne ako su vam tople) i teke, da vam srce mirno kuca. Diite polako, pravilno i duboko. Kad ste oputeni, zamislite da se nalazite na omi-

ljenom ili prelijepom mjestu koje vas inspirira. Nakon 5 do 10 minuta postupno se probudite

iz tog sna.

Oputeno disanje

Vjebanjem moete nauiti disati na dubok i oputen nain. Za poetak vjebajte disanje dok leite na leima, u irokoj komotnoj odjei. Jednom, kad ste nauili opu-teno disati u tom poloaju, vjebajte oputeno disanje dok sjedite, a onda dok stojite. Lezite na krevet, na lea. Stopala blago razmaknite. Jednu ruku ugodno po-

stavite na trbuh u blizini pupka. Drugu ruku stavite na prsa. Udiite zrak kroz nos, izdiite kroz usta. Usredotoite se nekoliko minuta na svoje disanje

i pokuajte osjetiti koja se ruka die, a koja sputa dok diete. Njeno izdiite zrak iz plua. Udiite dok sporo brojite do 4 (otprilike jedna se-

kunda po broju), i za to e se vrijeme trbuh proiriti za otprilike 2,5 cm (trebali biste to osjeati rukom). Nemojte podizati ramena ili pomicati prsa. Pri udisaju, zamiljajte strujanje toplog zraka u

sve dijelove vaeg tijela.

Zadrite dah nakon udisaja na jednu sekundu. Ako vam je teko udisati i izdisati dok brojite do

4, malo skratite vrijeme odbrojavanja, a s vremenom po-novno produljite odbrojavanje. Ako osjeate vrtoglavicu, usporite disanje ili diite manje duboko. Ponovite sporo udisanje i zaustavite, polagano iz-

diite i zaustavite, tako 5 do 10 puta. Izdiite. Udiite po-lako: 1, 2 ,3 ,4. Stanite. Izdiite polako: 1, 2, 3, 4. Stanite. Udiite: 1, 2, 3, 4. Nastavite sami. Ako vam je teko disati pravilno, polako udiite

dublje, zadrite dah na kratko (na jednu do dvije sekun-de) i onda lagano izdiite kroz skupljene usne kroz deset sekundi. Ponovite to jednom ili dvaput, a onda pokuajte ponovno na prethodni nain.

Prepoznajte uljeza na vrijeme

Prije nego to zahtjevi posla stvore prekomjeran pri-tisak, prepoznajte znakove stresa na radnom mjestu. Po-sebno treba pripaziti na sljedee znakove stresa: glavo-bolje, eluane tegobe, poremeen san, umor, nedostatak strpljenja i gubitak smisla za humor. Kada jednom osjeti-te da napetost raste, poduzmite zdrave korake za njezino otklanjanje odlaskom na zaslueni odmor. Nemojte biti prevelik radoholiar. Brinite se o odnosima s ljudima jer su radoholiari skloni iskljuiti ostala podruja svo-ga ivota. esto, kad poslovne obveze rastu, provodimo sve manje i manje vremena s prijateljima i obitelji. To pri-donosi poveanju stresa i iscrpljenosti te konanom sma-njenju produktivnosti. Istraivanja pokazuju da drutvena podrka djeluje kao ublaiva stresa te da su veze sa su-prunicima, suradnicima i lanovima obitelji vrlo vane.

I na kraju: budite poteni prema sebi, dajte si pravo na odmor, spakirajte kofere i recite: Zbogom stresu.

Mr.sc. Darko Sambol, prof. psiholog



Nije lako shvatiti da stres moe imati i pozitivno dje-lovanje, uz pretpostavku da se ravnomjerno izmjenjuju raz-doblja oputanja s razdobljima pritiska. S druge strane, nagomilani stres moe djelovati izrazito loe na na orga-nizam, na nae organe, mijenjajui njihovo funkcioniranje toliko da se razviju prave bolesti.

Stres nije uvijek negativan

Strunjaci defi niraju stres kao skup reakcija prilagodbe organizma na poticaje razliitih vrsta, kao to su:osjeaji, promjena prehrane, uurbano ivljenje, elektromagnetska polja. Reakcije nisu uvijek negativne. tovie, postoje dvi-je vrste stresa: pozitivan i negativan (tzv. distres). Pozitivan stres omoguuje suoavanje s nepredvidivim okolnostima s maksimalnim sposobnostima. Nastaje, na primjer, u sklopu napetosti pred ispit na kojem se moramo pokazati u najbo-ljem svjetlu ili kad moramo dokazi-vati svoje stavove u okruenju ne-istomiljenika. Njegovo djelovanje nije dugotrajno pa, nakon pozitiv-nog stresa, mora uslijediti razdoblje oputanja. O negativnom stresu go-vori se kad reakcija na poticaje to izazivaju napetost, tjeskobu i bijes potraje due vrijeme, bez razdoblja oputanja. To je tipino stanje osoba koje neprestano rade i ne pomiljaju da bi se trebale odmoriti i opustiti. Na dugu stazu takav stres moe na-praviti velike tete na razliitim or-ganima te izazvati pojavu neugod-nih, pa i smrtonosnih bolesti (ir, infarkt, modana kap).

elje izvori frustracija

Stres moe biti faktor koji olakava pojavu nekog poremeaja (pa se govori o psihosomatskom faktoru), zajedno s drugim imbe-nicima (genetskim, ambijentalnim, prehrambenim).

- To su psihiki poremeaji, kao gomilanje tjeskobe (to se oituje kao napad panike, duboka tuga i gubitak kontrole) i depresija. Biokemijske promjene, to se u mozgu zbivaju tijekom razdoblja stresa, osobito pojaano stvaranje neuro-prijenosnika, takoer su u osnovi tih bolesti.

- Poremeaji probavnog sustava, dakle loa probava (osjeaj teine i boli u elucu), nadraeno crijevo (zatvori i proljevi) tipini su znaci. Mehanizam odgovora na stres, to se odraava na probavni sustav, povezan je s djelovanjem hormona stresa (i poveanjem koliine kiseline u elucu).

- Nadalje, to je poremeaj rada srca, kao kardio-nervo-za, to se manifestira ubrzanim kucanjem srca (tahikardija) i povienim krvnim tlakom ili boli u prsima. Uvijek se javlja nakon frustrirajuih doivljaja. Ravnotea tvari to regulira-ju kucanje srca uvelike ovisi o razini noradrenalina u krvi.

- Tu su i poremeaji urogenitalnog sustava, kao smanje-nje spolne elje, prijevremena ejakulacija i urinarni poreme-aji (bolno ili esto mokrenje). Stres moe smanjiti razinu spolnih hormona.

Usprkos dramatino boljem standardu ivota nego prije samo nekoliko desetljea, svakodnevni je stres barem po-djednako prisutan, a mnogi bi rekli i prisutniji. Veini lju-di osnovne brige vie nisu, kao u prolosti, preivljavanje i osnovna fi zika sigurnost, no ritam ivota gotovo da je svake

godine sve bri, a obveze sve slo-enije. Premda se veina ljudi ne mora brinuti hoe li preivjeti, a osnovna ljudska prava su koliko-toliko zagarantirana, sve je vei broj obveza, elja, izvora frustraci-ja, zadataka, zahtjeva i potrebnog znanja, ivotnih promjena, rizika te mogunosti pogreke s kojima se suoavamo svakodnevno.

Oputanje treba nauiti

Naa civilizacija nema tra-diciju oputanja i tihog vremena koje e pojedinac provoditi sam sa sobom. No, kako se nae znanje iri, a svjesnost o nainu na koji funkcioniramo poveava, vanost usporavanja i oputanja postaje sve jasnija sve veem broju ljudi.

Blagodati oputanja ne moe-mo u potpunosti iskusiti pokua-vamo li se opustiti samo povreme-no, u trenucima poveanog stresa. Naravno, bolje je da tada praktici-

NAPOR ZA TIJELO, ODMOR ZA DUUTko nikad nije osjetio da je pod stresom, pod ne-

podnoljivim teretom posla ili opsjednut bilo kojom vr-stom zabrinutosti? Stres je, naalost, jedan od najeih suputnika svakodnevnog ivota, to ga karakteriziraju napetost i premalo vremena za oputanje u odnosu na potrebe naeg organizma. Taj tajanstveni neprijatelj poesto ne doputa da ga se potpuno upozna.

Aktivni odmor i oputanje

20



ramo oputanje nego da ostanemo pod utjecajem stresa, no uinak e biti minimalan i kratkotrajan. Sposobnost oputa-nja vjetina je koja se razvija s vremenom i kroz vjebu, kao i mnoge druge vjetine.

Odvajanjem vremena i stvaranjem redovite rutine opu-tanja, sve vie navikavate tijelo i um da funkcioniraju na taj nain, da se bolje nose sa slabijim svakodnevnim stresom i s povremenim snanim stresnim situacijama. Moete na-uiti da na stresne podraaje automatski reagirate pozitiv-nim uvjerenjima i poticajnim emocijama. Moete uvjeba-ti svoj um da stresnu situaciju percipira realistino umjesto preuveliano te da odri osjeaj povjerenja u vlastitu snagu i sposobnosti. Tako poveavate svoj emocionalno-mentalni kapacitet i sposobnost prilagodbe situaciji.

Vjebajui oputanje, istovremeno vjebamo i svjesnost o svojim tjelesnim i emocionalnim procesima. Moemo po-veati svoju sposobnost da percipiramo stresne reakcije u tijelu i emocijama i odmah reagiramo na njih na oputajui nain. Jedan od najeih izgovora za bilo to, a posebno za aktivnosti koje su manje uobiajene i ne donose konkretne, opipljive izvanjske rezultate, jest: nemam vremena! To je ri-jetko tono. U stvarnosti se mnogo ee radi o odgaanju, nedostatku motivacije ili nekvalitetnoj organizaciji vreme-na. Veina tehnika oputanja ne zahtijeva vie od 10-15 mi-nuta. Poneke trae tek pokoju minutu tijekom dana, mada pritom zahtijevaju ee prakticiranje.

Spremni za novi dan

Vrijeme koje mnogi ljudi doivljavaju idealnim naje-e su jutarnji trenuci nakon buenja i period prije odlaska na spavanje. Primjena tehnika oputanja ujutro omoguuje nam da se pripremimo i skupimo energiju za radni dan te u njega krenemo s pozitivnim temeljem dobrog emocionalnog stanja. Vjebanje naveer omoguuje nam da se oslobodimo nakupljene napetosti, lake zaspimo i bolje spavamo te se probudimo mnogo odmoreniji i s vie energije nego obino. No, dobro je iskoristiti i sve slobodne trenutke tijekom dana: trenutke predaha i praznog hoda, poput vonje u autu (ako niste voza) ili autobusu, hoda po ulici, ekanja u redu i sli-no. Mnoge tehnike oputanja lake su i nezahtjevne te vam omoguuju da istovremeno budete prisutni i aktivni u vanj-skoj situaciji.

Aktivni odmor ne smije biti obveza

Moda se najvea prepreka okretanju aktivnom odmo-ru kao obliku odmora skriva iza injenice da fi ziku aktiv-nost doivljavamo kao obvezu. Takva zabluda prije svega proizlazi iz krivog shvaanja fi zike aktivnosti. Fizikom aktivnou ne nazivamo samo vrijeme provedeno u tereta-ni, fi tness-centru ili vrijeme koje dnevno provodite trei. Fizikom aktivnou mogu se nazvati puno jednostavnije i zabavnije aktivnosti. Vodimo li se jednostavnom logikom da sjedenjem troimo vie kalorija nego leei, a stojei vie nego sjedei i, na kraju, da se znatno vie kalorija sagorijeva

hodajui, primjer jednostavnog i zabavnog oblika aktivnosti moe biti najobiniji obilazak grada ili muzeja. Svaki novi grad koji odluite posjetiti sigurno moe ponuditi barem ne-koliko kulturnih atrakcija koje se isplati vidjeti. Odluite li se proetati meu njima, za svoje ete tijelo uiniti vie do-bra nego da ostanete u apartmanu itati novine ili gledati televizor. Veina ljudi odlui potraiti ljetni odmor na moru. Biti na moru, a pogotovo u moru, najlaki je nain bavljenja fi zikom aktivnou. Tijekom plivanja aktivne su gotovo sve velike skupine miia na vaem tijelu. Svi oni zajedno sago-rijevaju veliku koliinu energije, a vaem srcu i te kako godi malo naprezanja.

Tijelo diktira tempo

U trenutku kad osjetite glad za zrakom i uvidite da, usprkos pojaanom disanju i ubrzanom radu srca, vae tijelo treba jo kisika, usporite i odmorite se. Ako ne osjeate jake bolove u nogama, nemojte stati, ve se nastavite kretati laga-nim korakom. Diite duboko i nemojte nastavljati s aktivno-u dok se ne uspori rad srca i dok disanje ne postane nor-malno. Dobra je vijest to ete u veini sluajeva, prije nego to osjetite glad za zrakom, osjetiti bol u miiima, prije svega u nogama. Tu bol nemojte zanemariti. Ona je znak upozorenja da je vaem tijelu potreban odmor. I, premda je va duh jak i eli nastaviti, sluajte svoje tijelo. Odmorite se malo, pa tek tada nastavite dalje. Ako ste na moru i, tijekom plivanja na veoj udaljenosti od obale, osjetite jak umor ili iscrpljenost, nemojte paniariti, ve se smireno okrenite na lea i samo laganim pokretima rukama i nogama plutajte. Na taj nain najlake ete se odravati na vodi i dobit ete dovoljno vremena za odmor prije povratka prema obali.

Makar samo etnja

S aktivnog godinjeg odmora kui biste mogli ponijeti i puno vrednije stvari. Jedna od tih jest navika bavljenja ra-znim oblicima aktivnosti. Godinji je odmor idealna prilika da probudite sportaa u sebi. Sport, makar to bila i samo etnja, bitan je segment zdravog naina ivljenja. Sjedilaki nain ivota, koji se esto naziva i modernim nainom ivo-ta, sa sobom nosi niz problema. Poevi od problema sa sr-cem, krvnim ilama, preko kriobolje pa sve do propadanja mentalnih aktivnosti- sve su to posljedice sjedilakog nai-na ivota. Umjerenom tjelesnom aktivnou sve te probleme moemo sprijeiti. Dovoljno je pola sata dnevno baviti se nekim oblikom tjelesne aktivnosti, koja e vae srce natjera-ti da kuca malo bre i da pritom prodiete malo dublje, a vi ete zadovoljiti svoju potrebu za dnevnom koliinom umje-rene tjelesne aktivnosti. ak i najobiniji oblici aktivnosti, poput etnje ili rada u vaem vrtu, mogu zadovoljiti kriterije umjerene tjelesne aktivnosti. Bitna je odrednica takvog po-gleda da se ne zatvarate u svoja etiri zida i da ne provedete pola dana sjedei ispred televizora i ne radei nita.

Mr.sc. Darko Sambol, prof. psiholog



ENERGIJA UNUTRA, OTROVI VAN

Otrovi modernog doba uglavnom se skupljaju u ma-snom tkivu. Proljetna hrana treba biti laka, a idealno je napraviti proiavajuu kuru od nekoliko dana, da bi organizam donekle uklonio toksine nakupljene od teke zimske hrane i premalo kretanja.

Treba koristiti sezonske namirnice podneblja u kojem ivite - time se poboljava zdravlje, akumulira energija, dobiva se na ljepoti, osobito koe, i uspjeno se bori protiv stresa, glavobolje i gripe. Od itarica dajte prednost je-mu, prosu, heljdi i rai, a smanjite konzumaciju proizvo-da od peninog brana. to ee konzumirajte zeleno lisnato povre (ali i sve ostalo), po mogunosti zainjeno svjeim korijenom umbira. to ee jedite jabuke i i-pak. Crveno meso izbjegavajte to vie moete, a mlijene proizvode konzumirajte sa to manje masnoa.

Tromost umjesto sitosti

Izbor pravih namirnica, njihova pravilna kombinaci-ja i koliina hrane unesene u organizam klju su uspjeha. Najbolje je da voe bude zaseban obrok, nikad ga nemojte jesti poslije glavnog jela, ve priekajte barem dva sata. Mlijeko nemojte piti poslije masnog ili ribljeg obroka, ve

ga kombinirajte s kruhom, zdravim kolaima i itarica-ma. Neki ljudi ne osjeaju refl eks sitosti, pa nakon obroka trpe teinu u elucu ili cijelom tijelu, osjeaju tromost i mentalnu tupost, a trebalo bi biti suprotno. Hrana treba organizmu dati energiju, pa je za pravilnu prehranu i isko-ritavanje materije bitna koliina hrane, koja ne bi trebala ispunjavati vie od 2/3 volumena eluca. Nikakvu teku-inu ne treba piti jedan sat prije i poslije obroka, jer ona razrjeuje probavne sokove i usporava probavu. Hladne tekuine najvei su neprijatelj pravilne prehrane. Konzu-mirajte korjenasto povre (hren, celer, cikla, mrkva, rot-kvica, koraba), jer je ono snaan ista jetara, bubrega i krvi.

Detoksikacija organizma i regeneracija metaboliz-ma provodi se uz sljedee savjete:

1. U prvoj polovini dana kombinirajte ugljikohidrate i svakako dorukujte, jer je to obrok koji regulira osjeaj gladi tijekom cijeloga dana.

2. U drugoj polovini dana dajte prednost proteinskoj hrani i bijelom mesu, a izbjegavajte obilne veere.

3. Juhe su posebno korisne pri detoksikaciji. 4. Suvine masnoe iz njih otklanjaju se tako da se

ohlade i na povrini e se stvoriti tanki sloj masti, koji treba ukloniti i baciti.

5. Ne preskaite obroke, izbjegavajte due gladova-nje tijekom dana, jer tako izbjegavate nepotrebno prejedanje.

6. Uivajte u matovitim povrtnim salatama, jer one potiu metabolizam, jaaju imunitet i iste tijelo od otrova.

7. Zainite ih kvalitetnim maslinovim uljem. 8. Fermentirani mlijeni proizvodi, koji sadre pro-

biotike, potiu

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Documents

Transcript of NARODNI ZDRAVSTVENI LIST