NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

GO

DIN

AL,B

RO

J582-5

83/2

008,SR

PA

NJ-K

OLO

VO

Z,C

IJEN

A7,0

0kn,IS

SN

0351-9

384

Po

ena

upo

ta

rina

pla

ti

51000

Rijeka

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S T

kad drugo stanjepostane prvo

kad drugo stanjepostane prvo

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjesenik za unapreenje zdravstvene kulture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORAN-SKE UPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATIN-SKE UPANIJE

Za izdavaaProf.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

Redakcijski savjetMr. sc. Suzana Jankovi, dr.med.; prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.; mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med.; Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo, dr.med.; Vladimir Smeny, dr.med.; mr.sc. Ankica Smoljanovi, dr.med.

UrednikMr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

RealizacijaFintrade&tours d.o.o. Rijeka

Rjeenje naslovne straniceDoc.dr.sc. Saa Ostoji, dr.med.

UrednitvoSvjetlana Gaparovi Babi, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godinja pretplata 36.00 kn

iro raun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d.

NZL je tiskan uz potporu Primorsko-goranske upanije i Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

2

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

srpanj-kolovoz 2008.

SADRAJ

MAJINSTVO - MJERA USPJENOSTI CIJELE ZAJEDNICE ....................3

Prehrana u trudnoiVANA KVALITETA, A NE KOLIINA .................................................4

Munina i povraanje u trudnoiOD NEUGODE DO OPASNOSTI ..............................................................6

Trudnoa i zdravlje zubiMORAJU LI SE ZUBI POKVARITI ..........................................................7

Promjene na koi i sluznicama tijekom trudnoePROLAZNO ULJEPANJE ...................................................................9

Odjea u trudnoiSAUVAJTE ZDRAVLJE I LJEPOTU ................................................... 11

Grupe za potporu dojenjuPOMO KAD JE ONA NAJPOTREBNIJA ............................................ 13

Gubitak djetetaTIINA UMJESTO PLAA ..................................................................... 15

Njega i lijeenje djeceS TABLETICOM E OZDRAVITI ........................................................ 16

UdomiteljstvoDOM IZVAN DOMA ................................................................................ 17

Spolno prenosive bolesti i njihova prevencijaZNANJEM DO ZDRAVLJA ................................................................... 19

Humani papiloma virus (HPV) i rak vrata materniceSVAKA JE OSOBA DOBAR DOMAIN ................................................ 21

Umijee komunikacijeISKAITE SVOJE MISLI.........................................................................25

Psihologija odgojaPOLUDIM KAD LAE I GLEDA ME RAVNO U OI .........................26

udesni medHRANA I LIJEK .......................................................................................29

Zdrava prehranaIZ MORA NA STOL ................................................................................ 31

POVRE NA DRUGI NAIN .................................................................. 31

Umetak:Svjetski tjedan dojenja 2008.POTPORA MAJCI: ZA ZLATNI STANDARD

srpanj-kolovoz 2008. 3


Ljudska zajednica, u irem smislu, narod ili naci-ja moe se promatrati i kao prirodni sustav. Jedna je od osnovnih odrednica sustava da se nastoji razvijati i ra-sti. to rei o zajednici koja je oboljela od bijele kuge (pojam koji se koristi kad u nekoj populaciji naciji broj umrlih premauje broj roenih)? to rei o zajednici koja skuplja milodare za bolesnu djecu? to rei o zajednici koja boluje ve gotovo pola stoljea, a ne lijei se? Bez imalo cinizma, medicina kae: Od nelijeene dugo-trajne bolesti se umire! Kad je zajednica u pitanju, radi se o odumiranju pa izumiranju. Povijest biljei nestanak cijelih naroda ili nacija, ali ne od bijele kuge. Radi se, dakle, o jo jednoj pojavi ovih naih modernih vreme-na.

Da li je pronatalitetna politika (politika poticanja ra-anja djece vie od, u prosjeku, 2,2 djeteta po branom - roditeljskom paru) zdravstveni problem? U najgoru ruku, zatita zdravlja i zdravstvena politika dugorono nemaju smisla ako ne bude ljudi kojima treba tititi zdravlje ili pruati zdravstvenu zatitu. Odgovornost zdravstvene po-litike vea je nego to se vidi na prvi pogled. Jedan pri-mjer:

Iako je odgoj i obrazovanje naelno odgovornost isto-imene djelatnosti, zdravstvena djelatnost odgovorna je to dio mladih ne zna ouvati svoju roditeljsku sposobnost. To je odsustvo (ili nedostatnost) sveobuhvatnog zdrav-stvenog odgoja djece i mladih: kako sprijeiti spolno pre-nosive bolesti, kako sprijeiti pobaaj (naroito neposred-no prije poroda), to dovodi do neplodnosti mukaraca, koji su rizici odlaganja prve trudnoe, to sve ugroava (inae zdravu) trudnou ...

Ovo tivo ne moe se baviti konanim lijeenjem bolesnih pojava cijele zajednice, ali se smije i treba bavi-ti zdravstvenim aspektima tih pojava. Kojiput je neophod-no poticati javnost, naroito kad je ocjena da odgovorni predstavnici ne obavljaju svoj posao. Stoga je umjesno i pitanje: Da li je zdravstvena djelatnost duna nametati svoja znanja i spoznaje drugim djelatnostima u zajedni-kim ciljevima?. To je jo jedno, prvorazredno politiko pitanje.

Isto tako, nuno je uporno ponavljati da za roditelj-stvo nedostaju stimulirajue mjere, a da se broj onih su-protnih ne smanjuje.

S druge strane, ivimo u civilizacijskom okruju gdje mladi odlau ili ak izbjegavaju brak. Nije teko zakljui-ti: Bez obitelji nema ni porodice.

Krajnji pesimizam izaziva injenica da demografi -ja (znanost koja se bavi znaajkama nekog stanovnitva) moe izraunati dan kad e izumrijeti ova naa zajed-nica, jasno ako se nitko u toj istoj zajednici ne probudi. Naoj zemlji nee se nita dogoditi osim to e u njoj ivjeti neki drugi ljudi.

Gdje je optimizam?I ove godine Svjetska zdravstvena organizacija obi-

ljeava Svjetski tjedan dojenja, dokazujui da ozbiljno na-stavlja promicanje tog prirodnog ivotnog postupka, tako malog, a istovremeno tako velikog u podizanju novog pri-padnika ljudske vrste. Mi, prenoenjem takvih poruka, dajemo svoj mali prilog.

to sve zdravstvena djelatnost moe i treba uiniti u sklopu mjera protiv bijele kuge, reeno je na ovom mje-stu u vie navrata.

to zajednica u cjelini (i mi smo njezin dio) moe i tre-ba uiniti? Samo nekoliko od moguih prijedloga:

( mlade se moe poreznom i stambenom politikom navesti na brak;

( radnim zakonodavstvom moe se postii da ni jed-nom poslodavcu ne padne na pamet pitati mladu enu da li planira imati djece, a kamoli otpustiti trudnicu (no istovremeno ne smije imati ekonom-skih posljedica to zapoljava ene); stimulirati mlade majke na krae od punog radnog vremena (subvencionirati prvi mirovinski stup);

( ulaganjem u prenoenje znanja i vjetine odgo-vornog roditeljstva mladima, i prije, i u tijeku bra-ka, ono se moe postii u puno veoj mjeri;

( usmjerenjem dostatnih sredstava mladi e brakovi postati porodice, a majinstvo moe i treba posta-ti probitanije od velike veine svih profesija (uz malo umijea, majinstvo i ne treba biti u sukobu s profesijom), odnosno, prioritetno investirati u dje-cu, a sve to jer: dok ima bijele kuge, sve ostale investicije nemaju smisla.

Vladimir Smeny, dr.med.

MAJINSTVOMJERA USPJENOSTI CIJELE ZAJEDNICE

4 srpanj-kolovoz 2008.


Za vrijeme trudnoe potrebe u ka-lorijama i hranjivim tvarima jedva da se poveavaju. Od 4. mjeseca trudnoe potrebno je unositi svega 200 - 300 do-datnih kalorija na dan. Ukupna koliina unesenih namirnica ne treba rasti, osobi-to ne do koliine za dvoje. Prednost treba dati namirnicama siromanim kalorija-ma, a bogatim vitaminima i mineralnim tvarima (povre, voe, krumpir, cjelovi-ti proizvodi itarica, posno meso i riba, mlijeni proizvodi). Doputeni prirast tjelesne teine trebao bi se kretati izme-u 11 i 15 kg.

Masti

Treba koristiti ulja biljnog podrije-tla (maslinovo, suncokretovo). Ne prepo-

ruuju se masti ivotinjskog podrijetla (maslac, slanina), a treba izbjegavati i vrhnje. Dnevni unos masti je 7 dkg (oko 630 kalorija).

Ugljikohidrati

Veinu kalorija dobit ete iz uglji-kohidrata, a oni se nalaze u tjestenini, kruhu, rii, krumpiru, palenti, medu, marmeladi. Dobar je izvor ugljikohidra-ta svjee voe, koje treba konzumirati svaki dan.

Bjelanevine

Dnevna potreba trudnica je 1,5 g za svaki kilogram tjelesne teine (prosjek je 80 g dnevno). Nalaze se u namirnicama ivotinjskog podrijetla (meso, sir, riba, mlijeko) i biljnog podrijetla (kruh, ma-hunarke, voe).

Idealne namirnice

Namirnice koje se preporuuju jesu:

- meso, riba, grah, lea i jaja - naj-bolji su izvor bjelanevina,

- mlijeni proizvodi - obiluju kalci-jem,

- jaja, iznutrice, kruh od integralnih itarica, sueno voe i zeleno povre - dat e vam potrebne koliine eljeza,

- svjee voe i sirovo povre - dat e vam potrebne vitamine,

- unos balastnih tvari (produkti cje-lovitih itarica, povre) - pomoi e pro-tiv zatvora koji esto nastupa u trud-noi.

Za vegetarijanke

Jelovnik treba sadravati jezgre ko-tunjavog voa, sjemenke, gljive i osta-le namirnice bogate bjelanevinama, uz unos mlijeka i jaja ako ih koristite. Jelov-nik sadri i vie itarica, i to cijela zrna te produkte potpunih itarica.

Minerali

Minerali su elementi bez kalorijske vrijednosti, ali neophodni za majku i za dijete.

ELJEZO - Svrha mu je prijenos kisika do svih stanica u organizmu, pot-pomae rast, sprjeava umor, sudjeluje u obrani organizma od infekcija.

Najbogatiji su mu izvori: jetra, crve-no meso, umance, grah, paroge, zeleno lisnato povre, sueno

voe, koljke, gljive i jezgrasti plo-dovi.

Preporuena je dnevna koliina za trudnice i dojilje 18 - 30 mg.

KALCIJ - Osnovni je sastojak ko-stiju i zubi.

Apsorpciju potpomau vitamin D i hormoni.

Prirodni su izvori bogati kalcijem: mlijeko i mlijeni proizvodi, sirevi, soja, sardine, okolada, pinat, kupus, broku-la, narane.

Preporuena je dnevna koliina za trudnice i dojilje 1300 mg.

FOSFOR - Sudjeluje u svim fi zio-lokim i kemijskim reakcijama. Neop-hodan je za grau kostiju i zubi, za nor-malno stezanje sranog miia, sudjeluje u izmjeni energije, vaan je za prijenos ivanih impulsa te za normalnu funk-ciju bubrega.

Prehrana u trudnoi

Organizam u trudnoi radi pojaano i zato mu treba vie hra-njivih tvari, vitamina, minerala i drugih elemenata. No, ne treba jesti za dvoje! Dapae, u prvim mjesecima treba jesti jednako kao i inae, tek potkraj trudnoe ne-znatno vie, ali treba jesti kvali-tetno.

VANA KVALITETA, A NE KOLIINA



Namirnice bogate fosforom jesu si-revi, suhe mahunarke, ribe, soja, orasi, meso i zeleno lisnato povre.

Preporuena je dnevna koliina 1,2 grama.

JOD - Uporabom jodirane soli mo-ete sprijeiti manjak joda. Dovoljnu ko-liinu joda osiguravate redovnim uno-som morske ribe i mlijeka.

Vitamini

Vitamini su organske, veinom esencijalne tvari, to znai da ih organi-zam ne moe stvoriti, ve se unose hra-nom ili vitaminskim pripravcima.

Vee potrebe za vitaminima osigu-rat ete svakodnevnim unosom voa i povra te ostalih namirnica, a vitamin-ske preparate uzimajte samo po prepo-ruci lijenika. Izuzetak su vitamini E, D i nijacin koje na organizam moe sam sintetizirati. Vitamini u organizmu ima-ju ulogu katalizatora. Nuni su za rast i vitalnost.

VITAMIN C - Jaa tjelesne obram-bene snage, naroito je vaan za kosti, hrskavice, vezivno tkivo i zube. Osjetljiv je na svjetlost, vruinu i vlagu, pa ga tre-ba oprezno spremiti.

Najbogatiji su izvori: ipak, crni ri-bizl, trenja, limun, narana, mandarine, kivi, kupus, rajica, paprika.

Preporuena je dnevna koliina za trudnice od etvrtog mjeseca trudnoe 100 mg.

VITAMINI SKUPINE B - Znaaj-ni su za dobivanje energije, imaju vanu ulogu u funkciji ivanog sustava te za rast i razvoj svih stanica.

Nalaze se u pivskom kvascu, nema-snoj svinjetini, integralnom kruhu, soji-

nim klicama, lososu i skuama.VITAMIN A - Poboljava sposob-

nost vida, znaajan je za kou i sluznice, zubno meso i kosu.

Ima ga u jetri, maslacu, siru, ribi, mrkvi, kelju.

Preporuena je dnevna koliina za trudnice 800 mikrograma.

VITAMIN D - Pomae stvaranju kostiju i zubi, regulira metabolizam kal-cija i fosfora.

Namirnice su u kojima ima vitami-na D: riblje ulje i meso, mlijeko i mlije-ni proizvodi, umance, jetra i kvasac.

Preporuena je dnevna koliina za trudnice od etvrtog mjeseca trudnoe 10 mikrograma.

VITAMIN E Ima antioksidativno djelovanje - suzbija tetne radikale i titi stanine membrane.

Ima ga u ulju peninih klica, jaji-ma, avokadu, kelju, paprici, bademima, suncokretovim sjemenkama.

Preporuena je dnevna koliina za trudnice od etvrtog mjeseca 14 mg.

Tekuina

Trudnica treba oko 2,5 l tekuine dnevno. Voda nosi nutrijente (hranji-ve tvari) kroz krv do djeteta i ima va-nu ulogu u odravanju zdravlja tijekom trudnoe. U nekim sluajevima dehidra-cija moe uzrokovati smanjenje kolii-ne plodove vode i prijevremeni porod. Trudnicama se preporua dnevni unos 8 - 10 aa (volumen ae 2-2,5 dcl) vode dnevno, uz jednu dodatnu au za svaki sat tjelesne aktivnosti. Pravilna hidracija moe sprijeiti neke komplikacije u trud-noi i uiniti je ugodnijom i zdravijom.

Broj obroka

Vrlo je bitan ravnomjeran raspored unosa obroka. Izbjegavajte dulje periode

gladovanja tijekom dana. Dorukujte dovoljno. Najbolje je uzimati tri glavna obroka, a pred kraj trudnoe i etiri. Kao meuobroke pojedite voe, jogurt, sirovo povre.

to izbjegavati

U trudnoi treba izbjegavati:- alkohol - najbolje ga je posve izbje-

gavati, no doputeno je malo vina ili piva (ne vie od 2 dl dnevno),

- kofein - ne treba piti vie od alice kave dnevno, ili dvije alice aja,

- gazirana pia,- nikotin,- sirova i meko kuhana jaja i hranu

koja ih sadri,- sireve s plijesni i nepasterizirane

sireve,- sladoled iz automata i slastiarni-

ce,- svjee meso (opasnost od tokso-

plazmoze), - nekuhano mlijeko i produkte ne-

kuhanog mlijeka (opasnost od listerio-ze).

IDEALNO JEAKO SE TIJEKOM TRUDNOE

UDEBLJATE OKO 11 KG.

Mr.sc.Sanja Musi Milanovi, dr.med.



Munina i povraanje u trudnoi

OD NEUGODE DO OPASNOST

IOD NEUGODE

DO OPASNOSTI

Jutarnja munina (lat. nausea) i povraanje (lat. hyperemesis) predstavljaju jedan od prvih znako-va trudnoe. Iskusi ih treina do polovice trudnica, a mogu se javljati ne samo ujutro, nego i bilo kada tije-kom dana.

Njihov nastanak jo uvijek nije u potpunosti razjanjen. Smatra se da su uzrokovani djelovanjem hormona trudnoe (HCG - humani korionski gonadotropin i progesteron) te da na njih utjeu fi ziki (usporena probava, viak eluane ki-seline, uzimanje premalo ili previe hrane itd.) i emocional-ni imbenici (vrlo eljena ili neeljena trudnoa, neprikladni socijalni uvjeti, velika oekivanja okoline, strahovi u prvoj trudnoi itd.).

Neugodan poetak trudnoe

Munina i povraanje javljaju se u najranijoj trudnoi i u veine trudnica traju tijekom prvog tromjeseja trudnoe (ot-prilike dok trudnica ne osjeti mi-canje ploda). Manji dio trudnica ima navedene znakove tijekom cijele trudnoe (vieplodne trud-noe, trudnice izloene tjelesnim i emocionalnim naporima). Jutar-nja munina i povraanje obino su ei i tei u prvoj trudnoi. Iako su neugodni za svaku trud-nicu, samo u rijetkim sluajevima mogu ugroziti zdravlje trudnice te rast i razvoj ploda. Napad mu-nine i povraanja mogu izazvati mirisi koje je trudnica do tada sa-svim dobro podnosila (npr. miris paste za zube, kave, aja, parfema i sl.), kao i neke vrste hrane i pia (individualno za svaku trudnicu). Munina i povraanje mogu se javiti u blagom, umjerenom i tekom obliku.

Blagi oblik

Najee se radi o jutarnjoj munini i povraanju, a trudnica moe povraati i do 2-3 puta na dan. Ponekad se radi samo o gaenju na odreenu vrstu hrane, pia ili mi-ris. Tjelesna se teina trudnice ne smanjuje, plod napreduje dobro i lijeenje nije potrebno. Savjetuje se zdrava prehrana (izbjegavanje veeg unosa ugljikohidrata, osobito visokora-

fi niranih eera), ee uzimanje manjih obroka (npr. est manjih obroka dnevno), uzimanje obroka prije napada mu-nine (npr. prije ustajanja iz kreveta pojesti nekoliko integral-nih krekera, riinih ploica, zobenih pahuljica i sl.), a prije spavanja uzeti to laganiji obrok. Naravno, ne smije se za-boraviti uzimati dovoljno tekuine (mlijeni napitci, sokovi, juhe i sl.), jer se povraanjem gubi voda iz organizma.

Umjereni oblik

Trudnica povraa i do deset puta na dan, bez obzira na uzimanje hrane. Ona gubi tjelesnu teinu te moe postati anemina, subfebrilna (tjelesna temperatura je 37-37,5 C), srani ritam se ubrzava (do 100 otkucaja u minuti), a moe doi i do poremeaja ravnotee elektrolita (ketoacidoza). Taj oblik zahtijeva bolniko lijeenje infuzijskim otopinama radi nadoknade tekuine i ispravljanja poremeene ravno-tee elektrolita.

Teki oblik

U tom obliku dominira teko povraanje (i do dva-deset puta na dan), postoji velik pad tjelesne teine, a oituje se tekom dehidra-cijom i tekim poremeajem ravnotee elektrolita (suha i smeurana koa, suha usta sa zadahom acetona, porast tjelesne temperature, ubrza-no disanje i rad srca, sma-njeno mokrenje). Taj oblik zahtijeva hitno bolniko li-jeenje jer predstavlja stanje koje ugroava ivot trudnice i ploda.

Higijena usne upljine

Na kraju, jo jedan vaan savjet: kako povraanje (oso-bito uestalo povraanje) dovodi do stvaranja vee kiselosti u usnoj upljini, to oteuje zubnu caklinu i zube ini osjet-ljivima na kvarenje, nuno je svaki put nakon povraanja do-bro oprati zube i isprati usnu upljinu s dosta vode. Takoer, nakon pranja zuba usta se mogu isprati i razliitim vrstama komercijalnih antiseptikih otopina za higijenu usne uplji-ne (otopine koje sadre klorheksidin, heksetidin, triklosan i sl.), uz napomenu da se takve otopine ne smiju gutati.

Ivana Boina, dr. med.



Trudnoa i zdravlje zubi

MORAJU LI SE ZUBI POKVARITITrudnoa je fi zioloki normalno stanje, praeno

nizom promjena i prilagodbi koje su potrebne za razvoj i rast ploda i, konano, njegovo raanje. Promjene koje se javljaju u organizmu trudnice tijekom trudnoe sva-kodnevno se odraavaju na funkcije njenih organa i po-tiu vane obrambene snage organizma budue majke pa ih smatramo pozitivnima za njeno ope zdravlje.

Ako sada stvari promotrimo sa stanovita koje je izreeno, namee se posve normalno razmiljanje da bi usna upljina i zdravlje zubi trebali isto tako biti zatieni. No, naalost, stvarnost je uistinu drukija.

Vrlo esto ene koje su raale govore kako je u trud-noi dolo do ubrzanog propadanja zubnog tkiva i bolova koji su izazvani upalom, to je u konanici dovelo do va-enja oboljelih zubi. Isto tako, neke ene navode kako su im se klimali i ispali zdravi i potpuno bijeli zubi.

Promjene u ustima trudnice

Trudnoa je stanje kada usna upljina trai posebnu njegu. Hormonske promjene u trudnoi jedan su od ra-zloga to je zubno meso (desni) posebno jako osjetljivo na sve podraaje. Desni reagiraju upalom, dolazi do nji-hova oticanja, nerijetko praenog krvarenjem i bolnou, a bakterijske naslage izazivaju jai odgovor tkiva u trud-noi, pri emu oticanje i bolnost zubnog mesa dodatno oteavaju odravanje higijene. Karijes je, takoer, ee zastupljen u trudnoi. U trudnoi, posebno u prva tri mje-seca, vei broj trudnica ima munine i esto povraaju (hyperemesis gravidarum), a kiseli sadraj dodatno po-veava kiselost sline u usnoj upljini, koja ionako ima ne-to veu kiselost zbog pove-anog broja tzv. acidofi lnih bakterija tijekom trudnoe. Sve to poveava mogunost nastanka karijesa. Jednako tako, mijenjaju se i prehram-bene navike u trudnoi, a da-nas dobro znamo koliko su one vane u nastajanju kari-jesa i bolesti usne upljine.

Sve promjene u usnoj upljini koje mogu pratiti trudnou znaajno su izra-

enije kod ena koje prije trudnoe nisu vodile dovoljno brige o svom oralnom zdravlju i nisu redovito posjeivale stomatologa, koje pue i konzumiraju alkohol i narkoti-ke, kao i kod onih koje imaju poremeenu prehranu ili su pak pothranjene. S druge pak strane, kod velikog broja ena koje su prije trudnoe imale zadovoljavajuu higi-jenu usne upljine i skrb o zubima, tijekom trudnoe vrlo esto nesvjesno opada briga za taj dio vlastitog zdravlja. Razlog tomu mogu biti ve spominjane munine u prvom tromjeseju trudnoe, praene povraanjem, osjeaj kro-ninog umora i slabosti koji se javlja tijekom trudnoe, a to su sve stanja koja kod trudnica dovode do skretanja pozornosti s uobiajenih higijenskih radnji koje sada u na-vedenim situacijama nisu vie toliko vane.

Jo uvijek je velik broj trudnica koje nedovoljno prate ili uope ne kontroliraju svoju trudnou i ija su znanja o vanosti zdravlja usne upljine i zubi vrlo mala, a stoma-tologa posjeuju tek kada se razviju ozbiljnije promjene na njihovim zubima. Vano je da trudnice kontroliraju svoju trudnou i redovito posjeuju stomatologa, vode brigu o pravilnoj prehrani i stvore svijest o tome kako mogu puno pridonijeti zdravlju svojih, ali i djetetovih zubi. Svijest i navike koje stvore kasnije e prenijeti na svoju djecu i viestruko pripomoi unapreenju cjelokupnog zdravlja. to ranije usvoje dobre navike, to due e one trajati.

Kako zatititi zube

Posjet stomatologu tijekom trudnoe, neovisno o tome postoje li potekoe sa zubima i zubnim mesom, trebao bi uslijediti im ena dozna da je trudna, a sva-

kako u prvom tromjeseju trudnoe, i zatim svakih dva do tri mjeseca. Dakako, go-tovo da i ne treba naglaa-vati kako bi idealno bilo da svaka ena u trudnou ulazi saniranih zubi, pravilne i re-dovite oralne higijene, kao i razvijene svijesti o vanosti redovitih preventivnih pre-gleda kod stomatologa.

Stomatolog e tijekom tih posjeta pregledati zube, izlijeiti one napadnute kari-jesom, temeljito ih oistiti od



naslaga i zubnog kamenca te dati savjete o prehrani, kao i o nadomjesnoj terapiji fl uorom. To je veoma bitno jer zub-ne naslage poveavaju rizik nastanka karijesa i upale zub-nog mesa. Redovito, profesionalno ienje zuba smanjit e i usporiti mogunost napredovanja poetnih oteenja, dok je ona velika, koja se mogu pogorati i izazvati dru-ge komplikacije, potrebno lijeiti to prije, jer zanemareni zubi uniteni karijesom mogu postati izvorom infekcije koja se moe proiriti na cijeli organizam i ugroziti zdrav-lje majke i djeteta.

Pravilna prehrana u trudnoi nezaobilazna je sastav-nica zdravlja trudnice, kao i budueg djeteta koje nosi. Tkiva iz kojih e se razviti zubi djeteta poinju se for-mirati oko estog tjedna trudnoe te je za njihovu izgradnju potrebna pravilna prehrana. Ugljikohidrati i bjelanevine potrebni su za izgradnju organskih dije-lova zubi, a masti za pravilnu razgrad-nju vitamina, u prvom redu vitamina A i D, ija je uloga vana u nastanku zuba te, ako nedostaju, moe doi do pojave deformiranih zubi. Minerali, kao to su kalcij i fosfor, potrebni su za kalcifi kaciju, nastanak vrstih dijelova zuba. Stoga se trudnicama preporua uzimanje od 0,5 do 1,0 litre mlijeka dnevno ili odgovarajuih mlijenih pro-izvoda. Raznovrsna prirodna prehrana nenadoknadiva je u trudnoi. Poboljanje mineralizacije zubi djeteta potie se fl uorom, a kako ga nema dovoljno u prirodnoj prehra-ni, trudnicama se preporua dodatno uzimanje fl uora od etvrtog mjeseca trudnoe sve do poroda, a i kasnije, ti-jekom dojenja.

Praktini savjeti

Ako u ranoj trudnoi imate munine i esto povraa-te, poeljno je uvijek nakon povraanja usta dobro isprati vodom te tako neutralizirati kiseli sadraj usne upljine.

Nije dobro odmah nakon povraanja prati zube. Na-ime, eluana kiselina, koja je u usta dospjela povraa-njem, nagriza caklinu i ini je podlonijom mehanikom oteenju koje moe izazvati zubna etkica prilikom et-kanja. Zubi se mogu normalno prati, bez straha od otee-nja cakline, pola do jedan sat nakon povraanja.

Slatkii, koje trudnice vrlo esto konzumiraju, a po-sebno oni koji se lako lijepe za zube, nikako nisu poeljni, a smiju se jesti samo ako se neposredno nakon njihove konzumacije mogu oprati zubi. Ako nakon obroka ne mo-ete odmah oprati zube, moete vakati gumu za vaka-nje bez eera, grickati komad sira, kako bi se potaknulo izluivanje sline i mehaniki isprali ostaci hrane koji po-tiu nastanak karijesa.

Ponekad i sama zubna etkica kod trudnice moe izazvati refl eks povraanja, a naroito ako su munine este i povraanja intenzivna. Ako se to dogodi, potreb-no je zamijeniti etkicu onom prikladnijeg oblika, manjih dimenzija i s mekim vlaknima.

Isto tako, moe se dogoditi da miris zubne paste u trudnica izazove osjeaj munine praene povraanjem, a to moe biti razlogom izbjegavanja odravanja higijene usne upljine. Ako se to dogodi, treba promijeniti zubnu pastu i pronai onu koja ne izaziva muninu. Nerijetko zubne paste za djecu, blagih i neutralnih okusa, mogu biti vrlo ugodne trudnici.

Treba jesti to vie hrane koja sadri vitamin C, koji jaa zubno meso i smanjuje njegovo kr-varenje. Svakako treba jesti hranu boga-tu kalcijem jer se tijekom trudnoe kod ena poveava potreba za kalcijem zato to se on poinje ugraivati u kotani sustav i u zube ploda. Iako se kalcij ne moe oslobaati iz zuba majke, moe se oslobaati iz kostiju, pa treba voditi rauna da u toj fazi trudnoe ne doe do slabljenja kotane grae majke.

Zdravi, lijepi i isti zubi uljepava-ju na osmijeh, govore o naim navikama, naoj osobno-sti i doivljaju i poimanju zdravlja. Priroda i naslijee po-dare nam najee zdrave zube, ali o nama samima ovisi da li e oni ostati takvi tijekom cijelog ivota.

Zdravlje ne moe biti potpuno bez zdravih zubi i zdrave usne upljine.

Nikola Kraljik, dr. med.



Promjene na koi i sluznicama tijekom trudnoe

PROLAZNO ULJEPANJETijekom trudnoe na koi i sluznicama mogu se oitovati promjene nastale kao posljedica odvijanja specifi nih

hormonskih, metabolikih i imunolokih procesa u trudnica. Neke su od tih promjena fi zioloke, a neke patoloke naravi. Zato je vano svaku trudnicu upoznati s fi ziolokim promjenama koe i sluznica, odnosno promjenama koje prate normalnu trudnou.

U prvom redu to se odnosi na pojavu pigmentacija i madea, mo-guu pojavu utila koe i svrbea, na promjene dlakavosti, promjene vlasi i noktiju, promjene vezivnog tkiva, promjene krvnih ila, moguu poja-vu edema te na promjene koje nastaju na sluznicama.

Pigmentacije (mrlje)

Pigmentacije (mrlje) na koi predstavljaju jedan od znakova trud-noe i izraenije su kod ena tamnije puti. Lokalizirane pigmentacije naj-ee nastaju u predjelu bradavica, spolovila i linee albe (lat., bijela li-nija) koja prolazi sredinom trbuha i koja postaje linea fusca (lat., tamna linija). Poseban oblik pigmentaci-ja predstavlja melasma ili chloasma (lat. chloasma gravidarum), koja na-staje u trudnoi pod utjecajem hor-mona (MSH, estrogen i progesteron) i koja se oituje kao plona, uka-sto-smea mrlja smjetena iznad gor-nje usne, na obrazima ili na elu. Ta vrsta pigmentacije ostaje trajno kod manjeg broja trudnica, ali s vreme-nom blijedi. Preporuuje se izbjega-vati sunanje i koristiti kreme s vi-sokim faktorima UVA i UVB zatite za sva podruja koe izloena suncu. Dermatolog moe, ako je potrebno, provesti lijeenje izbjeljivanjem mrlja pomou 2% do 5% hidrokinona.

Madei (nevusi)

Potrebno je istai da u trudnoi mogu nastati novi i brojni madei (lat. naevus), kao i da se mogu promijeniti oni ve postojei. Iako su u najveem

broju sluajeva ti madei sasvim be-zopasni, kod onih koji se mijenjaju u smislu poveavanja ili neravnomjerne pigmentacije, nuno je javiti se lije-niku zbog lijeenja, odnosno mogu-eg hitnog kirurkog zahvata.

utica

U posljednjem tromjeseju trud-noe moe se pojaviti generalizirano utilo koe, veeg ili manjeg intenzi-teta, koje nastaje zbog fi ziolokih pro-mjena jetrene funkcije. Nakon poroda nestaje u potpunosti, ali se moe po-novno javiti u sljedeim trudnoama. Uvijek je potrebno iskljuiti mogu-nost pojave patoloke utice.

Svrbe

Svrbe (lat. pruritus) je relativno esta pojava u prvoj trudnoi. Javlja se najee na podruju trbuha, ali moe biti i generaliziran. Specifi nog lijeka nema, a moe se ublaiti tako da se koa mae uljem (maslinovo ili bademovo), dok u sluajevima tekog oblika lijenik moe propisati neki lokalni pripravak (npr. tekui puder s anestezinom). Obino spontano ne-staje nakon poroda.

Promjene dlaka, vlasi i noktiju

U trudnoi se moe javiti poja-ana dlakavost (hipertrihoza), koja moe biti osobito izraena na licu, u predjelu bradavica i na donjem dije-lu trbuha. Lijeenje obino nije po-trebno jer navedene promjene brzo i spontano iezavaju nakon poroda.

U nekih trudnica krajem trudno-e, a kod veine u razdoblju od eti-

ri do dvadeset tjedana nakon poroda, dolazi do ispadanja vlasi manjeg ili veeg intenziteta (koje moe dove-sti do mjestiminog potpunog gubit-ka kose). Dnevno ispada u prosjeku 100 vlasi, najvie za vrijeme pranja i etkanja kose. Ispadanje vlasi tra-je sve dok se ponovno ne uspostavi faza rasta vlasi, to traje 6-15 mjeseci. Dakle, nekoliko mjeseci nakon poro-da kosa e biti neto rjea, ali to nije trajno stanje jer e se, bre ili sporije, ponovno vratiti na gustou koja je po-stojala prije trudnoe.

Nadalje, nokti u trudnoi mogu postati meki, lomljiviji i mogu se li-stati. Na njima se mogu pojaviti braz-de, kao i rubno zadebljanje nokta. Sve te promjene prolazne su naravi i spontano nestaju nakon poroda.

Promjene vezivnog tkiva

Promjene vezivnog tkiva u trud-noi obino se manifestiraju pojavom linijskih, tankih, do nekoliko milime-tara irokih atrofi nih podruja koe koje nazivamo strijama (lat. striae gravidarum). One su u poetku rui-aste boje, a kasnije postaju bjelkaste i lagano izdignute. Najee ih opa-amo na trbuhu, bokovima, bedrima i prsima. Njihov nastanak vezan je uz genetsko naslijee i hormonalne pro-mjene u trudnoi. Strije se ne povlae u potpunosti nakon poroda. Naalost, zasad nema uspjenog lijeenja strija. Preporua se odravanje elastinosti i vlanosti koe prije trudnoe, kao i tijekom trudnoe. Prema prokua-nom receptu naih baka, kou bi tre-balo njegovati bademovim ili masli-



novim uljem te u prvom tromjeseju trudnoe (doba razvoja embrija i nje-govih organa, koje je vrlo osjetljivo) izbjegavati razne, esto neispitane pripravke (npr. kreme s djelovanjem protiv strija). Nakon tog razdoblja, mogu se uz oprez rabiti razliite vrste provjerenih i zdravstveno ispitanih pripravaka (kreme, emulzije i sl.) koje je najbolje nabaviti u ljekarnama.

Promjene krvnih ila

Kod veeg broja trudnica mogu se pojaviti crvenkaste mrlje na dla-novima (tzv. palmarni eritem), kao i sitni, tokasti, crveni madei, nasta-li proirenjem povrinskih kapilara (lat. naevus araneus). Crvene mrlje na dlanovima spontano iezavaju nakon poroda, kao i veina novona-stalih madea. Meutim, jedan dio madea moe ostati i nakon poroda, a u sluaju estetskih problema, mogue ih je ukloniti elektrokoagulacijom.

Promjene krvnih ila u trudno-i uvjetovane su mehanikim, hor-monalnim i genetskim promjenama. Zbog utjecaja hormona trudnoe na elastinost tkiva, zbog poveanog venskog protoka u venama zdjelice, uzrokovanog pritiskom poveane ma-ternice, kao i zbog mogue priroene/genetske slabosti stijenka vena, esto nastaju tzv. proirene vene. Najee

ih nalazimo na potkoljenicama, kao varikozitete nogu (lat. varices cruris) i u podruju rektuma (hemoroidi).

Za sprjeavanje nastanka proi-renih vena nogu savjetuje se to ma-nje stajati, nositi obuu koja je ana-tomska i ne stee, tijekom odmaranja drati noge u povienom poloaju (npr. poduprijeti jastukom), nositi elastine arape, a u sluaju nasljedne sklonosti, nositi elastini zavoj.

Za sprjeavanje nastanka hemo-roida potrebno je regulirati stolicu pravilnom prehranom (npr. vlaknasta hrana) te pojaanom higijenom anusa (redovito pranje neutralnim sredstvi-ma, uz neto hladniju vodu). U slua-ju upala i krvarenja, nuno je obratiti se lijeniku koji e provesti prikladno lijeenje (mogunost kirurkog ukla-njanja hemoroidalnih vorova i sl.).

Edemi

Edemi (oteknua potkonog i rahlog tkiva) javljaju se u gotovo po-lovice trudnica, i to najee krajem trudnoe. Mogu se oitovati ve u jutarnjim satima, kao otekline vjea, lica, glenjeva, potkoljenica i ruku. Nastaju kao posljedica zadravanja vode i natrija u tijelu, kao i zbog po-veane propusnosti kapilara zbog utjecaja hormona. Hidrostatski tlak nastao zbog pritiska poveane mater-

nice, kao i dugotrajno stajanje, mogu utjecati na pojavu edema potkoljeni-ca. Preporua se smanjiti unos soli i redovito se odmarati.

Promjene na sluznicama

Te se promjene najee oitu-ju u usnoj upljini, kao upala zub-nog mesa (lat. gingivitis). Simptomi su upala, crvenilo i oticanje zubnog mesa, uz krvarenje i stvaranje ranica. Mogu nastati ve poetkom trudno-e, a nestaju nekoliko dana do tjedana nakon poroda. Lijeenje se provodi pojaanom oralnom higijenom (esto pranje zuba i ispiranje usne upljine posebnim dezinfekcijskim otopina-ma) i uzimanjem dostatne koliine vitamina (osobito vitamina C). Kod teih promjena potrebno je obratiti se stomatologu.

Ivana Boina, dr. med.

Promidbeni prostoru

NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU

Ako elite oglaavatiu naem listu,

javite se na telefone:

Urednitvo

051/ 35 87 92051/ 21 43 59



Zato je trudnoa kod veine ena najljepe razdoblje ivo-ta, kada sjaje radou i sreom, a na licu im se vidi zadovoljstvo i osmijeh. Uz odbaene konzervativne stavove o ponaanju i ivljenju, u devet arobnih mjeseci moi e u potpunosti ispu-niti sve svoje elje, uz potporu obitelji, ginekologa, patronanih sestara i fi zioterapeuta.

Niti jedno drugo razdoblje ivota nije tako bogato tjele-snim i emocionalnim promjenama kao to je to trudnoa, a jedna je od tih promjena rast tjelesne teine, zamjetan ve na kraju prvog tromjeseja i zato je odjea izuzetno bitna svakoj trudnici.

Odabir odjee i obue

Nekada je, kod odabira odjee, bila osnovna funkcional-nost i udobnost, a sada je to i usklaenost s trenutnim modnim trendom i ponudom u trgovinama. Ipak, postoje neke osnovne preporuke koje treba slijediti prije odlaska u kupovinu:

Pogledajte to vam je na raspolaganju od dosadanje odjee ireg kroja.

Uvijek dajte prioritet temeljnim dijelovima odjee, a po-slije ostaloj odjei.

Ne tedite na osnovnom - grudnjaku, gaicama i ara-pama.

Obratite pozornost na obuu, posebno u drugom tromje-seju.

Istaknite odjeom pozitivno i lijepo na sebi. Imajte stalno na umu da odjea titi od vanjskih negativ-

nih faktora.

Kad ste se nali u trgovini, da izbjegnete eventualne nega-tivne posljedice loe odabrane odjee i obue, pri kupnji obra-tite pozornost na ove pojedinosti:

Odaberite odjeu od prirodnog materijala pamuk, lan, vuna, kako biste sprijeili nastanak crvenila, osipa ili alergija, omoguili koi da die, smanjili znojenje, svaki dio odjee treba vam to leernije visiti s rame-

na, tako da svojom teinom ne pritie struk i ne ometa vae dijete, nemojte nositi nita to bi vas stezalo oko struka ili oko

nogu, nita tijesno niti previe pripijeno, naroito preko grudi, struka i trbuha (kako ne biste ometali normalnu cirkulaciju u tijelu i tako izazvali oticanje nogu i bolove u zglobovima i mi-iima), odaberite boje koje ete moi nositi u vie kombinacija,

i manje arenih dezena - da vas ne bi jo vie inili irom ili

niom, dodajte modne detalje, odaberite odjeu koju ete nositi u slojevima, dobrim odabirom odjea moe posluiti i za prve tjed-

ne iza poroda - do povratka na prijanju tjelesnu teinu, odaberite udobnu obuu, koja se ne vee ili preklapa,

ve se u nju noga uvlai.

Dijelovi odjee

Donje rubljeDa trebate vei grudnjak i ire gaice, i to za najmanje

jedan broj, prvo je to u poetku trudnoe primijetite. Inve-sticija u dobar grudnjak je, gledajui ire, i te kako isplativa i potrebna. Pri odabiru modela uzmite u obzir da vam grudnjak treba biti odgovarajueg broja kako ne bi pritiskao bradavice, da su naramenice ire i ne ostavljaju traga na koi ramena, a traka oko tijela prilagodljiva rastu tjelesne teine. Pratei rast grudi, ve na samom poetku treeg tromjeseja moete kupiti grudnjak za dojenje, koji e vam biti vrlo praktian iza poroda. Preporuljivo je odabrati gaice od pamuka, s prilagodljivom trakom oko nogu, ispod ili iznad struka, do ispod dojki, kako bi mogle svojom rastezljivou pratiti rast trbuha i irenje bo-kova.

Odjea u trudnoi

SAUVAJTE ZDRAVLJE I LJEPOTUJo u ranom djetinjstvu veina se djevojica kroz igru sa svojom lutkom upoznaje, na sebi svojstven nain, s jed-

nom od osnovnih znaajki ene - materinstvom. Malo ih tada zna svoj put nastanka i dolaska u svijet realnosti, jer tada je to roda ili cvijet, a onda, kroz dui period odrastanja i sazrijevanja, postaju mlade ene koje ele i planiraju svoje potomstvo. A kada se pronae voljena osoba i spoje elje, tada je ljubav mjesto zatite i sigurnosti u kome voljeno bie postaje toliko eljena stvarnost.



arape

Danas postoji vei izbor arapa s gai-cama, koje svoju teinu i nosivost prenose na donji dio trbuha ili iznad struka. Izbjegavajte noenje arapa koje seu iznad glenjeva ili ispod koljena, jer e oteati i usporiti cirku-laciju u nogama i pogodovati razvoju proire-nih vena i/ili naticanju nogu.

Hlae i suknje

Kvalitetne i udobne trudnike hlae imaju u pojasu elastinu traku (platneni umetak) koji se iri zajedno s trbuhom, ili iri pojas s mogunou prilagodbe kopanja to ih zapravo ini druki-jim od obinih hlaa. Odaberite dobre hlae; kupite klasian model u standar-dnim bojama kako biste mogli raditi vie kombinacija u raznim prigodama. Kao i hlae, i suknje imaju isti princip - elastinu traku.

Majice i haljine

Kod odabira topia, koulja, majica i haljina nema nekih posebnih pravila. Nosite omiljene boje i uzorke. Ako elite na-glasiti trbuh, kupite ue modele - ne preuske da ne ometaju cirkulaciju i ne stvaraju pritisak i bol u predjelu trbuha. Postoje odlini modeli topia - tunika koji su rezani ispod grudi, odli-no stoje trudnicama i vrlo su trendy. Moete pronai i majice s duhovitim natpisima, koje su odline jer su napravljene od prirodnih materijala - kombinacije pamuka i viskoze.

ObuaIdealne su cipele za trudnice one s niom potpeticom,

koje se ne trebaju vezati. Lijenici preporuuju maksimalnu vi-sinu potpetice do 4 cm. Ako ste navikli na visoke pete, nemojte pokuavati hodati predugo u njima jer ete gubiti ravnoteu, a mogu prouzroiti i otok nogu ili stopala. Nosite balerinke, koje su i ove sezone cipele izbora, cipele s niskom platformom ili natikae s malom i stabilnom potpeticom.

Ostala odjeaKupite novu udobnu pidamu ili spavaicu, koja vas nee

stezati tijekom noi, a da bi vam posluila i za dojenje, potreb-no je da se kopa naprijed kako bi dojke bile lako dostupne vaem djetetu. Za odlazak i boravak u rodilitu izaberite i od-govarajui ogrta ireg kroja.

Kupai kostimi

Preporuaju se dvodijelni ili jednodijelni kupai kostimi po osobnom izboru, od materijala koji se brzo sui.

Topla odjea

Kombinirajte slojevitu zimsku odjeu kako bi grijala i vas i vae dijete, pazei da ne bude teka, a da svojim obli-kom bude moderna i poslije trudnoe. Kaputi ili jakne ne moraju se zakopavati, dovo-ljan je moderan topli al preko trbuha.

Mali modni detalji

Priutite si trendovsku kapu iltericu ili eir, mara-mu al i sve ono to e ista-knuti va ukus za detalje i to e pridonijeti vaem samopo-uzdanju i lijepom izgledu.

Koliko god vas budue maj-instvo veselilo i inilo sretnom, u nekim vam se trenucima, kada se pogledate u ogledalo, osjeaji mogu pomijeati s jedne strane bit ete nevjerojatno ponosni na svoju trudnou, a s druge ete sebe vidjeti kao neatraktivnu i glomaznu, a pred kraj i neprivla-nu, ili jednostavno debelu. I zato se za bolji doivljaj sebe povremeno nagradite kupovinom odgovarajue odjee, kako bi vama i okolini vae blaeno stanje ostalo zapameno po lijepoj odjei i jo ljepem izgledu. To su dani ostvarivanja vaih elja i snova i zato - uivajte u njima.

Verica atori, vms



Grupe za potporu dojenju

Karakteristika je svih sisava-ca hranjenje na prsima, pa je tako od iskona bilo i sa ovjekom. Je-dinstven je stav da je majino mli-jeko najbolja hrana za dojene.

Veina majki eli dojiti svoje di-jete, ali elja s jedne strane i ustraj-nost u odluci s druge strane esto se nau u raskoraku. Majke se susreu s tekoama u dojenju i tada im je neophodan savjet, moralna potpora, poduka, to u konanici i jest smisao osnivanja grupa za potporu dojenju (GPD).

Moe jo i vie

U Republici Hrvatskoj u tijeku je velika nacionalna akcija promica-nja dojenja jer, unato eljama majki da doje svoju djecu, statistiki podaci ukazuju na to da stopa dojene djece nije zadovoljavajua. U promicanje dojenja ukljuene su sve ustanove gdje borave djeca, a posebno rodili-ta bolnica - prijatelja djece i zajed-nica - prijatelja djece koje su dune provoditi strategiju Deset koraka do uspjenog dojenja:

1. imati pisana pravila o dojenju dostupna cjelokupnom zdravstvenom osoblju,

2. pouiti zdravstveno osoblje vjetinama potrebnim za primjenu tih pravila,

3. obavijestiti sve trudnice o prednostima majina mlijeka i o tome kako se doji,

4. pomoi majkama da ponu dojiti ve pola sata nakon djetetova roenja,

5. pokazati majkama kako se doji i kako sauvati izluivanje mli-jeka, ak i ako su odvojene od svoje dojenadi,

6. ne davati dojenadi nikakvu drugu hranu ili pie, ve samo maj-ino mlijeko,

7. omoguiti majkama i djeci da budu zajedno 24 sata na dan,

8. poticati majke da doje na dje-tetovo traenje,

9. ne davati dude - varalice djeci koja se doje,

10. poticati osnivanje grupa za potporu dojenju i uputiti majke na njih pri izlasku iz rodilita ili bolni-ce.

Deseti korak je, dakle, osnivanje grupa za potporu dojenju, a cilj je da majka ukljuivanjem u grupu: dobije sve najnovije relevan-

tne informacije o prehrani majinim mlijekom, dobije sve praktine savjete o

pravilnom poloaju na prsima, o teh-nici izdajanja, o skladitenju mlijeka itd., u interakciji s drugim majka-

ma - lanicama grupe, razmjenjuje iskustva te zajedniki rjeava proble-me u vezi s dojenjem, ima punu moralnu podrku

za dojenje od drugih majki u grupi, transferom pozitivnih emocija i pozi-tivnog stava o dojenju.

Patronana sestra inicijator

Davne 1956. god. zaeta je ideja o osnivanju grupa za potporu dojenju:

u jednom amerikom gradu osnovana je prva grupa pod nazivom La Leche League (LLL) i do danas ona je izra-sla u meunarodnu grupu za potpo-ru dojenju (LLL Internacinal), koja obuhvaa grupe u zemljama irom svijeta. Godine 1993. i kod nas su se poele osnivati grupe za potporu do-jenju, paralelno s uvoenjem inicija-tive bolnice-rodilita - prijatelji djece (akovec, Zagreb...).

U Rijeci su 1998.god. zaivjele pojedine grupe, ali su, naalost, ubr-zo prestale s radom. Krajem 2007. god. ponovo je pokrenuta takva inici-jativa te su s radom krenule tri grupe za potporu dojenju, a poetkom 2008. god. osnovano je jo pet grupa. Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke i Dom zdravlja PG-Isposta-va Rijeka sa svojim patronanim se-

POMO KAD JE ONA NAJPOTREBNIJA



strama preuzeli su realizaciju cijelog projekta. Grupe su organizirane po modelu u kojem je patronana sestra inicijator osnivanja grupe, a kasni-je i struni koordinator u radu: ako majka - voditeljica grupe nema do-statno znanje i iskustvo pa ne moe adekvatno savjetovati i pomoi u rje-avanju nekog problema u dojenju, onda to ini patronana sestra. Grupe za potporu dojenju moemo nazvati i grupe samopomoi, u kojima majke s iskustvom u dojenju pomau maj-kama kojima treba pomo. Uloga je grupe:

1. pruiti emocionalnu potporu majkama koje doje,

2. informirati majke o vanosti dojenja u zatiti djetetovog i maji-nog zdravlja,

3. dijeliti praktine savjete o do-jenju,

4. omoguiti razmjenu iskusta-va,

5. zajedniki rjeavati sve teko-e u vezi s dojenjem,

6. razvijati povjerenje u vlastite

sposobnosti, jaati samopouzdanje,7. kroz zajednika druenja i ak-

cije senzibilizirati javnost o vanosti dojenja.

Grupu ini 5-10 majki i vodite-ljica grupe koja je majka s iskustvom u dojenju, koja aktivno doji ili je do-nedavno dojila, vrlo pozitivnog stava prema dojenju, komunikativna, em-patina i sklona svoje slobodno vrije-me oplemeniti humanitarnim radom. Sastanci grupa odravaju se jednom mjeseno, u prostorijama Doma zdravlja Rijeka, u trajanju od 1-1,5 sat. Susretu su prisutne majke sa svo-jom malom i velikom djecom. Svaka grupa nosi ime koje su joj nadjenule same lanice. U ugodnom ambijentu, oplemenjenom edukativnim panoi-ma, brourama, nezaobilaznim igra-kama, uz osvjeavajue napitke i gric-kalice, zajedniki se rjeavaju veliki i mali problemi majki i njihovih beba. Period od jednog do drugog sastanka pokriven je neformalnim sastancima majki te telefonskim savjetovanjima s majkom voditeljicom grupe i na taj

se nain pridonijelo rjeavanju novo-nastalih tekoa u vezi s dojenjem. Njihova motiviranost, inventivnost i

entuzijazam rezultiraju kontinuiranim ukljui-vanjem novih lanica te prisustvovanjem oeva i baka na sastancima.

Zakljuak koji nam se namee vrlo je ja-san: zdravstveni odgoj o vanosti i jedinstve-nosti majinog mlijeka radi to bolje promid-be dojenja neophodan je i dragocjen. Ne smi-jemo stati na desetom koraku, nego nastavi-mo koraati u zdravo drutvo drei se za ruke zdravstveno oso-blje-trudnica-mama-beba-tata-baka...

Angela Lovri, vms



Oaloeni roditelji koji su iskusili gubitak djeteta, bilo u trudnoi ili tek novoroenog djeteta, oajni su kad di-jete umre, a njihovu tugu drutvo esto ne prepoznaje kao znaajnu, pri emu oni nerijetko ostaju preputeni sami sebi.

Gubitak djeteta

Posebnost je naeg zvanja zdrav-stvenih radnika nazonost raanju novog ivota, to je ljepa strana pro-fesije. Meutim, ne trebamo zabo-raviti da smo nazoni i kod gubitka djeteta.

Trud bez rezultata

Veza majkadijete osnova je obi-teljske zajednice, a samim tim dru-tva u cjelini. Ta posebna povezanost javlja se od samog zaea. Samo je majka ta koja ima povlasticu ivota: nositi i roditi dijete. Za enu, majku, odnosno roditelje nema nita tee od smrti djeteta, bez obzira na starosnu dob.

Briga o majci i novoroenetu razvijala se kroz povijest usporedo s razvojem civilizacije pojedinih na-roda. U prolosti se gubitak djeteta smatrao ne moe se rei normalnim, nego ivotnim tijekom. ene i djeca masovno su umirali. Danas nije takav sluaj; odraz je to kvalitete zdravstve-ne zatite u trudnoi, porodu i nepo-sredno nakon poroda. Kroz rad, puno puta smo se nali u situaciji kada se ena mora suoiti s gubitkom djeteta. Koliko god se mi trudili olakati joj, nemoni smo, jer sve znanje i trud su bez rezultata. Gubitak je prisutan bilo da je ena ve rodila ili tek treba ro-diti mrtvo dijete.

Mogue su reakcije na gubitak odbijanje, priznavanje i mirenje s gu-bitkom. Sve u svemu, ena je izloena velikom psihikom stresu pa u toj si-tuaciji ne smije biti preputena sama

sebi. Svaka ena drugaije podnosi gubitak, zavisno o naobrazbi, kulturi, spoznajnim procesima, religijskom opredjeljenju, osobnosti; i tako to tre-ba i prihvatiti.

Veina sebi postavlja pitanje: ZATO??? One osjeaju da gube dio sebe. Vei broj se nae u danoj situ-aciji okruen nepoznatim ljudima, koje prvi put u ivotu susree, a treba s njima podijeliti svoju intimu. To nije nimalo lako. Pune su pitanja, nedou-mica, protesta, straha, tuge... Vei-nom su preputene skrbi medicinskih sestara i lijenika. Pomo psihologa

na odjelima za ginekologiju i opste-triciju bila bi dobrodola, a jednako tako, ako se ukae potreba, i nakon izlaska iz bolnice.

Razgovor mona terapija

ene u takvim situacijama ne trae puno, veinom su povuene u svoj svijet i tuguju. Zna se dogoditi da su hrabre cijelo vrijeme koje je po-

trebno. Meutim, kada se dovre me-dicinsko-tehniki zahvati i od njih se vie ne oekuje hrabrost, jednostav-no se prepuste tuzi i jecajima. To je tragedija, bilo da je ena pripremlje-na na nju ili ju snae nenadano. Tim lijenik-medicinska sestra preuzima ogromnu ulogu; razgovaraju sa e-nom, pokuaju je pripremiti na pred-stojee stanje, olakati joj, koliko je to mogue; kroz razgovor pomau i eninim blinjima.

U toj je situaciji komunikacija izmeu medicinske sestre i pacijenti-ce mono terapijsko sredstvo, a pone-kad i jedino to ena trai od sestre. Sestra pritom mora poimati enu kao cjelovito bie te ju prihvatiti onakvu kakva jest, uvaiti slobodu izbora, podravati samopotovanje i uvati tajnu. Znai da su sestri vani: paci-jentiine misli, osjeaji, vjerovanja, stavovi, ideje... Komunicira zainte-resirana za probleme i pomae paci-jentici u prilagodbi i borbi s njezinim problemima, to se temelji na odno-su povjerenja. Cilj je sestrinske skr-bi nai najbolje naine prilagodbe na postojeu situaciju.

Pod svojom skrbi u danom tre-nu sestre imaju i cijelu obitelj koju je snala tragedija.

Gubitak djeteta ostavlja kod ene veliku prazninu. U tim trenucima vano je sauvati mir te pomoi maj-ci onoliko koliko se pomoi moe. Ponekad je dovoljno samo da smo prisutni...

Petra Debeljak, vms



Izali ste iz pedijatrijske ordinacije s nekoliko recepata za svoje dijete. Lijekovi su uglavnom u obliku sirupia koji imaju fi ni okus. Ali, to ako dijete odbija popiti lijek?

Njega i lijeenje djece

Sve do djetetove este godine, njemu je teko objasniti vanost terapije pa morate biti strpljivi i uporni. Nemojte mu zaepiti nos i tako ga natjerati da otvori usta, jer to moe biti opasno ako se dijete uspanii. Sirupi i kapi najei su oblici lijekova koji se koriste u najranije doba, a mogu se davati liicom ili pricom (naravno, bez igle). Antibiotik u sirupu djeca u veini sluajeva rado uzimaju, jer su kutije ivih boja, ljekoviti napitak je ukusan (okus narane, maline, jagode). Ne-kadanji nain primjene svakih 6 sati oti-ao je u zaborav zato to je buenje djeteta (i to bolesnog) predstavljalo velik problem za roditelje i za djecu, pa se moderni antibiotici obino daju 1 2 puta u 24 sata, tako da di-jete moe imati miran san.

Nita na svoju ruku

Djeca na lijekove reagiraju drukije nego odrasle osobe i zato, prije upotrebe li-jeka, svakako morate konzultirati pedijatra (ak i ako se radi o lijeku u slobodnoj prodaji). Trebate znati moe li se propisani lijek uzimati istovremeno s drugim lijekovima (na primjer, s lijekovima iz biljne ljekarne ili s homeopatskim lijekovima), to trebate raditi ako djetetu zaboravite dati dozu lijeka ili ako se jave neke nuspojave. Vrlo je vano proitati uputstvo koje je priloeno uz lijek, a sadri informacije o sastavu, primjeni, dozi lijeka, vremenu trajanja lijeenja, kao i upozorenje o mje-rama opreza i moguem riziku. Plitku plastinu liicu (moe se nabaviti u apoteci) lake je koristiti nego licu za kavu. Da biste bili sigurni da je dijete uzelo cijelu dozu lijeka, pri izvla-enju lice iz usta povucite je uz njegovu gornju usnu, kako bi to manje lijeka ostalo u liici. Lijek se jednostavno moe dati

i pomou kapaljke koju treba postaviti izmeu unutranje strane obraza i desni, ukapavati po nekoliko kapi i ekati da dijete proguta prije nego to se ukapa jo.

Mali trikovi

Umorili ste se objanjavajui dje-tetu da je to samo tabletica koja e mu pomoi da ozdravi, priali ste mu o njenoj predivnoj boji, slatkom oku-su i neobinom obliku, ali ono uporno odbija uzeti lijek. U takvim se sluaje-vima posluite malim trikom: zdrobite tabletu, a kapsulu (uz dogovor s lijeni-kom) otvorite i njen sadraj pomijeajte s manjom koliinom aja, vonog soka ili vode i vodite pri tome rauna da dije-te popije sav sadraj. Da biste mu lake dali lijek, posluite se lukavstvom po-mijeajte ga s vonim napitkom. to je

napitak hladniji, dijete e tee osjetiti okus lijeka i lake e ga progutati. Jo bolje je da lijek stavite u sok koji ima jai okus (groe, kruka ili jabuka), jer tada dijete nee znati da je lijek pomijean sa sokom i rado e ga popiti. Ako mu trebate uka-pati kapi u uho, prethodno zagrijte pipetu rukom i pustite mu njegov omiljeni crti (ako je zaokupljen crtiima). Manje e se buniti da primi lijek.

Zdrobljena tableta moe se sakriti u sendvi, pomijeati s marmeladom, a pasta napravljena od tablete i vode moe se sakriti ispod maslaca ili staviti u mlijeko. Uinite mu lijek to pristupanijim, ali nemojte mu lagati da je to bombon. Prije nego to primijenite neku od navedenih metoda, morate se ob-vezno konzultirati s pedijatrom da li se lijek uzima prije, za vrijeme ili poslije jela.

Ako dijete povrati lijek u prvih 10 minuta, dozu treba po-noviti. Vei dio lijeka organizam resorbira za 30 45 minuta. Ako poslije tog vremena dijete povrati, dozu ne treba ponoviti. Da se sprijei povraanje, lijenik moe prepisati supozitorij (epi) protiv povraanja (treba ga stavljati 20 30 minuta pri-je oralnog davanja lijeka). Prilikom davanja lijeka pokuajte izbjei dodir s osjetljivim dijelovima usne upljine (nadraaj nepca i zadnjih dijelova jezika licom izaziva nagon za povra-anjem). Ako lijek dajete plastinom pricom, istiskujte ga sa strane prema unutranjoj povrini obraza. Tekui lijek ne isti-skujte nekontrolirano direktno u usta, da se dijete ne bi zagrc-nulo.

Petar Radakovi, dr.med.

S TABLETICOM E OZDRAVITI



Udomiteljstvo je jedan od pojmova koji opisuje znae-nje rijei deinstitucionalizacija kojoj je svrha preseljenje osoba iz institucijskih oblika skrbi u druge, prirodnije sredi-ne. Skrb izvan institucije treba poveati socijalnu integraci-ju, odnosno ukljuiti skupine koje su tradicijom bile predo-dreene za ivot u instituciji.

Prednost prirodnim oblicima skrbi

Dananje institucije ili domovi, gdje se osigurava smje-taj ili skrb izvan vlastite obitelji, nastali su kao pokuaj rje-avanja problema u 19. stoljeu te pokuaj izjednaavanja jakih i slabih u uvjetima koje su sa sobom donijeli indu-strijalizacija i trino gospodarstvo. Dananji uvjeti ivota obiljeeni su porastom broja osoba kojima je potrebna soci-jalna zatita, promjenama obiteljske strukture i nestajanjem tradicionalne obiteljske brige. To dovodi te institucije u pita-nje te se nameu brojne dileme o tome u kolikom ih opsegu treba uzeti u obzir i trebaju li uope postojati.

U Republici Hrvatskoj po-kret stvaranja institucija zadr-ao se due nego u razvijenim zemljama pa se moe rei da je sustav skrbi izvan vlastite obite-lji jo uvijek institucionaliziran. Ipak, vrlo je vidljivo uvoenje elemenata deinstitucionalizaci-je te se prednost daje prirodnim oblicima skrbi u koje spada i udomiteljstvo. Zakon o udomi-teljstvu jedan je od pokazatelja tog nastojanja.

Udomiteljstvo je oblik skr-bi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava skrb u udomiteljskoj obi-telji. Razlikujemo udomiteljstvo za djecu i udomiteljstvo za odrasle osobe. Udomiteljstvo za djecu je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu prua obiteljska skrb i od-goj u zamjenskoj obitelji. Udomiteljstvom za odrasle osobe odrasloj osobi osigurava se zadovoljavanje osnovnih ivot-nih potreba koje iz bilo kojih razloga ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, a ne moe ih sama zadovoljiti.

Udomitelj pod odreenim uvjetima

Udomiteljska obitelj je obitelj koja ima dozvolu za obavljanje udomiteljstva, a ine ju udomitelj, njegov bra-

ni ili izvanbrani drug i drugi srodnici s kojima udomitelj ivi u zajednikom kuanstvu. Udomitelj moe biti i samac ili predstavnik udomiteljske obitelji. Zakon poznaje i pojam srodnike udomiteljske obitelji iji su lanovi u krvnom ili tazbinskom srodstvu sa smjetenim korisnikom.

Da bi se netko bavio udomiteljstvom, mora ispunjava-ti odreene uvjete. Kao prvo, udomitelj mora biti hrvatski dravljanin s prebivalitem u Republici Hrvatskoj (samo iznimno, uz odobrenje nadlenog ministarstva, to moe biti stranac sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, i to ako je to od osobite koristi za smjetenu osobu).

Nadalje, udomitelj mora biti psihiki i tjelesno zdrava osoba te imati sposobnosti potrebne za zatitu, uvanje, nje-gu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba smjetenog ko-risnika. Udomitelj mora ispunjavati propisane stambene, socijalne i druge uvjete koje propisuje nadleno ministar-stvo. Takoer, udomiteljska obitelj mora ostvarivati vlastita sredstva za uzdravanje, a minimalni prihod za uzdravanje udomiteljske obitelji mora biti vei od 20% od iznosa stalne pomoi utvrene Zakonom o socijalnoj skrbi (trenutno ona iznosi 400 kuna).

Zakon izriito navodi situacije u kojima obitelj ne moe biti udomiteljska obitelj. Kao prvo, udomiteljska obitelj ne moe biti obitelj u kojoj je udomitelju ili drugom lanu obi-

telji izreena mjera obiteljsko-pravne zatite, u kojoj je udomi-telj lien poslovne sposobnosti ili u kojoj postoje poremeeni obiteljski odnosi. Udomiteljska obitelj ne moe biti obitelj u ko-joj su udomitelj ili drugi lan obitelji osobe drutveno nepri-hvatljivog ponaanja, u kojoj bi zbog mentalnog oteenja ili bolesti udomitelja ili kojeg la-na obitelji, prema procjeni nad-lenog centra za socijalnu skrb, bilo ugroeno zdravlje ili drugi

interesi smjetenog korisnika. Takoer, udomiteljska obitelj ne moe biti obitelj iji je lan pravomono osuen za ka-zneno djelo protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava o-vjeka i graanina, protiv spolne slobode i spolnog udorea te protiv braka, obitelji i mladei. Konano, udomiteljska obitelj ne moe biti obitelj iji je lan pravomono proglaen krivim za prekraj zbog nasilja u obitelji.

Bavljenje udomiteljstvom odreeno je i dobi udomitelja pa tako udomitelj moe biti osoba koja je na dan podnoenja zahtjeva za dobivanje dozvole za bavljenje udomiteljstvom starija od 21 godine i mlaa od 60 godina, osim kad se radi o srodnikoj obitelji. Odreena je i dobna razlika izmeu udomitelja djeteta i smjetenog djeteta pa ona ne smije biti

DOM IZVAN DOMAUdomiteljstvo je jedan od oblika skrbi izvan vla-

stite obitelji koji su regulirani Zakonom o socijalnoj skrbi. Samo udomiteljstvo detaljnije je ureeno poseb-nim zakonom, Zakonom o udomiteljstvu.

Udomiteljstvo



manja od 20 godina niti vea od 50 godina, osim kad se radi o srodnikoj obitelji.

Udomljenju prethodi priprema

Zakon o udomiteljstvu odreuje nain na koji se mora odvijati ivot u udomiteljskoj obitelji i u smislu kategorije i broja korisnika. Tako korisnici smjeteni u jednoj obitelji moraju pripadati samo jednoj kategoriji osoba pa to mogu biti: djeca bez roditelja, djeca koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dunosti, djeca s poremeajima u ponaanju, djeca iz socijalno ugroenih obitelji, djeca s tje-lesnim ili mentalnim oteenjem, psihiki bolesna djeca i djeca rtve obiteljskog nasilja. Iznimke su mogue, uz su-glasnost nadlenog ministarstva, ako to nije protivno intere-sima korisnika. Broj smjetene djece-korisnika moe biti tri, a iznimke su mogue, ponovno uz suglasnost ministarstva, ako se radi o brai i sestrama. Ako je udomitelj samac, moe skrbiti o jednom, odnosno dvoje djece, ako se radi o brai i sestrama (osim ako nije rije o djeci s teim tjelesnim ili mentalnim otee-njem). to se tie odraslih korisnika, u jednoj udomiteljskoj obitelji mogu biti smjetena etiri korisnika. Ako je udo-mitelj samac, broj korisnika ogranien je na dva korisnika (odnosno na jednog ako je rije o psihiki bolesnom ili tje-lesno ili mentalno oteenom odraslom korisniku).

Dozvolu za obavljanje udomitelj-stva izdaje tim za udomiteljstvo cen-tra za socijalnu skrb nadlenog prema mjestu prebivalita udomitelja. Tim, na osnovi utvrenog injeninog stanja, donosi ocjenu o ispunjavanju propisanih uvjeta, a u roku od osam dana od dono-enja ocjene donosi i rjeenje o davanju dozvole. Dozvola se izdaje na rok od tri godine, nakon ijeg proteka se moe obnoviti. Nadleni centar za socijalnu skrb duan je provesti osposobljavanje i edukaciju svake udomiteljske obitelji, i to prije primanja korisnika na smjetaj. Dozvola za obavljanje udomiteljstva prestaje istekom roka na koji je dana, a nije podnesen za-htjev za njeno obnavljanje, odjavom obavljanja udomiteljstva te smru udomitelja. Meutim, Zakon predvia i situacije kad se dozvola za obavljanje udomiteljstva moe oduzeti, a to je u sluaju kad udomitelj obavlja udomiteljsku skrb pro-tivno interesima korisnika, kad nastupe uvjeti koji su ranije spomenuti, a zbog kojih se ne moe obavljati udomiteljstvo, te ako udomitelj ne obavi dopunsko osposobljavanje.

Zakon nalae udomiteljima obveze koje moraju ispu-njavati da bi se bavili udomiteljstvom, a one ukljuuju vrlo raznolike aktivnosti. U te aktivnosti spadaju osobna pripre-ma i priprema lanova obitelji na smjetaj korisnika, izrada individualnog plana za korisnika, aktivnosti radi prilagodbe

korisnika te pruanje podrke tijekom prilagodbe, aktivno-sti za unapreenje i ouvanje zdravlja korisnika te odgova-rajua zdravstvena skrb, priprema korisnika za odlazak iz obitelji, suradnja s nadlenim centrom za socijalnu skrb, izvjetavanje nadlenog centra za socijalnu skrb o bitnim ivotnim okolnostima korisnika, sudjelovanje u osposoblja-vanju koje provodi nadleni centar za socijalnu skrb, omo-guavanje kontakata korisnika s obitelji i srodnicima i bli-skim osobama. Ovisno o tome zbrinjava li udomitelj djecu ili odrasle osobe, Zakon nalae i niz posebnih obveza koje svaka udomiteljska obitelj mora izvravati ako se eli baviti udomiteljstvom.

Dati svoj dom, dati sebe

Zakon o udomiteljstvu i centrima za socijalnu skrb na-lae obveze koje oni trebaju ispunjavati. Tako je centar obve-zan, radi to kvalitetnijeg praenja obavljanja udomiteljstva, ustrojiti tim za udomiteljstvo. Nadalje, duan je udomitelj-sku obitelj upoznati s osobinama korisnika, dotadanjim

ivotom, potrebama, problemima te s ciljevima koji se ele postii udomitelj-stvom. Kako nadleni centar sklapa s udomiteljem ugovor o udomiteljstvu, centar je duan pratiti ispunjavanje ob-veza utvrenih ugovorom te redovito obilaziti udomiteljsku obitelj i kontak-tirati s korisnikom. Centar za socijalnu skrb obvezan je uvijek postupati tako da se na najbolji nain ostvaruje svrha udomiteljstva.

Udomiteljska obitelj ima pravo, na temelju rjeenja centra za socijalnu skrb o priznavanju prava na skrb izvan vlastite obitelji, na opskrbninu ili mje-senu naknadu za potrebe smjetenog korisnika. Visinu opskrbnine odreuju zdravstveni status, dob i potrebe ko-risnika. Udomitelj, za pruenu skrb i uloen trud u svakodnevnom zbrinja-vanju korisnika, ima pravo i na osobnu naknadu.

Postoje krajevi u Republici Hrvatskoj gdje se ljudi ve tradicionalno bave udomiteljstvom. To su ponajvie ruralni krajevi, gdje se ljudi jo uvijek znatnim dijelom prehranjuju od rada na zemlji (Zagorje, kraj oko grada Vrbovca, Oguli-na). Podruje Primorsko-goranske upanije jedan je od kra-jeva s najmanjim brojem udomiteljskih obitelji u Hrvatskoj pa se sve vie radi na senzibiliziranju javnosti za bavljenje udomiteljstvom.

Meutim, treba napomenuti da je za taj odgovoran, a-stan i nadasve human posao potreban prije svega iskren al-truizam i motivacija ljudskosti jer je dobro poznato da su naknade udomiteljima, s obzirom na teku materijalnu situ-aciju u drutvu, nedovoljno visoke.

Martina Kali, dipl.soc.radnik

1Svjetski tjedan dojenja 2008.

POTPORA MAJCI:ZA ZLATNI STANDARD

Dok se odravaju Olimpijske igre 2008. godine (8.-24. kolovoza) i Svjetski tjedan dojenja (1.-7. kolovoza), Svjetsko udruenje za potporu dojenju (World Alliance for Bre-astfeeding Action WABA) poziva na poveanu potporu majkama koje tee postizanju zlatnog standarda hranjenja dojenadi: da se djeca iskljuivo doje prvih est mjeseci, a da se s dojenjem nastavi uz primjerenu nadohranu do druge godine i dulje.

Podrite majke da omogue zlatni poetak svojoj djeci!Dojenjem svi dobivaju!

CILJEVI proiriti svijest o potrebi pruanja podrke majkama koje doje iriti nove informacije o podrci dojiljama potaknuti stvaranje optimalnih uvjeta za pruanje potpore u svim oblicima

MAJKE ZASLUUJU I TREBAJU suosjeajno sluanje, osnovne, tone i pravovremene informacije, uvjebanu i praktinu pomo, ohrabrenje.

Potpora majci: potreba

Da bi se uspjeno natjecao, olimpijski sporta treba potporu obitelji, prijatelja, zajednice i spon-zora. Isto tako majke trebaju potporu u dojenju. Oboje, sporta i dojilja suoavaju se s potekoa-ma. Za dojilju su te potekoe sveprisutne pogre-ne informacije, odravanje dojenja nakon povratka na posao, suoavanje s hitnim stanjima i, najvani-je, sumnje o vlastitoj sposobnosti da se doji dijete. Vjera u samoga sebe klju je uspjeha za oboje, za sportaa i za majku.

2Podrka koju prima majka moe biti slubena, kao posjeta zdravstvenom profesio-nalcu, ili neslubena, kao ohrabrujui smijeak druge majke. Podrku mogu dati i profesi-onalci i laici zdravstveni profesionalci, bolniko osoblje i osoblje iz rodilita, primalje, savjetnici o dojenju, kolovani savjetnici, grupe podrke majci, prijatelji i obitelj.

Potpora majci: dokazi da djeluje

Nedavna Cochrane studija evaluirala je 34 ispitivanja iz 14 zemalja o koristima du-ljine bilo kakvog dojenja (parcijalnog ili iskljuivog) i samo iskljuivog. Studija je poka-zala da svi oblici podrke, profesionalna i laika, analizirani zajedno znaajno produljuju vrijeme bilo kakvog dojenja i imaju jo znaajniji utjecaj na iskljuivo dojenje. Edukacija bolnikog osoblja, koju su proveli Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF, znaajno je produljila vrijeme iskljuivog dojenja.

Strategije promocije dojenja Svjetske zdravstvene organizacije, bazirane na za-jednici u zemljama u razvoju, navode nekoliko studija s dokazima o potpori majci. Is-pitivanje koje je proveo Slikorski sa suradnicima navodi 20 studija o potpori dojenju u 10 zemalja, koje su dokazale znaajan pozitivni utjecaj podrke na bilo koje dojenje, s najveim utjecajem na iskljuivo dojenje. Laiki savjetnici pokazali su se najuinkovitiji u produljenju trajanja iskljuivog dojenja, a profesionalni savjetnici bili su najuinkovitiji u produljenju trajanja bilo kakvog dojenja.

Izvjetaj LINKAGES - projekta citira brojne studije koje se odnose na utjecaj bolnike prakse na produljenje iskljuivog dojenja: savjetovanje i paketi koji se daju pri otpustu i koji promoviraju dojenje, kolovano bolniko osoblje u promociji dojenja, kune posjete.

Ako si uinio bilo to da podri enu u namjeri da doji ili majku koja ve doji svoje dijete, zasluuje zlatnu medalju.

Potpora majci da doji

Prehrana namijenjena dojenadi majino je mlijeko. Dojenje omoguuje najbolji mogui poetak ivota u svim podrujima, bez obzira na ekonomski status zemlje. ak i u razvijenim zemljama, izostanak dojenja povezan je s poveanim rizikom preivljavanja i zdravlja djece. Umjetna prehrana povezana je s viom stopom smrtnosti dojenadi. Rani poetak i iskljuivo dojenje mogu spasiti vie od jednog milijuna dojenadi. U usporedbi s dojenadi koja je iskljuivo dojena, ona hranjena umjetnom hranom ne razvija se nor-malno slabijeg je zdravlja, via je stopa smrtnosti i nii IQ rezultat.

Od dojenja koristi imaju i majke i zajednica. Rak dojke ei je u ena koje nisu do-jile ili su dojile kratko vrijeme. Menstrualni ciklusi ranije se vraaju u ena koje ne doje,

3to moe dovesti do ranije nove trudnoe i poveati zdravstvene probleme majki i djece. Iskljuivo dojenje smanjuje fi nancijske trokove obitelji, drutvenih zajednica, zdravstve-nog sustava i okolia.

Izostanak dojenja utjee na dijete, majku, zajednicu i zdravstveni sustav

Dojenad koja se ne doji ima povean rizik od:

Majke koje ne doje imaju veu vjerojatnost

nastanka:

Zajednice i zdravstveni sustav pogaaju

izostankom dojenja:

iznenadne smrti raka dojke i jajnika poveani trokovi lije-

enja zaraza, debljine, eerne bolesti i drugih kroninih oboljenja

dinih infekcija eerne bolesti tipa II poveani trokovi zbog

bolovanja majki koje njeguju bolesnu djecu

proljeva i drugih zaraza ranijeg povratka men-

strualnog ciklusa i plod-nosti

negativni utjecaj na oko-li zbog odlaganja kanti-ca i pakovanja umjetnog mlijeka

debljine kraeg vremena izmeu trudnoa

mnogostruko kotanje zamjena za majino mli-jeko

eerne bolesti potekoa u ienju i

pripremanju formula i boica

astme fi nancijskog optereenja

za umjetno mlijeko i go-rivo

malignih bolesti niskog IQ nepravilnog razvoja

Vano je podrati dojenje dojenjem svi dobivaju

Dojenje se s punim pravom naziva zlatnim standardom dojenake prehrane. Zlato se u mnogim kulturama smatra dragocjenim, cijenjeno je i zatieno. Kako biste se vi osje-ali da vam netko da mjed umjesto zlata? Upravo se to dogaa kada se majino mlijeko zamijeni umjetnim proizvodima.

4 Pet krugova u boji simbolizira Olimpijske igre i meunarodnu mreu sportaa i zemalja. Tih pet krugova Svjetski je tjedan dojenja 2008. iskoristio za prikaz oblika pot-pore koje majka koja doji moe zvati za pomo i ohrabrenje. Krugovi potpore preklapaju se, u interakciji su i jaaju jedan drugog, s centralnim krugom kao aritem.

KRUG: ena u centru

ene ne primaju samo pomo s raznih izvora, one pomo aktivno osiguravaju i pruaju. ene su kljuni imbenik u svakom krugu. Snana potpora iz ostalih krugova stvara rastuu snagu u centru, koja se iri na ostale krugove potpore. Snana mrea pot-pore majka-majci, organizirana diljem svijeta, osnovana i odravana od ena, ivui je dokaz tog koncepta.

Kroz povijest, ene su nauile vrijednost udruivanja s drugim enama: nauiti nove vjetine, dijeliti lijepa vremena i uiti jedna od druge u zahtjevnim vremenima. U tradi-cionalnom okruenju ta se mrea sastoji od proirene obitelji majki, baka, sestara i teta one su blizu i odmah dostupne.

Uloga ene znatno se proirila i zahvatila mnogo vie od obitelji i kue. Proirene uloge produbile su potrebu za umreavanjem. Naalost, mnoge ene danas nemaju mreu

5potpore kojoj bi se mogle obratiti. lanovi ire obitelji nisu uvijek zemljopisno blizu pa se ene oslanjaju na ostale i, kada je dostupno, na tehniku kao to su telefon i internet. Kada su svi krugovi jaki i pruaju majci potporu u dojenju, rezultati su vrlo osnaujui za budue generacije.

Cilj je da majka u sreditu, kamo god da se okrene, prima pozitivnu i suosjeajnu podrku za njeno iskustvo dojenja.

Najbolja intervencija za uinkovitu podrku majci jest osnivanje malih grupa pot-pore koje ine majke: to omoguuje kulturi dojenja da bude ponovno prihvaena.

Maria Ines Fernandez, Filipini

KRUG: obitelj i drutvena zajednica

ena je povezana s obitelji, prijateljima, susjedima i ima ostale odnose u zajednici. Taj krug obiteljskih i drutvenih kontakata razlikuje se od ene do ene, ovisi o njenoj kulturi, ivotnoj situaciji, socioekonomskom statusu i njenim aktivnostima.

Obitelj predstavlja majci mreu promptne i kontinuirane potpore, poevi s ocem djeteta, bez obzira na to da li joj je on suprug ili partner. Moe ukljuivati i majku, sestre i druge bliske roake.

6Potpora se iri izvan obitelji i ukljuuje prijatelje, susjede i sve one koje majka sree u zajednici. Teko je bezbrino dojiti u zajednici ako ta zajednica ne doivljava doje-nje kao potpuno prirodnu aktivnost. Potpora dojenju ukljuuje pomaganje i ohrabrivanje majke i djeteta da budu zajedno u to vie situacija.

Na ene utjee, pozitivno ili negativno, i ono to one proitaju, vide i uju putem medija koji su im dostupni. Snaan krug drutvene potpore pomae iskljuiti negativne utjecaje, pruajui potporu kada je ona potrebna.

Moramo govoriti istim jezikom dok se dojenje djece, dojenad i majke ne priznajuna svakom nivou, od najsiromanijih do najbogatijih, od sjevera, juga, istoka i za-

pada... i na svakom jeziku.Pushpa Panadam, Paragvaj

KRUG: zdravstvena zatita

Sustav zdravstvene zatite i zdravstveni djelatnici imaju direktni i indirektni utjecaj na dojenje. Zdravstveni radnici cijenjeni su lanovi drutva pa ono to kau i uine na poslu i izvan posla moe utjecati na zdravstveno ponaanje ljudi. Promocija optimalne prehrane djeteta u svim fazama razvoja nuna je za poticaj eni da uspije u dojenju.

SZO i UNICEF prepoznaju te potrebe i podupiru te intervencije, prvenstveno kroz projekt bolnica - prijatelj djece (Baby-Friendly Hospital Initative BFHI) koji je revidi-ran, dopunjen i dovren da bi se omoguilo zemljama i upravama da se organiziraju.

Kao nadopuna tome, potrebna je trenirana i praktina pomo svakog zdravstvenog radnika koji u svom radu dolazi u kontakt s majkama i djecom. WABA radi na tome da se inicira kolovanje zdravstvenih radnika za savjetovanje o dojenju u mnogim zemljama.

Kada majka trai pomo u vezi s problemom, njoj je pomo potrebnaupravo tada, u tom trenutku. Pomo joj je potrebna kada ju ona trai.

Rebecca Magalhaes, SAD

Sanjam o svijetu u kojem svaki zdravstveni radnik ui o dojenjui svaka majka dobiva potporu za dojenje.

Felicity Savage, Velika Britanija

KRUG: vladajua struktura i legalitet

Slubena politika i legalitet nuni su za potporu enama u mnogim aspektima. Po-litika ima vlast stvarati zakone, rjeavati sporove i donositi administrativne odluke. Do-jilje moraju poduprijeti zakoni i drutvena pravila. Kada vlade provedu meunarodni zakon o reklamiranju nadomjestaka za majino mlijeko i posljedinu rezoluciju Svjetske

7zdravstvene organizacije, majke e biti zatiene od negativnog utjecaja reklamiranja koji umanjuje uspjenost dojenja.

SZO i UNICEF predloili su etiri podruja djelovanja za uspjenu potporu do-jenju: zdravstveni sustav mora podupirati enu pruajui joj potrebnu zatitu te kroz

humani odnos prema svakoj majci i djetetu, pazei na pravila koja utjeu na njih,

educirano zdravstveno osoblje mora podupirati enu direktno pruajui tone informacije i humanu, svakoj kulturi prilagoenu praksu,

meunarodni zakon o reklamiranju nadomjestaka za majino mlijeko i poslje-dina rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije podupiru ene onemogua-vajui pogreno informiranje,

pokretanje zajednice, osobito potpora majka-majci osnauje i informira ene.

KRUG: radno mjesto i zaposlenje

Svaka majka zaposlena je majka. To geslo opisuje realnost ivota svake maj-ke. Biti majka znai biti odgovorna za skrb i dobrobit djece. Taj posao zahtijeva vrijeme, energiju i panju.

Za stvaranje mlijeka najbolja je okolina bez stresa. Majku treba privremeno osloboditi radnih obveza kod kue i na poslu, da bi imala dovoljno energije za dojenje.

Tri su komponente potpore enama koje doje na poslu: vrijeme za dojenje ili izdojavanje mlijeka za vrijeme radnog dana, isto mjesto bez stresa za tu namjenu, univerzalan stav koji podupire dojenje.

Politika zatite majinstva mora omoguavati: uvanje radnog mjesta za enu, pla-eni porodiljni dopust, plaene pauze za dojenje, djeje vrtie i jaslice na radnom mjestu ili blizu radnog mjesta, zatitu od diskriminacije, fl eksibilno organiziranje s mogunou rada pola radnog vremena za oba roditelja. S takvom okosnicom majina okolina svi, od djeteta koje doji do efa koji organizira vrijeme i mjesto na radu podupiru majku. Njihov pozitivan stav ohrabruje majku da dostigne zlatni standard hranjenja djeteta do-jenje.

KRUG: reagiranje na krizna stanja i hitnoe

Kad je majka izloena stresu zbog dogaaja koji su van njezine kontrole, njena odgo-vornost prema djeci varira od odgajanja do preivljavanja. Moda e morati nai siguran

8smjetaj, hranu i odjeu, dok se istovremeno bori da bi komunicirala s ostalim lanovima obitelji, slubama za potporu, mreama za legalizaciju i zdravstvenim radnicima.

Za vrijeme prirodnih katastrofa ili u podrujima zahvaenim ratom obitelji su pro-tjerane iz svojih domova i zajednica i nau se u nepoznatom okruenju. Socijalne slube koje skrbe za djecu i obitelj mogu podrati dojilju pruajui joj ono neophodno: odgo-varajuu hranu, vodu i odjeu. U takvim okolnostima majino mlijeko moe biti jedina sigurna hrana za dijete.

Majci koja ima obiteljsku krizu (kao to je razvod ili odreivanje skrbnitva) takoer je potrebna podrka. Pisani materijali i struni ljudi dostupni su za pruanje informacija i svjedoenja o djetetovim potrebama za majkom i rizicima zamjene majinog mlijeka umjetnim kod malenog djeteta.

Obitelj koja je suoena sa zdravstvenim potekoama ima posebne potrebe. Centri za dojenje u bolnicama pruaju informacije o mogunostima da roditelji ostanu u bolnici s bebama ili malenom djecom, o pravima djece da posjeuju majke koje su hospitalizirane i o pomoi za izdajanje mlijeka kada majka privremeno ne moe dojiti. Pruanje potpore majci koja je zaraena HIV/AIDS-om da doji vrlo je teko, i za majku, i za one koji joj pomau. Globalni zdravstveni standard preporuuje da majka zaraena HIV/AIDS-om doji prvih est mjeseci ako joj zamjensko mlijeko nije dostupno ili ga ne moe priutiti.

Kad se majka nae u krizi ili hitnom stanju, organizacije, vlade i pojedinci mogu joj pruiti podrku i zasluiti zlatnu medalju za svoj trud.

Iako se sve majke suoavaju s potekoama i trebaju potporu, majka koja se nalazi u tekoj ekonomskoj situaciji suoena je s itavim nizom dodatnih potekoa. Nepovolj-ne situacije ukljuuju manjak edukacije, infrastrukture i osnovnih potreptina, zajedno s nepostojanjem ili nedostupnou zdravstvene zatite, nedostatkom hrane, pomanjka-njem grupa potpore te drutvenom zabranom da se govori o dojkama i dojenju. Takve situacije mogu postojati ako majka ivi u razvijenoj ili u nerazvijenoj zemlji. ene koje tradicionalno doje moraju se zatititi od negativnih utjecaja, kao to je agresivna reklama umjetnih proizvoda.

Dojenje djeteta tie se cijele zajednice, potrebna je suradnja svi imaju ulogu da dojenje uine uspjenim. Da bi se stvorilo okruje koje podupire dojenje, potrebni

su podravajui ljudi u svakom kutku.Negeya Sadig, Sudan

Dok zemlje alju svoje najbolje sportae da se natjeu na Olimpijskim igrama, vano je zapamtiti da zdrav sporta nastaje iz zdravog poetka ivota. Nije upitno da je za opti-malan rast i razvoj djeteta potrebna optimalna prehrana.

Svi dobivaju ako se djeca doje!

Svjetska zdravstvena organizacija



ZNANJEM DO ZDRAVLJA

Meutim, pred manje od 100 godina znanje o spolno prenosivim bolestima bilo je znaajno oskudnije, tako da je tzv. Venereal Diseases Act navodio samo 3 takve bolesti: sifi lis, gonoreju i kankroid. Ta injenica kazuje koliko je u posljednjem stoljeu dolo do napretka znanja.

Zato su spolno prenosive bolesti vane

Spolno prenosive bolesti predstavljaju globalni jav-nozdravstveni problem zbog njihove epidemijske proire-nosti, mnogih komplikacija te velikih trokova za njihovo lijeenje. O njihovoj proirenosti govori podatak da se sva-ke godine u svijetu registrira 150 milijuna novih sluajeva spolno prenosivih bolest, od ega 7 milijuna otpada na HIV, 50 milijuna na Chlamidiu trachomatis te oko 2,5 milijuna na hepatitis B. Uz to, vano je napomenuti da svaka od tih bolesti moe takoer dovesti do brojnih komplikacija - od poveane uestalosti karcinoma cerviksa do neplodnosti, urinarnih infekcija, poveane uestalosti kasnih pobaaja i prijevremenih poroaja.

Povijest spolno prenosivih bolesti

Povijest spolno prenosivih bolesti stara je gotovo koliko i povijest ljudskoga roda, o emu govore brojni i razliiti po-vijesni dokumenti i spisi u kojima se spominje njihova po-java i proirenost. Jedna je od prvih spo-menutih bolesti gonoreja koja se spominje jo u Bibliji, a danas se smatra da svoje ime duguje biblijskom gradu Gomora. Po-daci o spolno prenosivim bolestima, dati-rani unatrag skoro 1000 godina, postoje i u Engleskoj. Na junoj obali Temze, u to je doba postojalo tzv. podruje za za-dovoljstvo koje je djelovalo uz blagoslov londonskog biskupa, gdje su prostitutke slobodno pruale razne oblike seksualnih usluga svim zainteresiranima. Naravno, i tu se spominje go-noreja kao najea venerina bolest te populacije. O po-drijetlu sifi lisa pak postoje brojne druge teorije. Jedna tvrdi da se proirio iz Amerike prilikom Columbova povratka u Europu, dok druga istie da poetak sifi lisa treba traiti u Starom svijetu. Naime, u Engleskoj je naen kostur ene iz 14. stoljea sa znakovima sifi lisa. esto se navodi i da je engleski kralj Henrik VIII. umro od sifi lisa, no bez vrstih dokaza. Legendarni Giacomo Casanova (1725. - 1798.), upo-

znat s opasnou bolesti, u svrhu zatite od sifi lisa koristio je ovje crijevo, koje smatramo preteom dananjih kondoma. to se tie samog naziva sifi lis, prvi put ga spominje Giaco-mo Fracastoro, 1530. godine, u djelu Syphilus sive morbus gallicus, dok ga je u Engleskoj prvi put koristio Daniel Tur-ner 1717. godine. John Hunter, poznati kotski kirurg iz 18. stoljea, smatrao je da sifi lis i gonoreja imaju istu etiologiju. Meutim, neto kasnije, poetkom 19. stoljea, dokazano je suprotno. Interes za spolno prenosive bolesti bio je tolik da su u Engleskoj postojale specijalizirane bolnice za lijeenje oboljelih. Najpoznatija London Lack Hospital djelovala je vie od 200 godina (1746.-1948.). Sredinom 19. stoljea u Engleskoj je zavladala prava panika i bojazan od zaraze si-fi lisom, koja je rezultirala masovnim hapenjem prostitutki koje su podvrgavane poniavajuim medicinskim pregledi-ma i zatvarane u bolnice do njihova izljeenja, koje je u to doba bilo upitno. Red meu spolnim bolestima postignut je za vrijeme prvog svjetskog rata, kada ih se kategoriziralo u tri osnovne bolesti, nazvane venerinim bolestima prema Veneri - rimskoj boici ljubavi. Jedna od posljednjih eksplo-zija spolno prenosivih bolesti zbila se u 20. stoljeu, i to 60-ih i 70-ih godina, za vrijeme seksualne revolucije. Naime, tada se pojavila oralna hormonska kontracepcija, zbog koje je zanemarena mehanika zatita, to je rezultiralo naglim proirenjem spolno prenosivih bolesti.

Nezaobilazni je dio povijesti sifi lisa spo-men na endemski sifi lis koji je vladao upravo u podruju primorske Hrvatske te je nazvan krljevska bolest. Vjerni dokumenti govore da se ta nepoznata bolest pojavila u okolici Rijeke, krajem 18.stoljea, te da se izrazito proirila meu populacijom i zabrinula mno-ge. Ipak, trebalo je proi cijelo desetljee pri-je nego to su dobiveni neki odgovori. Radilo se, naime, o obliku sifi lisa koji se prenosio i

nespolnim putem. Kao i za svaku drugu bolest, postoji ne-koliko verzija o poecima bolesti. Prva spominje etiri hr-vatska pomorca koji su se borili u turskim vodama. Nakon njihova povratka u krljevo, bolest se proirila na njihove obitelji, zatim na susjede te okolna sela. Druga verzija spo-minje bosanski izvor bolesti. Navodno je jedan stanovnik Kukuljanova, nakon to je proveo tri godine u Bosni, po-vratkom u rodni kraj donio sa sobom i bolest. Tijekom prvih godina pojave, lijenici su bolesti pogreno pristupili te su

Spolno prenosive bolesti, prema dananjoj defi niciji, zarazne su bolesti koje se prenose bilo kojim oblikom spol-nog kontakta. Danas su poznate brojne spolne bolesti uzrokovane bakterijama, virusima, protozoima, gljivama i parazitima (sifi lis, gonoreja, HIV/AIDS, Chlamidia trachomatis - infekcije, herpes virusne - infekcije, HPV-infekcije, trihomonasne vaginoze...).

Spolno prenosive bolesti i njihova prevencija



zbog toga uinjene brojne greke, ponajvie to se tie njene prevencije i lijeenja. Oni su se, naime, najvie fokusirali na kone promjene prouzroene boleu te su smatrali da je ona zapravo kombinacija lepre i scabiesa. Daljim proua-vanjem, lijenici su ipak doli do zakljuka da bi se moglo raditi o posebnom obliku sifi lisa, koji je infi cirao i djecu, na ijim genitalnim organima nije bilo znakova bolesti kao u pravog sifi lisa. Tada su poeli razmatrati mogunost da se taj oblik bolesti iri i nespolnim putem. krljevska bolest imala je idealne uvjete irenja u toj siromanoj, ruralnoj sre-dini, gdje su higijenske i ekonom-ske prilike bile loe. Prenosila se putem aa, runika, kara, mara-mica, spavanjem u istom krevetu te i medicinskim instrumentima. Da-kle, indirektni prijenos bolesti bio je ujedno i onaj najvaniji. Endemski sifi lis je, za razliku od sporadine bolesti, tipina neseksualna ekstra-genitalna infekcija Treponemom palidum. Poto su ulazna vrata bo-lesti bila najee usta, znakovi su se najprije javili na usnama, usnoj upljini i krajnicima te je bolest najee i zapoinjala anginom ili faringitisom. Njeno perzistiranje u populaciji bilo je zatim uvjetovano ve spomenutim higijenskim uvjetima.

Prevencija spolno prenosivih bolesti kroz povijest

Iako se kroz povijest rijetko kad spominje prevencija spolno prenosivih bolesti, ve samo spreavanje trudnoe, zanimljivo je dotaknuti i taj segment ljudske medicinske po-vijesti.

Spreavanje zaea nije tvorevina naeg doba, ve je to tema o kojoj se raspravlja tisuama godina. U rimsko doba neeljena ili deformirana djeca bila su naputana ili ubija-na. Meutim, tadanje su civilizacije znale kako doskoi-ti problemu te sprijeiti neeljeno zaee. Najstariji oblik kontracepcije spominje se jo u starom Egiptu, 1900 godina prije nae ere. Prilikom arheolokih iskopavanja naen je papirus u kojem se, kao jedan od naina kontracepcije, spo-minje oblaganje vrata maternice smolom. Takoer, da bi se izbjegla trudnoa, ene su u rodnicu unosile gaze natoplje-ne smjesom smole, datulja i meda. U tim starim spisima ne nedostaju niti bizarni naini pristupanja problemu, a koji su se smatrali efi kasnim za spreavanje trudnoe - npr. prema-zivanje tijela izmetom krokodila ili slona (to se koristilo u islamskom svijetu). Iako se danas ta metoda ini krajnje neuinkovitom, pokazalo se da kiselost tih izluevina dje-lomino neutralizira spermatozoide. ak i Biblija spominje, kao nain izbjegavanja trudnoe, tzv. coitus interuptus (pre-kinuti snoaj), metodu kojom se koristio Onan u nastojanju da ena njegovog pokojnog brata ne ostane trudna.

U Grkoj i starom Rimu koristili su se kontracepcij-

skim sredstvima koja su se primjenjivala u obliku napitaka ili materijala za vakanje. Najvie su se koristile smole ra-zliitih biljaka te drobljeno lie (divlja mrkva, menta, ar-temisia...). Znanstveno objanjenje o njihovoj uinkovitosti postoji. Naime, neke od tih biljaka poveavaju proizvodnju enskih spolnih hormona i na taj nain smanjuju fertilitet. Jo danas u nekim dijelovima svijeta ene vau sjemenke divlje mrkve.

Brojni su se antiki lijenici zanimali za naine kon-tracepcije. Savjetovali bi seksualnu apstinenciju u vrijeme

maksimalne enske plodno-sti (za njih je to bilo razdo-blje neposredno nakon men-struacije), opisivali supstance za zatvaranje vagine ili za smanjenje pokretljivosti spermija - odstajalo maslino-vo ulje , med, borova smola. Postoji legenda o nastanku kondoma, koja datira iz dru-gog stoljea. Ona govori o kretskom kralju koji, nakon prokletstva vlastite ene vje-tice, nije mogao imati nor-malne spolne odnose. Njegov

se ejakulat sastojao od zmija koje bi usmrtile ene s kojima bi kralj proveo no. Kralj je zbog toga zatraio pomo od druge vjetice, zvane Procris, koja mu je dala kozji mjehur za umetanje u rodnicu ljubavnica. Tu je kondom predstav-ljen kao ensko sredstvo kontracepcije.

Od srednjeg vijeka nadalje, sve se te tehnike kontra-cepcije polako gube, ponajvie zbog stavova Crkve koja je seksualnost smatrala prljavom te je njenu ulogu vidjela je-dino u stvaranju novoga ivota. Takvi stavovi bitno su se razlikovali od stavova rimskog doba, gdje se seksualnost smatrala normalnim izvorom zadovoljstva. Apstinencija po-staje temelj srednjovjekovnog drutva, dok su kontracepcija i pobaaj smatrani tabu temama.

Prevencija spolno prenosivih

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Documents

Transcript of NARODNI ZDRAVSTVENI LIST