MORFOMETRIJSKI KARAKTERI KOD NEKIH SITNIH SISARA ...
Transcript of MORFOMETRIJSKI KARAKTERI KOD NEKIH SITNIH SISARA ...
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine…
Veterinaria 58 (3-4),239-249, Sarajevo 2009. 239
MORFOMETRIJSKI KARAKTERI KOD NEKIH SITNIH SISARA
VERTIKALNOG PROFILA PLANINE VRANICE
MORPHOMETRIC CHARACTERISTICS IN SOME SMALL
MAMMALS OF VERTICAL PROFILE OF THE MOUNTAIN VRANICA
Muzaferović Š., Aladţuz A., Kurteshi K.
Abstract - During 1999-2000, a systematic research was conducted on the
vertical profile of the Vranica Mountain, following the seasonal fluctuation of the
numbers of the small mammals.
Hunting took place over five consecutive nights with 72 traps being set with the
kerosene-lamp-cotton wick cooked in oil and fried with flour used as the bait. Each
individual caught was subjected to different measurements of pre-determined parameters,
later compared by the localities and seasons.
The study was conducted on seven sites, very specific in terms of altitude,
substrate type, soil type, and plant communities. The research lasted 75 days through
three seasons: spring, summer and autumn.
In total, we caught 271 individuals. Systematically, all individuals are classified
in two orders: Soricomorpha and Rodentia. The caught individuals showed a wide
diversity in terms of measured parameters.
Key words: systematic research, Vranica Mountain, measurements, individuals
Kratak sadrţaj - Tokom 1999. i 2000. godine vršena su sistematska
istraţivanja na vertikalnom profilu planine Vranice, u kojima je praćena sezonska
dinamika brojnosti sitnih sisara.
Lov je vršen pet uzastopnih noći sa 72 postavljene klopke, a kao mamac je
korišten pamuĉni fitilj za petrolejsku lampu koji je kuhan sa uljem i uprţen sa brašnom.
Svaka ulovljena jedinka je podvrgnuta mjerenjima odreĊenih parametara koji su u radu
obraĊeni i uporeĊeni po lokalitetima i sezonama.
Dr. sc. Muzaferović Šefkija, biolog, docent, ([email protected]); Aladţuz Admir,
biolog, Odsjek za biologiju, Prirodno–matematiĉki fakultet, Univerzitet u Sarajevu; doc. dr.
Kurteshi Kemajl, biolog, docent, Prirodno–matematiĉki fakultet, Univerzitet u Prištini
Muzaferović Šefkija, PhD, Biologist, Assistant Professor ([email protected]);
Aladţuz Admir, Biologist, Department of Biology, Faculty of Science, University of Sarajevo;
Kurteshi Kemajl, PhD, Biologist, Faculty of Science, University of Prishtina
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine..
240
Istraţivanje je obuhvatilo sedam lokaliteta, vrlo specifiĉnih u pogledu
nadmorske visine, tipa matiĉne podloge, tipa tla i biljne zajednice. Istraţvanja su trajala
75 dana kroz tri sezone: proljeće, ljeto i jesen.
Ulovljeno je 271 jedinka. Sistematski, sve navedene jedinke svrstane su u dva
reda i to u red Soricomorpha i Rodentia. Ulovljene jedinke su pokazale širok varijetet
razliĉitosti u pogledu izmjerenih parametara.
Kljuĉne rijeĉi: Sistematska istraţivanja, planina Vranica, mjerenja, jedinke
Uvod
Sitni sisari kao dio ekosistema imaju veoma znaĉajnu ulogu u biocenotiĉkim
procesima. Njihova hrana je raznovrsna i postoje velike razlike u njihovim navikama u
ishrani, te na taj naĉin ove ţivotinje uĉestvuju u većem broju lanaca ishrane.
Rasprostranjeni su u svim krajevima svijeta. Neke vrste su prijelazni domaćini uzroĉnika
teških oboljenja ĉovjeka, domaćih ţivotinja i divljaĉi. Mnogi od njih, kada se
prenamnoţe izazivaju velike štete na šumskim sastojinama i poljoprivrednim dobrima.
Meso nekih vrsta sitnih sisara koristi se u ishrani ĉovjeka, a krzno nekih od njih od
davnina je korišteno pri izradi odjevnih predmeta.
Osim što sitni sisari mogu da prouzrokuju veće štete u šumskim i drugim
tipovima ekosistema, ne smije se zaboraviti da su oni njihov prirodni sastavni dio. S
obzirom na to da su ove ţivotinje najĉešće vezane za šumske sastojine, njihova prirodna
uloga u šumama je sloţena i vaţna jer ĉuva njihovu biološku raznolikost i balans. Turĉek
(11) je već napomenuo ovu problematiku i sistematizovao njihov uticaj na ekosisteme u
kojima egzistiraju:
na mikroklimu opalog lišća i najgornjih slojeva tla;
na prirodne osobine tla, njegovu zraĉnost, rastresitost, i vlagu;
na protok neorganskih i organskih supstanci;
na raspadanje organskih supstanci;
na strukturu staništa, nisko rastinje i drveće;
na širenje biljaka širenjem sjemena biljaka;
na gustinu populacije nekih štetnih insekata;
na oĉuvanje populacija razliĉitih šumskih predatora ĉija su glavna hrana;
na sukcesije i dr.
Stoga je ova grupa ţivotinja predmet mnogobrojnih istraţivanja, u prvom redu
biologa i ljekara, zatim veterinara, agronoma, šumara te znanstvenika drugih profila.
S obzirom na svoju brojnost i dinamiku, ova grupa organizama predstavlja
jednu od vrlo bitnih komponenata trofiĉkog sistema. Iako u literaturi ima dosta podataka
o ovoj grupi organizama, ipak ona nije u dovoljnoj mjeri prouĉena. Dosadašnja
istraţivanja ove grupe ţivotinja na prostorima Bosne i Hercegovine bila su povremena i
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine…
Veterinaria 58 (3-4),239-249, Sarajevo 2009. 241
uglavnom su imala faunistiĉki i sistematski znaĉaj, dok su ekološki aspekti bili
zaobiĊeni. Kvalitativno-kvantitativne studije populacija ovih grupa su malobrojne (8).
Cilj ovoga rada je utvrĊivanje varijabilnosti morfometrijskih karaktera kod
istraţivanih vrsta, prije svega karaktera koji se koriste kao relevantni parametri u
njihovoj determinaciji (duţina tijela, duţina repa, stopala, ušne školjke i teţina). Prema
tome, ova istraţivanja će doprinijeti potpunijem poznavanju varijabilnosti
morfometrijskih karaktera, a koji se odnose na jedinke koje su pronaĊene u razliĉitim
sezonama, nadmorskim visinama, biljnim zajednicama, geološkim podlogama i tipovima
zemljišta.
Materijal i metode
Sitni sisari ili Micromammalia, pripadaju klasi Mammalia (5), u okviru koje se
nalaze sve pronaĊene vrste, ĉija sistematska pripadnost je prikazana u tabeli 1. Inaĉe,
biodiverzitet Micromammalia na prostorima Bosne i Hercegovine, predstavljen je sa tri
reda, sedam familija, 20 rodova, 41 vrstom i 54 podvrste (2).
Kada je rijeĉ o ovoj grupi sisara, u literaturi se koriste razliĉita imena za njih;
glodari, šumski glodari, sitni glodari, sitni sisari, i dr. Izraz „sitni sisari“
(Micromammalia) najĉešće je korišten u literaturi za vrste sisara kojima teţina odraslih
ĉlanova prelazi dva grama i manja je od 120 g (3). Ova grupa sisara ukljuĉuje: krtice,
rovĉice, voluharice i miševe.
Istraţivanja su vršena na vertikalnom profilu planine Vranice, tokom 1999. i
2000. godine, kada je praćena je sezonska dinamika brojnosti ove grupe sisara.
Na terenu je obavljeno prikupljanje podataka osnovnih ekoloških karakteristika
odabranih lokaliteta (nadmorska visina, ekspozicija, nagib terena, kopanje profila
zemljišta, temperatura zraka, temperatura zemljišta, relativna vlaţnost zraka, atmosferski
talozi, osunĉanost, oblaĉnost, i dr.). Osnovni problem, koji se prvenstveno postavlja u
nizu bioloških disciplina, pa tako i pri izuĉavanju teriofaune, je mjesto i naĉin ţivota date
ţivotinjske vrste kao i vrijeme njene aktivnosti. U metodološkom pogledu, poznavanje
„gdje, kako i kada“ odreĊuju i najefikasniji ulov uzoraka, bez narušavanja osnovnih
svojstava biotopa i uz izbjegavanje ozljeda ţivotinja i eliminisanje stresnih situacija i
efekata (6).
Ovaj problem naĉina ulova uzoraka date vrste naroĉito se pojavljuje u oblasti
ekoloških istraţivanja, prije svega, predstavnika redova bubojeda, glodara i sitnih
mesojeda koji imaju skriven naĉin ţivota, u podzemnim jazbinama sa razgranatom
mreţom podzemnih komunikacija i gnijezdom, i koje su preteţno aktivne u sumraku i
tokom noći.
Suvremene tehniĉke metode, primjena radioizotopa i radiolokatora, putem hrane
ili ugraĊenih aparata, pruţaju mogućnost praćenja pojedinaĉnih primjeraka, dok se niz
aspekata populacione ekologije, prije svega teritorijalnost, areal aktivnosti i radijus
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine..
242
kretanja, disperzija, gustina, struktura i dinamika populacija mogu izuĉavati jedino putem
većeg broja markiranih jedinki date populacije (9).
Naĉin sakupljanja materijala
Prouĉavanje sitnih sisara uvjetovano je njihovim lovom na terenu, kao i
praćenjem odreĊenih mjerljivih parametara koji mogu da posluţe u tu svrhu. Efikasan lov
na terenu je jedan od osnovnih uvjeta za istraţivanje ekologije sitnih sisara. Sitni sisari,
kao što su vrste rodova Apodemus, Myodes, Microtus, Sorex, Arvicola i dr. uspješno se
love razliĉitim metodama (4).
Sakupljanje materijala, tj. uzorkovanje glodara, je sloţen proces koji ukljuĉuje
niz predradnji, a sam naĉin lova je raznovrstan i zavisi od postavljenog cilja.
Prilikom ovih istraţivanja, za utvrĊivanje gustine populacija sitnih sisara
korištena je modificirana metoda minimalnog kvadrata (10, 12).
U okviru minimalnog kvadrata, izlovljavanje je vršeno pet uzastopnih noći sa 72
postavljene klopke (preklapaĉe). Kao mamac korišten je pamuĉni fitilj za petrolejke, koji
je kuhan sa uljem i uprţenim brašnom, što mu je dalo intenzivan i prijatan miris. S druge
strane, ovako pripremljen mamac mogao je da zadrţi miris i po nekoliko dana, što je
velika prednost u odnosu na druge mamce koji se inaĉe koriste u ovakve svrhe.
Svaka pronaĊena jedinka sitnih sisara nakon ulova bila je podvrgnuta
mjerenjima odreĊenih parametara koji su inaĉe relevantni pri njihovoj determinaciji, a to
su:
- tjelesna masa,
- duţina tijela sa glavom,
- duţina repa,
- duţina stopala zadnjih ekstremiteta,
- duţina ušne školjke,
- spol. (9).
Svi ovi parametri su statistiĉki obraĊeni (Hi – kvadrat test, T- test;) i uporeĊeni
po lokalitetima kao i sezonama, što se vidi kroz rezultate istraţivanja (1).
Rezultati
Našim istraţivanjima obuhvaćeno je sedam lokaliteta koji su vrlo specifiĉni u
pogledu nadmorske visine, tipa matiĉnog supstrata, tipa zemljišta, biljne zajednice, a
samim tim i klimatskih prilika.
Za vrijeme naših istraţivanja koje je trajalo ukupno 75 dana kroz tri sezone;
proljeće, ljeto i jesen, pronaĊena je 271 jedinka razliĉitih vrsta sitnih sisara. Sistematski
gledano, 266 jedinki bilo je iz reda Rodentia i pet jedinki iz reda Insectivora. U okviru
reda Rodentia, pronaĊene su jedinke iz tri roda; Apodemus, Myodes i Microtus. Rod
Apodemus predstavljen je sa dvije vrste; Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) sa 84
ulovljene jedinke i Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758) sa 51 ulovljenom jedinkom.
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine…
Veterinaria 58 (3-4),239-249, Sarajevo 2009. 243
Rod Myodes predstavljen je vrstom Myodes glareolus (Schreber, 1780) sa dominantnim
brojem pronaĊenih jedinki na koju otpada 108 jedinki. Rod Microtus predstavljen je
vrstom Microtus subterraneus (de Selys-Longchamps, 1836) sa 23 pronaĊene jedinke. U
okviru reda Insectivora, pronaĊeno je pet jedinki vrste Sorex araneus Linnaeus, 1758.
(tab. 1).
Tabela 1.Sistematska pripadnost konstatovanih vrsta
Table 1.Systematic classification of founded species
Klasa Red Familija Vrsta Broj pronaĊenih jedinki
MA
MM
AL
IA
Soricomorpha Soricidae Sorex araneus 5
Rodentia
Arvicolidae Myodes glareolus 108
Microtus subterraneus 1
Muridae
Apodemus flavicollis 84
Apodemus sylvaticus 51
Kao relevantni sistematski karakteri mjerene su sljedeće dimenzije kod svake
ulovljene jedinke (9);
tjelesna masa,
duţina tijela sa glavom,
duţina repa,
duţina stopala zadnjih ekstremiteta,
duţina ušne školjke,
spol.
Izlovljavanje je vršeno na sedam lokaliteta, na tri razliĉite nadmorske visine,
670 m, 1.130 m, 1.670 m. Na svakoj navedenoj nadmorskoj visini izlovljavanje je vršeno
u livadskom i u šumskom ekosistemu, s tim što smo na nadmorskoj visini od 1.670 m
odredili i dodatni lokalitet koji se odnosio na površinu pod mugovinom Pinus mugo
Turra, (8).
Naravno, ova istraţivanja su pokazala sliĉnosti i razlike u kvalitativno-
kvantitativnoj strukturi sitnih sisara po odabranim lokalitetima. Svakako, determinirajući
karakteri su ostali u granicama variranja date vrste, tako da nisu uoĉena neka znaĉajnija
odstupanja kada su u pitanju ovakve razlike u odabranim lokalitetima, što se moţe vidjeti
iz tabela 2, 3 i 4.
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine..
244
Statistiĉki znaĉaj konstatovanih razlika morfometrijskih karaktera Tabela 2. Statistiĉki znaĉaj konstatovanih razlika u vrijednosti variranja odabranih morfometrijskih
karakteristika muţjaka i ţenki vrste Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) po lokalitetima na
planini Vranici
Table 2. Statistical significance of established differences in morphometric variations of selected
characteristics of males and females of species Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) by localities
on the Vranica Mountain Osobina PoreĊenje po kategorijama t P
Tjelesna masa
Prokos - Jezernica 2,3606 0,02 > p > 0,01
Prokos – Prokoško j. 1,3432 0,20 > p > 0,10
Jezernica - Prokoško j. 0,4976 0,70 > p > 0,60
Duţina tijela
Prokos - Jezernica 2,0044 0,05 > p > 0,02
Prokos – Prokoško j. 0,0040 p > 0,90
Jezernica - Prokoško j. 1,7644 0,10 > p > 0,05
Duţina repa
Prokos – Jezernica 3,2490 0,01 > p > 0,001
Prokos – Prokoško j. 4,0659 p < 0,001
Jezernica - Prokoško j. 0,2866 0,80 > p > 0,70
Duţina stopala
Prokos – Jezernica 0,4945 0,70 > p > 0,60
Prokos – Prokoško j. 0,6292 0,60 > p > 0,50
Jezernica - Prokoško j. 0,3487 0,80 > p > 0,70
Duţina ušne školjke
Prokos – Jezernica 0,9300 0,40 > p > 0,30
Prokos – Prokoško j. 1,1923 0,30 > p > 0,20
Jezernica - Prokoško j. 1,6225 0,20 > p > 0,10
Tabela 3. Statistiĉki znaĉaj konstatovanih razlika u vrijednosti variranja odabranih morfometrijskih
karakteristika muţjaka i ţenki vrste Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758) po lokalitetima na
planini Vranici
Table 3. Statistical significance of established differences in morphometric variations of selected
characteristics of males and females of species Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758) by localities
on the Vranica Mountain
Osobina PoreĊenje po kategorijama t P
Tjelesna masa
Prokos – Jezernica 1,7845 0,10 > p > 0,05
Prokos – Prokoško j. 0,0544 p > 0,90
Jezernica - Prokoško j. 1,1501 0,30 > p > 0,20
Duţina tijela
Prokos – Jezernica 3,3973 p < 0,001
Prokos – Prokoško j. 1,9936 0,05 > p > 0,02
Jezernica - Prokoško j. 0,8353 0,50 > p > 0,40
Duţina repa
Prokos – Jezernica 3,8788 p < 0,001
Prokos – Prokoško j. 2,9704 0,01 > p > 0,001
Jezernica - Prokoško j. 0,0621 p > 0,90
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine…
Veterinaria 58 (3-4),239-249, Sarajevo 2009. 245
Duţina stopala
Prokos – Jezernica 1,2764 0,30 > p > 0,20
Prokos – Prokoško j. 0,3700 0,80 > p > 0,70
Jezernica - Prokoško j. 1,4142 0,30 > p > 0,20
Duţina ušne školjke
Prokos – Jezernica 1,0200 0,20 > p > 0,10
Prokos – Prokoško j. 0,6940 0,50 > p > 0,40
Jezernica - Prokoško j. 1,9701 0,05 > p > 0,02
Tabela 4. Statistiĉki znaĉaj konstatovanih razlika u vrijednosti variranja odabranih morfometrijskih
karakteristika muţjaka i ţenki vrste Myodes glareolus (Schreber, 1780) sa lokaliteta Jezernica i
Prokoško jezero na planini Vranici
Table 4. Statistical significance of established differences in morphometric variations of selected
characteristics of males and females of species Myodes glareolus (Schreber, 1780) by localities on
the Vranica Mountain
Osobina PoreĊenje po kategorijama t P
Tjelesna masa Jezernica - Prokoško j. 0,9798 0,40 > p > 0,30
Duţina tijela Jezernica - Prokoško j. 2,1278 0,05 > p > 0,02
Duţina repa Jezernica - Prokoško j. 1,1671 0,30 > p > 0,20
Duţina stopala Jezernica - Prokoško j. 1,4856 0,20 > p > 0,10
Duţina ušne školjke Jezernica - Prokoško j. 0,6500 p > 0,90
Dobro poznatom statistiĉkom metodom T-test-om, utvrĊene su statistiĉki
znaĉajne razlike u vrijednostima variranja nekih morfometrijskih karaktera muţjaka i
ţenki vrsta Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) , Apodemus sylvaticus (Linnaeus,
1758) i Myodes glareolus (Schreber, 1780).
Odabrani morfometrijski karakteri, praćeni su kod navedenih vrsta i poreĊeni sa
parametrima jedinki sa razliĉitih lokaliteta na razliĉitim nadmorskim visinama (8).
Tom prilikom je konstatovano sljedeće:
Kod vrste Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) utvrĊena je statistiĉki znaĉajna
razlika kod sljedećih morfometrijskih karaktera; tjelesna masa, duţina tijela i duţina repa.
Za tjelesnu masu, statistiĉki znaĉajna razlika konstatovana je kod jedinki sa
lokaliteta Prokos-Jezernica (0,02p0,01). Za duţinu tijela, statistiĉki znaĉajna razlika
utvrĊena je kod jedinki sa ova dva lokaliteta, Prokos-Jezernica (0,05p0,02). Za duţinu
repa, takoĊer je utvrĊena statistiĉki znaĉajna razlika kod jedinki sa pomenuta dva
lokaliteta, Prokos-Jezernica (0,01p0,001). Statistiĉki znaĉajna razlika utvrĊena je za
jedinke sa lokaliteta Prokos-Prokoško jezero (p0,001), (tab. 2).
Kod vrste Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), utvrĊena je statistiĉki znaĉajna
razlika kod sljedećih morfometrijskih karaktera; duţina tijela, duţina repa i duţina ušne
školjke.
Za duţinu tijela, statistiĉki znaĉajna razlika konstatovana je kod jedinki sa
lokaliteta Prokos-Jezernica (p0,001), te kod jedinki sa lokaliteta Prokos-Prokoško jezero
(0,05p0,02). Za duţinu repa utvrĊena statistiĉki znaĉajna razlika odnosi se na jedinke
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine..
246
sa lokaliteta Prokos-Jezernica (p0,001), te na jedinke sa lokaliteta Prokos-Prokoško
jezero (0,01p0,001). Za duţinu ušne školjke, konstatovana statistiĉki znaĉajna razlika
odnosi se na jedinke sa lokaliteta Jezernica-Prokoško jezero (0,05p0,02), (tab. 3).
Kod vrste Myodes glareolus (Schreber, 1780), statistiĉki znaĉajna razlika
konstatovana je samo kod duţine tijela izmeĊu jedinki sa lokaliteta Jezernica-Prokoško
jezero (0,05p0,02), (tab. 4).
Obzirom da našim istraţivanjima nisu obraĊene starosne kategorije ulovljenih
jedinki, moglo se i oĉekivati da se statistiĉkom obradom podataka konstatuju statistiĉki
znaĉajne razlike kod nekih morfometrijskih karaktera jedinki iste vrste sa razliĉitih
lokaliteta. Osim toga, mali broj analiziranih jedinki je takoĊer jedan od bitnih faktora koji
moţe imati znaĉajnijeg uticaja na ovakve rezultate.
Diskusija
S obzirom da je na podruĉju Bosne i Hercegovine povremeno vršeno
izlovljavanje sitnih sisara i tom prilikom su bili registrirani samo osnovni parametri kao
što su: duţina tijela, duţina repa, duţina stopala zadnjih ekstremiteta, duţina uha i spol,
moguća je njihova komparacija sa pronaĊenim vrstama kroz naša istraţivanja.
Na temelju podataka iz Zemaljskog muzeja vidi se sljedeće:
Kod vrste Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) za duţinu tijela kod 35 jedinki,
uzeta je srednja vrijednost ovog parametra koja iznosi 96,88 mm, što se uklapa u raspon
dimenzija kod pronaĊenih jedinki ove vrste. Po pitanju ovog parametra, naši rezultati se
takoĊer uklapaju u rezultate dobijene mjerenjima jedinki sa prostora republike Slovenije
gdje su se dimenzije ovog parametra kretale izmeĊu 90 i 114 mm (7).
Za duţinu repa kod 33 registrirane jedinke takoĊer je odreĊena srednja
vrijednost ovog parametra koja iznosi 96,72 mm. Ovo je vrijednost koja se takoĊer
uklapa u rezultate naših istraţivanja. Rezultati naših istraţivanja se uklapaju u rezultate
istraţivanja sa podruĉja republike Slovenije, gdje se duţina ovog parametra kretala u
vrijednosti izmeĊu 92 i 122 mm.
Za duţinu stopala kod 36 registriranih jedinki, srednja vrijednost iznosi 17,51
mm. Naši rezultati se takoĊer uklapaju u rezultate ovog parametra, kao što se uklapaju i u
rezultate sa prostora republike Slovenije, gdje se duţina ovog parametra kretala u rasponu
izmeĊu 21,9 i 25,9 mm.
Za duţinu ušne školjke kod 36 registriranih jedinki srednja vrijednost ovog
parametra iznosila je 23,13 mm, a kod istraţivanja na prostorima Slovenije, vrijednost
ovog parametra kretala se u rasponu izmeĊu 15,2 i 18,8 mm, gdje se vidi da se i naši
rezultati uklapaju u rezultate ovih istraţivanja.
Kod vrste Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758) od ukupno 36 registriranih
jedinki srednja vrijednost duţine tijela iznosila je 90,77 mm, a kod istraţivanja sa
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine…
Veterinaria 58 (3-4),239-249, Sarajevo 2009. 247
prostora Slovenije vrijednost ovog parametra kretala se u rasponu izmeĊu 81 i 107 mm, u
ĉije rezultate se uklapaju i rezultati naših istraţivanja.
Za duţinu repa kod 34 registrirane jedinke srednja vrijednost iznosila je 90,28
mm, a kod istraţivanja sa prostora Slovenije vrijednost ovog parametra kretala se u
rasponu izmeĊu 75 i 94 mm.
Za duţinu stopala kod 35 registriranih jedinki srednja vrijednost iznosila je
15,71 mm, a kod istraţivanja sa prostora Slovenije vrijednost ovog parametra kretala se
od 19,9 do 23 mm.
Za duţinu ušne školjke kod 35 registriranih jedinki srednja vrijednost iznosila je
21,37 mm, a kod istraţivanja sa prostora Slovenije vrijednost ovog parametra kretala se
izmeĊu 13,7 i 16,5 mm, u ĉije rezultate se uklapaju i rezultati naših istraţivanja.
Kod vrste Myodes glareolus (Schreber, 1780) nije moguće praviti komparaciju
odreĊenih parametara s obzirom da na prostorima Bosne i Hercegovine nisu poznata
istraţivanja na ovoj vrsti . Na prostorima Slovenije, na osnovu 72 pregledane jedinke
utvrĊene su sljedeće dimenzije:
Teţina tijela kretala se od 12 do 33 g. Duţina tijela od 99 do 112 mm, duţina
repa od 40 do 59 mm, duţina stopala od 16,5 do 19,6 mm i duţina ušne školjke od 10,7
do 13,8 mm, (7). Svi ovi podaci ne pokazuju odstupanja od rezultata naših istraţivanja.
Mjerenja nisu vršena kod vrsta: Microtus subterraneus (de Selys-Longchamps,
1836) i Sorex araneus Linnaeus, 1758 zbog malog broja ulovljenih jedinki.
Zakljuĉci
1. Razlike u pogledu brojĉanih odnosa spolova ulovljenih jedinki vrsta; Apodemus
flavicollis (Melchior, 1834), Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), Myodes
glareolus (Schreber, 1780), posljedica su sluĉajnosti, jer primjena Hi- kvadrat testa
pokazuje da nemaju statistiĉkog znaĉaja.
2. Srednje vrijednosti tjelesne mase ulovljenih jedinki vrsta; Apodemus flavicollis
(Melchior, 1834), Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), Myodes glareolus
(Schreber, 1780), uklapaju se u dijapazon tjelesne mase karakteristiĉan za ove
vrste (njihov opis i kljuĉ za njihovu determinaciju). Konstatovano je odgovarajuće
variranje vrijednosti tjelesne mase kod ovih vrsta u razliĉitim sezonama i na
razliĉitim nadmorskim visinama.
3. Srednje vrijednosti duţine tijela sa glavom bez repa ulovljenih jedinki vrsta
Apodemus flavicollis (Melchior, 1834), Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758),
Myodes glareolus (Schreber, 1780), uklapaju se u dijapazon duţine tijela sa
glavom bez repa karakteristiĉan za ove vrste (njihov opis i kljuĉ za determinaciju).
Konstatovano je odgovarajuće variranje vrijednosti tjelesne mase kod ovih vrsta u
razliĉitim sezonama i na razliĉitim nadmorskim visinama.
4. Srednje vrijednosti duţine repa ulovljenih jedinki vrsta Apodemus flavicollis
(Melchior, 1834), Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), Myodes glareolus
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine..
248
(Schreber, 1780), uklapaju se u dijapazon duţine repa karakteristiĉan za ove vrste
(njihov opis i kljuĉ za njihovu determinaciju). Konstatovano je odgovarjuće
variranje vrijednosti duţine repa kod ovih vrsta u razliĉitim sezonama i na
razliĉitim nadmorskim visinama.
5. Srednje vrijednosti duţine stopala zadnjih nogu ulovljenih jedinki vrsta Apodemus
flavicollis (Melchior, 1834), Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), Myodes
glareolus (Schreber, 1780), uklapaju se u dijapazon duţine stopala zadnjih nogu
karakteristiĉan za ove vrste ( njihov opis i kljuĉ za njihovu determinaciju).
Konstatovano je odgovarajuće variranje vrijednosti duţine stopala kod ovih vrsta u
razliĉitim sezonama i na razliĉitim nadmorskim visinama.
6. Srednje vrijednosti duţine ušne školjke ulovljenih jedinki vrsta Apodemus
flavicollis (Melchior, 1834), Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), Myodes
glareolus (Schreber, 1780), uklapaju se u dijapazon duţine ušne školjke
karakteristiĉan za ove vrste (njihov opis i kljuĉ za njihovu determinaciju).
Konstatovano je odgovarajuće variranje vrijednosti duţine ušne školjke kod ovih
vrsta u razliĉitim sezonama i na razliĉitim nadmorskim visinama.
LITERATURA
1. Berberović Lj, Uvod u teoretsku genetiku populacija: skripta predavanja.
Sarajevo;Univerzitet u Sarajevu; 1971.
2. Bolkay S, Catalogus of the Mammals ocurring in Bosnia-Hercegovina and
preserved in the Land -Museum in Sarajevo. Budapest: Biol. Hung.; 1924.
3. Delany MJ, The ecology of small mammals. Studies in biology. London: 51
Edward Arnold; 1974.
4. DunĊerski Z, Uticaj brojnosti na strukturu populacije riĊe voluharice, Myodes
glareolus, u šumskim ekosistemima. Beograd: Institut za biološka istraţivanja «
Siniša Stanković «; 1984.
5. Garms H, Borm L, Fauna Evrope. Ljubljana: Mladinska knjiga; 1981.
6. Kirkland GL, Jr, & Sheppard PK, Proposed standard protocol for sampling small
mammals communities. U: Advances in the biology of shrews: Spec publ. 18,
Kernic Mus. Hat. History; 1994.
7. Kryštufek B, 1991: Sesalci Slovenije. Ljubljana: Prirodoslovni muzej Slovenije;
1991.
8. Muzaferović Š, Sastav i distribucija sitnih sisara u razliĉitim ekosistemima na
vertikalnom profilu planine Vranice: Magistarski rad. Sarajevo: Prirodno -
matematiĉki fakultet Univerziteta u Sarajevu; 2002.
9. Muzaferović Š. Ekofenotipske osobenosti populacija vrsta rodova Apodemus
Kaup, 1829. i Clethrionomys Tilesius, 1850. (Rodentia, Mammalia) u urbanim i
suburbanim ekosistemima Sarajeva: Doktorska disertacija. Sarajevo: Prirodno-
matematiĉki fakultet Univerziteta u Sarajevu; 2008.
Muzaferović Š. i sar.: Morfometrijski karakteri kod nekih sitnih sisara vertikalnog profila planine…
Veterinaria 58 (3-4),239-249, Sarajevo 2009. 249
10. Pelikan J, Calculated densities of smal mammals in relation to quadrat size.
Anales zoologici Fennici; 1971.
11. Turĉek FJ, Über die biologische Stellung und Bedeutung der Kleinsäuger in der
Waldbiozönose. Waldhygiene. 1968; 7 (7-8): 193 – 205.
12. Zejda J, & Holišova V, Quadrat size and the prebaiting effect in trapping small
mammals. Anales Zoologici Fenici; 1971.
Uredništvo primilo rukopis 16.09.2009.