LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR … · sira-nian saida mak sira aprende tiha liuhusi...

12
ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE

Transcript of LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR … · sira-nian saida mak sira aprende tiha liuhusi...

ANALIZE SITUASAUN # 1

JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE

for more information or to request another copy please contact Belun NGO at 331 0353

APRIL 2018

UNITED NATIONSDEVELOPMENT GROUP

ASIA AND THE PACIFIC

Introdusaun

1

Foin-sa’e sira nu’udar xave hodi atinje dezenvolvimentu sustentável. Importante tebes katak foin-sa’e hotu-hotu hetan asesu ida ho igualdade ba edukasaun ho kualidade, justisa, saúde, oportunidade sira ba empregu no partisipasaun iha sosiedade, no mós atu hetan protesaun husi violénsia. Liu husi aprovasaun ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha tinan 2015 no aprovasaun ba Polítika Nasionál Juventude foun iha tinan 2016 husi VI Governu, Timor-Les-te kompromete tiha ona atu la husik hela juventude ida iha kotuk.

Atu fó apoiu baesforsu nasionál ida-ne’e, Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) iha Timor-Leste no ONG Belun halo esforsu kolaborativu, hodi lansa série análize foun ida ho títulu “La iha joven ida maka hela iha kotuk iha Timor-Leste”. Objetivu husi série ida-ne’e mak atu hasa’e komprensaun kona-ba situasaun no vulnerabilidade sira husi grupu juventude balu ne’ebé espesífiku no liliu dezafiu sira-ne’ebé sira enfrenta atu hetan benefísiu hosi Objetivu Dezen-volvimentu Sustentável tinan 2030 nian. Análize ida-idak aprezenta análize situasaun ninian ne’ebé bazeia ba analize independente ba dadus kuantitativu husi Sensus Timor-Leste Tinan 2015 no ba dadus kualitativu husi diskusaun grupu foku sira, no mós evidénsia husi estudu no relatóriu sira ne’ebé hala’o tiha ona iha Timor-Leste. Rezultadu sira aprezenta situasaun foinsa’e nian iha área moris saudavel, edukasaun, empregu no empregabilidade, partisipasaun sívika no violensia ho krime, tuir pilár sira Polítika Nasionál Juventude nian. Análize sira-ne’e mós fó rekomendasaun sira ba Governu, sosiedade sivíl, setór privadu no parseiru dezenvolvi-mentu sira oinsá atu garante oportunidade sira ho igualdade ba grupu sira-ne’e iha kontestu dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Joven-feto ne’ebé envolve tiha iha setór agrikultura integra vulnerabilidade sira balu tanba sira-nia idade, jéneru no hela-fatin ka árearezidénsia nian. Tanba ne’e, dala barak sira iha asesu menus ba oportunidade sira edukasaun, saúde no ekonómiku. Nó mós enfrenta diskriminasaun bazeia ba sira-nia seksu, sira iha dezafiu duplu husi servisu iha setór ida ne’ebé hetan apresiasaun no apoiu menus.Dala barak haree katak halo to’os ka agrikultura ne’e mak hanesan opsaun ikus liu ba sira ba servisu.

Governu komprometidu atu ‘transforma agrikultura ba negósiu-servisu ne’ebé ho lukru ka benefísiu’, áreaxave ida ba diversifikasaun ekonomia no atu kria oportunidade servisu ba juventude (Planu Estratéjiku MAF Tinan 2014-2020). Governu Timor-Leste ratifika ona Konven-saun kona-ba Halakon Diskriminasaun Hotu-hotu Kontra Feto (CEDAW) no liután kompro-metidu atu hadi’a feto rurálsira-nia moris, liuhusi hala’o asinatura inter-ministeriál nian ba Deklarasaun Maubisse iha fulan-Outubru, tinan 2015, ne’ebé ho objetivu atu promove empod-eramentu ekonomia feto rurálnian.Polítika Nasionál Juventude nian mós halo ema joven rurálno joven-fetosai grupu alvu prioridaderua ba intervensaun sira juventude nian. Final-mente, Planu Aksaun Nasional ba Violensia Bazea ba Jenru 2017-2021 (PAN VBJ) konsidera no buka solusaun atu reduz risku ba feto Timor sira maka hetan esperiensa ba violencia durante sira nia moris.

Timor-Leste iha dadus disponivel kona-ba situasaun sira feto nian, ema joven no ema ne’ebé envolve tiha iha atividade (servisu) sira halo to’os – maibéraramente integradu atu hatudu realidade joven-feto agrikultór sira. Rezultadu sira ne’ebé aprezenta tiha iha rezumu ida-ne’e nu’udar rezultadu husi análizeba Sensus tinan 2015 nian, Diskusaun Grupu Foku tolu nian ne’ebé hala’o tiha iha Hera, Suai no Dili no mós evidénsia ne’ebé halibur (koleta) tiha husi estudu no relatóriu sira barak ne’ebé relevante.

Kontestu

2

Fontes: GDS_SensusTL_Tinan 2015

Rezultadu sira

Atrazadu iha edukasaun

Iha tinan 2015, iha tiha joven-feto agrikultór na’in-24,525, ka 21% husi joven-feto entre idade tinan 15-24 (iha eskala husi 8% idade tinan 15 to’o 35% iha idade tinan 24). Iha tiha feto agri-kultór barak liu fali agrikultór mane sira: ema na’in-23,575, ka 20% husi joven-mane hanesan agrikultor. Agrikultór feto sira iha namkari iha munisípiu sira hotu, ho persentajen sira boot liuhotu mak iha Ermera no Manatuto.

Fig.1: Porsentu juventude feto ne’ebé agrikultór iha Munisípiu ida-idak

Feto agrikultór sira iha rezultadu akadémiku ne’ebé ki’ik liuhotu fali joven-feto sira seluk, ho nivel literasia hanesan baixu. Porsentu tolunulu husi joven-feto agrikultór sira nunka tuir (atende) eskola ida, ida-ne’ebé konsideradu aas liu fali kompara ho joven-feto ne’ebé la’ós agrikultór (8%).

Husi feto agrikultór sira ne’ebé atende tiha iha eskola balu, 34% la atende to’o iha eskola pré-sekundáriu, enkuantu só 16% de’it husi naun-agrikultór sira para sira-nia eskola sedu de’it. Só 3% husi agrikultór sira mak atende tiha ensinu universidade nian versus 13% husi la’ós agrikultór sira. Imajen iha kraik ne’e hatudu oinsá mak grupu ida-ne’e hela iha kotuk ka atrazadu liu ho edukasaun.

3

Kaben sedu no risku saúde aas liu

Metade (50%) husi feto sira agrikultór ho idade tinan 15 la bele lee iha kualkér língua kompara ho 11% husi feto sira ho idade tinan 15 ne’ebe la’ós agrikultór. Maibé, to’o idade tinan 24, númeru analfabetu tún ona ba 31% ba feto agrikultór sira, ne’e hatudu katak feto sei kontinua atu aprende nafatin atu lee tantu ho sira-nia esforsu rasik ka posivelmente ho formasaun téknika ka informál, atende eskola iha meiudia, maibé servisu iha dadeer no loraik.

Ein jerál, agrikultór barak liu la hetan treinamentu formál ruma kona-ba oinsá mak atu halo to’os, no sira-nia abilidade barak liu bazeia ba esperiénsia sira-nia inan-aman no viziñu sira-nian saida mak sira aprende tiha liuhusi sira-nia esperiénsia rasik. Joven-feto sira balu ne’ebé tama hamutuk ona ba halo to’os sira bele hetan tiha ona oportunidade sira ba trein-amentu ne’ebé husi pesoál estensionista sira governu nian ka ONG sira prepara no oferese tiha ba sira.

Ema joven sira mós bele estuda kona-ba agrikultura iha Universidade. Iha tinan 2015, 40% husi estudante sira Fakuldade Agrikultura Universidade Nasional de Timor-Leste (UNTL) mak feto. Joven-feto balu iha motivasaun hodi buka atu estuda kona-ba siénsia agrikultura nian iha UNTL tanba sira haree agrikultura hanesan área ida ne’ebé iha posobilidade sira no mello-ramentu ba Timor-Leste, no sira haree sira-nia an hanesan fasilitadór no inovadór sira iha prosesu ida-ne’e: “Ha’u estuda hela atu nune’e ha’u bele muda agrikultura husi sistema tradisionál ba sistema ida modernu nian”. Maioria estudante sira husi universidade ne'ebe partisipa ona iha DGF, sira rasik lakohi atu servisu nu'udar agrikultor iha terenu.Sira buka pozisaun sira governu nian ka profisionál relasionadu ho agrikultura (mak hanesan fun-sionáriu estensaun sira).

Young Female Farmers Young Female Non-Farmers

University

Secundary

Pre-Secundary

Primary

NeverAttendSchool

Joven-feto agrikultór sira, hetan oan ho idade ida sei nurak (joven) liu no iha oan barak liu ho idade tinan 24 kompara ho feto sira la’ós agrikultór, aumenta risku ba komplikasaun durante tuur-ahi. Iha tinan 2015, 35% husi feto agrikultór sira ho idade tinan 18 mak kaben tiha ona, kompara ho 8% joven-feto la’ós agrikultór. Lei iha Timor-Leste dehan katak ema ida presiza iha idade tinan 17 atu bele kaben (ka tinan 16 se ho autorizasaun inan-aman nian).

4

Feto nia idade tinan La’ós agrikultór sira Agrikultór sira Totál

Antes 15

Antes 16

Antes 17

Antes 18

1%

3%

4%

8%

3% 1%

16% 4%

25% 7%

35% 12%

Feto agrikultór 42% ho idade tinan 15-24 iha pelumenus oan ida ona versus 12% de’it husi feto la’ós agrikultór sira. Iha Timor-Leste, inan adolexente sira (ho idade tinan 15-19) iha liu posibil-idade atu mate tanba kauza sira relasiona ho isin-rua no tuur-ahi kompara ho inan ho idade tinan 20-24 iha (1,037 mate pur 100,000 vs. 534 mate pur 100,000). Apezárde risku ida-ne’e, joven-feto agrikultór barak liu tuur-ahi antes idade tinan 20, kompara ho joven-feto sira seluk (42% versus 16%). Metade (48%) husi labarik sira ne’ebé moris husi inan sira ho idade tinan 15-24 moris husi joven-feto agrikultór sira, mezmu sira só reprezenta de’it 21% husi popula-saun feto. No mós, joven-feto rurál ladún iha posibilidade atu tuur-ahi (partus) iha fasilidade saúde sira ka ho parteira / pesoál saúde profisionál no treinadu, kompara ho joven-feto la’ós agrikultór sira. Distánsia fasilidade saúde sira iha área rurál bele sai razaun prinsipál ida. 26%husi joven-feto agrikultór sira ne’ebé mak tuur-ahi (partus) iha fasilidade saúde sira tenke halo viajen oras ida ka liu hodi ba to’o iha fasilidade ida, ho opsaun transporte limitadu kompa-ra ho área urbanu sira.

Peskiza resente ne’ebé hala’o husi UNFPA realisa tiha katak dala barak joven-feto isin-rua sira antes idade tinan 20 sira-ne’e sedauk kaben: Ne’e hatudu katak dala barak la hanoin hetan kona-ba moris nu’udar inan no kaben. Deskobre tiha katak kauza sira ba isin-rua ho idade adolexente hanesan falta koñesimentu kona-ba saúde reprodutiva seksuál, falta asesu ba planeamentu familiár no norma jéneru ne’ebé la suporta joven-feto sira nia kbiit iha sira-nia relasaun sira.

Dala barak joven-feto sira husik/sai tiha eskola bainhira sira isn-rua no raramente fila fali ba eskola depois partu tanba atitude membru família sira-nian ka eskola nian ka tanba la kleur de’it sira isin-rua tan fali ona. Iha parte seluk, joven-feto ne’ebé sai tiha ona eskola haree hanesan elijível ba kaben (kazamentu) no nune’e bele tama ba kazamentu ka hahú moris nu’udar inan husi idade ida nurak (joven). Politika Nasional ba Edukasaun Inklusiva rekonhese grupo ne’e nia vulnerabilidade no hakarak promove estudante feto sira ne’ebe sai inan ona kontinua eskola ka filafali ba eskola depois partu, to’o remata.

Joven-feto agrikultór sira bele mós sai vulnerável liu ba violénsia doméstika. 59% husi feto ne’ebé iha ona parseiru, esperiensia violénsia fíziku no/ka seksuál husi mane ida, tuir relatoriu Nabilan nian. No mós, feto ne’ebé servisu ba sira-nia família sira ka hanesan hetan esperién-sia violénsia fíziku dala rua liu kompara ho feto ne’ebé dezempregadu.

Feto agrikultór 42% ho idade tinan 15-24 iha pelumenus oan ida ona versus 12% de’it husi feto la’ós agrikultór sira. Iha Timor-Leste, inan adolexente sira (ho idade tinan 15-19) iha liu posibil-idade atu mate tanba kauza sira relasiona ho isin-rua no tuur-ahi kompara ho inan ho idade tinan 20-24 iha (1,037 mate pur 100,000 vs. 534 mate pur 100,000). Apezárde risku ida-ne’e, joven-feto agrikultór barak liu tuur-ahi antes idade tinan 20, kompara ho joven-feto sira seluk (42% versus 16%). Metade (48%) husi labarik sira ne’ebé moris husi inan sira ho idade tinan 15-24 moris husi joven-feto agrikultór sira, mezmu sira só reprezenta de’it 21% husi popula-saun feto. No mós, joven-feto rurál ladún iha posibilidade atu tuur-ahi (partus) iha fasilidade saúde sira ka ho parteira / pesoál saúde profisionál no treinadu, kompara ho joven-feto la’ós agrikultór sira. Distánsia fasilidade saúde sira iha área rurál bele sai razaun prinsipál ida. 26%husi joven-feto agrikultór sira ne’ebé mak tuur-ahi (partus) iha fasilidade saúde sira tenke halo viajen oras ida ka liu hodi ba to’o iha fasilidade ida, ho opsaun transporte limitadu kompa-ra ho área urbanu sira.

Peskiza resente ne’ebé hala’o husi UNFPA realisa tiha katak dala barak joven-feto isin-rua sira antes idade tinan 20 sira-ne’e sedauk kaben: Ne’e hatudu katak dala barak la hanoin hetan kona-ba moris nu’udar inan no kaben. Deskobre tiha katak kauza sira ba isin-rua ho idade adolexente hanesan falta koñesimentu kona-ba saúde reprodutiva seksuál, falta asesu ba planeamentu familiár no norma jéneru ne’ebé la suporta joven-feto sira nia kbiit iha sira-nia relasaun sira.

Dala barak joven-feto sira husik/sai tiha eskola bainhira sira isn-rua no raramente fila fali ba eskola depois partu tanba atitude membru família sira-nian ka eskola nian ka tanba la kleur de’it sira isin-rua tan fali ona. Iha parte seluk, joven-feto ne’ebé sai tiha ona eskola haree hanesan elijível ba kaben (kazamentu) no nune’e bele tama ba kazamentu ka hahú moris nu’udar inan husi idade ida nurak (joven). Politika Nasional ba Edukasaun Inklusiva rekonhese grupo ne’e nia vulnerabilidade no hakarak promove estudante feto sira ne’ebe sai inan ona kontinua eskola ka filafali ba eskola depois partu, to’o remata.

Joven-feto agrikultór sira bele mós sai vulnerável liu ba violénsia doméstika. 59% husi feto ne’ebé iha ona parseiru, esperiensia violénsia fíziku no/ka seksuál husi mane ida, tuir relatoriu Nabilan nian. No mós, feto ne’ebé servisu ba sira-nia família sira ka hanesan hetan esperién-sia violénsia fíziku dala rua liu kompara ho feto ne’ebé dezempregadu.

5

Diskriminasaun iha setór agrikulturaEstrutura patriarkál sosiedade Timorense impoin knaar (papél) sira ne’ebé forte ba feto no mane, ne’ebé tau mane hanesan xefe uma-kain no, ne’e duni, nia mak fonte prinsipál podér nia iha uma nia laran no feto mak responsável ba tarefa sira uma-kain nian, ne’ebé inklui hakiak labarik, te’in, haree no kuidadu ema sira ne’ebé moras no idozu. Iha mós espetativu sira forte ba feto kona-ba eventu kulturál públiku no serimónia sira, divizaun tarefa ka obrigasaun sira ne’ebé feto mós adere maka’as liu ba. 83% feto Timorense fiar katak ‘feto ida ninia papél impor-tante liu mak atu tau matan/kuidadu ninia uma no te’in ba ninia família’.

Feto sira-nia responsabilidade uma-kain nian iha impaktu boot ba sira-nia abilidade atu partisipa iha papél sira foti desizaun públiku no envolve iha atividade sira produsaun rendi-mentu nian. Ida-ne’e limita sira-nia asesu ba informasaun no oportunidade sira treinamentu nian. Estudu ba Finál Programa Fini ba Moris (The Seeds of Life End of Program Survey) hetan katak feto benefisiáriu sira iha asesu menus liu ba informasaun duké mane sira. Mane sira simu informasaun husi funsionáriu estensaun sira, maibé feto hetan informasaun ne’e husi família sira.

Joven-feto barak mak sente katak halo to’os hanesan sira-nia responsabilidade ba sira-nia família, no ida-ne’e la’ós sira-nia eskolla dahuluk servisu nian. Partisipante sira ida husi DGF dehan “Ne’e la loos katak juventude la iha interese ba estudu sira ka hadi’a sira-nia an, maibé, tanba nesesidade sira uma-kain nian, ami tenke [halo to’os] atu hamenus todan ba família”. Maibé, balu eskolla dalan ida-ne’e, tanba bele apoia sira atu fó ka lori osan (rendimentu) sira tama mai sira-nia família, no mós iha fleksibilidade ida boot liu fali servisu ida iha eskritóriu nian. Feto ida dehan “osan bele hetan loroloron duké hein ba fulan ramata hanesan servi-su/empregu oioin sira seluk”.

Maioria joven-feto iha DGF relata tiha katak sira iha responsabilidade no tarefa sira hanesan ba sira-nia inan-aman no laen sira ba jestaun terrenu sira. Sira envolve tiha hodi prepara rai (terrenu), rega, tau adubus, kolleita, no fa’an iha merkadu. Peskiza sira seluk hatudu katak feto agrikultór sira hala’o tipu atividade agrikulturál oioin no funsaun sira merkadu nian kompara ho mane sira. Feto sira-nia envolvimentu iha produsaun ai-hán no prosesamentu oioin (varia) liu no komprensivu liu fali mane sira-nian no sira iha liu posibilidade atu fa’an produtu agrikul-turál sira iha merkadu. Maibé, feto sira nia kontribuisaun dala barak ladun hetan rekonhosim-entu no valorisa. Peskiza husi TOMAK hetan katak feto sira nia knaar iha agrikulura hanesan invizível no vizaun katak mane mak halo/foti desizaun mós fó impaktu ba sira-nia abilidade atu partisipa ho igualdade iha aktividade agrikultura no instituisaun sira merkadu nian, pro-grama sira, teknolojia, lideransa no governansa.

Feto sira-nia reprezentasaun menus, ne’ebé bele haree mós iha Ministériu Agrikultura. Entre tinan 2015-2017, só 23% de’it husi benefísiáriu sira husi Ministériu Agrikultura mak iha tiha ona feto ka grupu sira lidera husi feto, apezárde alvu ida 35%. Feto mós menus reprezentasaun iha Ministériu. Dezde fulan-Agostu, tinan 2017, só 46 (11%) de’it funsionáriu estensaun sira suku 407 nian ne’ebé feto. Iha nivel jestaun seniór, feto na’in-haat de’it mak nomeadu hanesan diretór (só na’in-ida mak iha pozisaun téknika) no feto na’in-15 hanesan xefe departamentu sira iha tinan 2017. Pozisaun senior sira seluk hotu (Inspetór Jerál, Sekretáriu Jerál, Diretór Jerál neen Diretór Nasionál & Rejionál 19 no Diretór Munisípiu 12) mak mane.

6

Empregu vulnerável

Rekomendasaun sira

Servisu agrikulturál bele husik feto ekonómikamente sai vulnerável. Servisu agrikulturál ne’e tuir tempu de’it no depende ba tempu no kondisaun sira merkadu nian. Feto hirak-ne’e la ekipadu ho téknika sira moderna nian atu responde ba mudansa ambiente. Feto barak ko’alia kona-ba dezafiu sira mak hanesan bee la natoon, falta asesu ba pestisida ka fertilizante ka ekipamentu agrikultura nian, no difikuldade sira atu transporta sira-nia produtu ba merkadu.

Feto sira balu ko’alia kona-ba asesu limitadu ba osan ne’ebé hetan liuhusi sira-nia servisu agrikultura. Ba feto ne’ebé seidauk kaben kontribui ba sira-nia servisu doméstiku, osan ruma ne’ebé hetan husi esforsus hirak-ne’e ba família. Se sira presiza osan sira tenke husu fali husi sira-nia inan-aman sira. TOMAK nia relatóriu resente hetan katak dala barak feto sira la sai na’in ba rai (apropria) ne’ebé sira halo to’os ka servisu ba. Feto balu bele halo negosiasaun kona-ba atu utiliza rai ho rai na’in sira. Seguransa direitu ba propriedade nian sei determinante tebes iha feto ida ninia vontade hodi envolve atu aumenta sira-nia tempu no investimentu finanseiru iha produsaun agrikultura kompara tiha ho meius-de-vida, moris ho baze agrikultu-ra nian.

Grupu feto agrikultura iha tendénsia atu fó apoiu boot liu ba joven-feto, tanba asisténsia mútua entre feto sira. Ida-ne’e bele hala’o ho forma fahe/partilla servisu, ka husi fó empresta osan husi rendimentu grupu nian ne’ebé koleta tiha, permite sira atu hahú negósiu sira, konti-nua sira-nia edukasaun, ka apoia sira-nia oan ba eskola/edukasaun. Grupos mós lori opor-tunidade sira ba treinamentu, fornesimentu, no fundus husi ONG sira no governu. Maske iha vantage husi cooperativa agrikultura ne’ebe bele ajuda liga ho vulnerabilidade, joven feto agrikultor maluk hirak ne’e mos mensiona kona ba problema iha lideranza no jestaun, ne’ebe bele hatun sira nia efisiensia.

“Governu presiza kria polítika di’ak ba joventude sira ezemplu fo isentivu ba juventude agrikultór sira, atu nune’e joven bele sai pilár importante

ba dezenvolve setór agríkula iha Timor-Leste.” (Estudante UNTL)

1.Implementa aproximasaun multi-setoriál hodi empodera joven-feto agrikultór sira•Secretariadu Estadu ba Igualdade jeneru no Inklusaun Sosial (SEIGIS), MAF no gabinete Primeiru Ministru revee no implementa Deklarasaun Maubisse, aproximasaun multi-setoriál hodi empodera feto rurál.

2.Hasa’e asesu ba no kompleta eskola•Ministériu Edukasaun asegura katak estudente sira ne’ebe sai isin rua no inan ona bele tuir eskola no filafali ba eskola depois partu to’o remata ho suksesu, tuir Politika Nasional ba Edukasaun Inklusivu; no mos kolabora ho familia sira, laen sira, no banin sira hodi apoia joven-feto ne’e kompleta eskola.•Kontinua fó programa sira literasia nian no abilidade moris nian ne’ebé ho alvu ba joven-feto sira iha área sira no asegura oportunidades ba joven feto atu participa iha programa edukasaun tekniku ne’ebe ezisti ona, tuir Politika Nasional ba Edukasaun Inklusivu.

7

3.Hanorin (eduka) kona-ba Saúde Seksuál no Saúde Reprodutiva •ME desenvolve no implementa edukasaun kompreensivu ba sexualidade ba joven sira hanesan parte ida kurríkulu nacional, tuir PAN ba VBJ•Ministeriu da Saude asegura katak servisu saúde ne’ebé amigável ba juventude iha sentru/postu saude katak respeita liu ba joven-feto sira-nia nesesidade sira. •MdS nia programa Saúde da Família fo prioridade ba joven-feto agrikultór sira: tanba sira iha/hetan oan (labarik) barak iha idade nurak (joven), sira presiza hetan mensajem/informasaun konaba saude reproduktiva, materna no saude labarik nian, no liuhusi foka ba grupo ne’e, proporsaun labarik sira aas atu hetan benefisiu.

4.Fó atensaun ba violénsia doméstika liuhusi implementa PAN ba VBJ•SEIGIS koordena ho parseiru sira hotu atu involve komunidade sira no liderenza local atu ajuda mandaza hahalok nian konaba violensisia bazea ba jeneru (VBJ). •Sekretariadu Estadu ba Komunikasaun (SECOMS) dezenvolve kodigu konduta ida kona-ba oinsa hato'o istoria relasiona ho VBJ, hala'o formasaun mandatoriu tinan-tinan ba jornalista sira, no monitoriza oinsa hato'o notisia kona-ba VBJ no asuntu sensitivu jeneru

5.Hadi’a agrikultura no oportunidade treinamentu ba dezenvolvimentu kapasidade•Ministériu Agrikultura no Peskas (MAF) no Sekretaria Estadu ba Juventude no Traballo (SEJT) servisu ho joven-feto agrikultór sira hodi identifika téknika sira modernu ne’ebé adekuadu hodi ajuda atu salva tempu no hadi’a produsaun. •MAF, SEIGIS no Sosiedade Sivil servisu hamutuk atu apoia grupu joven-feto agrikultór sira, espesialmente iha ortikultura, liuhusi fó seguransa liu no apoiu mútua ba joven-feto agrikultór sira. •MAF, SEIGIS, MCIE no INAP koordena atu hadi’a jestaun finanseiru, abilidade komersializasaun, no ajuda sira atu lori sira-nia produtu sira ba merkadu.•MAF no SEIGIS ho apoiu husi OSS sira no setór privadu dezenvolve no fornese abilidades ba empreendedorizmu no lideransa ba joven-feto agrikultór sira.

6.Fó atensaun ba diskriminasaun iha setór agrikultura nia laran•Parseiru hotu ne’ebe servisu iha sector agrikultura hasa’e vizibilidade no persepsaun públiku nian kona-ba feto no labarik-feto sira iha setór agrikultura. •MAF Asegura asesu ho igualdade ba feto ba subsídiu governu nian ka programa sira rekompensa nian no kontinua atu servisu hodi hasa’e persentajen benefisiáriu feto sira ka grupu sira maka feto mak lidera, tuir Deklarasaun Maubisse no Estratejia Nasional ba Empregu 2017-2030.•Gabinete Primer Ministru asegura dadus dezagregadu tuir seksu, indikadór sira ne’ebé sensível ba jéneru no estatístika sira ba planeamentu orsamentasaun no monitorizasaun ne’ebé sensível ba jéneru iha liña Ministeriál sira ne’ebé relevante hodi asegura feto no mane hetan benefísiu ho igualdade husi programa no polítika governu nian.•MAF no Komisaun Funksaun Publika hasa’e persentajen feto ne’ebé kaer pozisaun manajeriál sira iha MAF nia laran iha nivel munisípiu no nasionál sira atu nune’e joven-feto sira iha modelu ezemplár no embaixadora poténsial atu halo avokasia ba sira-nia preokupasaun sira.•UNTL kria mentoria ka karreira ba programa sira lesionamentu nian iha UNTL atu liga líder feto sira iha setór agrikultura ho estudante sira.

8

Referénsia sira

1. Asian Development Bank (ADB). 2014. Timor-Leste Country Gender Assessment.2. Fasilidade Dezenvolvimentu Merkadu (FDM). Tinan 2014. Análize ba Kiak no Jéneru Iha Agrikultura iha Timor Leste.3. Ajénsia Nasionál ba Avaliasaun Akadémiku & Akreditasaun (ANAAA). Tinan 2015. Publikasaun ba dadus estatístika edukasaun Ensinu Superiór nian.4. Ministériu Agrikultura no Peskas (MAF). 2012. Ministériu Agrikultura no Peskas ninia Planu Estratéjiku Tinan 2014-2020. Dili, Timor-Leste.5. Wigglesworth, Ann. August 2017. “Youths in search of a future: Urban drift, education and work in Timor-Leste” In Development Bulletin No. 78: Urban Development in the Pacific. The Australian National University.6. Taft, Angela no Lyndsey Watson. Tinan 2013. Violénsia Kontra Feto iha Timor-Leste: Análize Sekundáriu ba Levantamentu Demográfiku no Saúde Tinan 2009-10. La Trobe University.7. Governu Konstitusionál Da-6 Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Deklarasaun Maubisse. Loron15, fulan-Outubru, tinan 2015.8. UNFPA. Fulan-Maiu, tinan 2017. Isin-rua Nurak (Joven) no Kaben (Kazamentu) Sedu iha Timor-Leste: Peskiza kona-ba Mekanizmu sira Foti Desizaun ba Joven-Feto iha Munisípiu sira Covalima, Aileu, no Dili. Dili, Timor-Leste.9. Diresaun Nasionál Estatístika no UNFPA. Tinan 2010. Monografia Mortalidade: Tinan 2010 Sensus Populasaun no Uma-kain Timor-Leste.10. Ministériu Agrikultura. Tinan 2017. Relatóriu no. 25/DNPPMAJ-MAP/III/2017. Dili.11. Ministériu Agrikultura no Peskas. Tinan 2016. Fini ba Moris 3, Finde Programa Peskiza, Volume 1: Relatóriu Prinsipál. Dili.12. The Asia Foundation (TAF). Tinan 2016. Komprensaun kona-ba Violénsia Kontra Feto no Labarik sira iha Timor-Leste: Rezultadu sira husi Estudu Liña-Baze Nabilan nian – Relatóriu Prinsipál. The Asia Foundation: Dili.13. TOMAK (Toós ba moris diak). Fulan-Marsu, tinan 2017. Análize ba Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál, Relatóriu Tékniku 8. Dili. http://tomak.org/resources/