Kaer serbisu iha Baukau

8
S ekretariu Jeral Nasoens Unidas nian Kofi Annan hato’o nia laran ksolok ba asinatura akordu entre Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional (UNTAET) ho Governu Indonezia atu serbisu hamutuk iha aspetu legal, jud- isial no mos kona ba direitus ema nian. Iha deklarasaun ida fo sai iha Abril, 6 iha Roma, Sr. Kofi Annan nia saseluk ida dehan katak akordu ne’e sei fasilita Nasoens Unidas ho Indonezia nia serbisu hamutuk atu halo investigasaun no lori ba Tribunal ema sira nebe hola responsabilidade ba violensia tinan uluk nian iha Timor Lorosae. “Sekretariu Jeral hakarak atu hato’o nia apresiasaun ba Prezidenti Abdurrahmann Wahid no Prokurador Jeral Marzuki Darusman tamba hola hakat importante ne’e atu halo sira nia obrigasaun nodi lori justisa ba krimi sira nebe halo iha Timor Lorosae” deklarasaun ne’e fo sai. Tuir akordu nebe asina los iha loron aniversariu masakre boot ida nebe milisia sira hala’o tinan uluk iha Timor Lorosae ne’e, Indonezia ho UNTAET promete atu fo fasilidade ba ema sira nebe oras ne’e iha kadeia atu sira bele fo evidensia ka asisti iha investigasaun, atu kaer metin no fahe informasaun ba malu kona dokumentu judisial, no prende, buka tuir ka kaer ema sira nebe halo hahalok aat sira. Parte rua hotu konkorda atu fasilita transferensia ema husi jurisdisaun ida ba jurisdisaun ida seluk, fo dalan ba matenek forensik sira atu hola parte iha ezumasaun oioin, asegura partisipasaun reprezentante autoridade rua ne’e nian partisipa iha medidas legais no fo informasaun, evidensia no dokumentu relevante ruma. Wainhira koalia ba jornalista sira iha Abril, 7 tuir kedan ba asinatura ako- rdu ne’e nian, UNTAET nia xefe Divizaun Asuntu Politika, Embaixador Peter Galbraith, dehan katak dokumentu ne’e “liu tiha UNTAET nia espetativa kona ba nivel kooperasaun nebe sira hein atu hetan”. Akordu ne’e loke dalan ba mekanismu ida nebe komprehensivu, iha nebe bele bali metin no fahe informasaun ba malu atu nune’e bele tulun pros- ekusaun kriminal iha Indonezia ba sira nebe responsavel ba krimi sira tinan kotuk nian, Embaixador Galbraith dehan. 17 - 30 Abril 2000 Vol. I, No. 5 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika hosi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET) Hanoin hikas masakre Likisa Misa memorial ida hala’o iha Likisa atu komemora tinan ida masakre boot liu nebe milisia sira halo iha tinan uluk iha Timor Lorosae. Iha loron 6 Abril 1999, membrus milisia Besi Merah Putih (BMP) serku tiha Igreja Likisa nebe ema besik rihun-ida resin refujia ba husi atake no asaltu oioin milisia sira nian. Sira ataka familia tomak ho kilat, katana no tudik. To’o oras ne’e, numeru ema nebe mate seidauk hatene lolos, maski Igreja Katolika fo ona lista ida ho ema na’in 61 nia naran. Testemunya sira hateten katak numeru ema nebe mate besik 200 resin. To’o oras ne’e, mate-isin 23 mak hetan ona ezumasaun. Nasaun Unidus nia ulun, Annan simu diak los lia- kotun legal, direitus umanos ho Indonesia Kaer serbisu iha Baukau Sarwar Sultana (sorin loos), Administrasaun Distritu Baukau nian, vizita fatin foun nebe atu harii kampu deportivo Vemasse nian, UNTAET nia Programa Empregu Tranzitoriu ida. S idade bo’ot duni tuir Dili iha Timor Leste maka Baukau, ladun hetan des- tuisaun barak hanesa fatin seluk iha pais nia laran iha tinan kotuk. Maibe, ho nian arkitetura Portugues, nian mos iha proble- ma barak: nian infraestrutura atu monu tun hanessa nian uma no mos merkadu, la iha serbisu, liliu iha sidade laran, i labarik foin sae mos la tur metin tamba la iha sasan hato halo. Baukau oan sira mos husu tamba sa maka UNTAET nia serbisu lao neineik liu i ladun simu sira nian lian i tamba sa maka distritu sira ne mos la moris hikas. “Emar tenke kompreende katak UNTAET la bele ajuda hadi’a pais ida iha loron ida nia laran” Ms Sarwar Sultana, Administrador UNTAET iha Distritu Baukau nian hatete sai, nia mos foin to’o fulan Dezembro kotuk. “Sasan tenke halo iha nia faze” nia hatete. “I mos preoku- pasaun umanitariu maka hola prioridade bo’ot liu sasan seluk”. Esforsu umanitariu hotu iha fulan Fevereiru. Nia serbisu kleur oan iha UNDP, Ms Sultana uluk serbisu iha Nijeria ho mos pais seluk, molok nia mai to’o Baukau ho nia lain, Dr S. M. Haq, Timor Aid nian empregadu. Nia hateten katak, ajensia UN nian no mos organizasaun la’os governu nian, UNTAET iha fulan neen nian kotuk arranja etu ba emar iha distritu Baukau no mos fo asistensia ho hahan seluk, ho mos sara. “Ami mos ajuda to’os-na’in sira,” nia tutan, fo fini ba sira bele kuda modo ho hare. Iha Baukau nian luron sorin, rejiao hare bo’ot ne’e, natar sira buras kapas hanessa kapote lumut bo’ot ida. Ms Sultana mos fo kreditu ba UNTAET tamba ajuda hahu eskola primariu iha tutan ba pajina 2 Foto: OCPI-UNTAET Foto: OCPI-UNTAET Akademia polisia national loke ona T imor Lorosae nia Akademia Polisia Nasional loke iha Dili, ho ema na’in 50 nudar turnu uluk hodi hahu sira nia kursu ka treinu ba fulan tolu nia laran iha Komoro. Hatais kamizola mutin, kalsa kakii no bonee azul ho Nasoens Unidas nia emblema, mane na’in 39 no feto 11 hetan boas vindas husi Polisia Sivil Nasoens Unidas nia Komisariu Carlos Coelho Lima iha abertura loron 27 Marsu. “Se imi determinadu ona no hakarak duni respeita ema hotu-hotu nia direitu, la haree ba rasa, kor, relijiaun, ka partidu politiku, imi sei sai ema nebe fo influensia boot atu harii demokrasia iha imi nia nasaun” Komisariu Lima dehan. Iha nia diskursu ba kadete sira ne’e, Administrador Tranzisional Sergio Vieira de Mello, bolu atensaun sira atu sai nudar “ezemplu” husi sira Ofisial CivPol Ingemar Eriksson kumprimenta daudaun kadete primeiru klase sira iha inagurasaun Kolejiu Polisia Timor Leste nian. tutan ba pajina 6 Foto: OCPI-UNTAET Ema Timor lee Kuadro Buletin Informasaun UNTAET nian iha Katredal Dili. Kuadro sira ne'e tau iha Administrasaun Distritu nia Eskritoriu sira iha pais nia laran. Planu hahu ona atu harii tan kuadro ualu iha fatin seluk iha kapital nia laran ho mos iha Administrasau Subdistritu nia Eskritoriu iha Timor Leste. Toman an ho lian-foun lokal ho mos lian-foun nasional

Transcript of Kaer serbisu iha Baukau

Page 1: Kaer serbisu iha Baukau

Sekretariu Jeral Nasoens Unidas nian Kofi Annan hato’o nia laran ksolok baasinatura akordu entre Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

(UNTAET) ho Governu Indonezia atu serbisu hamutuk iha aspetu legal, jud-isial no mos kona ba direitus ema nian.

Iha deklarasaun ida fo sai iha Abril, 6 iha Roma, Sr. Kofi Annan niasaseluk ida dehan katak akordu ne’e sei fasilita Nasoens Unidas ho Indoneziania serbisu hamutuk atu halo investigasaun no lori ba Tribunal ema sira nebehola responsabilidade ba violensia tinan uluk nian iha Timor Lorosae.

“Sekretariu Jeral hakarak atu hato’o nia apresiasaun ba PrezidentiAbdurrahmann Wahid no Prokurador Jeral Marzuki Darusman tamba holahakat importante ne’e atu halo sira nia obrigasaun nodi lori justisa ba krimisira nebe halo iha Timor Lorosae” deklarasaun ne’e fo sai.

Tuir akordu nebe asina los iha loron aniversariu masakre boot ida nebemilisia sira hala’o tinan uluk iha Timor Lorosae ne’e, Indonezia ho UNTAETpromete atu fo fasilidade ba ema sira nebe oras ne’e iha kadeia atu sira bele foevidensia ka asisti iha investigasaun, atu kaer metin no fahe informasaun bamalu kona dokumentu judisial, no prende, buka tuir ka kaer ema sira nebehalo hahalok aat sira.

Parte rua hotu konkorda atu fasilita transferensia ema husi jurisdisaunida ba jurisdisaun ida seluk, fo dalan ba matenek forensik sira atu hola parteiha ezumasaun oioin, asegura partisipasaun reprezentante autoridade rua ne’enian partisipa iha medidas legais no fo informasaun, evidensia no dokumenturelevante ruma.

Wainhira koalia ba jornalista sira iha Abril, 7 tuir kedan ba asinatura ako-rdu ne’e nian, UNTAET nia xefe Divizaun Asuntu Politika, Embaixador PeterGalbraith, dehan katak dokumentu ne’e “liu tiha UNTAET nia espetativa konaba nivel kooperasaun nebe sira hein atu hetan”.

Akordu ne’e loke dalan ba mekanismu ida nebe komprehensivu, iha nebebele bali metin no fahe informasaun ba malu atu nune’e bele tulun pros-ekusaun kriminal iha Indonezia ba sira nebe responsavel ba krimi sira tinankotuk nian, Embaixador Galbraith dehan.

17 - 30 Abril 2000 Vol. I, No. 5

Tais Timor ne'e serbí informasaun públika hosi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET)

Hanoin hikas masakre LikisaMisa memorial ida hala’o iha Likisa atu komemora tinan ida

masakre boot liu nebe milisia sira halo iha tinan uluk iha TimorLorosae.

Iha loron 6 Abril 1999, membrus milisia Besi Merah Putih (BMP)serku tiha Igreja Likisa nebe ema besik rihun-ida resin refujia ba husiatake no asaltu oioin milisia sira nian. Sira ataka familia tomak hokilat, katana no tudik.

To’o oras ne’e, numeru ema nebe mate seidauk hatene lolos, maskiIgreja Katolika fo ona lista ida ho ema na’in 61 nia naran. Testemunyasira hateten katak numeru ema nebe mate besik 200 resin. To’o orasne’e, mate-isin 23 mak hetan ona ezumasaun.

NNaassaauunn UUnniidduuss nniiaa uulluunn,, AAnnnnaann ssiimmuu ddiiaakk lloosslliiaa-kkoottuunn lleeggaall,, ddiirreeiittuuss uummaannooss hhoo IInnddoonneessiiaa

Kaer sserbisuiha BBaukau

Sarwar Sultana (sorin loos), Administrasaun Distritu Baukaunian, vizita fatin foun nebe atu harii kampu deportivo Vemassenian, UNTAET nia Programa Empregu Tranzitoriu ida.

Sidade bo’ot duni tuir Dili iha TimorLeste maka Baukau, ladun hetan des-

tuisaun barak hanesa fatin seluk iha paisnia laran iha tinan kotuk. Maibe, ho nianarkitetura Portugues, nian mos iha proble-ma barak: nian infraestrutura atu monutun hanessa nian uma no mos merkadu, laiha serbisu, liliu iha sidade laran, i labarikfoin sae mos la tur metin tamba la ihasasan hato halo. Baukau oan sira mos husu

tamba sa maka UNTAET nia serbisu laoneineik liu i ladun simu sira nian lian itamba sa maka distritu sira ne mos la morishikas.

“Emar tenke kompreende katakUNTAET la bele ajuda hadi’a pais ida ihaloron ida nia laran” Ms Sarwar Sultana,Administrador UNTAET iha DistrituBaukau nian hatete sai, nia mos foin to’ofulan Dezembro kotuk. “Sasan tenke haloiha nia faze” nia hatete. “I mos preoku-pasaun umanitariu maka hola prioridadebo’ot liu sasan seluk”. Esforsu umanitariuhotu iha fulan Fevereiru.

Nia serbisu kleur oan iha UNDP, MsSultana uluk serbisu iha Nijeria ho mospais seluk, molok nia mai to’o Baukau honia lain, Dr S. M. Haq, Timor Aid nianempregadu.

Nia hateten katak, ajensia UN nian nomos organizasaun la’os governu nian,UNTAET iha fulan neen nian kotuk arranjaetu ba emar iha distritu Baukau no mos foasistensia ho hahan seluk, ho mos sara.“Ami mos ajuda to’os-na’in sira,” nia tutan,fo fini ba sira bele kuda modo ho hare. IhaBaukau nian luron sorin, rejiao hare bo’otne’e, natar sira buras kapas hanessa kapotelumut bo’ot ida.

Ms Sultana mos fo kreditu ba UNTAETtamba ajuda hahu eskola primariu iha

tutan ba pajina 2

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

AAkkaaddeemmiiaa ppoolliissiiaannaattiioonnaall llookkee oonnaa

Timor Lorosae nia Akademia Polisia Nasional lokeiha Dili, ho ema na’in 50 nudar turnu uluk hodi

hahu sira nia kursu ka treinu ba fulan tolu nia laraniha Komoro. Hatais kamizola mutin, kalsa kakii nobonee azul ho Nasoens Unidas nia emblema, manena’in 39 no feto 11 hetan boas vindas husi PolisiaSivil Nasoens Unidas nia Komisariu Carlos CoelhoLima iha abertura loron 27 Marsu.

“Se imi determinadu ona no hakarak dunirespeita ema hotu-hotu nia direitu, la haree ba rasa,kor, relijiaun, ka partidu politiku, imi sei sai emanebe fo influensia boot atu harii demokrasia iha iminia nasaun” Komisariu Lima dehan.

Iha nia diskursu ba kadete sira ne’e,Administrador Tranzisional Sergio Vieira de Mello,bolu atensaun sira atu sai nudar “ezemplu” husi sira

Ofisial CivPol Ingemar Eriksson kumprimenta daudaunkadete primeiru klase sira iha inagurasaun Kolejiu PolisiaTimor Leste nian.

tutan ba pajina 6

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Ema Timor lee Kuadro Buletin Informasaun UNTAET nian iha Katredal Dili. Kuadro sirane'e tau iha Administrasaun Distritu nia Eskritoriu sira iha pais nia laran. Planu hahu onaatu harii tan kuadro ualu iha fatin seluk iha kapital nia laran ho mos iha AdministrasauSubdistritu nia Eskritoriu iha Timor Leste.

Toman an ho lian-foun lokal ho mos lian-foun nasional

Page 2: Kaer serbisu iha Baukau

17 - 30 Abril 2000 Tais Timor

Pajina 2

Joga BBola!Ne’e ita ladun bele haree to’ok. Ne’e rai-luan ida bo’ot tebetebes besikluron bo’ot hussi Dili to Baukau, iha suku Vemasse. Haleu tomak hoknua, fatin mamuk ne’e iha bibi, fahi, e manu oan lao daudaun. Maibela kleur fatin oan ne’e, atu hela fali futebolista ho jogador voleibol nomos jogajor basketbol ho sira nia kompetisaun animadu. Vemasse niafatin bo’ot ne’e hatu sai fasilidade desportu ba suku tomak.

“Sa ida maka mosu”, Ms Sultana hatete, “lian-foun lao lais liu”.Hanesa nia hateten i xefe sub-disritu UNTAET, Saihou Njai, emarGambia ida, suku sira rona katak UNTAET hanoin atu halao projetuatu fo serbisu ba emar lokal sira no mos fo benefisio ba komunidade.

“Ami koalia lian iha suku laran, depois hau ba lalais ho kareta to’oBaukau atu hasoru Ms Sultana” xefe ulun-bo’ot suku hatete. Niahatete katak komunidade hakarak kampu jogu ida atu labarik foinsae bele halo buat ruma. Konforme Ms Sultana, ladun kleur sirakonkorda ho projetu ne’e, nebe simu fundus hussi USAID nia progra-ma TEPs. Timor Aid mos ajuda projetu ne’e ho proposta i kontas.

“Projetu ne’e lao diak tamba komunidade fo suporte tomak”Administrador Distritu Baukau nia hatete. USAID fo tulun ba emar20 iha loron lima nia laran, nain neen feto I 14 mane. Sira sei hamoostia fatuk ho buat foer uluk ho mos du’ut bo’ot iha ninin, i sira halokampu futebol, basketbol ho mos voleibol.

USAID atu selu mos ekipamentu desportivu - rede, baliza - simen-tu mos. Projetu ne’e inklui osan atu selu treinador desportu ba fulanrua nia laran. “Hau iha esperansa atu hari klube,” hatete VilaVemasse nia ulun bo’ot, nia treinador mos, “Liutiha ita sei buka osanatu bele tuir nafatin. Oras ne’e, komunidade buka dalan atu sosa sap-atu kapas ho farda ba ekipa futebol”.

Baukau. “UNICEF konkorda atu selu professor ida nian orde-nadu rupiah 150,000 iha fulan ida. WFP mos ajuda ho etu sakukilo 50. Hori 1 Abril UNTAET maka tau matan ba pagamentoprofessor eskola primariu sira iha Baukau. Hamutuk CNRT nomos igreja nia cooperasaun, UNTAET hahu daudaun estudu idakona ba professor sira iha distritu tomak, halo evaluasaun idaho sira nian istoria e kualificasaun no mos registu estudante.

Administrador distritu dehan sai katak sasan baluUNTAET halo la’os sasan nebe emar bele hare ho matan. “Amiselu ordenadu barak ona”, nia hatete, “ba kapatas eletrisidadeho bee i oras ne’e selu emar serbisu iha saude”. Hanessan niahateten sai, nia hatudo katak empregadu 36 iha serbisu publikubiban kaer tuir serbisu kritiku duni iha Baukau tambaUNTAET fo suporte. Nia mos hateten pontu importante idakatak, hori 31 Marsu, Baukau sei iha eletrisidade bebeik, la’osdeit oras balu iha kalan hanesa fulan kotuk nia laran.

Ba kritiku local sira nebe hanoin katak prosesu rekon-strusaun lakun tempu, Ms Sultana hakarak hatete katak pros-esu projetu dezenvolvimentu la bele hotu kalan ida. “Imi tenkehanoin katak iha Konferensia Donasaun Tokyo nian foin hahuiha fulan Dezembru”. Ne’e reuniaun nebe nasaun sira foinkonkorda atu fo osan ba eskema rekonstrusaun bo’ot nebe belehalao planu formal ho periodu dezenvolvimentu nian.

Ms Sultana otimista ba projetu sira nebe bele halao ihafulan mai nia laran i ita laos deit hare progreso — luron diak,uma diak, nogosiu particular sira mos loke — maibe numeroemar empregadu iha distritu mos sei haboot.

“Ami hola parte iha projetu barak, oras ne’e” nia hatete,deskreve UNTAET nian kontratu hadi’a luron, ho Inglatera niaajuda, nebe fo ba Rekursu Asfaltu Timorense. Ne’e freta rezi-dente 200 iha Baukau atu ajuda serbisu. Nia deskreve mos pro-jetu governu Japones nian ko’a du’ut bo’ot iha luron ninin ihaluron entre Vemasse ho Baukau.

Ms Sultana lori vizita oan ida ba haree progresso oan ida ihaSidade Baukau nia klaran. Hanesan UNTAET nia projetu selukiha Distritu Baukau, ne’e projetu komunidade lokal nian, nebeinklui CNRT ho igreja ho mos sira nia kontribuisaun tomak.Ne’e projetu renovasaun ba Baukau nia Merkadu iha foho leten,besik iha eskritoriu governu uluk nian.

Kaer serbisu iha Baukau ... hatutan hosi pajina 1

Merkadu ne’e hetan destruisaun iha Setembru kotuk i fatin ne’esai tiha prasa sobun aat ida besik luron aat ida. Maibe ProjetuEmprego Transitoriu (TEPs) ho fundos ba UNTAET husi AjensiaEstados Unidos ba Dezenvolvimentu Internasional (USAID), hosupervizaun husi Departamentu Serbisu Publiku Baukau, merkadune’e hadi’a daudaun, estrutura to’o estrutura.

TEPs selu asuliar lokal 20, kapatas ida ho mos arkitetu ida atuserbisu fulan tolu atu halao renovasaun no mos hari estruturas i hadiakanalizasaun, fornesimento bee no mos sanitariu jeral. Progresu beleharee daudaun ho fasilidade sentina bo’ot ida atu besik hoto ona ihamerkadu nia ninin.

Timor oan sira sei foti ba pozisaun xavesira iha Nasoens Unidas nia

Administrasaun Tranzisional (UNTAET),nune’e mos oras ne’e halo daudaun esforsuatu hahu rekruta funsionariu 7.000 moloktinan ne’e remata atu serbisu nudar fun-sionariu publiku, xefe UNTAET nian fo sai.

Reprezentante Espesial SekretariuJeral, Sergio Vieira de Mello, hateten bajornalista sira iha Dili katak nia hakotuona lia atu foti iha fulan hirak mai nia

laran, Timor oan sira nudarVise Administrador ihaDistritu 13 hotu, no mosvise Diretor ba seksaunhotu-hotu ihaA d m i n i s t r a s a u nTranzisional (UNTAET) nialaran.

Senyor (Sr.) Vieira deMello, sublinya katak kan-didatu sira ba pozisaunhirak ne’e hotu, KomisaunFunsaun Publika nebe foinharii mak sei fihir, bazeiaba sira nia “kualifikasaunpesoal, kompetensia nointegridade” no la’os tambasira importante, ka tambasira iha afiliasaun ho par-

tidu politku ruma. “Ema sira ne’e sei serbiinasaun, povu tomak, no la’os ba interesepartikular ruma”, nia dehan teni.

Administrador Tranzisional ne’e dehanmos katak Vise sira ne’e sei iha autoridadeatu “halo desizaun” ezekutiva. Vise sira ne’esei iha staf internasional barak, staf inter-nasional sira nebe oras ne’e serbii UNTAETbarak mak sei iha sira nia okos, Sr. Vieira deMello dehan. “Hau fiar katak ne’e hakat ba

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Administrador Tranzitoriu Sergio Vieira de Mello iha konferensia lian-foun idanebe nia haklaken desizaun atu hatama ema Timor ba posto deputado iha UNTAETno mos ba Eskritoriu Administrasaun Distrital.

oin ida nebe iha signifikadu maka’as”.Kona mos ba buat ne’e, Sr. Vieira de

Mello fo sai katak Konselyu NasionalKonsultivu (KNK) — nasaun nia orgaunaas liu nebe halo desizaun — aprova onaestabelesimentu Konselyu KonsultivuDistrital (KKD) atu hametin liu tanUNTAET nia relasaun ho Timor oan sirano atu involve sira liu tan iha adminis-trasaun Distritu nian.

Sr. Vieira de Mello dehan katak nia foona orden ba Administrador Distritu siraatu harii Konselyu sira ne’e ho reprezen-tasaun husi organizasaun hotu-hotu hane-san husi partidu politiku sira, IgrejaKatolika, organizasaun ka grupu feto nofoinsa’e sira nian.

Konselyu sira ne’e sei loke dalan baenkontru regular atu bele troka hanoinentre UNTAET ho Distritu nia reprezen-tate sira no tulun sira atu tau matan bapopulasaun sira nia preokupasaun sira.Konselyu ne’e sei foka liu ba dezenvolvi-mentu, lei no orden no aperfeisoamentuinfrastrutura no agrikultura. Topiku se-seluk tan mak hanesan serbisu publiku,asuntu umanitaria sira no lori refujiadusira atu fila hikas ba sira nia uma.

Ema TTimor aatu hhetan nnomeasaun iimportante iiha pposto ddistritu UUNTAET nnian

Page 3: Kaer serbisu iha Baukau

Tais Timor 17 - 30 Abril 2000

Pajina 3

SEKTOR PPRIVADU BBURAS AATU AAJUDA HHALO TTIMOR LLESTE NNIA EEKONOMIA MMORIS HHIKAS

Eddie Taylor mai to’o Timor Leste husi Baliiha fulan Novembru kotuk atu harii nia

kontratu konstrusaun.Mr Taylor freta kondutor ida, maibe la

kleur nia emprega badain-ain, asuliar, kanal-izador, supervizor konstrusaun, kapatas, lojis-tiku, dapur-na’in, empregadu-meza, sekretar-iu, hamoos-na’in, ho mos guarda seguransa.

Ohin loron, Timorense 127 maka serbisuiha nia kontratu fatin no mos ajuda nia halolao kompanhia konstrusaun, restaurante, for-nesimentu hahan i armazen konstrusaun.

Problema ladun iha ho komunikasauntamba emar internasional barak nebe serbisuiha nia kompanhia hatene koalia lianIndonesia no mos empregadu Timorensebarak maka buka-hatene abilidadi bainhira

kaer serbisu.“Dala ruma,

situasaun frus-trante liu ba sirano mos ba aminu’udar sasan laosala i serbisu ne’etenke halo fali,maibe nune’emaka ita mosaprende dalanloos,” Mr Taylorhateten.

E m p r e z a r i uhanessan MrTaylor halo parteiha influxu nebemoris hi’as ihasektor privadu nomos emprezakomersial iha

Timor Leste, iha fulan kotuk nia laran, halomosu impetu no mos oportunidade serbisu ihaekonomia nebe mono to’o rai.

Hori loron 20 fulan Janeiru bainhira leifoun sei presiza negosiu hotu hatu regista hoAdministrasaun Transitoriu Nasaun Unidas,negosiu 772- negosiu partikular maka barak-liu- maka rejistu tan. Importante liutan, liu 87porsentu kompanhia Timorense maka kaer,konforme Shuja Shah, ulun EskritoriuMerkantil no Komercial UNTATET nian lianfuan.

Maski la’iha figura tebetebes ida nebehatudo serbisu hira maka mosu husi kompan-hia privadu, maibe emar barak konkordakatak empreza ki’ik to empreza mediu hatudo

dalan halo nusa maka serbisu bele mosu ihaTimor Leste nia ekonomia.

“Hau hanoin katak aumentu iha negosiuprivadu nia rejistu, hatudo katak ekonomiamerkadu ho funsaun completu hanesan xaveimportante ida ke bele hatun problema desem-pregu, envezde emar depende husi empregoiha sektor publiku no mos governu,” Mr Shahhateten.

Iha 11 fulan Abril UNTAET ho BankuMundial asina akordu ida hatu suporta TimorLeste nia dezenvolvimentu iha sektor privaduiha tinan rua nia laran, projetu ida ke folintokon US$10 atu fo kreditu ba empreza ki’ikno mos empreza mediu.

Prestasaun husi subsidiu ida ne’e, sei halohalai husi banku Portugues nia adminis-trasaun, Banku Nasional Ultramarinu (BNU),maibe tokon US$4.8 Governo Portugues makafo donativu.

Esperansa ida katak bainhira osan folinUS$500 to US$50,000 sei empresta baempreza hirak ne’e, sira bele estabelese karikfolin kreditu, iha kapasidade ato partisipa ihaprograma rekonstrusaun ekonomika, no moskomesa fornese sasan no mos serbisu lokal.

Kivi Lay, negosianti xina, nia abo-mane toiha Timor Leste tinan 100 kotuk, nia halomoris fali nia propriedade balu iha Dili, homos nia armazen ida ho ekipamentueletrisidade no mos mobiliariu.

Mr Lay, importador ho exportador produ-tu hahan, nia freta empregadu 40 ho subkon-traktu 50. Nia dehan katak nia kometi an atobuka halo sasan nebe bele “halo emarTimorense kontente no mos hakarak harenegosiu moris barak tan”.

Serbisu-nain tulun hamoos sasan rahun iha uma Dili ida, atu bele hari ema Timor nia negosiufoun

HHaalloo nniiaa mmoossuu::DDoonnaattiivvuu ttuulluunn hhaarriiiiffaallii TTiimmoorr LLeessttee

Konsultivu (KNK) hatan ona atu uza osanhusi Fundu Depozitariu ba Timor Lorosae atuhalo projetu tolu hodi gasta osan liu husikomunidade ka estrutura la’os governamen-tal (haree pajina 4 ho 5).

Programa sira ne’e inklui ProjetuDezenvolvimentu Komunitariu, nebe esta-belese konselyu lokal sira atu kaer projetusira kona reabilitasaun. Projetu sira ne’e ulukhahu ona iha Likisa iha 13 Abril.

Tuir fali, projetu ida bolu naran “ProjetuKriasaun Empregu ba Komunidade Dili” nebefo ona serbisu ba ema 180 iha Dili no ihafulan Maiu mai sei emprega tan ema 600.

Projetu Negosiu Kikoan fo ona empres-timu ba Timor oan sira nia negosiu kikoanbarak.

Aplikasaun ba programa emprestimuoras ne’e iha ona disponibilidade.

Nune’e mos UNTAET, Ajensia ONU niansira seluk no Banku Mundial hamutuk homatenek tekniku Timor oan sira no reprezen-tante husi nasaun donor boot sira, oras ne’ehalo hela planu ba estratejias ba prazu dooknian kona ba saude, edukasaun no agrikul-tura. Atu konkorda estratejias sira ne’e noprojetus nia detalyu sira, bele lori tempu husifulan sia to’o tinan rua nia laran, Menina(Mn.) Cliffe dehan, maibe kazu Timor Lorosaenian, habadak tiha ona ba sumana walu nialaran.

Wainhira projetus nia detalyu sira halohotu ona, Banku Mundial hahu negosia noasina akordu kona ba subsidiu ba projetu sirane’e ho Timor oan sira no UNTAET nia

reprezentante sira, mak hafoin projetu ne’eprontu atu implementa.

“Ami la hein ba donor sira nia kon-tribuisaun wainhira hala’o preparativus baprojetu sira ne’e”, Mn. Cliffe hateten. “Amihala’o daudaun preparativu hirak ne’e hotuhodi hein to’o kontribuisaun sira ne’e tamamai no hafoin ami asina akordu kona ba pro-jetu sira ne’e”.

Fundu Depozitariu Banku Mundial orasne’e daudaun iha osan milyaun $23, nebemilyaun $21 tau ketak tiha ona ba projetusira ne’e.

Atu implementa projetu sira, liu-liu siranebe eskala boot hanesan konstrusaun luronka infrastrutura sira seluk, UNTAET tenkihalo leilaun ba kompanya oioin, prosesu idanebe — tamba situasaun emerjensia TimorLorosae nian — habadak tiha ba fulan ruania laran, Mn. Cliffe dehan teni.

Dokumentu sira kona ba espesifikasaunteknika no leilaun prepara uluk tiha, nebebele lori tempu sumana rua to’o tolu nialaran. Hafoin, kompanya sira iha loron 30to’o 45 sei hatama sira nia dokumentu baleilaun. Dokumentu sira ne’e sei prosesa ihasumana ida nia laran, ikus liu desizaun seihola atu hatun kontratu.

Projetu luron boboot sira iha ona planuatu hahu iha Maiu fulan klaran, no kona basaude ho edukasaun iha Junyu ho Junyu nialaran. Entretantu, projetu prazu badak sira,hala’o liu-liu atu tulun hakiak serbisu barakliu tan, reabilita infrstrutura lokal no tulunosan ba ekonomia lokal.

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Wainhira nasaun donor sira hasorumalu iha Tokyo Dezembru tinan kotuk

atu halibur osan ba rekonstrusaun TimorLorosae, nasaun sira barak mak ho bolsunakonu hamriik hodi loke sira nia karteira.

Molok to’o loron remata, besik milyaun$520 mak hetan nudar promesa atu hariihikas fali Timor Lorosae. Porsentu 70 osanne’e, promete ba rekonstrusaun no dezen-volvimentu ba tinan tolu nia laran.

Maibe ema barak iha Timor Lorosaemak oras ne’e husu, tansa mak atividaderekonstrusaun no dezenvolvimentu hoeskala boot hirak ne’e, mak to’o oras ne’e itaseidauk haree nia rezultadu, sura husikedan fulan Outubru tinan kotuk wainhiraUNTAET mai iha Timor Lorosae.

Razaun ida, tamba Timor Lorosae terusdestrusaun infrastrutura ida boot teb-tebesno aat liu hotu, kompara ho situasaun pos-konflitu sira seluk iha nasaun selu-seluk,dehan Sarah Cliffe, Banku Mundial OfisiuTimor Lorosae nia boot.

“Buat ne’e mak sai nudar problema bootkona ba oinsa atu hahu lalais ona serbisusosial baziku no oinsa atu haburas dezen-volvimentu ekonomiku” nia dehan.

Atu bele hahu buat sasan hirak ne’ehotu iha prazu badak, Konselyu Nasional

Page 4: Kaer serbisu iha Baukau

Restaurasaun Vidai Moris an ihaTimor Leste

PLANO BA GOVERNU

KI’IK MAIBE EFISIENTE

UNTAET NIA HAHALOK IHA FULAN KOTUK NIA LARAN NEBE ITA BELE HAREHO ITA NIA MATAN, MAKA FO ASISTENSIA UMANITARIU: AJUDA FAMILIA SIRA

HETAN MALU, FORNESE HAHAN, SARA EMAR I FO ASISTENSIA MEDIKU BA EMARNEBE PRESIZA. MMAIBE IHA FULAN MAI NIA LARAN, BAINHIRA UNTAET NIAESFORSU HO REKURSU HATU FILA BA SERBISU HAMOOS, REABILITASAUN NOMOS TIMOR LESTE NIA REKONSTRUSAUN, ITA SEI HARE REZULTADO BOOT:HADI'A LURON, HAMOOS BE-DALAN HO RAI-KUAK, HAMOOS FO'ER IHA UMAFATIN, PINTA UMA I HADI'A HUMA-KAKULUK; RENOVASAUN ESKOLA HO KLINIKASAUDE; FORNESE SASAN HO EMPREGADU I LOKE LOJA, MERKADU HO EMPREZAKOMERCIAL SIRA. NNE'E UNTAET NIA PLANU, HO KOMUNIDADE INTERNASION-AL NO MOS NASAUN DONATIVU ATU AJUDA TIMORENSE HETAN MORIS DIAK,HADI'A UMA I LIU SASAN HOTU HARII INFRAESTRUTURA PRIVADU NO MOS GOV-ERNAMENTAL ATU NASAUN INDEPENDENTI SAI NASAUN DI'AK IDA.

FFuunndduuss EEmmpprreessttaa KKii’’iikk BBaa IIddeeiiaa BBoooottPrograma emprestimu lobuk ida lao

daudaun ona ka atu lao atu fo banegosiu no mos emprezariuTimorense ki'ik to mediu nebe sirapresiza atu bele komesa ho moris nomos funan — kondisaun esensial idaatu halo mosu serbisu ba nasauntomak.

Projetu Empreza Ki'ikAtu bele ajuda Timor Leste nia aktivi-dade ekonomika iha sektor privadu,programa emprestimu ba emprezariuki'ik, ho fundus husi FundasaunBanku Mundial ba Timor Leste nian,sai iha fulan Abril e Banku NasionalUltramarinu (BNU) maka sei halaonia operasaun. Empresto folinUS$500 to'o US$50,000 sei halo bakompanhia particular sira, ho mosimportador, komersianti, fabrikantisho serbisu na'in. Prioridade atu uzafundus empresto nian ba, mas la'oslimitadu, fo sasan i sosa sasan impor-tadu ka sasan lokal, sosa mos trans-

Iha formasaun governu foun nia neonlaran atu kria Serbisu Sivil moderno i

professional. Serbisu Sivil ne’e atu inkluiempregadu sira nebe halao programaho serbisu governu nian, ezempluhanesan profesores, enfermeiros, koletataxa, manager departamentu ho eskri-torio ho mos enjenheiro nebe taumatan ba fornesimentu eletrisidade hobee, e serbisu sanitariu.

Dala ida Serbisu Sivil harii kompletoiha tinan rua nia laran, empregadu12,000 sei iha. Emprego rihun hitu seimosu iha tinan ne’e nia laran. Numerutotal empregadu sira iha Serbisu Sivil

porte, kamioneta ho ekipamentu.Fundus empresto nia dura fulan 36ho 10 porsentu taxa, maibe taxa ne'esei liu evaluasaun konforme kustovida nian ho inflasaun. Fundus folintokon US$48 disponivel hela i to'otokon US$10 iha tinan rua nia laran.

Oras ne'e daudaun, eskritoriu idadeit iha Dili maka halao adminis-trasaun fundus emprestimo, maibeBNU halo planu atu harii eskritoriudistrital iha Administrador Distritalnia repartisaun ka iha igreja local.Fundus emprestimo nia sei fahehanesan ba distritu sira selai Dilimesak maka simu parte boot liu fatinseluk.

BNU hatu buka fo treino uitoankona ba kontabilidade ba emar siraempresta fundus. Programa ne'e atubuka freta Timorense bankeiru tosanulo resin rua nebe koalia Tetun,Bahasa ho Portugues diak i mos atubuka halo manual ida nebe explikaho detallu prosesu aplikasaun.

Restaurasaun Luron ho PortuProjetu variedade barak atu hadi'a luron buka dau-

daun emprega Timorense serbisu bada'ain nian hoemar nebe seidauk hatene serbisu hadia'n luron. UNDPfreta ona Timorenses liu 150 atu hadi'a luron entre Tibarho Ermera; entre Aileu ho Maubisse; e Dili to'o Aileu.

Projektu ida ne'e boot tebetebes to'o folin tokonUS$29.8, nia fundus mai husi Fundasaun ba TimorLeste i administrasaun hala'o husi Banku

Desenvolvimentu Aziatiku (ABD), atu komesa lao onaiha fulan mai nia laran. Projetu ne'e atu harii faliinfraestrutura transportasaun nasaun nian ho mosluron, portu no mos sistema elektrisidade. Nu'udarserbisu barak sei mosu ba Timorenses, projetu reabili-tasaun boot ida ne'e iha objetivu ida atu hariiinfraestrutura ida ho kualidade atu bele atrai investi-mentu kapital ba Timor Leste.

Halo favor ida taka iha fatin nebe ema barak bele haree iha imi nia komunidade let – iha igreja, ospital, merkadu ka iha fatin seluk nebe ema bele haree

Halo favor ida taka iha fatin nebe ema barak bele haree iha imi nia komunidade let – iha igreja, ospital, merkadu ka iha fatin seluk nebe ema bele haree

iha Timor Leste nia administrasaun -nebe UNTAET atu hahu daudaun -ladun boot hanesan Indonesio nia ser-bisu sivil, nebe uluk emprega emar liu32,0000 iha Timor Leste. Planu idane’e buka harii kuadro bada’in I pro-fessional ho kapasidade atu fo tipuserbisu nebe hakiak klima diak banegosio partikular Timorense hoemprezas atu bele hetan funan diak.

Ne’e hotu halo parte estratejia baekonomia dinamiku ida atu hakiaktipu estado foun ida iha Timor Leste ine’e mos reflekta iha KonselhoNasional Konsultivo (NCC) nia regu-lasaun nebe adopta tia ona. Ne’eestadu ida ke lalika depende husi ser-bisu governu mesak atu hakiak serbisumaibe bele hetan serbisu husi emprezalivre i inisiativa privadu.

Page 5: Kaer serbisu iha Baukau

HHaammooooss nnoo mmooss RReessttaauurraassaauunnKKoommuunniiddaaddee NNiiaann ffoo SSeerrbbiissuu bbaa EEmmaarrHusi variedade eskema serbisu

intensivu nian, UNTAET serbisudaudaun ho konselhu local sira atu haloto’o aldeia ho suko atu freta Timorensesira atu hamoos luron laran no mos soefoer sira husi uma nebe hetan destru-isaun tinan kotuk. Iha mos aprovasaunba emprestimu ho fundus ba emprezaTimorense nebe hakarak hahu negosio,loke fali negosiu tuan no mos atu holasasan local ka dala ruma sosa sasanimportadu.

Programa Komunidade Hola PoderHo fundus husi Fundasaun BankuMundial ba Timor Leste, suku sira kriakonselhu ulun boot sira nian i haloplanu no mos halao rasik sira nian pro-jetu — nebe halo moris fali suku niaekonomia no mos tau Timorenses ihaserbisu fatin. Iha mos programa espe-sial ida ho fundus ba komunidade atutulun grupo hanesan faluk, emar hodifikuldade fiziku i mental ho mos bakatuas ho ferik sira.

Projetu hirak ne’e iha potensia atuarranja serbisu barak iha suku hotu-hotu iha Timor Leste iha tinan tolu nialaran mai ne’e. Serbisu hahu tia ona:Iha Liquica, hanesan ezemplo ida, liu75 porsentu suku nia konselhu makahahu Projetu Komunidade Hola Poder ihalao daudaun fundus. Projetu selukhahu daudaun iha Aileu, Ainaro,Ermera i Manatuto nia distritu, i niaoperasaun sei hahu mos iha distrituualo nia laran.

Programa Emprego Tranzisional(TEPs) ne’e programa ida ho serbisutodan nebe arrange emprego foun to’o1,000 iha Timor Leste nia distritusentre fulan Abril ho fulan Julhu.Fundus ke mai husi Ajensia EstadosUnidos ba DezenvolvimentoInternasional (USAID) ne’e koordena-do diretamente husi AdministradorDistritu UNTAET nian ho igreja,CNRT no mos komunidade, serbisu-na’in sira simu osan atu hadia sira nia

zona atu hadia luron, sistema kanaliza-saun, halo foun fali komunidade nianmerkado ho mos fasilidade desporto.Tau tan atu selu serbisu-na’in sira,USAID fo tan instrumentu foun, ekipa-mentu desporto, ho material seluk nebebele uza iha projetu. Projetu TEPshahu emprego 6,000 ona iha nasaunlaran.

Projetu Impaktu Lalais (QIPs)QIPs ne’e planeado atu hasoru nesesi-dade urjente nebe emar bele fila fali bakaer serbisu ho mos hamoos komu-nidade nia area. Ne’e projetu intensivutodan ida nebe foti infraestrutura iajuda mos restaurasaun serbisu publikuho utilidades. Ne’e inklui mos eskemaki’ik nebe bele hatama hosan atu bene-fesia komunidade i ajuda mos ekono-mia.

Fundus ba QIPs mai husi FundasaunUNTAET ho mos Nasaun Unidas niaorganizasaun rua, OCHA (UNTAETnia organizasaun umanitario) hoUNHCR. Kuantidade osan ba QIPstolu ne’e barak tebetebes — UNTAETentrega tokon US$1; OCHA entregaliu tan US$150,000; UNHCR to’oUS$300,000 liliu ba projetu atu ajudarefujiado sira foin fila ho sara no mosatu hatun lakuna entre ajuda ho dezen-volvimentu.

Administrador Distritu maka halaoadministrasaun fundus husi UNTAETho OCHA, hamutuk ho husi komu-nidade, igreja no mos CNRT nian kon-tribuisaun, bainhira UNHCR nia fun-dus ajencia sosiu UN maka halaoadministrasaun.

UNTAET QIPs nian folin hussi$5,000 to’o $50,000; OCHA nianhussi $2,000 to’o $5,000 I UNHCRnian hussi $500 to’o $1,000. UNTAETQIPs nian fundus balu sai tia ona baprojetus iha distritus; UNTAET QIPs32 foin simu aprovasaun, i barak halaoona. Iha OCHA nia kazu, liu tan 50maka simu aprovasaun ona. ProjetuQIPs freta Timorenses liu tan 3,000.

Banku Mundial ho USAID hahu progra-ma boot rua iha area urbanu mos.

Projetu Emprego Komunidade Dili niansimu fundus hussi Banku Mundial, ho nianadministrasaun hussi UNDP, ne'e projetuida ke selu salariu ba badain-laek nebekoleta buat rahun ho mos sasan aat ihakapital nia laran. Projetu $499,000 ida ne'esei buka freta emar 600 entre Abril ho

Halo DDili NNabilan FFaliAgostu iha Dili nia suku 25. USAIDnian programa TEPs mos sei hahu ser-bisu 2,000 prazu-badak iha Dili iha fulanMaiu ho Junhu, maibe suku nain siramake kaer rekrutamento ho supervizaun.Timorense sei simu osan bainhira kaerserbisu hamoos foer ho serbisu sanitariu;hamoos luron; hamoos uma fatin;hadi'ak parke publiku ho fasilidades.

Fatin diak ida atu bele hetan informasaun konaba projetu iha surat ida ne'e nia laran, favor

contaktu ho konselhu komunidade local, igreja,CNRT ka Distritu Administrasaun UNTAET nian kaeskritoriu Sub-distritu iha ita nia area.

Projetu sira ne'e ten ke simu aprovasaun husiulun-boot iha ita nia komunidade lokal.Rekrutamento ba serbisu halo mos iha area lokal kadistritu local, i dala barak ho kontribuisaun husikonselhu komunidade nian, CNRT ho mos igrejanian.

Se ita interesadu atu hatama aplikasaun baFundus Empreza Ki'ik, aplikasaun ne'e disponivel ihaEskritoriu Administrativu Distrital i Parokia Prinsipal ibele submete aplikasaun ba BNU ka EskritoriuAdministrativu Distrital.

Ba emar sira serbisu-laek, iha kursu variedadebarak ona iha komputer atu bele aprende lian fuanho mos treino vokasional, jerente eskritoriu ho mosmekaniku ka atu hahu daudaun. Husu iha UNTAETnia eskritoriu distrital ka sub-distrital ka husu baCNRT, igreja ka ita nia conselho komunidade lokal.

Oinsa Maka BeleHatene …

Rekrutamento ba Serbisu Sivil favor buka ihaUNTAET nia Kuadro Buletin Informativu, ihaEskritoriu Administrativu Distrital sira. Serbisu Sivilfo sai beibeik informasaun foun iha kuadros sirane'e ho notisias kona ba serbisu fatin vagu,pozisaun foin hatama emar foun i anunsiu tan emarsira nia naran nebe konvidadu atu simu interviu baserbisu.

Kuadro Buletin Informativu UNTAET nia ihafatin diak ida i tau mos iha Tais Timor, atu belehetan informasaun jeral kona ba emprego i reabili-tasaun nasaun nian.

Halo favor ida taka iha fatin nebe ema barak bele haree iha imi nia komunidade let – iha igreja, ospital, merkadu ka iha fatin seluk nebe ema bele haree

Halo favor ida taka iha fatin nebe ema barak bele haree iha imi nia komunidade let – iha igreja, ospital, merkadu ka iha fatin seluk nebe ema bele haree

Halo la'o lian foun: Kopia ikus Tais Timor nian ba to'osuku nia kuadro bulletin - dalan diak ida ba komu-nidade sira nebe buka hatene lian kona ba mamosuknasional.

Page 6: Kaer serbisu iha Baukau

17 - 30 Abril 2000 Tais Timor

Pajina 6

Aileu: Timor oan sira besik ema 60 nebe uluk ser-bisu nudar militar Indonezia (TNI) ho sira niafamilia sira fila hikas ba sira nia uma iha Aileu ihasumana uluk Abril nian. To’o oras ne’e grupu ne’emak boot liu nebe fila hikas mai rai Timor Lorosae.

Hamutuk ema 450 resin fila ona ba sira niadistritu rasik, fulan ida liu tiha wainhira sira husikhela area akampamentu iha Kupaung, TimorOsidental.

Tamba sira barak liu mak mai husi distrituAileu, nebe FALINTIL sira oras ne’e hela ba, sirania fila-fali involve negosiasaun barak ho FALIN-TIL, komunidade nia ulun sira no mos ho UNTAETnia reprezentante sira, nune’e mos ho Polisia Sivilno Forsa Kapaseti Azul.

Baukau: Komandante Bamberos hasoru malu tihaho Administrador Distritu Baukau atu koalia konaba oinsa aban-bainrua hatama iha funsionalismupubliku Timor oan 30 nebe oras ne’e tuir hela treinukona ba bombeiru.

Iha hakat uluk, Komandante hatan atu hala’oenkontru ida ho Administrador Distritu tolu nebeBamberos sira oras ne’e hala’o hela treinu hodibuka estratejia atu determina nesesidade bombeirudistritu ida-idak nian.

Kovalima: Ho Projetu Empregu Tranzisional(PET) nebe selu ema mane ho feto sira serbisu ihaKovalima, oras ne’e halimar-fatin no kampu futbolsira no mos Asosiasaun Desportu Kovalima hahuhamos daudaun ona. UNTAET nia responsavel baAsuntu Sosial iha Distritu ne’e, fo tulun organizaturnamentu futbol no volibol entre suku sira. Joguuluk hala’o iha loron 8 Abril entre Kamenasa hoSuai Loro.

Edifisiu eskola haat nia kakuluk iha areaKovalima mos hadia ona nebe hetan tulun osanhusi Projetu Empregu Tranzisional (PET) no mat-erail husi UNICEF. Projetu ne’e hanesan treinu idaba Timor oan sira atu aprende karpintaria hodihadia daudaun uma hirak ne’e.

Dili: Estudante atus-ida resin, barak liu feto, hahuhadia no hamos pisina besik Igreja Motael, ihasumana uluk Abril, nudar parte ba ProjetuEmpregu Tranzisional (PET) nebe UNTAET spon-sor, atu fo serbisu prazu badak ba ema sira be laihaserbisu.

Iha faze uluk projetu ne’e nian, feto 100 no

Lia menon badak distrito nian

mane na’in 10 ne’e pinta, hadia no hamos area nebehadulas pisina, hodi uza material nebe UNTAET fo,no mos tulun osan husi Nasoens Unidas nia Ajensiaba Dezenvolvimentu Internasional (USAID).

Ermera: USAID hatun ona kontratu atu hadialuron nebe aat liu entre Ermera ho Atsabe.Programa Empregu Tranzisional (PET) kontinuahadia luron sira no mos serbisu sira hanesanlimpeza, nebe konsege duni hadia luron barak, liu-liu sira be rai-halai wainhira udan boot mai.

Manatutu: Konselyu Konsultivu Interinu hasorumalu atu troka ideias kona ba PET walu nebe seihala’o iha postu administrativu Manatutu, Laklo,Soibada no Laklubar. Projetu sira ne’e sei empregaema foin-sa’e feto ho mane na’in 550 atu hamosluron, merkadu no fasilidade desportu nian.

Oekusi: Aviaun ba Serbisu Komersial TimorLorosae (East Timor Services) halo experiensia semoba Oekusi husi Dili, molok hahu nia serbisu regular.Experiensia ne’e hahu iha Abril, 15.

Same: Projetu sira be fo impaktu lalais (PFIL)barak mak oras ne’e hahu hala’o ona, no balun ihaona faze planeamentu avansadu. Iha postu adminis-trativu Nularan, fabrika tijolu hahu halo produsauniha 1 Abril. Ema na’in 11 mak serbisu iha projetuida ne’e.

Feto ida ho mane rua mos oras ne’e aprendedaudaun projetu kona ba tutan besi atu hadia kahamos uma, iha Same. Besi sira ne’e, nebe oras ne’erai iha armazen, sei bele empresta ba ema atu hadiaka hamos sira nia uman ka didin lolon.

Reprezentate Governu Northen TerritoryAustralia na’in rua vizita Manufahi, suku Betano nopovoasaun Salehan atu oferese rede no anzol bapeskador sira. Sira mos hala’o piskiza ida atu hatenelolos rendimentu potensial husi industria peskanian.

Entretantu, festival muzika ida hein atu hala’oiha fulan Junyu. Postu Administrativu sira hanesanManufahi ho Hatudu sei hala’o kompetisaun prelim-inaria no finalista sira husi area ida-idak sei bahatudu iha Same.

Governu Northen Territory Australia hanoinatu konvida grupu nebe manan kompetisaun ne’e,atu hatudu iha iha Expo Northen TerritoryAustralia iha Julyu, 12.

nia serbisu no hahalok, tamba buat rua ne’e makimportante teb-tebes atu hetan konfidensia bainstituisaun sira estadu nian.

“Serbisu ne’e la’os fasil ida” Sr. Vieira dehan.“Iha tinan 24 kotuk, Timor oan sira haree no fosasin ba abuzu sira nebe instituisaun estadu niansira halo fila-fila, tama mos iha laran polisia rasik”.

Administrador Tranzisional mos bolu atensaunba kadete sira ne’e atu hatane aas, iha momentuhotu-hotu, “valores boot sira kona ba independensiapolisia nian; polisia nebe hatan deit ba judisiariu,polisia mane no feto sira nebe responde deit ba sirania konsiensia rasik, no la’os hakruuk ba forsa poli-tika sira, ba presaun grupu sira nian, ka buat siraseluk nebe la tama iha estrutura estadu demokrati-ka ida nian, ka mos ba sira nebe aban-bainrua seiiha responsabilidade atu superviziona serbisu forsapolisia Timor Lorosae nian”.

Kadete sira ne’e sei iha instrusaun klase laraniha fulan tolu iha kolejiu, hafoin sira sei tuir fulantolu tan ba treinu iha komunidade laran ka on-the-job training. Desizaun final kona ba sira nia abili-dade, sei hasai wainhira hala’o liu tiha evaluasauniha fulan neen seluk nia laran.

Durante treinu hirak ne’e nia laran, kandidatusira ne’e sei aprende konseitu sira kona ba direitusema nian no serbisu polisia nian iha komunidadelaran, baze kona ba lei kriminal, teknika polisianian, regulamentu kona ba trafiku, teknika atuhala’o investigasaun no abilidade atu kaer kareta.

Rekrutamentu ba membru sira atu serbiinudar polisia Timor Lorosae nian nebe hamutuk3.000, sei hala’o durante tinan tolu nia laran.

Akademia Polisia... hatutan hosi pajina 1

Liga ffutebolEuropa nnianLIGA CHAMPIONS CUP KUARTERFI-NAL (Ronda 1)

Surpreza husi EspanyaKlubu boot balun tama ho surpreza bakuarterfinal Liga Champions Cup nebejoga iha loron 4 ho 5 Abril, wainhira jogurua uluk, hotu ho empata no klubu bootEspanya nian rua konsege sai husi situ-asaun difisil ne’e.

Bayern Munich tahan tiha tim FCPortu 1:1, wainhira Paulo Sergio hatamagolu iha minutu 78 hodi empata ba golunebe Portu nia avansadu Mario Jardelhatama uluk iha minutu ruma wainhirasegunda parte hahu.

Iha segundu jogu, “El Real” husi RealMadrid konsege deit impata ho ManchesterUnited (MU) 0:0, hodi loke dalan ba MU basemifinal se sira bele manan segundu joguiha stadion Old Trafford. Kombinasaun idaentre MU nia empata no Real Madrid niamanan iha ronda 2, bele lori MU hela bakotuk tuir regulamentu UEFA nian.

Barcelona, Espanya nia klubu forte,lakon iha Chelsea nia liman, 1:3. Ho lutamaka’as klubu jigante rua Espanya nianne’e, Valensia nebe hein atu lulun biti,kumpri nia promesa hodi fohan Lazio,uniku reprezentate Italia nian iha Cupne’e, ho 5:2.

Semifinal sei joga iha 2 ho 3 Maiu, nofinal sei iha 24 Maiu iha Paris.

UEFA CUP SEMIFINAL

Konflitu entre suporter Gran-Britanika ho TukiaKlubu favoritu rua Inglatera nian, LeedsUnited ho Arsenal preparadu los atu tamaba final “Inglatera nian hotu deit”.Wainhira sira nia suporter ida mate tihaiha xoke entre suporter Inglatera ho Turkianian iha Istanbul loron 5 Abril, Leeds lakontiha ho Galatasaray 0:2, hodi halo klubune’e lakon tiha atu ba joga iha nia umarasik. Ho lakon ne’e, halo susar liu tan baDavid O’Leary ho nia belun sira nohamenus liu tan sira nia esperansa. Leedssei tenki manan ho pelu menus golu toluiha ronda rua, no hein atu hatun Turkishsira ho golu ida iha stadion Allan Road.

Arsenal wainhira manan tiha golu idahusi Dennis Bergkamp hetan oportunidadeatu ba final. Ho empate ida iha proximujogu naton ona atu sira bele hakat ba oin.Se lae, RC Lens mak sei sai tim nebe seijoga kontra vensedor Leeds-Galatasaray.

Ita hein no haree sa mak sei mosu ihajogu tuir mai. Ita sei haree se Inglatera niaklubu foinsae ne’e bele dolar sai duni hodimanan jogu ka, Galatasaray mak sei hak-erek istoria ba dala uluk nian iha Turkiahodi konsege tama duni ba final. Ita sei fosasin se Inglatera tau duni sira nia mehi barealidade atu lori sira nia Tim rua mesakba final iha Copenhagen iha loron 17 Maiu?

Pozisaun Liga Europa pajina 7

UNITED NATIONS NATIONS UNIES

UNTAETNasoens Unidas Nia Administrasaun Tranzisional iha

Timor Lorosa'e

Serbisu Fatin Bee no Sanitaria

“We ba'a ema hotu”

We nudar rico soi ida nebe ita susar atuhetan, ne'e duni halo favor labele estraga

we. Wainhira we suli arabiru deit hosi kanunebe kuak no husi torneira nebe lae taka iha itabo'ot sira nia uma, ne'e katak uma seluk sei laehetan we. Wainhira ita bo'ot sira hakarak atudada we ba uma , halo favor ida hi'it an mai to'oiha Serviso Fatin We no Saude UNTAET nianiha Palacio govemador nian. Ami nia staff sirasei halo servico dada we ba ita bo ' ot sira niauma , lae selu, servico sei halo ho diak no laeiha kuak. Maibe ami fo hatene mos ba ita bo'otsira katak dada we lae selu ne'e, UNTAEThalao to'o deit contador, kano lolon ida deit hosikanu boot. Labele laran taridu, Labele estragawe, “We Sei To'o Ba Ema Hotu.”

LIA MENON

Page 7: Kaer serbisu iha Baukau

Tais Timor 17 - 30 Abril 2000

Pajina 7

NNoott ii ss iiaa BBaaddaakkLabarik sira Fila ba Eskola: Labarik Timoroan sira besik 150.000 resin, oras ne’e fila onaba eskola primaria. Ne’e dehan katak besikporsentu 92 husi sira nebe atende eskoladurante tinan eskola 1998-1999 nian.

Eskola sira hamutuk 668 mak oras ne’erejista ona iha Timor Lorosae, tuir UNICEF(Nasoens Unidas nia Fundu ba Labarik sira) fosai. Edifisiu eskola sira barak mak ulukINTERFET, Amerika nia kompanya Navalhamutuk ho UNTAET nia Forsa Kapaseti Azulsira hadi’a ona. UNICEF hamutuk ho nia par-seiru sira seluk fahe tiha ona kalen no materi-al sira seluk tan atu hadi’a eskola primaria ihaTimor laran tomak.

Lider CNRT hetan ezumasaun: UNTAETnia matenek forensik sira iha direitus emanian hamutuk ho investigador Polisia SivilONU nian, halo ona ezumasaun ba senyoraAna Lemos nia mate-isin, lider CNRT nian idanebe ema oho iha Setembru tinan kotuk ihaErmera.

Iha momentu nebe milisia sira tiru no ohonia, dehan katak mate-isin ne’e menina Mariada Costa nian. Maibe ikus mai deskobre katakmenina Maria da Costa moris hela iha TimorOsidental, no hatene lolos katak mate-isin ne’esenyora Ana Lemos nian duni.

Matenek forensik sira halo mos ezu-masaun ba mate-isin neen seluk iha Malianano rua iha Balibo, sira hotu mesak vitima vio-lensia Setembru tinan kotuk nian. Mate-isinhirak ne’e hafoin lori hotu ba Dili atu haloautopsia.

To’o oras ne’e, vitima violensia tinan uluknian besik 700 resin mak halo ona ezumasaun.

Farmasia nasional loke iha Dili: TimorLorosae nia Armazen Farmasia Sentral loketiha ona iha Abril hahu iha area Kampu AlorDili. Farmasia ne’e simu sira nia naha aimorukuluk husi roahi ho folin $670,000 husi AjensiaKoorperasaun Internasional Japoneza.

Armazen ne’e mak sei sai nudar pontu dis-tribuisaun sentral aimoruk nian ba TimorLorosae tomak no iha fatin ba fornesimentuaimoruk ba fulan neen nia laran. IhaAutoridade Saude Interinu nia mahan,Farmasia Sentral ne’e sei presiza aimoruk nofornesimentu medika ba tinan ida ho folindolar amerikanu besik tokon rua resin (US$2million).

Italia Serie A

Tim GP W L D PtsJuventus 28 17 3 8 59Lazio 28 16 4 8 56Inter Milan 28 14 7 7 49AC Milan 28 13 5 10 49Parma 28 14 7 7 49

Jogu sira iha loron 1 no 2 Abril: Juventus 0, Lazio 1;Fiorentina 2, Bologna 2; Parma 1, AC Milan 0; AS Roma1, Udinese 1; Inter Milan 1, Reggina 1; Verona 1, Piacenza0; Perugia 1, Torino 0; Bari 1, Cagliari 0; Venezia 0, Lecce0

Liga Premier Inglatera

Tim GP W L D PtMan. United 31 21 3 7 70Leeds Unit 31 19 9 3 60Liverpool 31 17 6 8 59Arsenal 31 17 8 6 57Chelsea 29 15 6 10 55

Jogu sira loron 1 no 2 Abril: Man.United 7, West HamUnited 1; Coventry 0, Liverpool 3; Leeds United 0, Chelsea1; Wimbledon 1, Arsenal 3; Southampton 1, Sunderland 2;Everton 4, Watford 2; Newcastle 2, Bradford 0; DerbyCounty 3, Leicester 0; Tottenham 2, Middlesbrough 3

Espanya nia Primeira Divizaun

Tim GP W L D PtDesportivo C 31 18 9 4 58Barcelona 31 17 9 5 56Real Zarag 31 14 5 12 54Real Madrid 28 12 5 14 50Alaves 31 14 9 8 50

Jogu sira loron 1 no 2 Abril: Real Sociedad 1, RealMadrid 1; Sevilla 1, Desportivu Coruna 3; Barcelona 3,Valencia 0; Real Zaragoza 1, Real Betis 0; Atletico Madrid1, Atletico Bilbao 2; Celta Vigo 1, Valladolid 1; Mallorca 1,Espanyol 3; Ovieda 2, Malaga 2; Racing Santander 0,Alaves 0; Rayo Vallecano 0, Numancia 0

Liga Olanda

Tim GP W L D PtPSV 28 21 4 3 66Twente ENS 28 15 2 11 56Heerenveen 28 17 8 3 54Feyenoord 25 15 5 8 53Ajax Amst 24 15 7 5 50

Jogu sira loron 1 no 2 Abril: Den Bosh 1, Willem II 1;Roda JC 3, Ajax 0; Heerenveen 1, NEC 0, MVV 0, Vitesse2; De Graafscap 1, Fortuna 0; PSV 5, AZ 1; FC Utrecht 1,Cambuur 2; Sparta 1, FC Twente 1; RKC 2, Feyenord 2

Liga Fransa

Tim GP W L D PtMonaco 28 18 6 4 58Lyon 28 13 9 6 45Paris SG 28 12 8 8 44Sedan 28 12 9 7 43Auxere 28 12 10 6 42

Busdesliga Alemanya

Tim GP W L D PtB. Leverkusen 27 16 2 9 57Bayer Munich 27 16 4 7 55Hamburger SV 27 14 4 9 51Werder Bremen 27 11 9 7 40TSV 1860 Munich27 11 9 7 40

Jogu sira loron 1 no 2 Abril: Freiburg 4, Unterhaching3; SSV Ulm 0, Duisburg 3; TSV Munich 1, BayerLeverkusen 2; Wolfsburg 1, Bayern Munich 1; BorussiaDormunt 0, Hamburg SV 1; Hertha Berlin 2, Schalke04 1;Eintracht Frankfurt 2, Armenia Bielefeld 1; FCKaiserslautern 1, VFB Stuttgart 2; Hansa Rostock 1,Werder Bremen 1

Liga Portugal

Tim GP W L D PtSporting 28 19 7 2 64FC Portu 28 18 6 4 60Benfica 28 17 6 5 57Guimaraes 28 14 4 9 46Boavista 28 12 6 10 42

PPoozziissaauunn LLiiggaa EEuurrooppaa

AAjjeennssiiaa DDeezzeennvvoollvviimmeennttuu TTiimmoorr LLoorroo SSaa''eeLLeevvaannttaammeennttoo RReekkuurrssooss UUmmaannooss

Ajensia Dezenvolvimentu Timor Loro Sa'e (ETDA) atu halao estudo ida kona ba rekursos umanos iha fulan Maionia lanran atu identifika ema nia abilidade, kualificasaun no mos treinu nebe ema Timor sei presiza.

Estudo ne'e simu tulun hussi Banku Mundial I nia rezultado maka harii dadus rekursos umanos atu ajuda organi-zasaun sira nebe hakarak fo serbisu ba ema Timor. Dadus ne'e sei disponivel ba ajensia governu ho tan sektorprivadu atu bele benefisia fali komunidade.

ETDA organizasaun ida proveitu-laek no mos organizasaun ida laos governo nian (NGO) nebe hahu iha fulanAbril 1999 atu ajuda ema Timor hetan partisipasaun efetivu iha projetu desenvolvimentu nia planeamentu no mosimplementasaun.

Ita nia partisipasaun iha estudo sei voluntario. Maibe laiha garantia atu sei hetan serbisu bainhira ita rejista.

Se presiza tan informasaun favor dere arame ba Fabiola Noronha-Melo:

• Fabiola Noronha-Melo 0409 217 482• Jose Barreto 0407 460 302• ETDA Dili tel - 322 748, fax - 321 842

S i v P o l O N UNumir Emerjensia

iha Dili

(telemovel) 0408 839978(serbisu fatin) ext 5292

RADIOUNTAET99FM

• Notisia iha tuku neen dadersan, tuku ida loro-kraik no tuku nen kalan.• Habibur ba Loron Foun / Programa Foun Loron Nian (programa direta) tuku neen to’o tuku hitukalan, Segunda-feira to'o Sexta-feira.• Programa Radio UNTAET husi tuku 6-7 dadersan, tuku 1-2 lorokraik lor-loron ho lian Tetun,Portuges, Ingles no muzika mundu tomak nian.

Kona ba notisia ikus nian no informasaun kona ba Timor Lorosae, rona radiu UNTAET

Page 8: Kaer serbisu iha Baukau

17 - 30 Abril 2000 Tais Timor

Pajina 8

TTiiuu hhaattáánn lliiaa kkoonnaa bbaa......

Serbisu nno ddezempreguBelun leitor sira, ikus-ikus ne’e, imi barak liu

mak koalia kona ba dezempregu ka la ihaserbisu. Buat ne’e sai nudar preokupasaun bootnebe da’et ba Timor oan hotu-hotu nia moris.Nune’e mos problema ida nebe Nasoens Unidasnia Administrasaun Tranzisional iha TimorLorosae (UNTAET) haka’as aan atu rezolve.

Iha sumana hirak liu ba, wainhira emanobun boot nebe buka serbisu halibur hamutukiha UNTAET nia serbisu-fatin iha RepartisaunGovernador nia oin, Tiu sai ba no koalia ho sira.Hau hakarak atu buka hatene sa mak iha sira nianeon. Buat nebe hau hetan mak ne’e:Tiu: Bon dia belun sira. Sa mak akontese?Joaquin: Bondia Tiu. Ita hakarak dehan sa holiafuan “sa mak akontese”? Ita la haree katakoras ne’e ami haksesuk hela kona ba serbisu?Tiu: Bain, belun sira, Hau sei laran ksolok se imihusik hau tama mos ba imi nia diskusaun.Jose: Diak, maibe ami koalia hela kona ba situ-asaun empregu nian nebe aat liu iha TimorLorosae. Ami barak tebes mak la dalan oinsa atuhetan osan? Ami ansi teb-tebes atu hetan serbisu.Ita bele tulun ami atu hetan naran empregu ida?Tiu: Se imi hakarak duni atu hatene buat ne’elolos, la iha buat ida ke hau bele halo atu tulunimi hetan serbisu. Buat ne’e, depende barak liu baimi aan rasik no oinsa imi hakbesik situasaun.

Se imi hanoin fali tempu Portuges nian uluk,ema uitoan deit mak mai Dili atu serbisu. Barakliu mak hela iha foho nudar agrikultor kapeskador. Ita nia jerasaun sira uluk bele moristan serbisu hanesan neba.

Mudansa sira ne’e hotu mosu iha Indoneziania tempu. Ema barak liu tan mak tun mai Diliatu buka serbisu, no barak tebes duni mak ser-bisu hanesan funsionariu estadu. Imi hatenekatak to’o pontu ida hetan ema 32.503 mak ser-bisu ba governu Indonezia nudar funsionariupubliku? Ne’e la sura ho sivil sira nebe serbisu baMinisteriu Defeza, militar no polisia sira. Ihanasaun sira nebe sira nia ekonomia maka’as, sirania emar hetan osan diak liu husi kompanya pri-vada sira ka hala’o sira nia negosiu rasik.

Oras ne’e, iha prosesu nebe ita atu sainasaun independente ka ukun-rasik-aan,UNTAET no Konselyu Nasional Konsultivu(KNK) buka hela dalan atu haki’ak, dook husinakukun destrusaun tinan kotuk nian, nasaunida nebe oinseluk liu, ida nebe la’os hein deit bagovernu atu fo serbisu, maibe liu-liu ba merkadulivre no kompetisaun nebe justu.

Koneslyu Nasional Konsultivu (KNK) iharegulamentu sira nebe adopta ona, hatudu oinsasira hakarak duni atu hakbesik ba dalan ida ne’e.KNK nia membru sira no UNTAET fiar katak ihatempu naruk, kompanya privada sira ho tulunfunsionalismu publiku ida kikoan maibe profe-sional, sei loke serbisu barak liu tan no sei loriekonomia ida saudavel ba ita nia rain.Mario: Diak Tiu, buat ne’e bele diak ba emabalun, maibe hau nia familia la serbisu ona ihato’os ho natar tinan barak ona. Uluk knana’in haula hatene buat barak kona ba to’os ho natar. Alein

Naran Tais Timor ne'e fó hanoin kuadadu oinsá, prosesu lori tempu oinsá ne'ebé presiza atu halo hena tradisional Timor nian ne'ebé kaer ba lia importante sira. Nu'udár "ingredientes"oioin ne'ebé hamutuk halo Timor Lorosa'e iha periodu tranzisional nian atu harii hi'as rain ida ne'e, Tais Timor nia objetivu atu hakerek no leno lala'ok sira ne'ebé soru hena be TimorLorosa'e.Serbisu semana ruarua informasaun públiku Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET). Publika hodi Tetun, Indonezia, Portugés no Inglés. Hakerek,edita no dezenhu hosi UNTAET nia Eskritoru ba Komunikasaun no Informasaun Públiku (OCPI). Sirkulasaun 50,000. UNTAET-OCPI, c/- PO Box 2436, Darwin NT 0801, Australia. Tel:+61- 8-8942-2203 Fax: +61-8-8981-5157 email: [email protected] La'ós dokumentu ofisial ida. Serve ba informasaun de'it.

de UNTAET hateten beibeik katak sira hakarakduni serbisu hamutuk ho Timor oan sira atu hariifoun fali Timor Lorosae. Tan ne’e hau prontu atuserbisu.Tiu: Ne’e pontu diak teb-tebes Mario. Maibe otenki kompriende katak UNTAET iha empreguuitoan deit durante faze tranzisaun ne’e. Nune’emos serbisu sira ne’e barak mak rekere abilidadeespesial.

Ne’e hanesan mos iha funsionalismu publikunebe oras ne’e UNTAET atu emprega ihaAdministrasaun Timor Lorosae nian nebe seiadministra Timor Lorosae loron ida. KomisaunFunsaun Publika foun nebe foin lalais harii, orasne’e buka daudaun ema kualifikadu sira atu ser-bisu iha empregu espesifiku sira, la’os deit siranebe hatene koalia Ingles. Ema nebe sei hetan kon-tratu ne’e, tenki iha kualifikasaun diak no abili-dade se lae, serbisu publiku nebe ita nudarsidadun sei hetan husi sira, la iha liu kualidade.Portantu, UNTAET la’os deit atu emprega emabarak tan deit atu fo serbisu ba sira no tur iharepartisaun governu nian lee deit jornal ka hemudeit kafe loron tomak.Joaquin, Jose no Mario: Ne’e diak duni, maibela’os iha Dili deit ita bele hetan serbisu ka?Tiu: Imi sira ne’e ulun lalos ona. Dili la’os fatin idamesak nebe serbisu hotu-hotu sei hetan, agora kaiha loron aban-bainrua. Tau iha neon katak ser-bisu tomak nebe uluk konsentra iha Dili, sei fahehotu ba fatin hotu-hotu iha nebe ema tuur ba.

Hau nia koselyu ba imi mak diak liu ba bukanafatin informasaun kona ba serbisu iha fatin siranebe besik ba imi nia uma, iha imi Distritu rasik.Tenki iha pasiensia uitoan no hau hanoin imi seihakfodak. La dehan katak imi atu sai agrikultor,tamba iha Timor laran tomak sei iha oportunidadekona ba serbisu iha fulan hirak atu mai. Maskikomunidade internasional fo tulun maka’as nohala’o projetu oioin, kompanya barak liu nebe foinloke ka foin hahu mesak Timor oan sira nian.

Hau rona katak to’o oras ne’e, negosiu besik800 resin mak rejista ona iha UNTAET, no katakhusi sira ne’e, 100 resin deit mak ema estranjeirusira nian. Ne’e sinal diak ida, los ka lae?Joaquin, Jose, no Mario: Hau hein katak ita dehanlia los, maibe ah... ita iha liu pasiensia barak liuduke osan.Jose: Maibe Tiu tenki kompriende, katak ami seiiha tan ibun barak atu fohan. UNTAET la iha pro-jetu balun nebe bele tau Timor oan sira serbisulalais kedan ona?Tiu: Hau belun sira, serbisu besik rihun ida resinho prazu badak haki’ak tiha ona iha tempu hirakne’e nia laran. UNTAET hamutuk ho nia parseirusira hala’o tiha ona projetu balun nebe fo serbisuba ema barak atu fo serbisu ba sira iha fulan toluka haat ne’e nia laran. Ema besik 2.000 resin makhetan ona serbisu sira ne’e — la’os deit iha Dili,maibe iha fatin sira hanesan Aileu, Likisa,Ermera, Manatutu no Lauten mos — atu hamosbuat rahu-rahun sira, lixu iha suku-suku, hadi’auma no luron no mos bee-hemu.Projetu sira prazu naruk nian nebe sei fo serbisu

ba ema barak — hanesan rekonstrusaun edifisiusira, luron no reabilitasaun peska — sei hala’o ihafulan hirak mai. Tan ne’e mak hau hateten katakita tenki iha pasiensia uitoan.Joaquin: Tiu, ami hatene liu buat ida kona babuat hirak nebe ita hateten ne’e. Talvez Tiu losduni. Ami tenki hateten ba ami nia belun sira atuharee uluk lai sasan sira nebe sei mosu mai ihaida-idak nia Distritu. Sasan sira sei aat liu tan seema hotu halai mai Dili tan deit atu buka serbisu.Tiu: No se imi hamriik deit iha luron nune’e, hauhanoin halo imi heto’ok frustadu liu tan. UNTAEThatene buat hirak nebe mosu iha imi leet, no orasne’e sira buka hela dalan atu hato’o informasaunba ema hotu iha Distritu sira hotu.

Maibe, belun sira, hau labele hatene katakne’e, to’o ona: Ita tenki iha pasiensia no konprien-saun. Iha enkontru ida hala’o foin lalais ne’e, Vise-Prezidenti CNRT nian Jose Ramos Horta hatetenba ema lubun boot nebe buka serbisu katak situ-asaun nebe Timor Lorosae enfrenta oras ne’e,hanesan lolos buat nebe mosu iha Europa wainhi-ra Funu Mundial Rua remata. Nia fo hanoin maiita katak, lori tempu besik tinan 20 atu harii founfali Europa tomak. Nune’e mos nasaun kiikoanida hanesan Timor Lorosae mos presiza tempu atubele fila hamriik ho nia ain rasik, maski hosuporte internasional tomak.

Imi husu hau wainhira hahu ita niadiskusaun ne’e, se hau bele tulun imi atu hetanserbisu, no hau hatan katak la iha buat ida nebehau bele halo ba imi. Ne’e hau sala. Buat nebe haubele halo mak sujere ba imi katak imi tenki holavantajen husi treinu ka kursu ruma nebe karikimi bele tuir, hanesan karik tuir kursu kona balian nian, ka aprende komputador ka mesmukursu atu sai mekaniku. Abilidade barak liu tanmak imi iha, oportunidade sei barak liu tan baimi.

Hanesan ezemplu iha Same, organizasaunAustraliana ida fo ona osan atu nakfilak bankuantigu ida ba biblioteka ida no mos hanesan sen-tru edukasaun ba adultu sira. Adultu sira bele baiha neba hodi aprende komputador, ka tuir kursuIngles ka Portuges, atu nune’e bele aperfeisoa sirania abilidade hodi bele hetan serbisu.Joaquin: Bein Tiu, se iha karik ema ruma hane-san ita iha fatin hotu-hotu iha Timor Lorosae atukoalia ho populasaun, atu fo naroman mai amikona ba buat saa mak mosu iha ita nia rain TimorLorosae, hau fiar katak ema sira sei hanoin oin-seluk kona ba buat nebe mosu daudaun.Tiu: Belun sira, imi laran diak teb-tebes. Fohanoin deit katak, imi mos bele hetan infor-masaun kona ba saa mak UNTAET halo husi TaisTimor, fatin sira nebe tau informasaun ba publikuka husi radiu UNTAET. Maibe labele haluha haunia liafuan. Buka atu hetan kursu ka treinu rumahodi buka nafatin informasaun kona ba serbisu,tamba ho abilidade sira nebe imi bele hetan husikursu sira ne’e, sei tulun imi teb-tebes wainhiraimi hatama aplikasaun ba serbisu ruma.

Bein, belun sira, hau hanoin, ita koalia narukliu ona, ho hau tenki ba fatin seluk. Boa sorte baimi hotu. Imi mak ita nia futuru, tan ne’e hauhakarak atu haree imi hetan susesu, tamba ne’ehatudu katak Timor Lorosa’e sei sai diak. Taumatan nafatin ba Tais Timor edisaun oin, atunune’e imi bele hetan nafatin informasaun founruma. Adeus!