Labarik ki'ik sira-nia komporf'amenf'u sosicil kon-t-ein iha livru ida-ne'e dedika de'i-t-ba fins...
Transcript of Labarik ki'ik sira-nia komporf'amenf'u sosicil kon-t-ein iha livru ida-ne'e dedika de'i-t-ba fins...
Labarik ki'ik sira-nia
komporf'amenf'u sosicil
Margare't-Anne Car'ter EdD; MedS't; BEdS't; DipEd
SUPPORTED BY OFFICIAL DEVELOPNIE~T AID FRO~I THE ~Il~STRY
Plan FOR FOREIG~ AFFAIRS OF Fl~A. ~
M6s hosi Margare"t"-Anne Car"t"er EdD.
Laran-susar no lakon iha T"empu infci.nsia. 2002
Persegisaun, violensia no hahalok s i ra in-t-imidasaun nion iha kon-t-es-t-u edukasionci.1 nian. 2002
Hanorin no aprendizajen ba hahalok iha kon-t-es-tu edukasi onc:il nian. Edisaun Dahaa-t 2005
Tempu "t"o 'o ona ba o ! Hau Tempu. 2005
Rezolusoun konfli-t-u ba labarik sira. Edisaun Daruak 2007
Adekuasaun emosaun ba Labarik siro 2007
Direi"f"u ho"t"u-ho"f"u rezervadu
Laiha parT"e: ruma hosi publikasaun ido-ne'e mak be:le reprodus. roi iha s i s-t-ema re:kuperasaun ida, T"ransmi"t"e iha
kualker forma ka liuhosi kualker meiu, ele"t"roniku, me:kci.niku, foT"okopia, gravosaun ka iho forma se:luk , laho
permisaun eskriT"a an-t-es hosi au1-or. Halo favor respei"t"a direi-tu au1-orci.1 nian.
Au-tor oferes e informasaun jerci.I iha area kono-ba labarik sira-nio kompor"t"amen1-u sosici.I nian. Au-tor la· fo
akonsellamen1-u profisionci.I ba lee-na'in ida-idak. Tdeia ni sujes-taun sira iha livru ida-ne'e nia laron ne'e 16.'os
serve hanesan subs-ti-tu"t"u ido hodi halo konsul-ta ho profisionci.I ida ne'ebe ho-tene kona-ba i-to- nia oan no mos bele
a-tu avalia iha forma konfiant-e kona-bo kari k programa ida rezul"ta ona iha mudansa ida ne'ebe signif i ka-tivu.
Informasaun kon-t-ein iha livru ida-ne'e dedika de'i-t- ba fins edukasaun nian. Au-t-or la asume kualker
responsabilidade ba prejulzu ne'ebe mosu mai T"anba abuzu ba informasaun iho livru ida-ne'e nia laran.
Publika dahuluk iha Brisbane Aus-t-rci.l i a 2008
Dire:i-tus au-t-orci.1® Car-t-er, Margare-t-Anne, 2008 Biblio-t-eka Nasional Aus"t"rc:ilia
Ka-t-alogasaun ba Dadus Publikasaun
CarTer. Margare-t-- Anne 2008 LABARTK KI'IK SIRA-NTA KOMPORTAMENTU SOSIAL
BUAT NE'EBE LADI'AK NE'E LADI'AK DUNT
ISBN: 978-0-9757121-4-6 Au-t-6r
Mar9ore1"-Anne Cor-t-er EdD; MEdS-t-; BEdS"t"; DipEd
Labar i k ki' i k s i ra hahu sira-nia viajen moris nian nu'udar kria-t-ura sosiaL
Dalo barak, mundu sosial ne'e hanesan misi"eriu ida mai sira no ba sira.
Ii"a moris ona iha mundu ne'e durani"e dekada barak ona kompara ho labarik sira. I-t-a
iha esperiensia moris nian barakliu ai"u moris iha vida sosial nian kompara ho labarik
ki'ik sira. Dalo ruma ii"a hanoin ka-t-ak i"anba de'ii" labarik sira-ne'e nu'udar ema
kriai"ura eni"aun sira sei ha-t-ene kedas sasan sosial nian ida-ne'e. Maibe seri"amen-te
kazu la'os hanesan ne'e.
Labarik ki'ik sira lci'os moris-mai programadu a"t-u ha"t-ene oinsci a"t-u soi sosicil ... oinsci
a"t-u rona, hanoin no halo, Troka malu, ko'alia lifuan-kmaus, book an ho kuidadu, no
liman no ain ne'ebe delikadu. Ne'e i-t-a-nia knaar nu'udcir ema booT aTu hanorin
kotnpor"t-amen"t-u sosicil nian ba labarik sira.
Ser"t-ifika ka-t-ak iTa sei la 1"ama iha si"tuasaun ida iha-ne'ebe i"ta ha-te"ten ba labarik
sira kona-ba saida mak a"t-u halo no hafoin fo-sala ba sira bainhira sira halo erru
sosicil ido. Iha diferensa ida boo"t 1-ebes en"tre ha1"e1"en ba labarik sira kono-ba saida
tnak a-tu halo no hanorin sira kona-ba saida mak a"t-u halo.
Ha1"e1"en Hanorin
• Ko'alia • Esplika
• Ha"tudu • Ha"tudu
• Kri"ti ka • Modelasaun
• FcS-sala • Demons"tra
• Ibu-ibun/hadais/"toir/murmura - Halo diskusaun
• FcS pales"tra - Observa
- Poder a"tu hanehan • Haberan
• Halo asunsaun - Rona
- Ezije "tenki hanesan (similaridade.) • Si mu di-ferensa
- Hamuun/haleri k - Rezolve problema
- Insis"te/obriga/haka'as - Apresia esf orsu
Bainhira labarik sira halo hahalok ne'ebe ladi'ak, ne'e ka-tak sira halo ona erru/sala
sosicil ida. Maneira oinsci i-ta responde ba erru ida-ne'e mak nu'udcir xave ba labarik
sira a-tu dezenvolve responsabilidade ba sira-nia hahalok ka i-ta koko a-tu kon-trola
sira-nia hahalok.
Ema ho-tu-ho-tu halo Sala. Sala ne'e normal. Sala ne'e normal. Halo Sala ne'e nu'udcir
kondisaun umana nian.
Au-tori-tciria
Jeren1"e Pa1"raun
Le-t-en ba kraik
Poder Pozisioncil
Kon-t-rolu Es-t-ernu
Laiha liberdade
Padraun absolu-t-a
Dezenkoraja komunikasaun dalan rua
Labarik sira karik ladun iha es1"ima ba an rasik, laran-susar, ulun-1"oos,
ka manipula1"ivu
Domin ne·ebe Toos/Rijidu J Aproximasaun au"t-ori"t"ciria
• Hanoin ho respos"ta es"tltnulu
• Mo"tivasaun es"ternu
• Ema boo"t mak solisionad6r ba problemas
• F6-sala no hamoe
• Kas"tigu no rekompenso
• Enfoze bo perfeisoun
• Halo desizaun bo labarik sira
• Lodun iha respei"tu
• Hadook Tiha loborik hosi opor"tunidade a"tu
dezenvolve responsabi lidade
hahalok rosik
Labarik sira
Be.le afirma siro-nia independensia hodi
halo bua"t barak ne.'ebe perigozu ne'e.be
"tuir loloos sira sei la halo
• Be.le. soi ulun-"toos, dada-an
• Be.le halo "tuir moibe ho laran hirus
• Be.le soi krl"tiku "tebes hasoru au"toridade
• Be.le se.n"te "tauk "te.be.s ba au1"oridade.
• Be.le. sai rezis"ten"te liu1"an hosoru
au1"oridade
Bua1"" Ho1""u Serve
Espe-ta-tivas ba hahalok inkonsis-ten-te
Laiha kon-trolu
Permisivu
Ezijensia ui-toan de'i-t ba ma-turidade iha
hahalok nian
Korresaun rdpida ne'ebe -tempordria
[ Bua...- Ho...-u Serve=
Labarik sira karik labele 1-olera frus1""rasaun sira ne'ebe
adekuada ba dezenvolvimen1""u. Sira karik enfren1""a difikuldade
a-tu adia gra-tifikasaun no -tolera limi1""es
Domin ne'ebe Deskuidadu J Aproximasaun BuaT HoTu .Serve ... .
• Mo"f"ivasaun es"f"e.rnu
• F6-sala
• Iha espe"t"a"t"iva ne'ebe ui"f"oan "t"ebes, aplika
ho forma inkonsis"t"en"t"e
• Labarik halo nia desizaun rasik no "f"au iha
prci"f"ika
• Induljensia es"t"rema iha minu"t"u ida no
espe"t"a"t"iva rljida iha minu"f"u "t"uirmai
• Laiha lideransa
• Jes"t"aun pa"t"raun hosi ema boo"f"
Re.spei"t"u litni"t"adu ba labarik
Domin ne'ebe de.skuidadu
Labarik sira
• Karik la seguru no laiho. ma"t"uridade.
• Konsei"t"u kloo"f" kona-ba loos/sala
• Be.le soi agresivu no dominan"f"e
• Be.le rai-hirus
• Dalo barak halo bua"f" ne'ebe "f"uir sira
ha.no in
• Manipula sascin ba sira-nia obje"f"ivu rasik
• Be.le soi frus"t"radu lailais
• Be.le iha "t"olercinsia ki'ik ba frus"t"rasaun
• Dalabarak sempre inven"f"a razaun bainhira
la halo nia se.rbisu
Bainhira i-ta iha knaar nu'udcir julz no juri i-ta raramen-te iha
influensia ne'ebe i-ta hakarak ho labarik sira
I-ta labele kon-trola ema seluk. I-ta bele inf luensia sira. Se
bainhira i-ta-nia relasaun ne'e bazeia ba -tauk, deskonf iansa no
fo-sala, i-ta-boo-t sei iha influensia ne'ebe ki'ik, se karik iha.
----------
Aproximasaun au-tori-taria no bua-t ho-tu serve nian ba
dezenvolvimen-tu no jes-taun ba hahalok nian ne'e LA
funsiona/LAIHA efei-tu .
.Julga
Argumen-ta
F6 pales-tra
Punisaun kons-tan-te
Ameasa
Hakilar no haksiak
Pro mesa mamuk
Ha-tun
Krf-tikas nega-tive
Kon-trola
Zona Proibidu
Dalo balun i-ta halo -tiha ka-tak i-ta la'os pa-traun ba labarik sira
nia hahalok no mos ka-tak i-taJ abele kon-trola labarik sira- nia
hahalok. Bua-t ho-tu ne'ebe i-ta bele halo mak a-tu kon-trola di'ak
liu-tan i-ta-nia hahalok rasik.
Bainhira i-ta koko a-tu maneja labarik sira-nia hahalok ho -ta-tikas
au-tori-taria ka bua-t ho-tu serve nian, ne'e ka-tak i-ta koko a-tu
kon-trola sira - i-ta uza poder hodi hanehan sira.
I-ta hakarak a-tu kapasi-ta labarik sira a-tu nune'e sira aprende
hodi hili rasik sira-nia kompor-tamen-tu ho ulun-mamar. ~~~ B'19Ef!1i4~8l~~Id:fi:grm]f§'(~gj~q~:(!_~§;F£~~~r:g~~Jl,~q,~II1~c~§~QQ~~9'i3fiTI~ci~;gg~1$1('.~g:!
,n£g;fb~1If"kl~§g:l$~m,t:?:gcf~r!r¢tj~"t1!.,iff~6~.
Ida-ne'e sei la akon-tese se bainhria i-ta uza -ta-tikas au-tori-taria
ka bua-t ho-tu serve nian. I-ta presiza -tci-tikas ne'ebe sei apoia
la'os fali a-tu sobu relasaun.
Hahalok ne·ebe so bu relasaun Hahalok ne·ebe apoia relasaun
- F6 sala - RespeiT"a/u
- Obriga • Konsiderasaun/aT"ensaun
- Kasi'"igu - Rona
- Rekompensa • Apoia
• Manipula - Kolabora
- Pai'"raun - Enkoraja
- KriT"ika - Domin/hadomi
• Hamoe/haT"un • Simu/aseiT"a
• Halerik • Apresia
• Ibu-ibun/murmura - KapasiT"a/hakbiiT
• Neglijensia • Es-ti ma
• Poder ai'"u hanehan • Influensia
Al-terna-tiva Terseiru ne'e nu'udcir al-terna-tiva defini-tive ida ba
dezenvolvimen-tu no jes-taun hahalok nian ne'ebe au-tori-tciria no
bua-t ho-tu serve nian. Ida-ne'e bazeia liuliu/me-tin ba iha
paradigma hanorin no aprendizajen nian.
Demokrasia Par"f"isipa1"ivu
::Teren"f"e Prinsipal
Mis"t'ura Kon"t'rolu no Liberdade
Ni'vel kon"t'rolu ne•ebe mi'nimu no
iha hahilik barakliu bainhiro
posi'vel
Labarik sira par"t'isipa iha halo
desizaun
Espe"t'a"t'ivo realis"t'a ba hahalok
Simu ka"t'ak i"t'a s6 bele ko"t'rola
i"t'a- nia an
[ __ A _ _ l-t-_ e_r_n_ a_-t-_i_v_a _ _ T _ _ e_r_s_e_i_r_u _ _ J
Responsabilidade horik ho ema mak halo hahalok (hahalok
na' in) ne'e nia liman rasik no apoiu fo de' i-t ba aprendfz. Hahalok
aa-t ne'e -fc5 sincil kona-ba pon-tu sira ba hanorin no aprendizajen
nian, lci'os -fc5-sala, hamoe no kri-tika.
[ ___ D_o_m_i_n __ n_e_·_e_ b_e_' _ _ M_e_-r-_._-" __ J
-----------
Apro.ximasaun Al1"erna1"ivu Terseiru ___ _
Mot"ivasaun in"'terna L6.'os koersivu no 16.'os julga L6.'os f6 - sala Aproximasaun hanorin no aprendizajen Respei"'tu no kort"ezia Espet"at"iva ba hahalok ne'ebe realist-a no konsist"ent"e Labarik sira het"an apoiu bainhira sira aprende hahalok foun sira Persuasaun, informasaun no influensia Rezolve problemas iha maneira ida amig6.vel Presiza ambien"te ne'ebe sa"'tisfa"'t6riu Hili hahalok hod i sat"isf6.s nesesidades b6.zika
• Pose ba hahalok ne' ebe hi Ii ona hamut"uk ho labarik sira
-------
Labarik sira
Dezenvolve independensia iha hanoin At"ivu no mo"tivadu Dezenvo Ive regu lament"u ba an rasik Dezenvolve dixiplina ba an rasik Opt"imist"a Loran-met-in ba an rasik Dezenvolve responsabi lidade ba hahalok sira
\
Iha aproximasaun Al-terna-tiva Terseiru nian
Saida mak ladi'ak ne'e ladi'ak duni no i-ta -tenki au-tori-tariamen-te
hanorin labarik sira iha -forma seluk.
I-ta presiza -f6-ha-tene no hanorin hahalok sira ne'ebe di'ak hodi
nune'e labarik sira aprende -formas adekuada hodi moris no
aprende - ho pas no armonia - hamu-tuk.
Obje-tivu hosi aproximasaun al-terna-tiva -terseiru nian ne'e mak
a-tu labarik sira sai mo-tivadu hosi laran envezde hosi
sirkuns-tansia ka even-tu sira hosi liur nian. Aproximasaun ida
ne'e inkorpora hanorin no orien-tasaun, ho en-faze ida ba
respei-ta malu nian.
Labarik sira-nia erru/sala sira sosial nian ne'e ha-f6
opor-tunidade ida ba lisaun barak kona-ba oinsa a-tu halo bua-t
sira iha -forma ne'ebe di-feren-te. Se bainhira i"ta husik Jee-t- de'i-t
hahalok sira-ne'e ka fa -tra"ta ho hirak-ne'e dire-tamen-t-e no iha
-forma ne'ebe respei-t-ozu, ne'e ka-tak i"ta hadook -t-iha labarik
ne'e hosi aprendizajen ne'e.be valiozu.
Erru/sala sira-ne'e. nu'udar e.spe.riensia kreximen-t-u nian ba ema
ne'e.be -for-t-e.
Labarik sira dezenvolve kon-trofu-an rasik no hola
responsabilidade ba hahalok ne'ebe sira rasik hili bainhira ema
boo-t sira iha espe-ta-tivas adekuada ba dezenvofvimen-tu nian,
-trasa limi-tes for-te ne'ebe klaru, es-tabefese no sus-ten-ta
relasaun sira ne'ebe pozi-tivu no respei-tozu ho labarik ida-idak
Latbcnrwlk llcw0 ilk sirc-ir'llic:n hahcnlolk sosiGi.J ne'e nu'udc:ir fon1"e ida di'ak loos ne'ebe fo
ideias for1"e 1"ebes hodi supor1"a labarik sira aprende responsabilidade ba sira-nia
hahalok rasik.
Livru ida ne'ebe presiza 1"ebe1"ebes no hein kleur ona ba idade infc:insia sedu nian
ma1"adalan ida ba edukador sira no mos manual ida ba profisionc:il sira ne'ebe iha ona
Terre nu.
Rekursus ida exelen1"e ba pesoc:il sira infc:insia sedu nian ne'ebe hakarak a1"u lidera no
jere dezenvolvimen1"u ba labarik sira-nia dixiplina ba an rasik.
Livru ida-ne'e nu'udcir ahi naroman ida kona-ba oinsci a1"u hanorin labarik sira jes1"aun
an rasik ba kompor1"amen1"u nian.
Livru ida brillan1"e ba inan-aman no profisionc:il sira ne'ebe hakarak a1"u orien1"a
labarik sira wainhira sira aprende kona-ba hahalok sosic:il nian sira.
Rekursu esensic:il ida a1"u apoia areas ho1"u-ho1"u hosi aprendizajen infc:insia sedu nian.
Fon1"e konesimen1"u no sabedoria nian ida ines1"imc:ivel ba ema ho1"u ne'ebe envolvidu
ho labarik ki'ik sira.
Kona-ba Au-t-ora
Dr. Margare-t--Anne Car"t"er serbisu iha pra"t"ika privada nian nu'udar espesialis"t"a ida ba mudansa nian
iha Queensland, Aus"t"ralia . Iha knaar ida-ne'e, Dr. Car"t"er serbisu nu'udar mes"t"ra, konsul"t"ora ,
1"reinadora, pleaneadora ba programa, fasili"t"adora, men"t"ora no mediadora. Dr. Car"t"er aprezen"t"a
kolokius ne'ebe promove mudansa hahalok nian. Foku prinsipal hosi Dr. Car"t"er nia serbisu inklui
labarik sira-nia hahalok sosial , adekuasaun ba emosaun, kuidadu ba an rasik , rezolusaun k onfli1"u ,
susar no lakon, inkluzaun no paren"t"alidade.
Dr. Car"t"er mak au"t"ora ba livru hi"t"u. Nia nu'udar k6-au1"ora ba programa aklamadu 'Five: Fcrce:s or Pcrre:nring: Dr. Car"t"er mos soi ona k6-au1"ora ba 1"es1"us kompreensaun sosial rua ba labari k s i ra,
'Pira"t"es' no 'Space Travelers'.
De"t"al lus ba kon1"o.k1"u:
Dr Margarc't"- Anne Car't"cr Email : car1"erma@ne1"scape.ne1" .au
Websi"t"e : macar1"erconsul1"ancy.com .au