JSMP Importansia Prezensa Lei Contra Violensia Domestika Iha Timor Leste

14
JSMP : Importansia Prezensa Lei Kontra Violénsia doméstika iha Timor Leste | JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIAL Aktualizasaun Justisa Importansia Prezensa Lei Kontra Violénsia doméstika iha Timor Leste Marsu 2010 Urjensia no Fundamentu Prezensa Lei Violénsia doméstika Maske iha diversidade opinoins no posizaun kona-ba proposta Lei Kontra Violénsia doméstika maibe, urjensia nesesidade, realidade sosial no ejijensia konstituisional inklui obrigasaun tuir lei internasional, JSMP enkoraza Distintus Membru Parlamentu Nasional atu aprova lalais Proposta Lei Kontra Violénsia doméstika atu kumpri obrigasaun Estadu Timor Leste tuir: Artigu 6 (j) Konstituisaun da Republika ne’ebé defini katak: Objetivu ida hosi Estadu Timor Leste nian mak: atu hamoris/kria, promove, no garantia biban no leet ne’ebé hanesan ba feto ho mane; Artigu 9 (2) Konstituisaun da Republika ne’ebé defini katak: Norma sira ne’ebé mai iha konvensaun, tratadu ka akordu internasional sira nia laran vigora iha ordem rai laran nian, wainhira hetan ona aprovasaun, ratifikasaun ka adezasaun hosi orgaun kompetente ida-daik no wainhira publika tiha ona iha jornál ofisiál.

description

Importansia Prezensa Lei Kontra Violénsia doméstika iha Timor Leste

Transcript of JSMP Importansia Prezensa Lei Contra Violensia Domestika Iha Timor Leste

JSMP : Importansia Prezensa Lei Kontra Violnsia domstika iha Timor Leste| JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIAL

Aktualizasaun Justisa

Importansia Prezensa Lei Kontra Violnsia domstika iha Timor Leste Marsu 2010

Urjensia no Fundamentu Prezensa Lei Violnsia domstika Maske iha diversidade opinoins no posizaun kona-ba proposta Lei Kontra Violnsia domstika maibe, urjensia nesesidade, realidade sosial no ejijensia konstituisional inklui obrigasaun tuir lei internasional, JSMP enkoraza Distintus Membru Parlamentu Nasional atu aprova lalais Proposta Lei Kontra Violnsia domstika atu kumpri obrigasaun Estadu Timor Leste tuir: Artigu 6 (j) Konstituisaun da Republika neeb defini katak: Objetivu ida hosi Estadu Timor Leste nian mak: atu hamoris/kria, promove, no garantia biban no leet neeb hanesan ba feto ho mane; Artigu 9 (2) Konstituisaun da Republika neeb defini katak: Norma sira neeb mai iha konvensaun, tratadu ka akordu internasional sira nia laran vigora iha ordem rai laran nian, wainhira hetan ona aprovasaun, ratifikasaun ka adezasaun hosi orgaun kompetente ida-daik no wainhira publika tiha ona iha jornl ofisil. Artigu 16 (1) no (2) Konsituisaun da Republika neeb defini katak sidadaun hot-hotu hanesan iha lei nia oin, no ms iha direitu no obrigasaun hanesan. Iha alinea segundu defini katak: La bele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivil, nia sexu, orijen tniku, nia lia no sel-seluk tan..! Liu-liu iha Artigu 17 Konstituisaun da Republika defini katak: Feto ho Mane iha obrigasaun hanesan iha moris familia, kulturl, sosial, ekonomiku no politiku nia laran[1]; Kovensaun CEDAW no observasaun jeral Komite CEDAW ba relatoriu inisial Estadu TL, iha nia nia rekomendasaun espesifiku ba asuntu Asesu ba Justisa no Violnsia Hasoru Feto sublia katak: Rekomendasaun Nu. 21; Komite preukupa katak, maski feto sira nia asesu ba justisa hatur ona iha lejislasaun, sira nia abilidadi iha prtika atu realize direitu ida nee no lori kazu diskriminasaun sira ba iha tribunal limitadu tanba fatr sira hanesan analfabetismu, bareira ba lian, prtika sira neeb difikulta sira nia asesu ba tribunal, sistema justisa; tradisional sira neeb sei iha, kustu judisiariu sira, lai iha informasaun kona ba sira nia direitu

no la iha asistensia; atu buka tuir sira nia direitu. Tuir mai, rekomendasaun Nu.22 Komite husu ba parti Estadu atu hola medidas apropriadu sira hotu atu hasai impedimentu sira neeb feto sira hasoru atu hetan asesu ba justisa, no atu asegura katak autr sira judisiariu konhese didiak kona-ba Konvensaun ida nee no obrigasaun sira hosi Estadu nian. Komite husu ba Estadu membru atu fo servisu asistensia legal, implementa programa letradu legal no desamina koesementu oinsa atu utiliza remdiu legal neeb iha kontra diskriminasaun, no mos atu halo monitorizasaun ba rezultadu sira ba esforsu sira nee. Komite enkoraja Estadu Membru atu buka asistensia husi komunidadi internasional atu bele implementa medida sira neeb iha prtika, bele hametin feto sira nia asesu ba justisa. Nunee mos iah rekomedasaun Nu. 29 kona-ba Violnsia Kontra Feto: Maski Komite CEDAW fo apresiasaun ba ratifikasaun Kdigu Penal 2009, neeb kriminaliza krimi seksual sira, trata krimi sira nee hanesan violasaun ba feto nia direitu ba siguransa isin lolon no integridadi umanu no asegura katak prosedimentu kriminal la depende ba iha keixa, maibe Komite nafatin lamenta katak delegasaun la bele responde Komite nia pergunta kona ba kriminalizasaun violasaun seksual kaben nian iha Kdigu Penal foun nia okos no lamenta katak ratifikasaun proposta da Lei kona ba violnsia domstika adia kleur tebes. Komite preukupa ho ezistensia forma violnsia barak kontra feto sira, partikularmente violnsia seksual no violnsia domstika, no la iha informasaun kona ba fenmenu balu. Liu tan Komite preukupa katak kazu sira violnsia domstika rezolve liu husi mtodu tradisional sira, inklui mediasaun.

Aleinde preukupa ho Komite CEDAW nia rekomendasaun, JSMP mos rekoese katak provizaun kona-ba violnsia domstika neeb preve implisitamente iha lei kodigu penal aplikavel, seidauk bele garante protesaun masimu ba vtima feto no labarik liu-liu vtima violnsia domstika ;

Intrudusaun Asuntu violnsia domstika nuudar fenomena sosial ka asuntu fenomenal ida neeb eziste dezde tempu uluk too ohin loron. Asuntu nee kontinua hamosu pro-kontra, no sai nuudar problema sosil neeb komplexu liu hotu iha tempu agora. Aleinde nia komplexidade, motivu no karakeristiku violnsia domstika mos diferente entre rai ida ho rai sira seluk, maibe la limite ba fronteira jeogrfiku no klase sosial, nivel edukasaun, no entre estadu modernu sivilizadu sira ho estadu pre-dezemvolvidu ka dezemvolvidu sira nee. Tanba nee mak ohin loron asuntu violnsia domstika konsidera mos nuudar virus universal neeb preukupa sosiedade iha mundu rai klaran. Asuntu violnsia domstika kontinua hamosu pro-kontra tanba hosi fatin ka rai balun konsidera katak pratika violnsia hasoru feto no labarik nuudar pratika neeb lejtimu no legal tanba influensia hosi pratika kuturl balun neeb konsidera no hatur nuudar objeitu ka patrmoniu sosiedade nian.

Ita hotu konsiente no la ignora katak iha realidade tantu feto no mane inklui labarik bele sai hanesan vtima ba violnsia domstika. Maske nunee, iha faktu no estudu bar-barak mak hatudu katak feto no labarik mak dalabarak liu iha potensia atu sai vtima husi violnsia tanba pratika sosial no kultural balun neeb

marjinaliza, diskrimina no izola sira atu hetan oportunidade neeb hanesan ho mane. Situasaun hirak lori sira too ba iha pozisaun ida neeb vulneravel liu iha sosiedade laran. Laos too ba nee deit, tanba kauza husi situasaun sira nee hotu, dala barak feto no labarik hasoru frustasaun, dezesperadu/putus-asa, eksploitadu, hasoru pratikaabuzu de poder, no simu estereotipu jneru sira seluk neeb implika ba sira nia personalidade, integridade pesoal no aspeitu sosial umanu sira seluk. Pior liu tan, tanba too ohin loron la iha mekanismu sosial ka legal-formal apropriadu ida neeb bele neutraliza no koresponde ba situasaun feto no labarik sira nee infrenta violnsia no presaun psikologis tanba esperiensia violentu neeb sira simu. Maske, rekoese katak iha ona provizaun legal balun regula kona-ba violnsia domstika maibe provizaun sira nee sei nakloke ba intepretasaun oi-oin tanba provizaun hirak nee la regula espesfikamente kona-ba violnsia domstika .

Refleta ba situasaun sira nee hotu, maioria feto neeb mak sai vtima ba hahalok violnsia domstika deside atu lakohi prosesa sira nia kazu liu husi prosidimentu legal neeb mak iha, tanba aleinde konfronta problema beban psikologis, limitasaun koesimentu kona-ba prosedimentu sira, stigma sosial, komprensaun kona-ba konseitu violnsia domstika nuudar problema privadu liu neeb mak la merese atu ema hotu ka pbliku atu hatene. Nunee mos problema seluk neeb sira preukupa mak pratika lei neeb birokratiku no dalabarak liu revitimiza feto sira nia situasaun tomak.

Bazeia ba situasaun hirak nee hotu, mezmu sira hakarak tebes atu resolve sira nia kazu, maibe maioria hili liu dalan mediasaun ka prosesu tradisionl neeb mak dalabarak la fo vantagen no justisa ida neeb mak justu no pro ba feto vtima sira nia interese. Iha parte seluk, protesaun no garantia neeb mak lei fo, liu-liu Kdigu Penl no provizaun legal sira seluk ba asuntu violnsia domstika mos seidauk masimu, tanba provizaun sira neeb iha relasaun ho violnsia domstika nee sei regula jeral deit.

Bazeia ba observsaun no monitorizasaun JSMP nian hatudu katak numeru violnsia domstika no forma violnsia sira seluk kontra feto sei sae maka-as iha teritoriu Timor laran tomak. Situasaun nee bele prova liu hosi numeru kazu violnsia domstika no violnsia sira seluk kontra feto neeb mak rezista iha Tribunal Distrital hotu[2] nomos ba kazus sira neeb mak Unidade Suporta ba Vtima atende,[3] hatudu katak violnsia kontra feto liu-liu violnsia domstika sai nuudar violnsia ida neeb mak aas liu iha TimorLeste.

Konsidera realidade feto nia moris iha familia no sosiedade neeb mak sei sai nafatin vtima ba hahalok violnsia no diskriminasaun, tanba nee tuir JSMP nian hanoin katak merese no nesesariu atu estabelese duni mekanismu formal ida hodi regula no fo protesaun ba vtima sira violnsia domstika no hasai feto husi situasaun vulnerabilidade sira neeb haktuir ona iha leten.

Provizoens Legal Sira iha Konstituisaun Nuudar estadu de direitu demokratiku[4], Timor-Leste iha obrigasaun instituisonal nuudar estadu hodi fo protesaun no garantia ba direitu no liberdade neeb egual ba sidadaun hotu-hotu sein diskriminasaun tuir

prinsipiu hirak neeb konsagradu iha Konstituisaun da Rpblika. Prinsipiu hirak nee inklui; ema hotuhotu hanesan iha lei nia oin no iha direitu no obrigasaun hanesan [5], garantia ba igualidade jneru,[6] protesaun ba labarik,[7] no direitu ba liberdade no seguransa, integridade ema ida-idak nian no atu livre husi tratamentu aat.

Aliende ida nee konstituisaun mos garante protesaun ba familia ka uma kain tamba sai hanesan baze selular iha sosiedade. Provizaun Konstitusional hirak neeb mak estipula iha konstituisaun sai hanesan baze atu estadu liu husi nia orgaun kompetente sira atu halo ka harii mekanismu ida neeb adekuada hodi proteze sidadaun sira husi kualker forma hosi violnsia no diskriminasaun liu husi instrumentu lei.

Mudansa no Ejijensia Global kona ba Afirmasaun Protesaun ba Direitus Umanus

Iha parte seluk, maske konsidera katak importante atu Estadu TL nafatin promove, proteze, no asegura kultura ka lisan no pratika kultural Timor nian nuudar parte integral hosi indentidade no patrimoniu sosial sosiedade Timor Leste nian, maibe nafatin tenke refleta saida mak konstituisaun rasik defini katak pratika no kustumi hirak la bele kontrariu ho konstituisaun no prinsipiu sira direitus umanus neeb adopta universalmente iha mundu rai klaran. Tuir JSMP, Timor Leste, sai indepedente iha era modernu no globalizadu, tanba nee nuudar estadu demokratiku iha era no dekade ida ohin loron, Timor Leste la iha fatin no razaun atu bele izola-an husi pratika internasional sira neeb ejije konsiderasaun atu hakotu pratika kultural sira neeb kadaluarsa ka expire ona no la refleta espritu dekade ohin loron nian neeb refleta decade ba paz, justisa no la-iha deskriminasaun). Violnsia no forma diskriminasaun hasoru grupu balun iha sosiedade laran nuudar pratika ka kultura neeb atrazadu iha mundu era ohin loron nian. Tanba nee, reasaun, argumentu no preukupasaun sira neeb mosu atu defende no promove valor kultural, persiza deskuti no elaborasaun klean atu hare valores kultural ida nee persiza promove no ida neeb tenke husik tanba la refleta ona realidade ohin loron nian.

Limitasaun Provizaun Violnsia domstika iha Kdigu Penl Aplikavel

Kdigu Penl neeb mak sai nuudar sumbria no sentru ba lei no materia penal sira seluk regula mos kona ba violnsia domstika no agresaun neeb mak halo husi ema ida ba ema seluk, maske la regula espesifikamente. Kodigu Penal nee rasik la defini eksplisitamente kona-ba termu violnsia domstika tuir termu neeb dezemvolve no defini iha proposta Lei Kontra Violnsia domstika. Maske nunee, artigu nee defini kona-ba maus tratus ba knjuje.[8] Iha artigu nee defini katak ema neeb pratika maus tratus fiziku ka pskika ba nia knjuje ka ba ema neeb moris ho nia hanesan feen ho laen sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6 kuandu dipozisaun legal seluk la preve pena todan liu[9]. Maske artigu nee dala ida tan, la defini eskplisitamente kona-ba krimi violnsia domstika maibe elementus sira iha artigu nee konstitui no reprezenta ona rekejitus no elementus sira kona-ba krimi violnsia domstika nian. Maske nunee, iha JSMP nia esperensia ba kazu sira neeb involve arguido no vtima sira neeb tama iha kategoria feen ho laen, iha

tendensia katak Ministeriu Publiku refere liu ba artigu 145 neeb defini kona-ba ofensa ba integridade fzika simples neeb nia natureza submete ba krimi semi publiku.

Obrigasaun Timor Leste tuir Lei internasional Deklarasaun Universal Direitus Umanus estabelese prinsipiu sira neeb mak garante ema hotu-hotu bele moris ho dignidade no respeitu ba nia direitu no liberdade. Nuudar Estadu membru ba Organizasaun Nasoins Unidus, Timor Leste, mos la bele hases aan hosi nia responsabilidade nuudar membru komunidade internasional hodi hatudu Timor Leste nia obidesimentu ba prinsipiu hirak nee. Aleinde nee, nuudar mos Estadu ida neeb mak ratifika ona konvensaun internasional,[10] hanesan Konvensaun Direitu Sivil no Politiku, Konvensaun Direitu Ekonomia Sosial no Kultural, no liu-liu Konvensaun ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun Hotu Kontra Feto ho nia protokolu opsional. Tuir mai, artigu balun iha konvensaun CEDAW ne`eb koalia espesifiku kona ba asuntu eliminasaun diskriminasaun no violnsia hasoru feto mak hanesan: Artigu 2, neeb obriga Estadu Membru sira atu adopta lei ne`eb lolos no medida seluk tan, hanesan sansaun ne`eb los, hodi bandu diskriminasaun kontra feto.Tanba Konvensaun nee defini katak violnsia kontra feto nuudar pratika diskriminasaun no forma ida hosi violnsia hasoru feto. Tanba nee, artigu refere, fo responsabilidade estadu Timor-Leste nuudar Estadu Membru ba Konvensaun nee, hodi adopta lei atu bandu aktu sira neeb reflete krimi violnsia domstika; Tuir mai iha Artigu 5(a) CEDAW defini mos katak: Estadu Membru sira atu muda modelu ka padraun sosial no kultura kona ba feto no mane nia hahalok, atu nune`e bele halakon prejuizu kustume no pratika barak seluk tan ne`eb bazea ba idea inferioridade ka superioridade feto no mane. Signifika katak estadu Timor-Leste iha obrigasaun atu muda kultura ne`eb halo situsaun feto ho mane nia valor la-hanesan liu husi approva mekanismu hanesan lei violnsia domstika. Artigu 16(1) neeb klarifika katak nasaun membru tenki hola medida hotu ne`eb los atu halakon diskriminasaun kontra feto iha materia hotu ne`eb iha relasaun ho kaben no relasaun familia no liu-liu tenki garanti hodi bazeia ba feto no mane nia igualidade. Ne`e signifika katak Timor-Leste tenke adopta mekanismu hanesan lei violnsia domstika neeb bele garantia protesaun igualidade feto ho mane iha familia.

Aleinde nee, iha Komite CEDAW nia rekomendasaun geral numero 19, artigu 24 mos rekomenda katak estadu tenke:

(a) Halo medida effetivu atu hapara violnsia bazeia ba jeneru, iha fatin publiku no privadu (b) Halo lei atu fo'o protesaun neeb forte ba feto kontra violnsia iha familia.

Rekomendasaun Importante no prinsipal seluk hosi Komite CEDAW atu resposta ba Timor-Leste nia relatoriu inisial neeb entrega iha tinan 2009. Iha artigu 30, Komite rekomenda katak estadu Timor-Leste tenke:Komite rekomenda ba Estadu Membru sira atu lalais ratifika Lei ba Violnsia Domstika no halo ofisial pbliku no sosiedadi sira bele hatene liu tan no halo monitorizasaun ba ninia efetividadi.

Tuir konvensaun nee ho kada konvensaun sira seluk neeb Estadu parte sira ratifika tenke estabelese mekanismu neeb adekuadu atu bele garante implementasaun prinsipiu sira neeb haktuir iha kada konvensaun sira nee nia laran nuudar obrigasaun instituisonal husi Estadu Membru sira. Konvensaun sira nee mos tula obrigasaun ba Estadu Membru atu hari no kria kondisaun tuir lei neeb bele garante prinsipiu sira tama iha pratika hodi elimina pratika tradiosionais sira neeb kontrariu ho prinsipiu sira hosi kada konvensaun nee inklui violnsia no diskriminasaun hasoru feto, labaraik ka grupu vulneravel sira seluk.

Konseitu Violnsia domstika iha Proposta Lei Kontra VD

Tuir artigu 3(1) hosi Proposta de Lei nee, defini katak Konseitu ka definisaun kona-ba Violnsia domstika mak: refere ba kualkr asaun ka asaun lubuk ida neeb komete ona iha situasaun familir nian husi membru famlia ida kontra membru ida ka ninia membru sira seluk ka husi ema ida neeb iha relasaun ntimu ho ida seluk, neeb rezulta, ka bele rezulta estragus ka sofrimentu fziku, seksul ka psikoljiku, violasaun ekonmiku no ms ameasa mak hanesan asaun intimidatriu, violnsia fziku, agresaun, koersaun, asdiu ka privasaun arbitrria liberdade nian. Iha alinea segundu hosi artigu nee mos sublia liu tan katak, violnsia domstika nee inklui, maib la limita ba asaun hirak tuir mai nee: a) Violnsia fzika refere ba asaun hirak-neeb provoka moras, moras ka kanek boot, no ms violnsia korporl ka fziku; b) Violnsia seksul refere ba asaun sira ho natureza seksul nian, neeb komete tiha kontra feto ida ka kontra individu ida, neeb moris iha kontestu familir; c) Violnsia psokoljika refere ba asaun hirak-neeb ho finalidade provoka tauk, lakon fiar-an, lakon kapasidade atu halo atuasaun, sentimentu sira laiha esperansa nian, ka sentimentu sira neeb bele kauza sofrimentu mentl ka emosionl ba vtima; d) Violnsia ekonmiku refere ba asaun sira neeb prevene individu ida iha situasaun familir, neeb limita no/hatau individu nee atu halao servisu ho loloos iha uma-laran ka sai ba liur, hanesan nee tau ema ida kontrola vtima nee, ka nega ka ameasa hodi nega feto ida ka ninia oan sira, ho apoiu finanseiru neeb iha, tuir lei ba ninia famlia, ka f apoiu finanseiru ida neeb la natoon ba feto nee nia oan sira; e)Prtika kulturl no tradisionl sira neeb tau feto sira iha perigu, liuliu sira neeb iha violnsia no abuzu nian, refere ba asaun sira neeb mantein feto sira iha knaar neeb hakruuk iha relasaun ho mane sira no hatau feto sira-nia kbiit hodi goza direitu no liberdade sira, neeb iha direitu atu hamriik hanesan ho mane sira.

Tuir JSMP nia hanoin katak konseitu nee akomodativu teb-tebes tanba bele reprezenta no kobre situasaun hot-hotu hosi esperensia no tipu violnsia neeb vtima sira hosi krimi violnsia domstika infrenta durante nee. Tanba aleinde defini no klarifika kestaun kona-ba relasaun familiar neeb durante nee sai problema, proposta lei nee mos hatur no klarifika diak liu forma sira violnsia domstika. Iha periodu antes nee, iha difikulidade boot tebes ba vtima sira neeb hetan problema psikologis barak tanba implikasaun ka kauza husi violnsia domstika ka agresaun fziku hosi loron ba loron neeb sira simu, maibe sira la hetan reposta pozitivu tanba lei la defini klaru kona-ba kestaun nee.

Maske nunee see ita hare fali ba objetivu hosi proposta lei nee bazeia ba Artigu 1 (1) defini katak lei nee nia objetivu mak atu kria no hametin mekanizmu sira ba prevensaun violnsia domstika nian no promosaun direitus vtima/sobrevivente sira-nian, hanesan ms f protesaun legl ba vtima sira violnsia domstika nian. Iha alinea (2) definia kona-ba Estadu iha obrigasaun atu prevene, investiga no halo reparasaun ba violasaun sira direitus umanus nian, inklui violnsia kontra feto, husi ajente sira Governu no Privadu nian. Ida-nee bele alkansa liu husi: a. Harii sistema prevensaun ida hodi bele halakon ka hamenus prtika sosil ka famlia neeb halo violnsia domstika; b. F asistnsia ba famlia sira no ema individul ba situasaun ida neeb iha risku ka tensaun para evita nesesidade atu uza violnsia; c. Prevensaun ba asaun sira violnsia nian neeb regularmente mosu iha famlia sira, neeb iha tensaun no hodi limita konsekunsia sira neeb mai husi violnsia nee; Tuir JSMP nian interpretasaun, JSMP hanoin katak proposta lei laos deit atu tula responsabilidade kriminal ba arguidu sira maibe liu-liu proposta de lei nee nia objetivu atu estabelese medida preventivu ba violnsia no ejije responsabilidade koletiva hosi entidades hot-hotu tantu governu no sosiedade sivil hodi servisu koletivamente ba prevensaun violnsia domstika ho konsistente tuir padraun internasionl sira direitus umanus nian.

Aleinde medida preventivu no protetivus tuir proposta de lei nee, iha klauzula seluk nee defini kona-ba prinsipiu fundamental sira hosi proposta da lei nee[11]. Tanba nee, tuir JSMP nia hanoin, dala ida tan lei nee estabele ho intensaun prinsipal atu hametin unidade familiar, promove kultura non-violnsia, kultura igualidade no respeitu ba malu nuudar kriatura uma neeb moris iha sosiedade dekade modernu, sivilizadu no globalizasaun.

Lei nee nia importansia

Desde inisiu no ba too faze debate no votasaun iha plenariu sesaun jeneralidade sei kontinua iha pozisaun pro-kontra kona-ba prezensa lei nee iha Timor Leste. Pozisaun hirak nee eziste tanba bazeia ba doutrina no pratika kultural balun neeb oras nee sei nafatin ita opta hanesan valores no patrimonia social sosiedade Timor nian.

Iha parte seluk, hanesan mos haktuir ona iha leten katak nuudar membru ba komunidade internasional, Timor Leste la bele ses-an hodi la obedese no la hakruuk ba valores demokrasia, igualidade nondeskriminasaun, kultura non violnsia no valores umanuz seluk neeb maioria komunidade iha mundu rai klaran tomak provome no hahi nuudar valores umanidade neeb hahi ass tebes hosi komunidade internasional.

Aleinde ejijensia komunidade internasional hirak nee, nuudar estadu demokratiku ho baze estadu de direitu, Estadu Timor Leste iha dever no responsabilidade instituisonal atu proteze sidadaun sira husi kualker forma violnsia no diskriminsaun hosi grupu ida ba sira seluk. Liu tan ,estadu mos iha obrigasaun atu hari mekanizmu institusional neeb bele garante no proteze sidadaun sira hosi violnsia ka forma sira seluk neeb viola sidadaun sira nia direitu. Maibe se wainhira estadu falla atu kumpri nia obrigasaun ka la konsegue halo ida nee, maka estadu tenke hari mekanismu seluk hodi fo kastigu ba autres kriminozu sira. Maske nunee, medida fo kastigu nuudar medida ultimum remidium ka reseita ikuskuandu medida sira seluk la konsegue atu implementa.

Maske nunee, bazeia ba esperensia real moris feto nian iha familia, sosiedade ka iha fatin publik ka partikular sira seluk, grupu feto no labarik sei kontinua tama iha grupu neeb vulneravel atu hetan violnsia no sofre ka sai vtima ba violasaun (fisika, seksual no psikolojiku) iha nivel strata sosial ka klase sosial saida deit. Tanba nee, pasu neeb Estadu hola liu hosi politika lejizlasaun Lei Kontra Violnsia domstika nuudar pasu politiku neeb rasional husi Estadu atu kumpri nia obrigasaun hodi responde ba fenomena social neeb provoka preukupasaun global ka universal iha iha era ida ohin loron nian.

Persija mos kompriende katak proposta Lei nee wainhira tama ona iha vigor, laos atu fo protesaun deit ba feto, maibe ba membru familia hotu neeb iha relasaun tuir definisaun lei refere iha Artigu 3 Proposta Lei nee. Maske nunee, tanba realidade sosial ita nian sublia liu situasaun feto no labarik nia vulnerabilidde hosi pratika sosial sira, nunee lei nee atu hatan ba situasaun hirak nee.

Refleta ba realidade hirak nee, JSMP hanoin katak proposta lei violnsia domstika nee importante liu no urjente liu atu intrudus tanba bazeia ba observasaun no monitorizasaun JSMP nian, deskobre, katak numeru violnsia domstika aumenta ba bebeik, husi tempu ba tempu maibe la iha mekanismu legal ida neeb apropriadu atu responde ba situasaun hirak nee. Mesmu iha parte seluk provizaun lei Kdigu Penl fornese artigu balun kona-ba natureza krimi violnsia domstika, maibe provizaun hirak nee defini em jeral deit no poir liu lei nee seidauk implementa apropriadamente hodi hatan ba violnsia domstika tuir artigu nee nia intensaun.

JSMP mos preukupa katak nuudar sidadaun neeb mak sempre hetan violnsia no sai hanesan ema neeb mak vulneravel liu iha aspetu domestika ka uma laran, persija atu hetan protesaun husi lei no husi mekanismu neeb mak estadu estabelese, tanba feto no labarik nuudar parte integral hosi sidadaun Timor

Leste neeb mak iha direitu atu hetan protesaun hosi kualker tipu ka forma violnsia hasoru sira nia liberdade no integridade personal.

Nunee mos, JSMP hanoin katak proposta de Lei Kontra Violnsia domstika laos atu destroi unidade familia hanesan ema ka entidade no individu balun preukupa, maibe atu fo garanta fundamental ba integridade no unidade familia nian neeb mak bazeia iha respeitu ba prinspiu direitus umanus no kriatura umanu hanesan estipula iha artigu 5 esbosu lei ida nee.

Bazea ba situasaun hirak iha leten, JSMP propoin atu Parlamentu Nasional bele aprova lalais lei Violnsia domstika hodi bele fornese protesaun neeb progresivu no komprehensivu liu ba feto Timor-Leste neeb mak dala barak sai vtima ba violnsia domstika, maske konsiente mos katak laos ho instrumentu lei deit hodi realize justisa neeb mak diak iha Timor-Leste.

[1] Hare mos provisaun konstitusional sira seluk neeb implisitamente defini kona-ba obrigasau Estadu Timor Lesre atu garante no proteze sidadaun sira hosi kualker forma violnsia no promove igualidade jeneru no partisipasaun ba prosesu dezemvolvimentu nasional;

2 Relatoriu observasaun jeral ba sistema judisiariu JSMP/estatistika kazu violnsia bazea ba Jneru 3 Relatoiu observasaun jeral ba sistema judisiariu JSMP/estatistika kazu neeb mak VSS atende4 Artigu 1 no 2 Konstituisaun RDTL

5 Artigu 16 Konstituisaun RDTL 6 Artigu 17 Konstituisaun RDTL 7 Artigu 18 Konstituisaun RDTL 8 Artigu 154 Kodigu Penal:9 Versaun tradusaun ofisial hosi Presidente Tribunal Rekursu.

10 Artigu 9 Konstituisaun RDTL 11 Hare iha Artigu 5 too 10 Proposta Lei Kontra Violnsia domstika

Atu hetan informasaun klean, favor kontaktu: Luis de Oliveira Sampaio Diretur exekutivu JSMP Email: [email protected] Landline: +670 3323883