Main Project Technical Description CR - ceegroup.eu · A - OP ĆI DIO A.1 -Popis knjiga glavnog...

G.D.Arh d.o.o. MB 0596027 za projektiranje, grañenje i nadzor nad grañenjem Livadićeva 35 10000 Zagreb, Velebitska 16 21000 Split

Investitor: CEE-PROJEKT d.o.o. Mažuranićevo šetalište 37

21000 Split

Izvršitelj: G.D.-Arh d.o.o. Livadićeva 35, 10000 Zagreb

Velebitska 16, 21000 Split

Grañevina: STAMBENA ZGRADA na k.č. 13060/23, K.O. Lastovo

Ubli (Dragovode)

Broj TD: 171-ARH-2008

Faza: GLAVNI PROJEKT

Sadržaj: Knjiga 1

ARHITEKTONSKI PROJEKT

Glavni projektant: Emil Moguš, dipl.ing.arh.

Projektant: Emil Moguš, dipl.ing.arh.

Direktor: Dario Gabrić, dipl.ing.arh.

ZOP 171/08 Zagreb, lipanj 2008.

Investitor: CEE-PROJEKT d.o.o., Mažuranićevo šetalište 37, 21000 Split Grañevina: Stambena zgrada na k.č. 13060/23; k.o. Lastovo, Ubli – Dragovode Faza: GLAVNI PROJEKT - Arhitektura br.TD: 171-ARH-2008 __________________________________________________________________________

G.D.-Arh d.o.o. Livadićeva 35, Zagreb; Velebitska 16, Split

2

A.1 - POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA 1. - Arhitekonski projekt

- projektant: Emil Moguš, dipl.ing.arh., ovl.br. 3196 - izradio: G.D.-Arh d.o.o.; Livadićeva 35, Zagreb

Velebitska 16, Split - TD: 171-ARH-2008

2. - Projekt fizike grañevine - projektant: Zlatan Kljenak, dipl.ing.grañ., ovl.br. G 1093 - izradio: Ured ovlaštenog inž. grañevinarstva Zlatan Kljenak Ulica slobode 34, Split - TD: 07-F/08

3. - Projekt konstrukcije - projektant: Božidar Marušić, dipl.ing.grañ., ovl.br. 366 - izradio: N&N projekt d.o.o., Palmotićeva 7, Split - TD: 2029S/08

4. - Projekt elektroinstalacija - projektant: Lena Grgić, dipl.ing.el. - izradio: Elektro Klima projekt - Split - TD: E-98/08

5. - Projekt vodovoda i kanalizacije - projektant: Stela Pekas, dipl.ing.stroj., ovl.br. 1264 - izradio: G.D.-Arh d.o.o.; Livadićeva 35, Zagreb

Velebitska 16, Split - TD: 171-VIK-2008

6. - Projekt strojarskih instalacija - projektant: Stela Pekas, dipl.ing.stroj., ovl.br. 1264 - izradio: G.D.-Arh d.o.o.; Livadićeva 35, Zagreb

Velebitska 16, Split - TD: 171-STR-2008

7. - Projekt dizala - projektant: Denis Paleka, dipl.ing.stroj. - izradio: Ured ovlaštenog inženjera strojarstva Denis Paleka - TD: 111-112/08

8. - Prikaz mjera zaštite od požara - projektant: Emil Moguš, dipl.ing.arh., ovl.br. 3196 - izradio: G.D.-Arh d.o.o.; Livadićeva 35, Zagreb

Velebitska 16, Split - TD: 171-POŽ-2008

Glavni projektant:

Emil Moguš, dipl.ing.arh.



3

SADRŽAJ - POPIS PRILOGA

A - OPĆI DIO

A.1 -Popis knjiga glavnog projekta 2 A.2 -Rješenje o obavljanju djelatnosti 5 A.3 -Imenovanje glavnog projektanta 6 A.4 -Imenovanje projektanta arhitekture 7 A.5 -Rješenje projektanta arhitekture o upisu u komoru arhitekata 8 A.6 -Izjava projektanta o usklañenosti glavnog projekta 9 A.7 -Izjava o primjeni mjera zaštite od požara 11 A.8 -Program kontrole i osiguranja kvalitete 12 A.9 -Procjena troškova gradnje 33 A.10 -Lokacijska dozvola 34

B - TEKSTUALNI DIO B.1 -Tehnički opis 36 B.2 -Popis slojeva konstrukcije 41 B.3 -Iskaz površina 46

C - GRAFIČKI DIO C.1 -Situacija na geodetskoj podlozi M 1:200 C.2 -Tlocrt temelja M 1:100 C.3 -Tlocrt prizemlje M 1:100 C.4 -Tlocrt 1. kata M 1:100 C.5 -Tlocrt 2. kata M 1:100 C.6 -Tlocrt potkrovlja M 1:100 C.7 -Tlocrt krova M 1:100 C.8 -Presjek A-A M 1:100 C.9 -Presjek B-B M 1:100 C.10 -Pročelje zapad M 1:100 C.11 -Pročelje istok M 1:100 C.12 -Pročelje jug M 1:100 C.13 -Pročelje sjever M 1:100

D - TROŠKOVNIK



4

A. OPĆI DIO



5

A.2 - RJEŠENJE O OBAVLJANJU DJELATNOSTI



6



7

A.4 - RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA ARHITEKTURE

Temeljem Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (N.N. 76/07) imenuje se: PROJEKTANT ARHITEKTURE:

EMIL MOGUŠ, dipl.ing.arh. Ovlašteni arhitekt br. 3196 Slavka Kolara 21, 10410 Velika Gorica

OZNAKA RJEŠENJA:

Klasa: UP/I-350-07/06-01/3196 Urbroj: 314-01-06-1 Zagreb, 06. rujna 2006.

OZNAKA PROJEKTA:

STAMBENA ZGRADA k.č. 13060/23, k.o. Lastovo GLAVNI PROJEKT TD.BR: 171-ARH-2008

Poslovi i zadaci projektanta po ovom rješenju su od kolovoza 2006. god. i traju do završetka projektnog zadatka. Ovo rješenje prilaže se tehničkoj dokumentaciji koja se predaje nadležnom organu uprave za izdavanje grañevne dozvole.

O b r a z l o ž e nj e:

Prema odredbi citiranog Zakona, projektant je prilikom izrade tehničke dokumentacije odgovoran da projekt ili dio projekta za čiju je izradu imenovan, udovoljava zahtjevima Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (N.N. 76/07).

Projektant je odgovoran za ispravnost i potpunost pojedinog projekta u smislu ispravnosti tehničkih rješenja i troškovnika, računske točnosti, meñusobne usklañenosti pojedinih dijelova tehničke dokumentacije i njenu potpunost u projektnom zadatku opisanom u dispozitivu ovog rješenja. Zagreb, lipanj 2008.

Direktor:

Dario Gabrić, dipl.ing.arh.



8

A.5 - RJEŠENJE PROJEKTANTA O UPISU U KOMORU



9

A.6 - IZJAVA PROJEKTANTA

O USKLAĐENOSTI GLAVNOG PROJEKTA S ODREDBAMA

POSEBNIH ZAKONA i DRUGIH PROPISA INVESTITOR: CEE-PROJEKT d.o.o.

Mažuranićevo šetalište 37 21000 Split

GRAĐEVINA: Stambena zgrada

k.č. 13060/23; k.o. Lastovo RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA

Klasa: UP/I-350-07/06-01/3196 Urbroj: 314-01-06-1

Zagreb, 06. rujna 2006.

FAZA:

GLAVNI PROJEKT

BR. TD

171-ARH-2008

Temeljem Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (N.N. 76/07) i Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklañenosti Glavnog projekta odnosno Idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa imenovani projektant izvršio je pregled i kontrolu dokumentacije temeljem čega daje

IZJAVU br. 171-ARH-2008 o usklañenosti glavnog projekta s

odredbama posebnih zakona i drugih propisa

čime se potvrñuje da je ovaj projekt usklañen je s:

A. Lokacijskom dozvolom: Klasa: UP/I-350-05/08-01/192 Ur.broj: 2117/1-09/4-08-02 od 07.03.2008.

B. Odredbama potrebnih zakona i drugih propisa kako slijedi:

NARODNE NOVINE RH - Zakon o prostornom ureñenju i gradnji 76/07 - Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu 47/98 - Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu 40/99 - Zakon o zaštiti od požara 58/93, 33/05 - Pravilnik o izradi procjene opasnosti 48/97 - Zakon o zaštiti od buke i vibracija 20/03 - pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojima ljudi rade i borave 37/90 - Zakon o mjernim jedinicama 58/93 - Zakon o normizaciji 55/96 - Pravilnik o održanju i izboru vatrogasnih aparata 35/94, 55/94 - Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih

aparata 103/96 - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe 35/94, 142/03 - Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti grañevina osobama s

invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (NN 151/05)



10

SLUŽBENI LIST - Pravilnik o hrvatskim standardima za električne instalacije u zgradama 68/88 - Pravilnik o obvezama atestiranja elemenata tipskih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru 24/90 - Pravilnik o standardima za akustiku u zgradarstvu 67/89 - Pravilnik o standardima za toplinsku tehniku u grañevinarstvu 69/87 - Pravilnik o zaštitnim mjerama od električne struje u radnim prostorijama i radilištima 107/47 STANDARDI HRN - Nomenklatura zaštite od požara U.J1.001 - Zaštita od požara – požarno opterećenje U.J1.030 - Zaštita od požara – ispitivanje gorljivosti materijala U.J1.040 - Zaštita od požara – ispitivanje otpornosti dimnjaka od požara U.J1.172 - Zaštita od požara – ispitivanje otpornosti meñukatnih konstrukcija od požara U.J1.110 - Tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje objekata – akustika u zgradarstvu U.J6.201

Projektant: Glavni projektant: Emil Moguš, dipl.ing.arh. Emil Moguš, dipl.ing.arh.

Direktor:

Dario Gabrić, dipl.ing.arh. Zagreb, lipanj 2008.



11

G.D.-Arh d.o.o, Livadićeva 35, Zagreb; Velebitska 16, Split u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, N.N. br. 58/93, 33/05 izdaje

A.7 - ISPRAVU

Br. 171-ARH-2008

O

ZAŠTITI OD POŽARA

INVESTITOR: CEE-PROJEKT d.o.o.




Klasa: UP/I-350-07/06-01/3196 Urbroj: 314-01-06-1


FAZA:

GLAVNI PROJEKT

BR. TD

171-ARH-2008

Kojom se potvrñuje da su mjere zaštite od požara primjenjene u glavnom projektu, izrañene sukladno navedenom Zakonu, Lokacijskoj dozvoli Klasa: UP/I-350-05/08-01/192 Ur.broj: 2117/1-09/4-08-02 od 07.03.2008., tehničkim normativima i normama. Projektant: Glavni projektant: Emil Moguš, dipl ing arh Emil Moguš, dipl.ing.arh.

Direktor:

Dario Gabrić, dipl.ing.arh. Zagreb, lipanj 2008.



12

A.8 - PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE Prema Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (N.N. br. 76/07) grañevinski proizvodi mogu se rabiti za gradnju i održavanje grañevine samo ako je dokazana njihova uporabljivost. Grañevinski proizvodi su uporabljivi ako njihova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za grañevinu, a što se dokazuje: potvrdom (certifikat) o sukladnosti ili dobavljačevom izjavom o sukladnosti. Grañevinski proizvodi za koje nisu donijeti tehnički propisi i norme ili bitno odstupaju od njih, uporabljivi su samo ako imaju: tehničko dopuštenje ili svjedodžbu o ispitivanju. Popis grañevinskih proizvoda za koje dobavljač mora imati dokaz uporabljivosti utvrñuje ministar. IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA Izvoditelj konstrukcija i elemenata od betona i armiranog betona mora voditi dokumentaciju prema Pravilniku kojim dokazuje kvalitetu materijala, izvedenih radova te gotove konstrukcije te drugu dokumentaciju predviñenu projektom (Sl. list 11/87). Betonski radovi izvode se prema projektu konstrukcije i projektu betona. Prije početka izvoñenja radova, izrade konstrukcije i elemenata od betona, mora se izraditi projekt betona koji sadrži: − sastav betonskih mješavina, količine i tehničke uvjete za projektirane klase betona, − plan betoniranja, organizaciju i opremu potrebnu za izvoñenje, − način transporta i ugradnje betonske mješavine, − način njegovanja ugrañenog betona, − program kontrolnih ispitivanja sastojaka betona, − program kontrole betona, uzimanje uzoraka i ispitivanje betonske mješavine i

betona po partijama, − plan montaže elemenata, projekt skele za složene konstrukcije i elemente od

betona i armiranog betona, ako nije naveden u projektu konstrukcije, te projekt za specijalne vrste oplate.

BETONSKI POGONI Za proizvodnju betona kategorije B. II. upotrebljavaju se ureñaji koji udovoljavaju uvjetima utvrñenim propisom o hrvatskim normama HRN U.M1.050.



13

AGREGATI Transport agregata obuhvaća sve radne operacije, od uskladištenja agregata na mjestu proizvodnje do ureñaja za doziranje i miješanje betona. Frakcije agregata transportiraju se odvojeno i skladište tako da se ne zaprljaju, da ostanu nepromijenjena granulometrijskog sastava i da ne doñe do drobljenja zrna. Deponij frakcija agregata smješta se na podlogu s dovoljnim nagibom za odvodnjavanje. Nije dopušteno na istom mjestu deponirati agregate istih nazivnih frakcija, a različitog porijekla i separacije. CEMENTI Cementi u rasutom stanju moraju se transportirati sredstvima koja se hermetički zatvaraju tako da su pri transportu zaštićena od vlaženja i drugih štetnih utjecaja. Cement u vrećama transportira se u pokrivenim transportnim sredstvima. Vreće treba utovariti i istovariti tako da je isključena mogućnost vlaženja. Svaka pošiljka cementa mora biti opskrbljena podacima: − o vrsti i klasi cementa, − o porijeklu odnosno tvrtki odnosno nazivu i sjedištu ili registriranom znaku proizvoñača, − o datumu pakiranja, − o količini. Cement na gradilištu treba čuvati na način i uz uvjete koji ne utječu na njegovu kvalitetu. Cement se čuva posebno, po vrstama i upotrebljava za spravljanje betona prema redoslijedu primanja na gradilište. Ne smije se upotrebljavati cement koji je na gradilištu uskladišten duže od tri mjeseca, ako prethodnim ispitivanjem nije utvrñeno da kvalitetom odgovara propisanim uvjetima. U istom silosu smiju se uskladištiti cementi iste vrste i klase iz iste tvornice cementa. Cementi iste vrste i klase različitih proizvoñača smiju se skladištiti u istom silosu samo ako se prethodno dokaže da su meñusobno kompatibilni odnosno da njihovo miješanje ne utječe štetno na svojstva i ujednačenost proizvedenog betona, što se dokazuje ispitivanjima. DODACI BETONU Dodaci betonu moraju biti označeni prema propisu o hrvatskim normama HRN U.M1.034 i uskladišteni prema uputama proizvoñača. Dodatke betonu sklone sedimentaciji ili segregaciji treba prije upotrebe homogenizirati, a za vrijeme uporabe homogenost dodatka mora se stalno održavati. Homogenost betonske mješavine se prema propisu o hrvatskim normama HRN U.M1.028. Podaci o projektiranim količinama sastojaka koji se doziraju u miješalici moraju se u betonskom pogonu istaknuti na vidljivom mjestu. Za proizvodnju tempiranih betona betonski pogon mora biti opremljen na tehnološki odgovarajući način. Betonski pogon mora imati izvještaj o podobnosti proizvodnje betonskog pogona i izvještaj o jednomjesečnim ispitivanjima ureñaja za doziranje prema propisu o hrvatskim normama HRN U.M1.050.



14

ORGANIZACIJA I PROJEKTI ZA IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA Organizacija, oprema i projekti za izvoñenje betonskih radova na gradilištu moraju biti usklañeni s projektom konstrukcije i projektom betona. Betoniranje može početi nakon pregleda: − podloge, − skela, − oplata, − armature. SKELE I OPLATE Skele i oplate moraju biti tako konstruirane i izvedene da mogu preuzeti opterećenja i utjecaje koji nastaju u izvoñenju radova, bez štetnih slijeganja i deformacija, i osigurati točnost predviñenu projektom konstrukcije. Nadvišenja skele i oplate odreñuju se ovisno o objektu i njegovoj namjeni te estetskom izgledu. Za specijalne i osobito složene objekte nadvišenje skele odreñuje se proračunom. Skele i oplate moraju biti tako izvedene da odgovaraju načinu ugradnje, vibriranja, njegovanja i toplinske obrade betona, prema projektu betona. Oplata mora biti takva da se za vrijeme betoniranja ne gube sastojci betona. Kad je oplata sastavni dio konstrukcije ili njezina elementa i ostaje ugrañena u konstrukciji, treba provjeriti njezinu trajnost. Ako takva oplata ili dio oplate ne utječe na nosivost konstrukcije, treba provjeriti da njezin utjecaj na konstrukciju nije štetan. Ako sredstva za učvršćivanje oplate prolaze kroz beton ne smiju štetno djelovati na beton. Oplatu treba tako izvesti da ju je moguće lako skinuti, bez oštećenja betona. Unutrašnje stranice oplate moraju biti čiste i, prema potrebi, premazane zaštitnim sredstvom. Premaz oplate ne smije biti štetan za beton, ne smije djelovati na promjenu boje površine vidljivog betona i na vezu izmeñu armature i betona i ne smije štetno djelovati na materijal koji se naknadno nanosi na beton. Oplata se skida po fazama, bez potresa i udara, kad beton dovoljno očvrsne. Ako projektom konstrukcije nije drukčije odreñeno, za vrijeme skidanja oplate čvrstoća ne smije biti: − od 30% propisane marke betona kod stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplate greda, − od 70% propisane marke betona kod ploča i donjih dijelova oplate greda Ako je betonski element za vrijeme skidanja oplate opterećen, čvrstoća betona mora odgovarati uvjetima za marku betona odreñenu projektom konstrukcije. Kad tehnologija gradnje zahtijeva podupiranje konstrukcije i nakon skidanja oplate, raspored i način podupiranja moraju se predvidjeti projektom betona. Specijalni način ugradnje i specijalni betoni mogu zahtijevati posebne uvjete za oplatu (podvodni beton, pumpani beton i sl.). Za nosive elemente kod kojih je slobodna duljina veća od 6 m, oplata se postavlja tako da nakon njezina opterećenja ostane nadvišenje veličine l/1000, gdje je l raspon elementa. Prije početka ugradnje treba provjeriti dimenzije skele i oplate te kvalitetu njihove izrade.



15

ARMATURA Prema Pravilniku o tehničkim normativima za beton i armirani beton − Sl. list 11/87 za armiranje betonskih konstrukcija i elemenata koriste se žice (∅ ≤ 12 mm) ili šipke (∅ > 12 mm) od glatkog čelika (GA), visokovrijednih prirodno tvrdih rebrastih čelika (RA), hladnovučene glatke žice mrežaste armature (MA). Pri transportu i skladištenju čelika ne smije doći do mehaničkih oštećenja, lomova na mjestu zatvaranja i prljavštine koja može smanjiti adheziju, a ni do gubitka oznaka i smanjenja presjeka zbog korozije. Transport i skladištenje prefabriciranih armiranih sklopova i mreža treba obaviti tako da se, osim navedenog, izbjegnu deformacije i nedopušteno razmicanje šipki armature. Armatura se savija u hladnom stanju i nastavlja na način odreñen projektom konstrukcije. ČELIK ZA ARMIRANJE Kvaliteta armature mora biti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za beton i armirani beton − Sl. list 11/87 članak 71 i hrvatskim normama HRN U.M1.091, HRN U.M1.090 i HRN U.M1.020. Prije postavljanja armatura se mora očistiti od prljavštine, masnoća, ljusaka od korozije i sl. Nosiva armatura zavaruje se u armiračkom pogonu, radionici ili gradilištu. Šipke armature mogu se zavariti ako su zavarljive prema propisu o hrvatskim normama HRN C.K6.020. Zavarivanje plamenikom i kovanjem je zabranjeno. Zavarivost se provjerava zatezanjem i savijanjem ispitnog uzorka zavarenih spojeva. Udaljenost vara od početka krivine mora iznositi najmanje 10 presjeka profila. Kad su armaturne šipke zavarene na druge čelične elemente proračun, izvoñenje i kontrola takvih varova obavljaju se u skladu s propisima o zavarivanju, pošto se prethodnim ispitivanjem provjeri zavarivost armature i čeličnih elemenata. Nosivost zavarenih šipki dokazuje se ispitivanjem prema propisu o hrvatskim normama HRN C.K6.020. U slučaju da izvoditelj ne posjeduje dokaze o kvaliteti armature mora postupiti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za beton i armirani beton − Sl. list 11/87 članak 71, odnosno tumačenjem Grañevinske inspekcije Republike Hrvatske i IGH - Zagreb. Duljina i položaj nastavaka armaturnih šipki s preklapanjem odreñuje se projektom konstrukcije. Nosivost i deformijabilnost spojnica za mehaničko nastavljanje provjeravaju se prethodnim ispitivanjem. Mjesta nastavljanja armature označena su u planovima armature. Radi osiguranja projektiranog položaja u tijeku ugradnje betona, armatura se čvrsto vezuje potrebnim brojem graničnika i podmetača odgovarajućeg tipa. Ako se armatura postavlja na tlo, predviña se sloj za izravnavanje, debljine najmanje 5 cm. Pri ugradnji pocinčanih čeličnih elemenata ne smije doći do kontakta tih elemenata sa armaturom. Nakon montiranja armature, a prije početka betoniranja izvoditelj je dužan obavijestiti nadzornog inženjera, koji je dužan konstatirati podudarnost montirane armirature i odobriti betoniranje. Prije početka betoniranja mora se zapisnički utvrditi da li montirana armatura zadovoljava u pogledu: − promjera, broja šipki i geometrije ugrañene armature predviñene projektom konstrukcije, − učvršćenje armature u oplati, − mehaničkih karakteristika: granice razvlačenja i granice kidanja. Armaturu koja je uprljana betonom, cementnim mortom i sl. potrebno je prije betoniranja očistiti.



16

UGRADNJA BETONA Beton se ugrañuje prema projektu betona. Ako se ugradnja betona prekida zbog nepredviñenih prilika (incidentne situacije), moraju se poduzeti mjera da takav prekid ne utječe štetno na nosivost ostala svojstva konstrukcije odnosno elemenata. Ako prekid ugradnje nije izveden na način predviñen projektom, izvoditelj radova mora: − ohrapaviti prekidnu površinu betona, − očistiti prekidnu površinu betona, − navlažiti, - odstraniti višak vode sa prekidne površine.

Početna temperatura svježeg betona u fazi ugradnje ne smije biti niža od +5°C. Najviša temperatura svježeg betona koji se ne ugrañuje posebnim postupcima predviñenim za temperirane betone ne smije biti viša od +30 °C. Ako je srednja dnevna temperatura zraka niža od +5°C ili viša od +30°C za normalno očvršćivanje betona potrebno je poduzeti posebne mjere odreñene Pravilnikom o tehničkim normativima za beton i armirani beton − Sl. list 11/87. Beton se mora transportirati i ubacivati u oplatu na način i uz uvjete koji sprječavaju segregaciju betona te promjenu u sastavu i svojstvima betona. U konstrukciju se mora ugrañivati beton takve konzistencije da se može kvalitetno ugraditi i zbijati predviñenim mehaničkim sredstvima za ugradnju. Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda. Visina slobodnog pada betona ne smije biti veća od 1,50 m, ako nisu poduzete potrebne mjere za sprječavanje segregacije. Beton se ugrañuje mehanički, osim ako je tekuće konzistencije. Razastiranje betona vibratorom u oplati nije dozvoljeno. Najveća udaljenost mjesta ugradnje od mjesta konačnog položaja u zbijenom stanju ne smije biti veća od 1,50 m. Beton se unosi u slojevima ne višim od 70 cm. Idući sloj mora se ugraditi za vrijeme koje osigurava spajanje betona s prethodnim slojem. Beton u više slojeva ugrañuje se tako što se gornji sloj vibrira, a donji revibrira. NJEGOVANJE UGRAĐENOG BETONA Neposredno nakon betoniranja beton mora biti zaštićen: − od prebrzog isušivanja, − od brze izmjene topline izmeñu betona i zraka, − od oborina i tekuće vode, − od vibracija koje mogu promijeniti unutarnju strukturu i prionjivost betona i armature

te drugih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezanja i početnog očvršćivanja. Beton se nakon ugradnje mora zaštititi da bi se osigurala zadovoljavajuća hidratacija na njegovoj površini i izbjegla oštećenja zbog ranog i brzog skupljanja. Ako projektom betona nije drugačije odreñeno, njegovanje betona mora trajati najmanje 7 dana ili ne manje od vremena koje je potrebno da beton postigne 60 % predviñene marke betona. PROIZVODNJA I UGRADNJA BETONA U POSEBNIM UVJETIMA Ugradnja betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama nižim od +5°C ili višim od +30°C smatra se betoniranje u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima moraju se osigurati posebne mjere zaštite betona. U pogonima u kojima se predviña proizvodnja i ugradnja betona pri vanjskim temperaturama nižim od +5°C, prije prvih mrazeva treba osposobiti i provjeriti opremu koja će se potrebiti za proizvodnju i ugradnju betona pri niskim temperaturama.



17

Agregat mora biti otporan na mraz, osobito pri višeciklusnom smrzavanju i odmrzavanju. Agregat ne smije sadržavati organske primjese koje usporavaju hidrataciju cementa. Upotreba smrznutog agregata nije dopuštena. Pri izboru cementa prednost treba dati visokovrijednim cementima s nižom standardnom konzistencijom i bržim oslobañanjem hidratacijske topline. Cement sa dodatkom pucolana u pravilu se ne koristi. Dodaci ne smiju usporavati proces hidratacije na niskim temperaturama, povećavati vodootpornost betona i koroziju čelika u betonu. Djelovanje dodataka na beton treba provjeriti na temperaturi od +5°C i +20°C s predviñenom i dvostrukom količinom doziranja. Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50 % zahtijevane čvrstoće. Beton koji će pri eksploataciji biti izložen smrzavanju mora prije prvog smrzavanja imati zahtijevanu čvrstoću, a otporan na mraz i soli za odmrzavanje. Kad se u vrlo hladne dane skida oplata ili uklanja toplinska zaštita, ne smije doći do naglog hlañenja, pa se vanjske površine betona moraju zaštititi. Pri betoniranju na visokim temperaturama početna se obradljivost treba odrediti prema prethodno utvrñenom gubitku obradljivosti pri transportu i ugradnji. Ako se koriste usporivači vezanja i dodaci za povećanje obradivosti, njihovo djelovanje treba prethodno dokazati na uzorcima odabranim cementom i očekivanom temperaturom betona. Cement i ostali sastojci betona koji se ugrañuju u masivne elemente moraju biti takvi da temperatura ugrañenog betona ni u kojem slučaju ne bude viša od +65°C. U protivnom, poduzimaju se mjere za hlañenje komponenata betona ili hlañenje betona u samom elementu. KONTROLA KVALITETE BETONA Svaki dan kada se vrši betoniranje potrebno je uzeti jedan uzorak betona za svaku vrstu betona i svaki dio konstrukcije prema grupama: 1 − temelji, 2 − stupovi, 3 − zidovi, 4 − nosači i ploče. Jedan uzorak ide na maksimalno 15 m3 betona prema gore navedenim grupama (partijama). Rezultate ispitivanja treba složiti tako da partija obuhvaća po jednu gore navedenu grupu elemenata konstrukcije. Detaljan plan uzimanja uzoraka i kontrole kvalitete treba izraditi prema tehnologiji izvoditelja i dinamičkom planu gradilišta. Kontrolu kvalitete betonskih radova treba povjeriti za to registriranoj tvrtki. Svi detalji kontrole trebaju biti prema Pravilniku o tehničkim normativima za beton i armirani beton − Sl. list 11/87. Nakon skidanja oplate potrebno je vizualno pregledati konstrukciju za slučaj pojave “gnijezda”, segregacije i sl. ZAVRŠNA OCJENA KVALITETE BETONA U KONSTRUKCIJI Za beton kategorije B.II. mora se dati završna ocjena kvalitete betona, koja obuhvaća: − dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama, − mišljenje o kvaliteti ugrañenog betona, koja se daje na temelju vizualnog pregleda

konstrukcije, pregleda dokumentacije o gradnji i verifikaciji rezultata iz evidencije tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti s uvjetima kvalitete.

Na temelju završne ocjene kvalitete betona u konstrukciji dokazuje se sigurnost i trajnost konstrukcije ili se traži naknadni dokaz kvalitete betona.



18

NAKNADNO DOKAZIVANJE KVALITETE UGRAĐENOG BETONA Naknadno dokazivanje kvalitete ugrañenog betona provodi se prema propisu o hrvatskim normama HRN U.M1.048 ako je kvaliteta betona podbacila u odnosu na kvalitetu zahtijevanu u projektu konstrukcije i ako se kvaliteta ne može dokazati u smislu odredaba ovog pravilnika, zbog malog broja uzoraka. Ako se naknadnim ispitivanjem dokaže da je karakteristična tlačna čvrstoća na dan ispitivanja manja od tražene marke betona (MB) sigurnost konstrukcije treba procijeniti naknadnim proračunom. Naknadnim proračunom provjerava se da li uz postignutu karakterističnu čvrstoću betona sigurnost konstrukcije zadovoljava u smislu ovog pravilnika. Ako računski dokaz sigurnosti konstrukcije ne zadovoljava konstrukciju treba ili sanirati ili ako postoji mogućnost, smanjiti dopušteno opterećenje. ODRŽAVANJE OBJEKATA Betonske i armirano betonske konstrukcije moraju se održavati u stanju projektom predviñene sigurnosti i funkcionalnosti. Ako doñe do oštećenja konstrukcije, moraju se poduzeti potrebne mjere zaštite uključujući i sanaciju. Projektom konstrukcije odreñuje se učestalost kontrolnih pregleda. Rokovi kontrolnih pregleda ne smiju biti duži od: − od 10 godina − za javne i stambene grañevine, − od 5 godina − za industrijske grañevine, − od 2 godine − za mostove. Projektom se predviñaju kontrolni pregledi, koji se sastoje: a/ od vizualnog pregleda, u koje je uključeno snimanje položaja i veličina napuklina I

pukotina te oštećenja bitnih za sigurnost konstrukcije, b/ od kontrole progiba glavnih nosivih elemenata konstrukcije pod stalnim

opterećenjem Ako se na temelju pregleda a/ utvrdi da je sigurnost konstrukcije smanjena u odnosu na projektiranu sigurnost, treba obaviti kontrolu prema točki b/. U uvjetima srednje i jake agresivnosti okoline obvezno treba kontrolirati stanje zaštitnog sloja armature.



19

ČELIČNA KONSTRUKCIJA Prije početka radova na izradi čelične konstrukcije izvoñač treba nadzornom organu staviti na uvid radioničke nacrte. Nadzorni inženjer treba ustanoviti da li su u radioničkim nacrtima navedeni svi elementi na osnovu kojih se može izraditi čelična konstrukcija, te da li je projektant svojim potpisom potvrdio da su radionički nacrti izrañeni u skladu sa koncepcijom tehničke dokumentacije za dobivanje grañevinske dozvole. Prije izrade čelične konstrukcije izvoñač treba na skladištu imati sve profile navedene u statičkom računu i kvalitete prema HRN C.BO.003/57. Ukoliko na tržištu nema čelika kvalitete i dimenzije propisane specifikacijom, izvoñač je dužan preko nadzornog inženjera od projektanta tražiti dozvolu za izmjenu u pismenoj formi. Kod izrade dijelova čeličnih konstrukcija u radionici zavarivanjem, izvoñač treba nadzornom inženjeru predložiti tehnologiju zavarivanja i sve ureñaje, strojeve, alat i opremu sa dokazom da odgovara HRN, odnosno da su atestirani od ovlaštenih organizacija. Radnici koji provode zavarivanje trebaju biti atestirani. Izvoñač radova je dužan izvršiti kontrolu šavova poslije zavarivanja i to vizualno i izmjerom. Rezultate kontrole treba staviti na uvid nadzornom inženjeru koji treba ustanoviti da su varovi izvedeni prema dimenzijama navedenim u projektnoj dokumentaciji, te da zadovoljava u pogledu tolerancije mjera, oblika i kvalitete vara. Nadzorni inženjer treba u grañevinski dnevnik upisati prijem varova. Izvoñač radova i nadzorni organ trebaju prilikom montaže pregledati konstrukciju, te ustanoviti da je konstrukcija izrañena od čelika propisane kvalitete i dimenzija, te da konstrukcija ima dimenzije i oblik, te nadvišenja, sve prema projektu. O tome treba sastaviti zapisnik, što nadzorni organ upisuje i ovjerava u grañevinskom dnevniku. Nadzorni inženjer je dužan pregledati konstrukciju nakon čišćenja i odobriti početak bojanja kao i tip antikorozivnog sredstva. IZVOĐENJE ZIDOVA ZGRADA Prilikom izvoñenja zidova zgrada, izvoditelj se mora pridržavati slijedećih mjera: 1. Zidni elementi se prije uporabe moraju močiti vodom, ako nemaju potrebne

vlažnosti i ako se za zidanja upotrebljava cementna žbuka. 2. Debljina horizontalnih spojnica ne smije biti veća od 15 mm. Širina vertikalnih

spojnica ne smije biti manja od 10 mm niti veća od 15 mm. 3. Zidanje se mora izvoditi s pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi

najmanje 1/4 dužine zidanog elementa. 4. Ako se zidanje izvodi za vrijeme zimskog perioda, moraju se poduzeti potrebne

mjere zaštite protiv djelovanja mraza. 5. Zidovi čije izvoñenje nije završeno prije nastupanja zimskih mrazeva moraju se

zaštititi na odgovarajući način. 6. Svako naknadno bušenje ili žlijebanje zidova zgrada, koje nije bilo predviñeno

projektom može se izvoditi samo ako je prethodnim statičkim proračunom utvrñeno da nosivost zida poslije tog bušenja odnosno žlijebanja nije manja od nosivosti propisane ovim pravilnikom.

Ožbukavanje zidova zgrada može se izvoditi tek kad se utvrdi da su zidovi izvedeni u skladu s tehničkim mjerama i uvjetima. Materijal od kojeg se izvode zidovi zgrada mora odgovarati važećim normama. Izuzetno zidovi zgrada mogu se izvoditi i od materijala za koji nije donijet standard, ako je atestom (certifikatom suglasnosti), izdanim od strane stručne radne organizacije registrirane za djelatnost u koju spada ispitivanje takvog materijala, potvrñeno da se takav materijal može upotrebiti za izvoñenje odgovarajuće vrste zidova.



20

ZAVRŠNI RADOVI U GRADITELJSTVU Pod završne radove u graditeljstvu spadaju: − parketarski radovi, − fasaderski radovi, − izolaterski radovi, − kamenorezački radovi, − bravarski radovi, − gipsarski radovi, − limarski radovi, − keramičarski radovi, − stolarski radovi, − ličilački radovi, − roletarski radovi, − staklorezački radovi, − podopolgački radovi, − radovi na antikorozijskoj zaštiti. Pod fasaderskim radovima (HRN U.F2.010) spada oblaganje fasadnih površina plemenitom i plastičnom žbukom i fasadnim bojama i premazima radi zaštite od oborina, toplinskih i zvučnih utjecaja, požara te odvoñenja taloga i difuzirane pare. Za izradu fasada mogu se upotrebljavati svi materijali koji su atestirani ili ispitani na djelovanje kemijskih i fizikalnih utjecaja HRN U.F2.010. Od prirodnih tradicionalnih materijala kao vezivo najčešće se upotrebljavaju vapno i cement, a od novijih materijala sintetičke smole. Pod kamenorezačkim radovima spada oblaganje vanjskih i unutrašnjih površina kamenom. Podstavljanje kamena odnosno oblaganje kamenom može se izvoditi suhim ili vlažnim postupkom. Oblik dimenzija i klasifikacija ploča od prirodnog kamena za oblaganje propisani su odredbama HRN B.B3.200 Pod gipsarskim radovima spada izrada i obrada žbukanja zidova i stropova, u svim tehnikama gips - žbukom, rabiciranje stropova u jednoj razini ili više razina s obradom u gips - žbuki, izradu gipsane plastike (lajsni, rozeta, kapitela, stopa i sl.), montažu gotovih gipsanokartonskih ploča, izradu spuštenih stropova od ukrasnih gips ploča i izradu pregradnih zidova od ploča raznih debljina. Pod keramičarskim radovima spada oblaganje unutrašnjih zidova i podova keramičarskim pločicama. Pločice (za potrebe grañevinarstva) mogu biti na vidljivoj površini izloženoj vanjskim utjecajima klinker, sinterglazirane ili neglazirane, matirane ili sjajne glatke ili reljefne, a postavljaju se na pripremljenu površinu od cementne žbuke ili lijepljenjem. Materijal, keramičke pločice i ostalo, koji se doprema ili ugrañuje na grañevinu mora biti nov i mora odgovarati postojećim HRN za kvalitetu i dimenzije.Ukoliko za odreñene pločice ne postoji HRN, moraju se iz predloženih atesta utvrditi odreñene karakteristike od kojih se ne smije odstupati (prema tehničkim uvjetima za izvoñenje završnih radova u graditeljstvu). Pod ličilačkim radovima (HRN U.F2.012) spada obrada vanjskih i unutrašnjih površina zidova i stropova, priprema podloge i premazivanje posnim silikatnim, emulzijskim, disperzijskim i plastičnim premazima, ručnim alatom za bojanje ili strojem. Podloge mogu biti od betona, žbuke i materijala organskog porijekla. Pod ličilačkim radovima spada obrada unutrašnjih površina podova, stubišta, vanjske i unutrašnje stolarije, bravarije, limarije, roleta, metalnih konstrukcija, radijatora i ureñaja za centralno grijanje. Radovi se izvode ručno i strojno. Za ličilačke radove upotrebljava se ovaj materijal: osnovni premaz - prajmer, uljane boje i specijalne disperzijske boje, sintetički premazi, uljani premazi, nitro lakovi te više komponentni i bitumenski lakovi. Pod podopolagačkim radovima spadaju radovi koji prema propisu o hrvatskim o normama HRN U.F2.017 spadaju u podopolagački (polaganje podnih obloga od linoleuma, gume, plastičnih masa i drugih materijala). Ove podne obloge spadaju u tople i polutople podloge i namijenjene su za oblaganje podnih površina u grañevinama visokogradnje. Pod parketarskim radovima (HRN U.F2.016) spada postavljanje klasičnog (masivnog) lameliranog parketa ili ploča od aglomerata pluta, ukucavanjem, lijepljenjem ili polaganjem na slijepi pod, blindit ili neku drugu podlogu. U ove radove spadaju i radovi na završnoj obradi - struganju i lakiranju parketa.



21

Pod izolaterskim radovima spadaju sve vrste toplinske i zvučne izolacije, uključujući i izradu slojeva za izjednačavanje tlaka difuzirane pare i parne brane, a i radovi na zaštiti slojeva razne vrste hidroinstalacija. Pod bravarskim radovima (HRN C.B4.011, 030, HRN C.B0.500, HRN B.C3.025) spada i izrada i ugradba prozora, vrata, čeličnih aluminijskih pregrada te ostale bravarije i čelične konstrukcije. Pod limarskim radovima (HRN C.B4.020, 081, HRN C.E4.040, HRN C.D4.500, HRN C.C4.020) spadaju sve vrste pokrivanja i opšivanja limom objekata u grañevinarstvu, izrada i postavljanje limenih elemenata za odvodnju kišnice sa krova i ventilacijskih i sličnih cijevi te obrada prolaza otvora i sl. Pod stolarskim radovima (HRN D.E1.010, 011, 020, 100, HRN D.E8.193, 235) spada izrada i ugradnja svih vrsta grañevne drvene stolarije. Prema mjestu postavljanja stolarija se dijeli na vanjsku i unutrašnju, a prema načinu ugradnje na klasičnu ugradnju i “suhu” montažu. Pod roletarskim radovima (HRN U.F2.022) spada izrada i ugradnja svih vrsta sjenila (zasjenjivača) u obliku roleta i zastora što se postavljaju na svijetle otvore objekta s vanjske i unutrašnje strane ili izmeñu stakla. Rolete - sjenila mogu biti izrañene od raznovrsnih materijala i različitih sustava. Pod staklorezačkim radovima (HRN U.F2.025) spadaju: 1. rezanje grañevnog stakla svih vrsta, namijenjenog za daljnju doradu ili ugradnju, 2. brušenje ravnog stakla svih vrsta, namijenjenog za ugradnju, 3. ugradnja grañevnog stakla svih vrsta u sve vrste grañevina u različitim varijantama, s obzirom na uporabu brtvenog materijala i okvira u koje se ugrañuje. Pod antikorozijskom zaštitom spada zaštita od korozije bravarije, čeličnih konstrukcija u grañevinarstvu, ureñaja i opreme i ostalih metalnih dijelova objekta, premazanim sredstvima, toplim pocinčavanjem, metalizacijom i katodnom zaštitom. Zaštita čeličnih konstrukcija obavlja se prema Pravilniku o tehničkim uvjetima i mjerama za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (“Sl. list” 32/70). Zaštita betonskih i armirano betonskih konstrukcija obavlja se prema Pravilniku o tehničkim uvjetima i mjerama za projektiranje i izvoñenje betonskih i armirano betonskih konstrukcija u sredinama izloženim agresivnom djelovanju vode i tla (“Sl. list” 32/70). Pod spuštenim stropovima spadaju sve vrste stropova koji se izvode (montiraju) ispod postojećih tavanica. Ovi se stropovi postavljaju iz funkcionalnih ili estetskih razloga, a moraju se ispuniti zahtjevi funkcionalne namjene. Spušteni stropovi mogu biti metalni, drveni, gipsani, iz plastičnih masa, mineralnih materijala i sl. Pod lakim pregradama podrazumijevaju se montažno - demontažne pregrade od lakih materijala različitih sastava, s odgovarajućim fizikalnim svojstvima prema namjeni prostora.



22

Za izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu primjenjuju se i slijedeća pravila: 1. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije

(“Sl. list” 32/70), 2. Pravilnik o tehničkim mjerama i normativima za ugljikovodične hidroizolacije

krovova i terasa (“Sl. list” 26/69), 3. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (“Sl. list” 7/84), 4. HRN U.J6.201. Akustika u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i gradnju zgrada, 5. HRN U.F2.010. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

fasaderskih radova, 6. HRN U.F2.011. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

keramičarskih radova, 7. HRN U.F2.012. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

ličilačkih radova, 8. HRN U.F2.013. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

ličilačkih radova, 9. HRN U.F2.014. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

tapetarskih radova, 10. HRN U.F2.016. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

parketarskih radova, 11. HRN U.F2.017. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje radova

pri polaganju podnih obloga, 12. HRN U.F2.018. Završni radovi u grañevinarstvu. Kiselootporna zaštita u industriji.

Oblaganje keramičkim pločicama. Tehnički uvjeti za izvoñenje radova, 13. HRN U.F2.019. Završni radovi u grañevinarstvu. Plivajući podovi, 14. HRN U.F2.020. Završni radovi u grañevinarstvu. Plivajući podovi, vlažni postupak

ugradnje. Cementna kruta ploča, 15. HRN U.F2.022. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

roletarskih radova, 16. HRN U.F2.023. Završni radovi u grañevinarstvu. Plivajući podovi, suhi postupak

ugradnje, 17. HRN U.F2.024. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

izolacijskih radova na ravnim krovovima, 18. HRN U.F2.025. Završni radovi u grañevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvoñenje

staklorezačkih radova, 19. HRN U.F2.033. Završni radovi u grañevinarstvu. Betonske podloge za nanošenje

monolitnih polugotovih podova na bazi sintetičkih smola. Tehnički uvjeti, 20. HRN U.F2.034.Završni radovi u grañevinarstvu. Izvoñenje radova pri nanošenju

monolitnih polugotovih podova na bazi sintetičkih smola. Tehnički uvjeti, 21. HRN U.F3.010. Završni radovi u grañevinarstvu. Ploče podova i podnih konstrukcija

kod kaustičnog magnezita. Definicija i podjela, 22. HRN U.F3.030. Završni radovi u grañevinarstvu. Kruta ploča plivajuće podne

konstrukcije od kaustičnog magnezita. Tehnički uvjeti, 23. HRN U.F3.040. Završni radovi u grañevinarstvu. Jednoslojne i višeslojne ploče od

kaustičnog magnezita. Tehnički uvjeti, 24. HRN U.F3.050. Završni radovi u grañevinarstvu.Tehnički uvjeti za izvoñenje

teracerskih radova, 25. HRN U.F3.052. Teraco-ploče.Tehnički uvjeti za izradu i polaganje teraco-ploča, 26. HRN U.F3.060. Vinil-azbestne ploče za podove. Tehnički uvjeti za polaganje

podova, 27. HRN U.F3.070. Podovi od lijevanog asfalta. Tehnički uvjeti za izvoñenje radova, 28. HRN U.F7.010. Prirodni kamen.Tehnički uvjeti za oblaganje kamenim pločama,



23

29. HRN U.N9.052. Grañevinski prefabricirani elementi. Prozorska limena klupica..

Tehnički uvjeti, 30. HRN U.N9.053. Odvodnjavanje krovova i otvorenih dijelova zgrada limenim

elementima. Tehnički uvjeti, 31. HRN U.F9.054. Grañevinski prefabricirani elementi. Pokrivanje krovnih ravnina

limom. Tehnički uvjeti, 32. HRN U.F9.055. Grañevinski prefabricirani elementi. Opšivanje vanjskih dijelova

zgrada limom. Tehnički uvjeti. OPĆ I TEHNIČKI UVJETI Prema mjestu ugradnje - izvedbe, završni radovi grupiraju se po ovim elementima: − krov s odgovarajućom zaštitom, − sustavi fasada i obodni zidovi, − prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori − unutrašnja vrata − laki pregradni zidovi, − ugrañeni namještaj, − pod, − završna obrada i zaštita površina. Izvoñenjem završnih radova na pojedinim elementima grañevine (na grañevini) mora se osigurati: − funkcija − postojanost − stabilnost − sigurnost − preciznost − trajnost − estetski izgled − racionalnost i ekonomičnost − higijensko - tehnički uvjeti − kvaliteta Pod funkcijom elemenata smatra se prilagoñavanje i usklañivanje s namjenom objekta i eksploatacijskim specifičnostima te klimatsko atmosferskim i drugim uvjetima utvrñenim za područje na kojem se nalazi grañevina. postojanost izvedenih radova smatra se nepromjenjivost boje, oblika i strukture materijala i elemenata u propisanom razdoblju. Stabilnost izvedenih završnih radova smatra se otpornost prema kemijskim i mehaničkim utjecajima elemenata sklopova grañevine. Sigurnost u izvoñenju završnih radova odnosi se na korisnike grañevine, prolaze, promet, susjedne objekte i okolinu, te na prolaznike, pri izvedbi i održavanju objekata, osobito pri upotrebi materijala koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi. Pod preciznošću se podrazumijeva točnost u izvoñenju završnih radova na elementima grañevine u granicama dopuštenih odstupanja. Odstupanje mora biti definirano projektom, u skladu da odgovarajućim standardima za sve slučajeve kojima je preciznost uvjet ispravna funkcioniranja i elemenata grañevine. Elementi grañevine koji se sklapaju ili montiraju, osobito u sustavu prefabricirane gradnje, moraju se izvoditi prema odgovarajućim tehničkim propisima koji su na snazi. Ta odstupanja odražavaju se na mjere spojnica, koje moraju biti takve da osiguravaju:



24

− jednostavnu i nesmetanu montažu − uklapanje u modularni raster − mogućnost propisanog brtvljenja i dilatiranja. Tolerancije mjera za završne radove propisuju se posebnim tehničkim propisima za sve radove koji ovim pravilnikom i posebnim tehničkim uvjetima nisu obuhvaćeni. Pod trajnošću završnih radova smatra se trajnost obrañenih - ugrañenih elemenata koji su navedeni na temelju posebnih tehničkih uvjeta za pojedine vrste završnih radova. Pri izradi investicijsko - tehničke dokumentacije moraju se navesti elementi grañevine čija trajnost ovisi o odreñenim radovima na obnovi te opisati postupak i navesti vremenski interval u kojima treba raditi na održavanju ili zamjeni odreñenih elemenata grañevine. Pri primopredaji grañevine investitor odnosno korisnik grañevine mora pismeno upozoriti koji se radovi moraju izvoditi u sklopu redovnog održavanja grañevine i mora mu se predati uputa o održavanju, obnovi ili zamjeni odreñenih elemenata grañevine. Izvoñenje završnih radova predstavlja i zadovoljavanje estetskih i ambijentalnih uvjeta i u eksterijeru i interijeru. Izvoñenjem radova moraju se osigurati racionalna i ekonomična rješenja i u pogledu cijene izrade i u pogledu troškova održavanja - eksploatacije grañevine. U odabiru materijala pri izvoñenju završnih radova mora se voditi računa o higijensko tehničkim uvjetima, što podrazumijeva lako i jednostavno održavanje pri eksploataciji i sprječavanju ozljeda i eventualnih štetnih utjecaja za korisnike grañevina. Izvoñenjem završnih radova na grañevinama (elementima) moraju se za svaku grañevinu osigurati odgovarajuće karakteristike kvalitete. Materijali i sklopovi, pojedini elementi i njihovi dijelovi koji se upotrebljavaju za izvoñenje elemenata grañevina moraju biti opskrbljeni dokazom o kvaliteti. Ako su za odreñene grañevine ili njihove dijelove propisani uvjeti, pri izvoñenju završnih radova tim uvjetima mora biti udovoljeno primjenom odredaba ovog pravilnika i primjenom važećih tehničkih propisa u kojima se odreñuju posebni uvjeti za projektiranje i izvoñenje tih grañevina.



25

POSEBNI UVJETI ZA IZRADU, UGRADNJU I OBRADU POJEDINIH ELEMENATA GRAĐEVINE K R O V Krov grañevine i svi dijelovi krova moraju biti izvedeni tako da u eksploataciji trajno osiguraju: − zaštitu od atmosferskih utjecaja i oborina, − protupožarnu zaštitu, − odvoñenje atmosferskog taloga, − izvoñenje difuzirane pare, ako postoji opasnost od kondenziranja − toplinsku zaštitu, − nemogućnost ulaska neovlaštenih osoba, osim provalom, − sigurnost kretanja po prohodnom krovu bez posebnih mjera opreza − kretanje na neprohodnom krovu uz propisane mjere sigurnosti − nemogućnost fizičko - mehaničkih i drugih utjecaja koji mogu proizaći iz drugih

specijalnih namjena krovova. Krov mora biti izveden tako da u danim klimatskim uvjetima u potpunosti zaštiti grañevinu od vanjskih utjecaja. Iznimno od odredbe ovog pravilnika krovne ravnine grañevina mogu imati i posebne mjere osiguranja za stabilnost krovnog pokrivača i same grañevine te sigurnost susjedne grañevine, prometa prolaznika i okoline. Za krovne pokrivače mogu se upotrebiti materijali koji nisu navedeni ako je ispravom proizvoñača ili certifikatom sukladnosti potvrñeno da takve vrste pokrivača imaju fizikalno - kemijska svojstva nekog od postojećih pokrivača i da se mogu upotrebiti kao pokrivači za krovove odreñenih krovnih ravnina. Izvoñenjem krova mora se osigurati protupožarna zaštita grañevine prema propisima za zaštitu od požara. Osim ostalog, na krovu se mora nalaziti i odgovarajuća gromobranska instalacija u skladu s pravilnikom o tehničkim propisima o gromobranima (“Sl.list” br. 13/68). Sustav odvoñenja atmosferskog taloga mora se izvesti tako da se talog što se očekuje, s obzirom na klimatske i atmosferske uvjete područja u kojem se grañevina nalazi, odvodi bez mogućnosti da voda prodre izvan sustava za dovod, u skladu sa hrvatskim normama HRN U.N9.053. za odvodnjavanje krovova i otvorenih dijelova zgrada limenim elementima. Sve zaštite - opšavi koje povezuju krovni pokrivač sa zidom i drugim elementima grañevine, a i dijelovi krova koji služe za odvoñenje atmosferskog taloga, bez obzira na to je li krovni pokrivač nepropustljiv samo odozgo ili iz svih smjerova, moraju biti izvedeni tako da pri predviñenom atmosferskom talogu - oborinama ne može doći do zalijevanja i odlijevanja krovnog pokrivača i drugih elemenata grañevine odnosno nikakva prodiranja vode u grañevinu (HRN U.N9.055.). Krov i dijelovi krova moraju biti projektirani i izvedeni tako da pri topljenju leda i snijega koji se zadržavaju na krovnoj površini voda ne može prodirati u grañevinu niti snježna masa može nekontrolirano kliziti niz krovnu ravninu (HRN U.N9.054. i HRN U.F4.010). Kosi krov koji je pokriven crijepom, salonitom ili sličnim materijalima mora biti izveden tako da pokrivač štiti grañevinu od snježnih zametanja i prodiranja vode pri odleñivanju krovne površine. Izvoñenje krovova koji se pokrivaju ugljikovodičnim hidroizolacijama mora biti u skladu sa odredbama Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za ugljikovodične hidroizolacije krova i terasa (“Sl. list br. 29/69) i po HRN U.F2.024 − Tehnički uvjeti za izvoñenje izolacijskih radova na ravnim krovovima. Krov se mora izvoditi u skladu sa normama iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu - HRN U.J5.600. Svi prolazi (prodori) kroz krovove i krovne pokrivače raznih vertikalnih ventilacijskih i drugih kanala, cijevi, stupova i ostalih šupljih ili punih tijela (štapova) moraju se izvoditi tako da se na mjestima prodora osigura potpuna zaštita od prodiranja atmosferske vode u krovne potkrovne prostorije, a takoñer i u pojedine elemente ili slojeve poda ili izmeñu njih.



26

Topli krov (bez provjetravajućeg zračnog meñuprostora izmeñu njegovih slojeva) mora se uz ostalo izvoditi tako da se odgovarajućim proračunom i na odgovarajućim mjestima u sastavu krova predviñenom toplinskom izolacijom i parnom branom spriječi da u elemente ili slojeve krova iznad parne brane prodire vodena voda i da stvara kondenzat u većoj mjeri nego što se to dopušta standardima s područja toplinske tehnike u grañevinarstvu, što bi moglo razorno djelovati na te slojeve. Hladni krov (sa zračnim meñuprostorom izmeñu donjih slojeva i gornje ploče s krovnim pokrivačem - zaštitom od atmosferske vode) mora se, izvoditi tako da se odgovarajućim proračunom i na odgovarajućim mjestima predviñenom toplinskom izolacijom, parnom branom (ako je potrebno) i otvorima za provjetravanje zračnog meñuprostora omogući provjetravanje krova bez mogućnosti za stvaranje kondenzata u bilo kojem elementu ili sloju krova. Izlaz na krov - terasu mora biti osiguran zatvaranjem i eventualnim zaključavanjem poklopca izlaznog otvora da bi se spriječio pristup neovlaštenim osobama, u čemu se pri projektiranju i izvoñenju radova mora voditi računa. Za prohodne krovove treba predvidjeti zaštitnu ogradu koja mora biti visoka najmanje 2 m. Za terase i kose krovove moraju se predvidjeti sigurnosne mjere pri izlasku na krov radi eventualne intervencije. Za izvoñenje krovova primijenit će se i ostali propisi iz dijela projektiranja i konstrukcija s obzirom na specifičnost pojedinih objekata odnosno njihovu namjenu OBODNI (VANJSKI) ZIDOVI I PROČELJA Pročelja i obodni zidovi grañevine i svi njihovi dijelovi moraju biti izvedeni tako da se u tijeku eksploatacije objekta trajno osigurava: − zaštita od atmosferskih oborina i utjecaja − protupožarna zaštita − odvoñenje atmosferskog taloga − odvoñenje difuzne pare ako postoji opasnost od kondenziranja − toplinska zaštita − zvučna zaštita − dnevno svjetlo − nemogućnost ulaska neovlaštenih osoba u grañevinu, osim provale − sigurnost pri korištenju balkona, loña, ispusta i dr. − stabilnost svih elemenata i dijelova. Pročelje i obodni zidovi grañevine moraju biti izvedeni tako da u odreñenim klimatskim i atmosferskim uvjetima štite grañevinu od vertikalnih udarnih kiša, vjetra i snijega (od zavijanja i topljenja snijega), te da zajedno s krovnim površinama osiguraju potrebnu zaštitu grañevine. Prema postavljenim uvjetima primijenit će se i odgovarajući materijal, konstrukcija i način izvoñenja fasade. Izvoñenje pročelja i obodnih zidova, mora se osigurati protupožarna zaštita grañevine. Za pročelja se ne smiju upotrijebiti zapaljivi materijali niti se u pročelja smiju miješati instalacije koje mogu izazvati požar ili pridonijeti njegovu širenju. Pri izvoñenju pročelja moraju se poštovati odredbe o tehničkim normativima za zaštitu objekata visokogradnje od požara. Sustav odvoda atmosferskih taloga mora se izvoditi kao talog koji se očekuje, s obzirom na klimatske i atmosferske uvjete područja u kojem se grañevina gradi, koji se povremeno i duže vrijeme zadržava na dijelovima pročelje i obodnih zidova, ne smije prodrijeti u grañevinu ni oštetiti pročelje. Oluci i dijelovi vodovodne i kanalizacijske mreže, ako su smješteni u pročelje i obodne zidove, moraju biti zaštićeni od zamrzavanja bez obzira na režim grijanja grañevine. Pročelje i obodni zidovi grañevine u čijim prostorijama nastaje vodena para koja može prodrijeti kroz pročelje ili obodne zidove, moraju se izvoditi u skladu s važećim normama ili dijela toplinske tehnike u grañevinarstvu.



27

Pročelje i obodni zidovi moraju se izvoditi u skladu s tehničkim propisima za toplinsku zaštitu zgrada osim ako namjena grañevine to ne zahtijeva. U tom smislu mora se izvršiti odgovarajući proračun i dokazati da projektirano pročelje udovoljava uvjetima za zimski i ljetni režim eksploatacije grañevine. Pri izradi pročelja moraju se pružiti odgovarajući dokazi o kvaliteti ugrañenog materijala. Pročelja i obodni zidovi moraju se izvoditi prema standardima za zvučnu zaštitu zgrade. U projekt se mora izraditi odgovarajući proračun, a pri izvedbi radova osigurati materijal s odgovarajućim dokazom o kvaliteti. PROZORI, BALKONSKA VRATA, ULAZNA VRATA I DRUGI VANJSKI OTVORI Prozori, ulazna vrata i drugi vanjski otvori moraju se izraditi i ugraditi tako da izrañeni, okovani, zastakljeni, finalno obrañeni i ugrañeni, u tijeku eksploatacije grañevine trajno osiguravaju: − osvijetljenost prostora grañevine − provjetravanje − toplinsku zaštitu − zaštitu od atmosferskih oborina i utjecaja − sigurnost − zvučnu zaštitu Prozori, ulazna vrata i drugi otvori moraju se projektirati prema površini i namjeni grañevinskog prostora. Veličina prozora − svjetla, mora biti takva da se osigura odgovarajuća osvijetljenost prostora prema njezinoj namjeni. Prozori moraju biti opskrbljeni potrebnim sjenilom i podešavanjem (rolete i zavjese), bez obzira na materijal od kojega su izrañeni. Parapeti prozora moraju imati odgovarajuću visinu, a za stambene grañevine ne smiju biti niži od 100 cm. Prozori, ulazna vrata i drugi vanjski otvori moraju se izraditi i ugraditi u skladu s važećim propisima i standardima iz područja tehnike u grañevinarstvu. Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori stambenih ostalih grañevina moraju biti izvedeni tako da u pogledu zaštite od atmosferskih utjecaja zadovoljavaju ove zahtjeve iz propisa o hrvatskim normama HRN D.E8.193. − vodonepropusnost mora biti takva da pri ispitivanju prema hrvatskim normama

HRN D.E8.193. ne propuštaju vodu izmeñu krila i nadprozornika, dovratnika za odgovarajuću kategoriju iz hrvatskih normi HRN D.E8.193.

− brtvljenje (protiv propuhivanja) mora biti takvo da pri ispitivanju prema hrvatskim

normama HRN D.E8.235. propuštanja zraka svih otvora ne bude više od dopuštenih specifičnih puštanja iz tablice (“Sl.list “ br. 21/90).

Osim prethodno navedenih zahtjeva vodonepropusnost i brtvljenost protiv propuhivanja mora biti potpun. Dokazivanje kvalitete izvodi se ispitivanjem spojeva po metodi iz hrvatskih normi HRN D.E8.235. za odgovarajući način ugradnje. Prozori i drugi vanjski otvori moraju se izraditi tako da se mogu iznutra zatvarati i da se izvana ne mogu otvarati osim u slučaju provale, i moraju izdržati tlak od najmanje 1000 Pa. Za grañevine i dijelove grañevina izložene vjetru prozori moraju izdržati tlak prema odgovarajućim tehničkim propisima za ovu vrstu grañevine. Pri dimenzioniranju sredstava za ugradnju, fiksiranje okvira na vanjskim otvorima mora se uzeti u proračun i sila tlaka. Prozori s niskim parapetima, francuski prozori, vanjska, stubišni prozori i slični otvori, koji ne pripadaju sigurnim balkonima, loñama i drugim ispustima moraju biti ograñeni ogradama visine najmanje 100 cm.



28

Prozori i drugi vanjski otvori moraju se izvoditi tako da se u tijeku eksploatacije grañevine mogu sigurno održavati. Za održavanje i čišćenje dijelova zastakljenih fiksnih površina fasadnih otvora kod visokih grañevina mora se predvidjeti mogućnost pristupa s vanjske strane pomoću specijalnih ureñaja, ugradnjom odgovarajućih vodilica i sidara na fasadi. Materijal od kojega se izrañuje stolarija za vanjske otvore mora odgovarati propisanoj kvaliteti prema standardima za stolarske proizvode (skupina D i E), i u pogledu strukture i u pogledu stalnosti mjera i otpornosti na deformacije. Stolarija koja se finalizirana doprema na grañevinu mora biti zaštićena od mehaničkih oštećenja (što se utvrñuje pregledom pri primitku na gradilište) i skladištena, a pri ugradnji mora biti precizno postavljena, fiksirana i zabrtvljena. UNUTRAŠNJA VRATA Vrata se moraju izraditi tako da se trajno osigurava potrebno funkcionalno i komunikacijsko povezivanje prostora odnosno odvajanje radi osiguranja: − potrebna protupožarna zaštita − potrebna zvučna zaštita − potrebna toplinska zaštita − zaštita od ostalih utjecaja nepovoljnih za funkcionalnost prostorije, kao što su

svjetlost i elektromagnetska i ionizirajuća zračenja − provjetravanje Unutrašnja vrata moraju se izraditi tako: − da se ne mogu kriviti ako se nalaze izmeñu prostora s različitom temperaturom i

relevantnom vlažnosti zraka − da mogu biti zatvorena ili otvorena, zaključana ili otključana, ako namjenom drukčije

nije odreñeno − da njihove mjere i konstrukcije odgovaraju učestalosti prolaska koja se stalno ili

povremeno očekuje − da pri otvaranju ne ometaju normalno kretanje prolaznika, ako vode ka površinama

opće komunikacije (podesti, prolazi i sl.) − da se pri evakuaciji iz grañevine mogu nesmetano otvarati − da odgovaraju propisima za zaštitu od požara. Ako unutrašnja vrata, kad su zatvorena služe za provjetravanje, otvori za provjetravanje moraju se dimenzionirati računski. Ulazna vrata u grañevini, stan i ulazna vrata u odvojene prostore ili funkcionalne cjeline grañevine moraju se izraditi i ugraditi tako da se mogu zatvarati i zaključavati, s tim da se zaključana ne mogu otvarati nasilno, osim u slučaju provale, i da odolijevaju tlaku od najmanje 1000 Pa. Vrata koja imaju zastakljene ili druge lako lomljive površine moraju na takvim površinama imati odgovarajuće osiguranje protiv provale. LAKI PREGRADNI ZIDOVI Pod lakim pregradnim zidovima, smatraju se suhomontažni jednoslojni ili višeslojni, fiksni ili pomični pregradni zidovi čija je funkcija trajno ili povremeno razdvajanje prostora. Konstrukcija lakih pregradnih zidova i način povezivanja s konstrukcijom postojećih ili novih grañevina mora se izvoditi tako da se ne poremeti konstrukcijski sustav i stabilnost grañevine. Laki pregradni zidovi moraju biti izvedeni tako da se osigura:



29

− funkcionalno odvajanje prostora − potrebna protupožarna zaštita − potrebna zvučna zaštita − potrebna toplinska zaštita − zaštita od prodora svjetlosti ako je to namjenom odreñeno − zaštita od ostalih povremenih ili stalnih utjecaja koji se mogu pojaviti u eksploataciji

grañevine, elektromagnetska i ionizirajuća zračenja Završna obrada lakih pregradnih zidova mora odgovarati potrebama funkcionalne namjene i uvjetima korištenja prostora. Kvaliteta materijala za izradu pregradnih zidova mora biti u skladu sa normama za tu vrstu materijala. UGRAĐENI NAMJEŠTAJ I OPREMA Ugrañeni namještaj i oprema moraju se izvoditi tako da izrañeni, finalno obrañeni, zaštićeni i ugrañeni namještaj i oprema u grañevini u tijeku eksploatacije grañevine trajno osigura: − higijenske i tehničke uvjete korištenja − usklañenost i povezanost s objektom − povezanost s instalacijama ako je to namjenom odreñeno − lako održavanje Ugrañeni namještaj (ormari, police i viseći namještaj, u nišama parapeta, ostavama i sl.) mora biti izveden tako da udovoljava ovim uvjetima: − radne površine ugrañenog namještaja u kuhinji moraju biti vodootporne i čvrste − vidljive površine ugrañenog namještaja u kuhinji moraju biti od materijala koji se peru − unutrašnje površine ugrañenog namještaja moraju biti tako glatke da ne skupljaju

prašinu i da osiguravaju higijenske uvjete čuvanja opreme i hrane. Povezanost ugrañenog namještaja s grañevinom mora biti stabilna i trajna. Ugrañeni namještaj u koji su ugrañeni ili montirani posebni elementi opreme, kao što su štednjaci, pećice, hladnjaci, sudoper i sl. mora biti projektiran i izveden u skladu s odgovarajućim tehničkim propisima. Instalacije vodovoda, kanalizacije, grijanja, provjetravanja te električne i plinske instalacije što se ugrañuju u ugrañeni namještaj moraju se ugrañivati tako da se osigura stupanj sigurnosti odreñen odgovarajućim tehničkim propisima. POD Pod podom smatra se element grañevine koji obuhvaća sve slojeve iznad nosive konstrukcije (izolacije, podloge, podne obloge, premaze i zaštite). Pod se mora izvoditi tako da se tijekom eksploatacije trajno osigura: − stabilnost, ravna površina i sigurnost − toplinsku zaštitu − zvučnu zaštitu − zaštita od ostalih povremenih ili stalnih utjecaja koji se mogu pojaviti u eksploataciji

grañevine, elektromagnetska i ionizirajuća zračenja − zaštita od difuzirane vodene pare ako postoji opasnost od kondenziranja − uporaba i održavanje − vodonepropusnost ako se to posebno zahtijeva − protivpožarna zaštita



30

Stabilnost poda mora biti takva da se osigurava prijenos predviñenih opterećenja na nosivu konstrukciju bez oštećenja i trajnih deformacija poda. Na meñukatnoj konstrukciji pod se mora izvoditi tako da, zajedno s nosivom konstrukcijom i stropom osigurava: − potrebnu toplinsku zaštitu, − potrebnu zvučnu zaštitu Pod u prizemnim prostorima mora se izvoditi u skladu s tehničkim propisima za toplinsku zaštitu zgrada odnosno u skladu s tehničkim propisima za zvučnu zaštitu zgrada (HRN U.J5.600. i HRN U.J5.201.). Pod se izvodi kao ugodno topli, topli srednje hladni i hladni, prema hrvatskim normama HRN U.J5.054. − Toplinska tehnika u grañevinarstvu, ispitivanje topline poda. Ako pod leži iznad nosive konstrukcije kroz koju je moguće prodiranje difuzirane pare, mora se izvoditi tako da ni na jednom mjestu u podu ili ispod poda ne smije doći do kondenziranja difuzirane pare. Pod se mora izvoditi od takva materijala i tako da se: − čišćenjem osigura higijensko korištenje i održavanje te da se spriječi zadržavanje i

održavanje mikroorganizama i kukaca te da se takvim čišćenjem ne ošteti. − osigurava sigurnost ljudi ako doñe do spoja električnih instalacija s podom − osigura najmanje onakva protupožarna zaštita kakva se predviña u propisu o zaštiti

od požara − pri pojavi požara u tijeku dekontaminacije poda ne oslobode otrovni plinovi u količini

i koncentraciji koji bi povećali opasnost i otežali spašavanje. Podovi prostorija stambenih i ostalih grañevina u kojima se nalaze slavine i slivnici u podu ili bilo kakvi drugi priključci za vodovod ili kanalizaciju moraju biti izvedeni kao vodonepropusni. Iznimno iz ove odredbe podovi hotelskih soba, kuhinja s prostorom za ručavanje i drugih prostora slične namjene mogu se izvoditi kao vodonepropusni samo na jednom dijelu prostorije, ovisno o namjeni, rasporedu instalacija i površini odreñene prostorije. Ako je površina poda oko slavine ili slivnika slobodna, pod se mora izvoditi kao nepropustan najmanje za 1,50 m od takvog mjesta. ZAVRŠNA OBRADA I ZAŠTITA POVRŠINA Završna obrada površine mora se izvoditi tako da se u eksploataciji grañevina trajno osigurava: − zaštita od atmosferskih utjecaja − zaštita od mikroorganizama i kukaca − predviñena nepromjenjivost svojstava - održavanje bez oštećenja

Završna obrada površine u pogledu zaštite od atmosferskih utjecaja (korozijska zaštita od prodiranja vode i vlage) i zaštita od temperaturnih i sličnih utjecaja mora se izvoditi tako da se osigura predviñena trajnost elemenata i dijelova grañevine. Za drvene površine ili površine drugih sličnih materijala mora se predvidjeti takva zaštita od vlage, mikroorganizama i kukaca odnosno takvi konstrukcijski zahvati kojima se osigurava predviñena trajnost završnih površina, elemenata i dijelova grañevine. Radovi na završnoj obradi površine grañevine moraju se izvoditi tako da u eksploataciji grañevine zadrže svoje estetske osobine, boju, teksturu i kvalitetu tako da ne doñe do smanjenja čvrstoće i otpornosti, promjena obujma, pojave neugodnih mirisa, promjene izgleda.



31

PROMATRANJE SLIJEGANJA GRAĐEVINA Slijeganje većih grañevina registrira se sustavno tijekom gradnje, a prema potrebi i u vrijeme postojanja i eksploatacije grañevine. Kod većih grañevina s većim specifičnim opterećenjem tla istodobno se promatraju i registriraju slijeganja susjednih grañevina i samog tla, vodoravno pomicanje temelja i tla, zaokretanje temelja i druge deformacije. Slijeganje treba promatrati osobito: tijekom gradnje − pri svakom karakterističnom povećanju opterećenja nakon završenja svakog ili svakog drugog kata zgrade, pri gradnji novih susjednih grañevina, nakon jače oscilacije razine podzemnih voda, nakon izvanrednih prirodnih ili umjetnih utjecaja (zbog potresa, eksplozije, zabijanja pilota, naknadnog povećanja vlažnosti praporastog tla u temeljima), pri nadziñivanju grañevina, a i u drugim sličnim slučajevima. Slijeganje se mora promatrati: kod grañevina za koje je izračunato slijeganje veće od 5 cm i kod svih većih grañevina temeljenih na slabijem tlu. Promatranje se slijeganja mora predvidjeti i obraditi u glavnom projektu grañevine. U Splitu, siječanj 1997. godine Za ovaj projekt uz zakone i pravilnike tehnički opis i opise stavaka troškovnika navodimo glavne hrvatske norme i tehničke uvjete. Za grañevinske radove (konstrukciju): 1. Prefabricirani betonski elementi, tehnički uvjeti za izradu i uporabu (HRN U.E3.050) 2. Hidrotehnički beton, tehnički uvjeti za izradu i uporabu (HRN U.E3.010) 3. Transportirani beton (HRN U.M1.045) 4. Ispitivanje konstrukcija visokogradnje (HRN U.M1.047) 5. Naknadno utvrñivanje tlačne čvrstoće ugrañenog betona (HRN U.M1.048) 6. Kontrola proizvodnje betona u tvornicama betona (HRN U.M1.051) 7. Dodaci betonu (HRN U.M1.036) 8. Betonski čelik, glatki i rebrasti (HRN K.C6.020) 9. Betonski čelik, tordirani (HRN K.C6.021) 10. Mrežasta armatura (HRN K.M1.091) 11. BI armatura (HRN K.M1.092) 12. Meñukatna noseća konstrukcija (HRN U.N0.020) 13. Ćelijasti beton (HRN U.M1.302, 306, 308) 14. Mort za zidanje (HRN U.m2.010) 15. Mort za žbukanje (HRN U.m2.012) 16. Katne visine, visokogradnja, modularna koordinacija (HRN U.A9.004) 17. Stubišta (HRN U.A9.033) 18. Korisno opterećenje stambenih i javnih zgrada (HRN U.C7.121) 19. Cement, (HRN B.C1.011) 20. Pune glinene opeke (HRN B.D1.011) 21. Fasadne glinene opeke (HRN B.D1.013) 22. Šuplje glinene opeke i blokovi (HRN B.D1.015) 23. Šuplji glineni blokovi za meñukatne konstrukcije (HRN B.D1.030) 24. Negorive mineralne ploče (HRN B.F2.100)



32

Za završne radove: - Tehnički uvjeti za izvoñenje fasaderskih radova (HRN U.F2.010) - Tehnički uvjeti za izvoñenje keramičarskih radova (HRN U.F2.011) - Tehnički uvjeti za izvoñenje ličilačkih radova (HRN U.F2.012) - Tehnički uvjeti za izvoñenje soboslikarskih radova (HRN U.F2.013) - Tehnički uvjeti za izvoñenje tapetarskih radova (HRN U.F2.014) - Tehnički uvjeti za izvoñenje parketarskih radova (HRN U.F2.016) - Tehnički uvjeti za izvoñenje roletarskih radova (HRN U.F2.022) - Tehnički uvjeti za izvoñenje staklorezačkih radova (HRN U.F2.025) - Tehnički uvjeti za izvoñenje teracerskih radova (HRN U.F2.050) - Tehnički uvjeti za izvoñenje radova pri polaganju podnih obloga (HRN U.F2.017) - Tehnički uvjeti za izoliranje ravnih krovova (HRN U.F2.024) - Tehnički uvjeti za oblaganje kamenim pločama (HRN U.F7.010) - Stolarski radovi. Hrvatske norme odnosno HRN D.E1.010, 011, 020, 100,

HRN D.E8.193, 235 - Limarski radovi. Hrvatske norme odnosno HRN C.B4.020, 081, HRN C.E4.040, HRN C.D4.500, HRN C.C4.020 - Bravarski radovi. Hrvatske norme odnosno HRN C.B4.011, 030, HRN C.B0.500, HRN B.C3.025 - Izvoñenje radova pri nanošenju monolitnih polugotovih podova na bazi sintetičkih smola

(HRN U.F2.034) - Betonske podloge za nanošenje monolitnih polugotovih podova na bazi sintetičkih smola

(HRN U.F2.033) - Plivajuće podne konstrukcije (HRN U.F2.019) Za kolovozne površine: - Tehnički uvjeti za izradu asfaltnih betona (HRN U.E4.014) - Tehnički uvjeti za izradu betonskih kolovoza (HRN U.E3.020) Napomena: U svim tehničkim uvjetima navedene su veze s drugim HR normama glede kvalitete materijala pa ih nećemo posebno navoditi.



33

A.9 - PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE INVESTITOR: CEE-PROJEKT d.o.o.




Klasa: UP/I-350-07/06-01/3196 Urbroj: 314-01-06-1


FAZA:

GLAVNI PROJEKT

BR. TD

171-ARH-2008

Procjena troškova gradnje za izgradnju Stambene grañevine, na k.č. 13060/23,

k.o. Lastovo, iznosi cca 3.700.000,00 kn.

Zagreb, lipanj 2008.

Glavni projektant: Emil Moguš, dipl.ing.arh.



34

A.10 - LOKACIJSKA DOZVOLA



35

B. TEKSTUALNI DIO



36

B.1 - TEHNIČKI OPIS

PARCELA

Parcela namjenjena za gradnju zgrade nalazi se na k.č. 13060/23; k.o. Lastovo u predjelu Ubli (Dragovode). Parcela za izgradnju je pravilnog pravokutnog oblika, a nakon parcelacije uvjetovane lokacijskom dozvolom površina parcele iznosi 400m2. Parcela je u velikom nagibu s razlikom u visini u gradivom dijelu oko 12,50m (prosječan pad terena 33º). Na parceli se nalazi postojeća dotrajala prizemna grañevina. Za grañevinu postoji Rješenje za gradnju iz 1986. godine. SITUACIJA Pristup parceli osiguran je iz pristupne prometnice – lokalne ceste broj 69063. Površina parcele predviñene za izgradnju Stambenog objekta nakon parcelacije iznosi 400m2. Ispred grañevine nalazi se površina za parkiranje, preko koje se ulazi u objekt. Tlocrtna površina grañevine je 193,64 m2 kako je prikazano u grafičkom prilogu C.1 - Situacija na geodetskoj podlozi koja je sastavni dio ovog Projekta. Na parceli je sukladno uvjetima Županijske uprave za ceste osigurano 8 parkirnih mjesta. Time je zadovoljen zahtjev od 2PM/stan. Površina 1 parkirnog mjesta iznosi 12m2 što je u skladu s Posebnim uvjetima ureñenja prostora iz područja prometa nadležnog tijela županije. Površina pod grañevinom iznosi 193,64m2 što s obzirom na veličinu parcele od 400m2 čini izgrañenost od 48,40%. Bruto grañevna površina iznosi 688,92m2 što daje ki=1,72. Udaljenost grañevne linije od susjednih grañevnih parcela je 3,0m, a udaljenost objekta od regulacijske linije (prometnice) iznosi 5,0m, a sve u skladu s lokacijskom dozvolom. STRUKTURA GRAĐEVINE Stambena zgrada je apartmanskog tipa. Sadrži 8 (osam) stambenih jedinica – na svakoj etaži po dva. Zgrada se sastoji od prizemlja s dva dvosobna stana i zajedničkih pomoćnih prostora i vodospreme te tri gornje etaže sa po dva trosobna stana (dnevni boravak uračunat u broj soba). Neto površine stanova su:

S1 43,30 m2

S2 48,10 m2

S3 65,80 m2

S4 67,75

S5 67,90

S6 67,90

S7 66,25

S8 65,20

U stanove se ulazi s vanjskog betonskog otvorenog stubišta na terenu. Stubište se nalazi i na sjevernom i na južnom rubu parcele. U sklopu grañevine nalaze se i dva osobna dizala koja povezuju sve etaže grañevine. Visina grañevine je prizemlje+2kata+potkrovlje. Potkrovlje oblikovano kosom armirano-betonskom pločom u nagibu 22º i 25º.



37

1.2. OPIS KONSTRUKCIJE

Konstruktivni sistem čini masivna AB konstrukcija na trakastim temeljima. Armirano-betonski zidovi debljine su 20 (25cm) cm i projektirani su u uzdužnom i poprečnom smjeru. Svi vanjski zidovi su od armiranog betona MB 30 osim zidova izvan konstruktivnih osi grañevine koji su od blok opeke d=20cm. Raspon poprecnih konstruktivnih zidova iznosi 3,3m - 3,7m, a uzdužnih 3,12 – 3,50m. Zidovi svojom masom primaju i prenose sva horizontalna i vertikalna opterećenja zgrade. Ovako projektirani konstruktivni sistem osiguravaju krutost konstrukcije i njenu otpornost na potres. Svi armirano betonski zidovi moraju biti izvedeni u glatkoj oplati, a posebnu pažnju treba obratiti na pravilno pervibriranje kako bi se izbjegla segregacija betona na dnu zida. Stropovi su od monolitnih armirano-betonskih ploča debljine 15,0 cm koje kontinuirano naliježu na sistem stupova i grada i masivne zidove kao pune oslonce. Iznimno iznad prostora vodospreme debljina armirano-betonske ploče je 20cm. Krov je riješen kao kosa armirano-betonska ploča debljine 15cm na jednak način kao i meñukatne konstrukcije. Temeljenje konstrukcije je planirano kao sistem temeljnih traka širine 80cm, visine 60cm. U području ispod vodospreme i liftova predviñeno je temeljenje na armirano-btonskoj ploči. Veći dio temelja grañevine projektiran je na koti KVT (kota vrha temelja)=-0,90. Budući da je parcela u velikom nagibu s razlikom u visini u gradivom dijelu oko 12,50m (prosječan pad terena 33º) na istočnom dijelu parcele temelji potpornih zidova su projektirani u kaskadama, a preko temeljnih greda i temeljnih stupova povezani su s trakastim temeljima objekta. Potporni zidovi su masivni armirano-betonski debljine 30cm na trakastim temeljima. Uz potporne zidove uz rubove parcele organizirana su vanjska stubišta na terenu. Stubišta su na ojačanoj betonskoj podlozi debljine 12cm. Proračun i dimenzioniranje konstruktivnih elemenata Svi elementi konstrukcije su proračunati na osnovna, korisna i izvanredna opterećenja. Proračuni konstrukcije, glavne i sekundarne, proveden je na većem broju proračunskih modela, globalnih i pretežno parcijalnih. Proračun je proveden primjenom programa za različite statičke i dinamičke analize prostornih i ravninskih struktura. 1.3. MATERIJALI KONSTRUKCIJE Svi materijali konstrukcije predviñeni su od gradiva standardne kvalitete. Materijali projektirani za izradu armiranobetonskih konstruktivnih elemenata su beton marke MB 30 (40) i grañevinski čelik RA 400/500 i MAG 500/560. Za zidane zidove koriste se blokovi marke MO 15 uz primjenu morta MM-5,0.



38

1.4. ZIDARSKI RADOVI Svi pregradni i fasadni zidovi predviñeni za zidanje izvest će se od blok-opeke debljine 20 (25)cm zidano u produžnom mortu 1:2:6. sve prema uputama proizvoñača blokova. Unutarnji pregradni zidovi izvest će se od opeke debljine 10cm zidano u produžnom mortu 1:3:9 takoñer u svemu prema uputama proizvoñača. Svi zidovi zidani Porothermom ili blok opekom predviñeni su za žbukanje. Žbukaju se produžnom žbukom d=1-2cm. Prilikom žbukanja zidova unutarnjom i vanjskom žbukom potrebno je ugraditi rabic mrežicu za spojeve na svim mjestima gdje se kao podloga žbuci pojavljuju različiti materijali, a sve s ciljem da se izbjegne pucanje žbuke uslijed različitog “rada” pojedinih materijala. Na mjestima gdje se na istoj zidnoj plohi pojavljuju zidovi koje treba i zidovi koje ne treba žbukati, potrebno je cijelu zidnu plohu žbukati kako bi se izbjegle neravnine I reške na površini. Unutarnje površine žbukaju se produžnom žbukom d=2cm, a vanjske silikatnom žbukom d=0,5cm. Površine armiranobetonskih zidova moraju biti izvedeni glatko i idealno ravno, a gletaju se u završnoj fazi. 1.5. HIDROIZOLACIJA

Svi materijali za izolacije te izrada trebaju odgovarati Hrvatskim normama odnosno važećim propisima i tehničkim uvjetima.

Horizontalna hidroizolacija na tlu izvodi se na zaglañenoj armiranoj betonskoj podlozi debljine 10-15cm. Izolacija se sastoji od hladnog premaza bitumenskom emulzijom-Resitol i dvije visokofleksibilne polimerne bitumenske trake Flex Bitufix GV-4 položene s preklopima i varene u svemu prema uputama proizvoñača. Na hidroizolaciju se postavlja zaštitni sloj od mikrobetona. Hidroizolacija vertikalnih zidova u tlu sastoji se od hladnog namaza bitumenskom emulzijom-Resitol i dvije fleksibilne polimer bitumenske trake Bitufix GV-4. Hidroizolacija zida je zaštićena je čepastom membranom. Trake se rade s preklopom I vare u svemu prema uputama proizvoñača. Hidroizolacija terasa i loña (ravni krov) projektirana je kao jednoslojna hidroizolacijska krovna membrana ECOSEAL-EP ili sl. od sintetičke gume, termozavarivih potpuno homogenih spojeva. HI je armirana poliesterskim pletivom i mora biti otporna na UV zrake, leteći plamen, kemikalije, mikroorganizme i korijenje. Za sve konstrukcije krovova obavezna je izrada holkela. Isti način hidroizolacije primijenit će se kod zatravnjenih-ozelenjenih dijelova konstrukcije. Hidroizolacija krova izvodi se kao pričuvna hidroizolacija koja se sastoji od jedne bitumenske ljepenke debljine 0,2cm. 1.6. TOPLINSKA IZOLACIJA Toplinska izolacija vanjskih zidova izvest će se od ploča kamene vuna - (TERVOL PTP ploče - 150 kg/m3) debljine 8,0cm. Ploče naknadno učvršćene vijcima sa širokom glavom izmeñu podkonstrukcije nosača i završne obloge zida. Toplinska izolacija zidova u tlu projektirana je kao ekstrudirani polistiren debljine 5,0cm. Toplinska izolacija poda stana prema vanjskom prostoru ispod izvest će se od ploča kamene vuna - (TERVOL PTP ploče - 150 kg/m3) debljine 10,0cm postavljene ispod armirano-betonske ploče. Ploče će biti postavljene u oplatu prije početka betoniranja armirano betonske ploče. Konstrukcije ravnih krovova i terasa bit će toplinski izolirane vodonepropusnim ekstrudiranim polistirenom ili Tervolom DDP debljine 8,0 cm.



39

1.7. KERAMIČARSKI RADOVI Keramičkim pločicama oblažu se prostori sanitarija, vanjskih otvorenih prostora, te drugih pomoćnih prostora u kojima režim korištenja to zahtjeva. Oblaganje zidova je glaziranim keramičkim pločicama i klase dimenzija 20 x 20cm položenim u vodootpornom ljepilu, po principu fuga na fugu, širine fuge 3mm. Podovi se oblažu glaziranim pločicama I klase dimenzija 20 x 20cm, fuga na fugu, debljina fuge 1mm. Soklovi se opločuju jednim redom pločica, visine 10cm položenim u ljepilo ili mort ovisno o prostoru u kojem se nalaze. U sanitarijama se zidovi oblažu keramičkim pločicama do visine prostora 300cm, a u ostalim prostorima će visina i način oblaganja bit definiran glavnim i izvedbenim projektom. Sve keramičke pločice na vanjskim hodnim površinama moraju biti protuklizno obrañene. 1.8. LIČILAČKI RADOVI Kao završni sloj fasade predviña se silikatna fasadna žbuka na polimer-u (cementno ljepilo armirano staklenom mrežicom. Unutarnji prostori bojat će se POLIKOLOROM. Za bojanje i zaštitu drvenih površina koje nisu tvornički obrañene koristit će se KARBOLIN LAZUR na način kako je to predviñeno uputama proizvoñača.

1.9. KAMENOREZAČKI RADOVI Kamenom su obrañena gazišta i čela stubišta i prozorskih klupčica i pragova balkonskih vrata. Kamen upotrebljen za tu svrhu je debljine 3 cm položen u cem mort debljine 3 cm. Širina kamenog gazišta je 30 cm, duljina 120cm. Gazišta trebaju biti obrañena na način da budu protuklizna. Sokl izvesti stepenasto od istog kamena debljine 1 cm, visine sokla 10 cm. Vrsta kamena bit će naknadno odreñena. 1.10. LIMARSKI RADOVI Svi horizontalni i vertikalni oluci, maske, vanjske prozorske klupčice, opšavi i obrada slivnika projektirani su od pocinčanog lima, a sve prema izvedbenim radioničkim detaljima. 1.11. PODOPOLAGAČKI RADOVI Podovi predviñeni za pokrivanje parketom pokriveni su lamelnim parketom prema izboru investitora, postavljenim u ljepilu prema uputama proizvoñača. Parket je debljine 1-2cm. U pomoćnim prostorima (spremište) kao završna podna obloga predviñena je cementna glazura bez dodatne obrade. Svi podovi moraju biti ravni I glatki, ali ne smiju biti klizavi.



40

1.12. STOLARSKI RADOVI Sva vanjska stolarija Prozori i vrata objekta izrañeni su od petkomornih PVC profila s prekinutim toplinskim mostom i ugrañenim brtvilima koja osiguravaju vodonepropusnost. Ugrañena stolarija nema rolete. Zaštita od sunca – grilje. Ostakljeni vanjski elementi : prozori+ balkonska vrata+ ulazna vrata stanova (dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije - Low-E obloga) u okvirima sa U ≤ 1.70 W/m2K II klase zvučne izolacije sa Rw ≥ 30 dB. 1.13. BRAVARSKI RADOVI Svi bravarski radovi izvedeni su kao pocinčana bravarija, prema shemama i radioničkim nacrtima koji će bit izrañeni u izvedbenom projektu. Zaštita od sunca-Grilje.Grilje se sastoje od aluminijskog okvira s ispunom od drvenih lamela. Aluminijski okvir postavljen u vanjskoj ravnini slojeva zida. Grilje su višedjelne (broj krila ovisi o širini otvora), umetnute u gornju i donju vodilicu, a otvaraju se 'harmonika' sustavom.



41

B.2 - POPIS GRAĐEVNIH DIJELOVA

Z- ZIDOVI Z.1. Zid u tlu (grijani dio) U = 0,59 W/m2K Z.1.1 Zid u tlu (vanjski zidovi - negrijano) Z.2. Vanjski zid i zid prema negr.prostoru - beton (Etics sustav-žbuka) U = 0,43 W/m2K Z.2.1 Vanjski zid i zid prema negr.prostoru – blok opeka (Etics sustav-žbuka) U = 0,38 W/m2K Z.3 AB zid prema cisterni U = 0,60 W/m2K Z.4 AB zid izmeñu dva grijana prostora (izmeñu stanova)

P- PODOVI NA TLU P.1 Pod na tlu stanova (grijani dio) U = 0,45 W/m2K P.1.1 Pod na tlu spremišta (negrijano dio) P.2 Pod na tlu loñe stana,ulaznog hodnika (negrijani dio) P.3 Pod na tlu cisterne P.4 Pod na tlu – vanjski prostor

MK – MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE MK.1 Meñukatna konstrukcija izmeñu stanova MK.1.1 Meñukatna konstrukcija izmeñu stana i negrijanog prostora ispod U = 0,45 W/m2K MK.1.2 Meñukatna konstrukcija izmeñu stana i otvorenog prostora ispod U = 0,30 W/m2K MK.2 Meñukatna konstrukcija izmeñu stana i cisterne ispod U = 0,43 W/m2K

K- KROVOVI I TERASE K.1 Kosi krov iznad stana (mediteran crijep) U = 0,34 W/m2K K.2 Prohodna terasa – loña U = 0,39 W/m2K K.2.1Vanjska terasa ulaza u stan na I katu na jugu - krov U = 0,54 W/m2K K.3 Loggie,vanjske terase - negrijane

VANJSKI OTVORI – PROZORI I VRATA

Ostakljeni vanjski elementi : prozori+ balkonska vrata+ ulazna vrata stanova (dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije - Low-E obloga) u al. okvirima s U ≤ 1.70 W/m2K klase zvučne izolacije sa Rw ≥ 30 dB.



42

OPIS SLOJEVA GRAĐEVNIH DIJELOVA

Z- ZIDOVI (slojevi iznutra prema vanji) Z.1 Zid u tlu (grijani dio) - završna obloga (produžna žbuka, ker.pločice,…) 1-2 cm - armirani beton (2500 kg/m3) 20-30 cm - hidroizolacija 1 cm - ekstrudirani polistiren – tvrde ploče (npr. XPS-G30 ) 5 cm - zaštita hidroizolacije(čepasta membrana ) - fini + grubi nasip Z.1.1 Zid u tlu (vanjski zidovi - negrijano) - završna obloga 1-2 cm - armirani beton (2500 kg/m3) 20-30 cm - hidroizolacija 1 cm - zaštita hidroizolacije(čepasta membrana ) - fini + grubi nasip Z.2. Vanjski zid i zid prema negr.prostoru - beton (Etics sustav - žbuka) - završna obloga (produžna žbuka, ker.pločice,…) 1 - 2 cm - armirani beton (2500 kg/m3) 20 cm - kamena vuna - (TERVOL PTP ploče) (150 kg/m3), ploče naknadno učvršćene vijcima s širokom glavom izmeñu podkonstrukcije nosača i završne obloge zida

8 cm

- silikatna fasadna armirana žbuka 0,5 cm Z.2.1 Vanjski zid i zid prema negr.prostoru – blok opeka (Etics sustav - žbuka) - završna obloga (produžna žbuka, ker.pločice,…) 1 - 2 cm - blok opeka 20 cm - kamena vuna - (TERVOL PTP ploče) (150 kg/m3), ploče naknadno učvršćene vijcima s širokom glavom izmeñu podkonstrukcije nosača i završne obloge zida

8 cm

- silikatna fasadna armirana žbuka 0,5 cm Z.3 AB zid prema cisterni - gipskartonske ploče (GKF izvedbe u mokrom čvoru) 1,25 cm - PE folija 0.25 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - kamena vuna – (TERVOL TW ploče, 30 kg/ m3) 5 cm - armirani beton (2500 kg/m3) sa aditivom za vodonepropusnost 20 cm - reparaturni mort 1-2 cm Z.4 AB zid izmeñu dva grijana prostora (izmeñu stanova) - završna obloga (cementna glet masa, ker.pločice,…) 0,5 - 1 cm - armirani beton (2500 kg/m3) 20 cm - završna obloga (cementna glet masa, ker.pločice,…) 0,5 - 1 cm



43

P- PODOVI NA TLU

P.1 Pod na tlu stanova (grijani dio) - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice, parket, kamen,…) 2 cm * u mokrom čvoru tekući polimercementni hidro premaz (Plastivo-180) - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - ekspandirane polistiren ploče (25 kg/m3) 8 cm - hidroizolacija 1 cm - armiranobetonska podloga zaglañena (2200 kg/m3) 12 cm - dobro nabijeni krupni šljunak ≥ 15 cm P.1.1 Pod na tlu spremišta (negrijani dio) - cementni namaz 2 cm - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - ekspandirane polistiren ploče (25 kg/m3) 8 cm - hidroizolacija 1 cm - armiranobetonska podloga zaglañena (2200 kg/m3) 12 cm - dobro nabijeni krupni šljunak ≥ 15 cm P.2 Pod na tlu loñe stana, ulaznog hodnika (negrijani dio) - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice, kamen,…) 2 cm - armiranocementni plivajući estrih – podloga (2100 kg/m3) 5-11 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) u dva sloja (2 x 1 cm) 2 cm - hidroizolacija 1 cm - armiranobetonska podloga zaglañena (2200 kg/m3) 12 cm - dobro nabijeni krupni šljunak ≥ 15 cm P.3 Pod na tlu cisterne - reparaturni mort 1-2 cm - armiranobetonska podna ploča sa aditivom za vodonepropusnost 20 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - hidroizolacija 1 cm - armiranobetonska podloga zaglañena (2200 kg/m3) 12 cm - dobro nabijeni krupni šljunak ≥ 15 cm P.4 Pod na tlu – vanjski prostori

- armiranocementni estrih - podloga (2100 kg/m3) ≥5 cm - betonska podloga (ojačana) 12 cm - dobro nabijeni krupni šljunak ≥ 15 cm

- hodna obloga (ljepljene keramičke ili kamene ploče) 2 cm



44

MK – MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE

MK.1 Meñukatna konstrukcija izmeñu stanova - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice, parket,kamen…) 2 cm * u mokrom čvoru tekući polimercementi hidro premaz (Plastivo-180) - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) u dva sloja (2 x 1 cm) 2 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - cementna glet masa 0,5 cm MK.1.1 Meñukatna konstrukcija izmeñu stana i negrijanog prostora ispod - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice, parket,kamen…) 2 cm * u mokrom čvoru tekući polimercementi hidro premaz (Plastivo-180) - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) u dva sloja (2 x 1 cm) 2 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - kamena vuna - (TERVOL PTP ploče) (150 kg/m3), ploče naknadno učvršćene vijcima s širokom glavom izmeñu podkonstrukcije nosača i završne obloge stropa

5 cm - armirana žbuka ili gipskartonske ploče 0,5 cm MK.1.2 Meñukatna konstrukcija izmeñu stana i otvorenog prostora ispod - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice, parket,kamen…) 2 cm * u mokrom čvoru tekući polimercementi hidro premaz (Plastivo-180) - armiranocementni plivajući estrih(2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) u dva sloja (2 x 1 cm) 2 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - kamena vuna - (TERVOL PTP ploče) (150 kg/m3), ploče naknadno učvršćene vijcima s širokom glavom izmeñu podkonstrukcije nosača i završne obloge stropa

10 cm - armirana žbuka ili gipskartonske ploče 0,5 cm MK.2 Meñukatna konstrukcija izmeñu stana i cisterne ispod - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice, parket ) 2 cm * u mokrom čvoru tekući polimercementi hidro premaz (Plastivo-180) - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.25 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) u dva sloja (2 x 1 cm) 2 cm - ekstrudirani polistiren – tvrde ploče (npr. XPS-G30 ) 5 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) sa aditivom za vodonepropusnost - u glatkoj oplati

20 cm



45

K- KROVOVI I TERASE

K.1 Kosi krov iznad stana (mediteran crijep) - mediteran crijep - dvostruke letve (2x5/3 cm) - ventilacija 6 cm - krovna ljepenka (pričuvna hidroizolacija) 0,2 cm - kamena vuna kaširana crnim staklenim voalom - (TERVOL DDP ploče) (160 kg/m3) izmeñu drvenih gredica 6x10 cm

10 cm

- parna brana (bitumenska traka s uloškom alu-folije 0,1 mm - 950 kg/m3)

0,5 cm

- armiranobetonska stropna kosa ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - cementna glet masa 0,5 cm K.2 Prohodna terasa - loña - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice ,kamen ) 2 cm - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) 1 cm 1 cm - hidroizolacija 1 cm - ekspandirane polistiren ploče kaširane (25 kg/m3) 8 cm - parna brana (bitumenska traka s uloškom alu-folije 0,1 mm - 950 kg/m3)

0,5 cm

- beton za pad zaglañen min.2,5 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - cementna glet masa 0,5 cm

K.2.1 Vanjska terasa ulaza u stan na I katu na jugu - krov - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice ,kamen ) 2 cm - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) 1 cm 1 cm - hidroizolacija 1 cm - cementna glazura (beton) u padu izvesti na sviježe 0 - 2 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - kamena vuna – (TERVOL TW ploče, 30 kg/ m3) 5 cm - PE folija 0.25 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - gipskartonske ploče (spušteni strop) 1,25 cm

K.3 Loggie,vanjske terase - negrijane - hodna obloga (ljepljene keramičke pločice ,kamen ) 2 cm - armiranocementni plivajući estrih (2100 kg/m3) 5 cm - PE folija 0.15 mm , sa preklopom d ≥ 30 cm - - elastificirani ekspandirani polistiren (15 kg/m3) 1 cm 1 cm - hidroizolacija 1 cm - cementna glazura (beton) u padu izvesti na sviježe 0 - 2 cm - armiranobetonska stropna ploča (2500 kg/m3) - u glatkoj oplati 15 cm - cementna glet masa 0,5 cm



46

B.2 - ISKAZ POVRŠINA

Iskaz neto površina koeficijent

PRIZEMLJE Ulazni hodnik 8,45 1 Hodnik 3,80 1 Prostorija za vodomjer 2,15 1 Prostorija za GRP 2,30 1 Spremište 8,05 1 Vodosprema 5,60 1 Ulaz - stan 1 2,80 1 Dnevni boravak+blagovaonica 17,05 1 Kuhinja 4,20 1 Kupaonica 4,70 1 Hodnik 4,20 1 Soba 10,35 1 Ulaz - stan 2 5,30 1 Dnevni boravak+blagovaonica 20,80 1 Kuhinja 4,00 1 Kupaonica 3,85 1 Soba 8,15 1 Loña 6,00 0,75

Ukupno prizemlja - neto 121,75

1. KAT Ulaz - stan 3 6,00 1 Dnevni boravak+blagovaonica 19,40 1 Kuhinja 4,00 1 Loña 9,00 0,75 Kupaonica 3,15 1 Soba 2 9,20 1 Soba 1 9,20 1 Kupaonica 1 4,00 1 Terasa 1,85 0,25 Ulaz - stan 4 5,65 1 Dnevni boravak+blagovaonica 23,80 1 Kuhinja 4,00 1 Loña 5,50 0,75 Kupaonica 3,15 1 Soba 2 10,40 1 Soba 1 9,20 1 Kupaonica 1 4,00 1 Terasa 2,05 0,25

Ukupno 1.kat - neto 133,55



47

2. KAT Ulaz - stan 5 4,50 1 Dnevni boravak+blagovaonica 25,00 1 Kuhinja 5,35 1 Loña 6,75 0,75 Kupaonica 4,20 1 Soba 2 9,20 1 Soba 1 8,90 1 Kupaonica 1 4,00 1 Ulaz - stan 6 4,60 1 Dnevni boravak+blagovaonica 25,00 1 Kuhinja 5,35 1 Loña 6,75 0,75 Kupaonica 4,20 1 Soba 2 9,20 1 Soba 1 8,90 1 Kupaonica 1 3,90 1

Ukupno 2.kat - neto 135,80

POTKROVLJE Ulaz - stan 7 5,60 1 Dnevni boravak+blagovaonica 24,20 1 Kuhinja 5,60 1 Terasa 2,85 0,25 Kupaonica 3,75 1 Soba 2 12,50 1 Soba 1 8,30 1 Kupaonica 1 3,45 1 Ulaz - stan 8 5,60 1 Dnevni boravak+blagovaonica 24,20 1 Kuhinja 5,60 1 Terasa 1,80 0,25 Kupaonica 3,75 1 Soba 2 12,50 1 Soba 1 8,30 1 Kupaonica 1 3,45 1

Ukupno potkrovlje - neto 131,45

UKUPNO NETO 522,55

Iskaz bruto površina PRIZEMLJE 171,32 1. KAT 193,64 2. KAT 171,72 POTKROVLJE 152,24

UKUPNO BRUTO 688,92



48

C. GRAFIČKI DIO

Main Project Technical Description CR - ceegroup.eu · A - OP ĆI DIO A.1 -Popis knjiga glavnog...

Documents

Transcript of Main Project Technical Description CR - ceegroup.eu · A - OP ĆI DIO A.1 -Popis knjiga glavnog...