5/23/2018 Multiverse Strune

1/5

Multiverse (poznat jo pod nazivom meta-universe) je skup moguih viestrukih svemira,

koji ukljuuje i Svemir u kojem se mi nalazimo i ini nau fizikalnu realnost. Poznatiji je

pod nazivom paralelni svemir.

Struktura multiversa, priroda svakog pojedinog multiversa unutar njega, te veze izmeu

pojedinih svemira koji ga ine ovisi o posebnim hipotezama o multiversima. Postojanjeparalelnih svemira nije znanstveno dokazano, ali postoje hipoteze u fizici i f ilozofiji, a kao

element esto se koriste u serijama i filmovima znanstveno-fantastine tematike.

Postojanje paralelnih svemira postavlja i brojna znanstvena, filozofska, a neki e rei, i

teoloka pitanja.

Hipoteze o postajanju paralelnih svemira u fizici

Podjela

Sudei prema Maxu Tegmarku, drugi svemiri direktna su posljedica naih kozmolokih

promatranja. U svibnju 2003. Tegmark je u asopisu Scientific American objavio lanak

pod nazivom Parallel Universes (Paralelni Svemiri), a u tom lanku predstavlja istu isaetu sliku od ideji paralelnih svemira. Tegmark ak i daje taksonomiju paralelnih

svemira organiziranih po razinama.

Razina I.Otvoreni paralelni svemir koji sadri i pretpostavku da identinu kopiju

samoga sebe moete pronai na oko 10 na 10115 metara.

Razina II.Teorija balona Andrea Lindea. U kaotinoj inflaciji, druga termalizirana

podruja mogu imati razliite efektivne fizikalne konstante, dimenzionalnosti i estini

sastav. Pomalo iznenaujue, ova razina ukljuuje i Wheelerovu teoriju oscilirajueg

svemira.

Razina III.Everettova interpretacija brojnih svjetova, puno poznatija pod engleskimnazivom many-worlds interpretation (MWI). To je, u naelu, interpretacija kvantne

mehanike koja pretpostavlja postojanje paralelnih svemira, koji su svi meusobno

identini, ali postoje u razliitim moguim stanjima. Openito se smatra kako je ovaj

model zapravo konzervativno proirenje standardne kvantne mehanike, i u sklopu

kvantne mehanike, ne dovodi nas do nekih novih rezultata. Povijesna je ironija, meutim,

kako je ova teorija kroz povijest smatrana najkontraverznijom od svih postavljenih.

Razina IV.(Konana Tegmarkova grupna teorija). Drugaije matematike strukture

daju drugaije temeljne jednadbe u fizici. Tu svoje mjesto pronalazi i M -teorija. Openito

govorei, Razina IV je najira i sveobuhvatna ideja o paralelnim svemirima te stoga nepostoji Razina V.

Otvoreni paralelni svemir

Alexander Vilenkin, Jaume Garriga i drugi nedavno su ustvrdili kako postoji neogranien

broj podruja prostorakoja su jednake veliine kao i na vidljivi svemir. to to konkretno

znai? To bi znailo da ukoliko krenete u nekom smjeru i ne zaustavljate se, stalno biste

dolazili na neko novo podruje. Ova pretpostavka poiva na teoriji da je u nekoj fazi u

prolosti tvar bila tako raspodijeljena da je bila gotovo posvuda jednolika po prostoru, te

se kasnije kondenzirala kako bi stvorila objekte dovoljne gustoe one koje bi kasnije

uzrokovali Veliki prasak (Big bang). Dakako, to onda znai da bi u nekom ogromnomprostoru imali ne samo jedan Veliki prasak, nego mnogo vie njih koji bi meusobno bili

5/23/2018 Multiverse Strune

2/5

dovoljno udaljeni. itav taj splet bi se mogao prikazati kao brojni otkucaji srca ili titranje

atoma u kristalima. Dakle, umjesto jednog Velikog praska i jednog svemira (universa),

imali bi kolekciju svemiraparalelne svemire (multiverse).

Teorija balona

Nastanak naeg svemira kao jednog od balona multiversa je po prvi put kao idejapredloen od strane Andrea Lindea. Zanimljivo je da se ova teorija poprilino dobro

uklapa u danas iroko prihvaenu teoriju inflacije (irenja). Koncept svemirskih balona

ukljuuje ideju nastanka svemira (mnotva njih) iz tzv. kvantne pjene roditeljskog

svemira. Na vrlo malim skalama, ova pjena je nemirna i podlona je brojnim

energentskim fluktuacijama, a ove fluktuacije mogu tada kreirati manje balonie ili ak

crvotoine (jo jedan u nizu objekata u modernoj kozmologiji koji jo nisu otkriveni, a za

ije postojanje ima vei broj hipoteza). Ako su spomenute energetske fluktuacije male,

nastat e balon, malo e se proiriti, potom opet stegnuti i nestati. No, ako su fluktuacije

vee od neke odreene kritine vrijednosti, maleni baloni e se razviti, proiriti i to epotrajati dovoljno dugo da bi se tvar i kasnije, galaktike strukture mogle stvoriti. Bilo bi to

jedno roenje svemira.

Veliki prasak, Veliki stisak pa onda opet

Sudei prema nekim teorijama, pojava Velikom praska oznaava samo poetak perioda

irenja, nakon kojeg redovito uslijedi period stezanja. Dale, nakon Velikog praska, dolazi

do Velikog stiska (Big bang vs. Big crunch). Prvi je ovu ideju oscilirajueg svemira

uporabio John Wheeler, te prema njoj, svemir proivljava itav niz beskonanih serija

oscilacijasvaka zapoinje Velikim praskom i potom se sve same u Velikom stisku.

Premda je ovaj model dugo vremena bio naputen i gotovo zaboravljen, danas ponovnozaivljava kao cikliki model u tzv. brane kozmologiji.

Interpretacija brojnih svjetovakvantna fizika

U svijetu interpretacija kvantne fizike, Hugh Everettova interpretacija brojnih svjetova

(many-worlds interpretation, MWI) zauzima posebno mjesto. Osim ove, najpoznatija i

vjerojatno najprihvaenija je tzv. Kopenhaka interpretacija kvantne fizike. Paralelni

svemir koji proizlazi iz MW interpretacije ima dijeljeni vremenski parametar. U veini

formulacija, svi svemiri koji ine Multiverse su strukturno gledano, identini i premda u

njima vladaju jednaki fizikalni zakoni i jednake su vrijednosti fundamentalnih fizikalnih

konstanti, oni ipak mogu postojati u razliitim stanjima. Takoer, informacije izmeusvemira NE MOGU putovati, te je time stanje ukupnog multiversa povezano sa stanjima

svakog pojedinanog svemira kroz princip kvantne superpozicije.

M-teorija

Ova teorija pretpostavlja postojanje bitno drugaijih svemira koji se sastoje od 11

dimenzija i kao dodatak teoriji superstruna poznata je pod nazivom M-teorija. Prema M-

teoriji, na svemir i svi ostali su nastali u sudarima izmeu membrana u 11

dimenzionalnom prostoru. Za razliku od paralelnih svemira u kvantnom smislu MW

interpretacije, ovi svemiri mogu imati meusobno potpuno razliite zakone fizike sve

moe biti mogue.Argumenti protiv teorije o paralelnim svemirima

5/23/2018 Multiverse Strune

3/5

To nije znanost.

Kritiari tvrde da nema empirijskih korelacija i mogunosti provjere kod ovakvih teorija te

su, zbog toga, bez vrstog fizikog dokaza i moraju se smatrati nepotvrdljivima, trenutno

izvan metodologije znanstvenog istraivanja koje bi ih potvrdilo ili osporilo. Stoga su vie

teorijsko-matematike i metafizike nego znanstvene u prirodi. Ali Tegmark istie:moderno mjerenje mikrovalnog pozadinskog zraenja i raspodjele materije preko velikih

skala bi moglo utvrditi ili sruiti dva stupa teorije mnogostrukih svemira: neogranienost

svemira i teoriju kaotine inflacije.

To je loa znanost.

Neki su tvrdili da je posao znanstvenika da daju temeljna objanjenja promatranih

fenomena bez toga da daju reference na promatrae. Bijeg prema antropikim

principima ini lijeni izlaz iz problematike stvari kao to su fino podeavanje parametara

u relaciji postojanja ivota. Leonard Susskind tvrdi da je neki oblik viestrukih svemira

neizbjean, s obzirom na trenutno stanje fizike i da su efekti promatraa neizbjeni te bise kao takvi morali uzeti u obzir u drugim znanostima.

Alternativni svemiri naruavaju naelo Occamove britve.

Postulirati beskonanost nevienih i nevidljivih svemira samo da bi se objasnio na, ini

se kao da viak prtljage tjeramo do ekstrema. Tegmark odgovara: Zajedniko obiljeje

sve etiri razine viestrukih svemira je da najjednostavnija i raspravno najelegantnija

teorija ukljuuje paralelne svemire sama po sebi. Da bi se poreklo postojanje tih svemira,

mora se zakomplicirati teorija dodavanjem eksperimentalno nepodranih procesa i ad

hoc postulata: konani svemir,kolapsi valne funkcije i ontoloka simetrija. Nae

razmiljanje se stoga svodi na ono koje smatramo najtronijim i najneelegantnijim: punosvjetova ili puno rijei. Paradoksalno, scenarij viestrukih svemira je vie restriktivan

nego onaj jednog svemira.

Postoji samo jedan mogui svemir.

Tu i tamo se raspravlja o tome da je promatrani svemir jedini mogui pa je razgovor o

ostalim svemirima ipso facto besmislen.Einsteinje dao ovu mogunost kada je

razmiljao o tome je li svemir mogao biti drugaiji ili ne postojati uope. Nada se katkad

izrie tako da kad se postigne potpuno unificirana fizikalna teorija, ispast e da postoji

jedinstveno rjeenje koje odgovara promatranom svemiru.

Mjerenja finog podeavanja su besmislena.Glavna opservacijska potpora hipotezi viestrukih svemira dolazi iz antropikog principa:

svemir kojeg promatramo je bioloki pogodan inae ga ne bismo promatrali. to se tie

te tautologije, dok osjetljivost biologije do oblika zakona fizike i kozmolokih poetnih

uvjeta ima neku oitu dogmatinost, s druge strane, mnogi kljuni parametri u fizici

nemaju snanu potporu u biologiji. Druga kritika finog podeavanja je da, to se nas tie,

mogu postojati jo temeljitiji zakoni pod kojima parametri fizike moraju imati svoje

vrijednosti. Prema tome, s obzirom na takav zakon, nije nemogue da poznati parametri

fizike padaju u raspon dozvoljavanja ivota.

Viestruki svemiri samo prebacuju problemna jednu razinu vie.Zagovaratelji viestrukih svemira esto nemaju jasnu viziju odabira vrijednosti

http://znanost.geek.hr/clanak/albert-einstein-junak-naseg-dobahttp://znanost.geek.hr/clanak/albert-einstein-junak-naseg-dobahttp://znanost.geek.hr/clanak/albert-einstein-junak-naseg-dobahttp://znanost.geek.hr/clanak/albert-einstein-junak-naseg-doba

5/23/2018 Multiverse Strune

4/5

parametara u konanom sastavu. Ako postoji zakon svih zakona ili meta-zakon koji

opisuje kako se dodjeljuju vrijednosti parametara od jednog do drugog svemira, onda

smo samo osnovni problem kozmologije prebacili na viu razinu, jer moramo objasniti od

kuda bi dolazio meta-zakon. Nadalje, skup meta-zakona je beskonaan pa smo samo

preveli problem iz zato ovaj svemir? u zato ovaj meta-zakon?. Malo sekoristi nalaziu uvoenju beskonanog broja svemira kada bi bilo jednostavnije postulirati jedan svemir

sa jednim principom. U Tegmarkovoj ekstremnoj teoriji viestrukih svemira, problem je

nadmudren jer u tom sluaju svi mogui meta-zakoni opisuju realno-postojee viestruke

svemire.

Problem lanog svemira.

Mnogi znanstvenici su spremni uvesti mogunost svjesnih strojeva, i neki zagovaratelji

umjetne inteligencije tvrde da nismo daleko od stvaranja svjesnog kompjutora. To bi bio

mali korak prema cilju gdje stvorena svjesnost naseljava simulirani svijet. Za takva

stvorenja, njihov lani svemir se ne bi mogao razlikovati od stvarnosti. Trebamo li miukljuiti te simulirane svemire u skup koji ine viestruki svemiri? Ima li smisla doznaiti

isti ontoloki status naem, promatranom svemiru i onom virtualnom? Ako nema, onda

ima li smisla doznaiti isti ontoloki status naem, promatranom svemiru i svemiru kojeg

nikada nee promatrati svjesno bie?

Zato se ovdje zaustaviti? Posljednja primjedba postojanju teorija viestrukih svemira je

izazov stvaranja kriterija po kojima definiramo svemir. U mnogim teorijama viestrukih

svemira, svemiri se oznaavaju po zakonima fizike i poetnim uvjetima. Tada bi se

moglo progovoriti da su ti aspekti ogranieni i ovinistiki;moe postojati kriterij za

kategorizaciju koji lei potpuno iza ljudskog shvaanja.Viestruki svemiri u filozofiji

Antropiki princip

Koncept drugih svemira je predloen da objasni zato se na svemir ini tako fino

podeen za svjesni ivot kakvog nalazimo u njemu. Ako postoji veliki broj (moda

beskonaan) razliitih fizikih zakona (ili temeljnih konstanti) u istom broju svemira, neki

od njih bi bili podobni za postojanje zvijezda, planeta i ivota. Antropiki princip se tada

moe primijeniti da bi zakljuili da bi mi svjesno postojali u takvom svemiru samo ako bi

bio fino podeen za nae svjesno postojanje. Prema tome, dok je vjerojatnost izrazito

mala da postoji ivot u veini svemira, mali broj onih koji podravaju ivot ne znai da jedizajn jedino objanjenje naeg postojanja. Cijeli niz hipoteza o viestrukim svemirima,

sa specifinim naglaskom na puno-svjetova interpretaciju Hugha Everetta, kritiziraju

pobornici inteligentnog dizajna. William Dembski, izruguje gornje objanjenje jer nije

zasnovano na dokazima. Posljednje objave Crkve upuuju na to da katolika Crkva

odbacuje sve hipoteze o viestrukim svemirima:

Sada, na poetku 21. stoljea, susreemo se sa znanstvenim tvrdnjama kao to je neo-

darvinizam i hipoteze viestrukih svemira u kozmologiji koje su izumljene da bi se

skrenulo sa preplavljujuih dokaza o svrsi i dizajnu u modernoj znanosti, katolika Crkva

e ponovo braniti ljudski razum propovijedajui stvarnost inteligentnog dizajna.Cristoph Scheonborn, 2005.

5/23/2018 Multiverse Strune

5/5

Smatra se da je ovaj pogled, to se tie temeljnih teorija fizike, moda rezultat rastueg

utjecaja Discovery Instituta u sklopu Crkve.

Ekstremni modalni realizam

Kao dodatak, mogui svjetovi su nain da se objasni vjerojatnost i neki filozofi kao to je

David Lewis vjeruju da svi mogui svjetovi zaista postoje (stav poznat kao ekstremnimodalni realizam).

I za krajporijeklo naziva

Meunarodni termin multiverse je originalno koristio Andy Nimmou prosincu 1960.

godine kada je govorio o interpretaciji vie-svjetova u kvantnoj fizici kotskom ogranku

Britanskog Interplanetarnog Drutva kojem je bio potpredsjednik. Do tada se pod rijei

universe (svemir) smatralo sve to postoji. Uni znai jedan, a multi znai vie pa se

to koristi kod imenovanja viestrukih svemira.

Rije je koritena (s obzirom na Nimmovo originalno znaenje) u razliitim trenucima u

znanosti i znanstvenoj fantastici nekoliko godina. U kasnim 1960-tima autor znanstvenefantastike Michael Moorcock je interpretirao rije u noveli. Nakon itanja novele, David

Deutsch je koristio rije multiverse u znanstvenom radu kao ukupnost svih moguih

svemira kroz vrijeme, ukljuujui i promatrane izokreui njeno originalno znaenje.

Ostali znanstvenici su kasnije prihvatili Deutschovo koritenje. Universe sada znai

svijet koji je zaokruen nekim skupom principa, a multiverse se odnosi na mnogostruki

skup svemira.