Hrvatska znanstvena bibliografija...JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST KAO DIDAKTIČKI IZAZOV –...

__________________________________________________________________________________

Didactic Challenges: Osijek, May 16th – 17th, 2019

1

Međunarodna znanstvena konferencija DIDAKTIČKI IZAZOVI III: didaktička retrospektiva i perspektiva KAMO I KAKO DALJE?

International Conference DIDACTIC CHALLENGES III: Didactic Retrospective and Perspective WHERE/HOW DO WE GO FROM HERE?

KNJIGA SAŽETAKA

BOOK OF ABSTRACTS

Osijek, 16.–17. svibnja 2019. Osijek, 16th – 17th May 2019

__________________________________________________________

Didaktički izazovi: Osijek, 16.–17. svibnja 2019.

Organizator/Organiser:

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku /Faculty of Education, University of Osijek, Croatia

Suorganizatori/Co-organisers:

Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru/Faculty of Education, University of Maribor, Slovenia

Filozofski fakultet, Sveučilište sv. Ćirila i Metoda u Skoplju, Republika Sjeverna Makedonija/Faculty of Philosophy, University ”Ss. Cyril and Methodius” in Skopje, North Macedonia

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti/Croatian Academy of Sciences and Arts, Croatia

Urednice/Editors: prof. dr. sc. Anđelka Peko, doc. dr. sc. Snježana Dubovicki, doc. dr. sc. Rahaela Varga, dr. sc. Antonija Huljev

Programski i organizacijski odbor/Programme and organisation committee

Professor Anđelka Peko, Ph. D., Faculty of Education, University of Osijek, Croatia, Chair of the Committee

Professor Anica Bilić, Ph. D., Croatian Academy of Sciences and Arts, Head of HAZU Vinkovci

Professor Milena Ivanuš Grmek, Ph. D. Dean, Faculty of Education, University of Maribor, Slovenia

Professor Jasmina Delcheva Dizdarevikj, Ph. D., Faculty of Philosophy, University ”Ss. Cyril and Methodiusˮ in Skopje, Macedonia

Associate Professor Jan Alexis Nielsen, Ph. D. Department of Science Education, University of Copenhagen, Denmark

Dina Mehmedbegovic, Ph. D., Institute of Education, University College London, UK

Fabio Armand, Ph. D., Institute Pierre Gardette, Intercultural and Interreligious Component, Catholic University of Lyon, France

Mariusz Samoraj, Ph. D., Faculty of Education, University of Warsaw, Poland

Assistant Professor Snježana Dubovicki, Ph. D., Vice Dean, Faculty of Education, University of Osijek, Croatia

Assistant Professor Rahaela Varga, Ph. D., Faculty of Education, University of Osijek, Croatia

Postdoctoral Researcher Antonija Huljev, Ph. D., Faculty of Education, University of Osijek, Croatia

Lektura (hrvatski jezik)/Proof-reading (Croatian): dr. sc. Antonija Huljev

Prijevod i lektura (engleski jezik)/Translation and proof-reading (English): doc. dr. sc. Rahaela Varga

Naslovnica/Front page: izv. prof. art. Goran Kujundžić

ISBN 978-953-6965-82-3 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 141119071.

__________________________________________________________________________________


3

Sadržaj/Contents ___________________________________________________________________

Fabio Armand………………………………………………………………………….…………… 12 DIDAKTIČKA PERSPEKTIVA I REVITALIZACIJA UGROŽENOGA JEZIKA: SLUČAJ FRANKOPROVANSALSKOGA JEZIKA U DEPARTMANU AIN DIDACTIC PERSPECTIVES AND REVITALIZATION OF AN ENDANGERED LANGUAGE: THE CASE OF FRANCOPROVENÇAL IN THE AIN DEPARTMENT

Vedrana Balić ………………………………………………………………………………..…….. 14 UTJECAJ DOSTUPNOSTI INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NA OBLIKOVANJE SUVREMENIH PRISTUPA UČENJU I POUČAVANJU THE INFLUENCE OF INFORMATION AND COMMUNICATIONS TECHNOLOGY AVAILABILITY ON DESIGNING CONTEMPORARY LEARNING AND TEACHING APPROACHES

Ivana Batarelo Kokić, Ines Blažević, Mila Bulić ………………………………………..…. 16 UČESTALOST KORIŠTENJA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE UČITELJA RAZREDNE NASTAVE FREQUENCY OF INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGY USE AMONG PRIMARY SCHOOL TEACHERS

Emina Berbić Kolar, Ljiljana Kolenić ………………………………………………………… 18 VAŽNOST OČUVANJA SLAVONSKOGA DIJALEKTA U REPUBLICI HRVATSKOJ I IZVAN NJE IMPORTANCE OF PRESERVING SLAVONIAN DIALECT IN THE REPUBLIC OF CROATIA AND BEYOND

Anica Bilić ………………………………………………………………………………………..…. 20 JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST KAO DIDAKTIČKI IZAZOV – POGLED IZ AREALA STAROŠTOKAVŠTINE I AKUTA REGIONAL IDENTITY IN LANGUAGE AND LITERATURE AS A DIDACTIC CHALLENGE – VIEW FROM THE AREA OF THE OLD ŠTOKAVIAN DIALECT AND THE ACUTE ACCENT

__________________________________________________________


Brigita Blaževič ………………………………………………………………………………..…… 22 SENZOMOTORIČKA RADIONICA ZA PREDŠKOLSKU DJECU SENSORIMOTOR WORKSHOP FOR PRE-SCHOOL CHILDREN

Branko Bognar, Ljerka Jukić Matić ……………………………………………………..……. 24 KLJUČNE ZNAČAJKE UČINKOVITOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA UČITELJA KEY FEATURES OF THE EFFECTIVE PROFESSIONAL DEVELOPMENT FOR TEACHERS

Luka Bolješić ………………………………………………………………………………………. 26 STUDENTI U ULOZI UČITELJA NA NASTAVI MATEMATIKE UNIVERSITY STUDENTS AS MATH TEACHERS

Edita Borić, Marta Zečević ………………………………………………………………….….. 28 KVALITETA DOMAĆIH ZADAĆA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA HOMEWORK QUALITY IN NATURE AND SOCIETY CLASSES Ivana Borić Letica …………………………………………………………..…………………….. 30 POVEZANOST SAMOREGULIRANOG UČENJA, NAČINA POUČAVANJA UČITELJICE I ŠKOLSKOG USPJEHA CONNECTION BETWEEN PUPILS’ SELF-REGULATED LEARNING, TEACHERS’ TEACHING STRATEGIES AND SCHOOL GRADES Edin Branković, Marko Badrić ……………………………………………..………………….. 32 ISKUSTVA UNUTRAŠNJE MOTIVACIJE: KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE ISKUSTAVA KOD ADOLESCENATA EXPERIENCES OF INTRINSIC MOTIVATION: A QUALITATIVE STUDY ON ADOLESCENT EXPERIENCES

Maja Brust Nemet …………………………………………………….………………………….. 34 SAMOPROCJENA PEDAGOŠKE PROFESIONALNOSTI UČITELJA I NASTAVNIKA SELF-ASSESSMENT OF THE PEDAGOGICAL PROFESSIONALISM OF TEACHERS

Marijana Cmrečnjak Majstorić, Sanja Pavić ………………………………………………. 36 MONTESSORI DIDAKTIČKI MATERIJAL U DJEČJEM VRTIĆU U MLAĐOJ, MJEŠOVITOJ SKUPINI (2,5–4 GOD) THE MONTESSORI DIDACTIC MATERIALS IN THE YOUNGER KINDERGARTEN GROUP OF MIXED AGE (2,5 -4)

Ana Čelik …………………………………………………………………………………………….. 38 SURADNIČKO UČENJE I IKT U ADOLESCENTSKOJ DOBI ADOLESCENT COOPERATIVE LEARNING AND ICT

__________________________________________________________________________________


5

Lena Damovska ……………………………………………………………………………………. 40 DIDAKTIČKO-METODIČKA USKLAĐENOST OBRAZOVNOG SUSTAVA – ZNANJE I PEDAGOGIJA DIDACTIC-METHODIC COMPATIBILITY OF THE EDUCATIONAL SYSTEM – KNOWLEDGE AND PEDAGOGY

Jasmina Delcheva Dizdarevikj, Vedran Dizdarevikj ………………………………..…….. 42 SNAGA PRIČE U FUNKCIJI RAZVOJA JEZIČNE PISMENOSTI THE POWER OF A STORY IN THE FUNCTION OF LANGUAGE LITERACY

Antonia Delić, Tijana Borovac ……………………………………………………….…………. 44 UPORABA IKT-a U DJEČJEM VRTIĆU THE USE OF ICT IN KINDERGARTEN

Urszula Dernowska ……………………………………………………………………………….. 46 “TKO SMO I TKO ŽELIMO BITI?ˮ – POGLED NA SVRHU ŠKOLE I GLAVNE CILJEVE IZ ŠKOLSKE PERSPEKTIVE “WHO WE ARE AND WHO WE WANT TO BE?” – SCHOOL PERSPECTIVES ON ITS PURPOSE AND CORE OBJECTIVES

Snježana Dubovicki ……………………………………………………………………………….. 48 JESMO LI POZITIVNO USMJERENI NA BUDUĆNOST U SVEUČILIŠNOJ NASTAVI? DO WE FOCUS ON THE POSITIVE FUTURE IN HIGHER EDUCATION?

Dino Dumančić ………………………………………………………..…………………………… 50 DOSADA MEĐU HRVATSKIM NASTAVNICIMA ENGLESKOGA KAO STRANOGA JEZIKA BOREDOM AMONG CROATIAN EFL TEACHERS Christiane Dunoyer, Natalia Bichurina ………………………………………………………. 52 O DIDAKTICI FRANKOPROVANSALSKOGA JEZIKA: STVARNA PRAKSA I KULTUROLOŠKO PRIKAZIVANJE U NEFORMALNOJ JEZIČNOJ TRANSMISIJI ON FRANCOPROVENÇAL DIDACTICS: ACTUAL PRACTICES AND CULTURAL REPRESENTATIONS IN NON-FORMAL LANGUAGE TRANSMISSION

Ivana Đurđević Babić, Marina Matić ……………………………………………..…………… 54 OSJEĆAJ SREĆE I VJEROVANJE U BRZU ZAPOŠLJIVOST KOD PREDVIĐANJA RAZINE RAZMATRANJA BUDUĆIH POSLJEDICA A FEELING OF HAPPINESS AND BELIEF IN FAST EMPLOYABILITY IN PREDICTING THE LEVELS OF CONSIDERATION OF FUTURE CONSEQUENCES

__________________________________________________________


Nina Erdeš …………………………………………………………………………………….…….. 56 DOPRINOS POKRETA I PLESA SOCIJALNIM I MOTORIČKIM VJEŠTINAMA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU USING MOVEMENT AND DANCE TO IMPROVE SOCIAL AND MOTOR SKILLS IN CHILDREN WITH DEVELOPMENTAL DIFFICULTIES Claudine Fréchet …………………………………………………………………………………… 58 MIKROTOPONIMI ZA TRANSMISIJU GOVORENOG JEZIKA MANJINA MICROTOPONYMY FOR TRANSMISSION OF A VERNACULAR MINORITY LANGUAGE

Zoran Horvat …………………………………………………………………………………..…… 60 DISKALKULIJA U NASTAVI MATEMATIKE DYSCALCULIA IN MATHEMATICS CLASS Milena Ivanuš Grmek…………………………………………………………………………….. 62 SHVAĆANJE UČENJA KOD STUDENATA I VISOKOŠKOLSKIH NASTAVNIKA U TRIMA DRŽAVAMA LEARNING – UNDERSTOOD BY STUDENTS AND TEACHERS IN HIGHER EDUCATION OF THREE COUNTRIES

Renata Jukić, Senka Gazibara ………………………………………………………………….. 64 AFEKTIVNI ISHODI UČENJA U KURIKULUMIMA NASTAVNIČKIH STUDIJA AFFECTIVE LEARNING OUTCOMES IN TEACHER TRAINING CURRICULA

Davorka Kalčić ……………………………………………………………………..………………. 66 IMPLEMENTACIJA ZAVIČAJNOSTI U KURIKULUME PREDŠKOLSKIH USTANOVA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI IMPLEMENTING REGIONAL IDENTITY IN PRESCHOOL CURRICULA IN THE ISTRIA COUNTY

Sanda Katavić-Čaušić, Vlasta Svalina ……………………………………………………….. 68 MOBILNA PEDAGOGIJA U FUNKCIJI SUVREMENOG PODUČAVANJA STRANIH JEZIKA MOBILE PEDAGOGY IN CONTEMPORARY FLT

Marija Krešić ……………………………………………………………………………….……….. 70 AUTORITET NASTAVNIKA U SUVREMENOJ ŠKOLI TEACHER'S AUTHORITY IN CONTEMPORARY SCHOOL Irena Krumes DRUŠTVENO KORISNO UČENJE U SVEUČILIŠNOJ NASTAVI ………………….…….. 72 ACADEMIC SERVICE-LEARNING

__________________________________________________________________________________


7

Goran Livazović, Sara Kakuk ……………………………………..……………………………. 74 ODGOJ I SOCIJALIZACIJA U SLOBODNOM VREMENU: KORELATI SOCIODEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA I AKTIVNOSTI SLOBODNOG VREMENA LEISURE TIME EDUCATION AND SOCIALIZATION: CORRELATES OF SOCIOECONOMIC CHARACTERISTICS AND LEISURE TIME ACTIVITIES

Mirko Lukaš, Karlo Kimer ………………………………………………………………………… 76 PROMICANJE ODGOJNE ULOGE MEDIJA U NASTAVI POVIJESTI PROMOTING THE ROLE OF MEDIA IN HISTORY CLASSES

Renata Marinković ………………………………………………………………………………… 78 KVALITETNE PRETPOSTAVKE RAZVOJA I FUNKCIONIRANJA VISOKOG OBRAZOVANJA QUALITY PREREQUISITES FOR DEVELOPMENT AND FUNCTIONING OF HIGHER EDUCATION

Marina Matić Tandarić …………………………………………………………………………… 80 ŽIVOTNI STILOVI ADOLESCENATA I ULOGA ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRUČNJAKA ADOLESCENT LIFESTYLES AND THE EDUCATION EXPERTS’ ROLE

Katarina Matijević …………………………………………………………………….…………… 82 UPOTREBA AAC-a U RAZVOJU PISMENOSTI KOD DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU: PROGRAM ABC MAESTRO USING AAC TO DEVELOP LITERACY IN CHILDREN WITH DEVELOPMENTAL DIFFICULTIES: THE ABC MAESTRO PROGRAMME

Dina Mehmedbegović-Smith ……………………………………………………………..……. 84 PONOVNO PROMIŠLJANJE JEZIČNOG OBRAZOVANJA U EUROPSKIM ŠKOLAMA: ZDRAVA LINGVISTIČKA PREHRANA RETHINKING LANGUAGE EDUCATION IN EUROPEAN SCHOOLS: HEALTHY LINGUISTIC DIET

Lidija Miočić …………………………………………………………………………………………. 86 IZAZOVI MULTIMEDIJSKE DIDAKTIKE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA THE CHALLENGES OF MULTIMEDIA DIDACTICS FACED WHEN TEACHING CROATIAN LANGUAGE

Ana Mirković Moguš …………………………………………………………………………..….. 88 DIGITALNA ZRELOST ŠKOLA TOWARDS THE DIGITAL MATURITY OF SCHOOLS

Ana Mirosavljević …………………………………………….……………………………………. 90 HUMANISTIČKA I HOLISTIČKA PERSPEKTIVA SOCIJALNOG RAZVOJA DJETETA HUMANISTIC AND HOLISTIC PERSPECTIVE ON A CHILD'S SOCIAL DEVELOPMENT

__________________________________________________________


Lucia Miškulin Saletović, Klara Bilić Meštrić, Emina Berbić Kolar …………………….. 92 VIŠEJEZIČNA KOMPONENTA U OBRAZOVANJU BUDUĆIH UČITELJA I NASTAVNIKA U HRVATSKOJ MULTILINGUAL COMPONENT IN THE EDUCATION OF FUTURE TEACHERS IN CROATIA Vesnica Mlinarević, Ružica Tokić ……………………………………….……………………… 94 AKADEMSKO NEPOŠTENJE STUDENATA U KULTURI VISOKOŠKOLSKE USTANOVE ACADEMIC DISHONESTY OF STUDENTS IN THE CULTURE OF HIGHER EDUCATION INSTITUTIONS Diana Moslavac Bičvić, Mia Filipov, Marta Budić ………………………………..……….. 96 NASTAVA MATEMATIKE USMJERENA NA UČENIKA LEARNER-CENTRED MATHEMATICS INSTRUCTION Emerik Munjiza …………………………………………………………..………………………… 98 DIFERENCIRANO I REDUCIRANO OBRAZOVANJE DJEVOJČICA U OBVEZNOM ŠKOLSTVU HRVATSKE DRUGE POLOVINE 19. STOLJEĆA DIFFERENTIATED AND REDUCED OBLIGATORY EDUCATION FOR GIRLS IN THE SECOND HALF OF THE 19TH CENTURY IN CROATIA

Petar Otković, Tihomir Vidranski, Nikolina Morel ……………………………….………… 100 SUVREMENE METODE UČENJA U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE MODERN LEARNING METHODS IN PHYSICAL EDUCATION

Petra Pejić Papak, Melanija Mohorić ……………………………………………………….... 102 POTICAJNO RAZREDNO OZRAČJE: ELEMENTI USPJEŠNOSTI POUČAVANJA STIMULATING CLASSROOM ENVIRONMENT: ELEMENTS OF SUCCESSFUL TEACHING

Anđelka Peko …………………………………………………..…………………………………… 104 RAZLIČITE PERSPEKTIVE POUČAVANJA: POUČAVAMO LI (NE)JEDNAKO POUČAVATI? DISTINCTIVE TEACHING PERSPECTIVES: DO WE TEACH HOW TO TEACH IN THE SAME/DIFFERENT WAY? Ana Popović, Antonela Krišto, Irella Bogut ……………………………..………………….. 106 IZAZOVI OBRAĐIVANJA POJMOVA IZ PRIRODOSLOVLJA U RANOJ I PREDŠKOLSKOJ DOBI: BROJALICE KAO SREDSTVO RADA CHALLENGES OF TEACHING SCIENCE AT EARLY AND PRESCHOOL AGE: NURSERY RHYMES AS TEACHING AID

__________________________________________________________________________________


9

Izabela Potnar Mijić, Luja Zamečnik …………………….……………………………………. 108 DRAMSKA PEDAGOGIJA U POTICANJU MOTIVACIJE I KREATIVNOSTI U UČENJU NJEMAČKOGA JEZIKA DRAMA PEDAGOGY USED FOR INCREASING MOTIVATION AND CREATIVITY WHEN LEARNING GERMAN AS A FOREIGN LANGUAGE

Elena Rizova ……………………………………..…………………………………………………. 110 DIDAKTIČKI PRISTUP PISMENOSTI: METODA PAULA FREIREA DIDACTIC APPROACH TO LITERACY: METHOD OF PAULO FREIRE

Ksenija Romstein, Senija Komić, Rozana Rakovac ……………….………………………. 112 KAKO UČENICI OSMIH RAZREDA VIDE ŠKOLU? HOW DO EIGHTH GRADERS PERCEIVE SCHOOL?

Darija Rupčić Kelam, Ivica Kelam, Sandra Steiner Jelić ………………………………….. 114 ULOGA SKRBNOG MIŠLJENJA I EMPATIJE U OBRAZOVANJU THE ROLE OF CARE AND EMPATHY IN EDUCATION

Mirela Skelac …………………………………………………..…………………………………… 116 SUPERVIZIJA KAO OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA U SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA SUPERVISION AS A FORM OF PROFESSIONAL DEVELOPMENT IN EDUCATION SYSTEM

Draženka Skupnjak, Daria Tot ……………………………………….………………………… 118 ULOGA NEFORMALNOGA I INFORMALNOGA UČENJA U PROFESIONALNOM RAZVOJU UČITELJA THE ROLE OF NON-FORMAL AND INFORMAL LEARNING IN THE PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF TEACHERS

Vera Stojanovska, Aneta Barakoska …………………………..…………………………….. 120 UČITELJI I PRIMJENA ALATA IKT-a U PROCESU POUČAVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI TEACHERS AND THE APPLICATION OF ICT TOOLS IN THE TEACHING PROCESS IN PRIMARY EDUCATION

Katarina Šeravić …………………………………………………………………………………… 122 RAZVOJ DJEČJE INTELIGENCIJE THE DEVELOPMENT OF CHILDREN'S INTELLIGENCE

Vjeran Šergo ………………………………………………………………………………………… 124 ODRASLE OSOBE I TEHNOLOGIJA: MOGUĆNOSTI UČENJA POMOĆU TABLET RAČUNALA KOD OSOBA STARIJE ODRASLE DOBI ADULTS AND TECHNOLOGY: POSSIBILITIES TO LEARN WITH TABLET COMPUTERS AMONG ELDERLY POPULATION

__________________________________________________________


Julijana Šijić …………………………………………………………………………………………. 126 DIDAKTIČKA ANALIZA UDŽBENIKA PODUZETNIŠTVA ZA SREDNJE ŠKOLE DIDACTIC ANALYSIS OF THE ENTREPRENEURSHIP TEXTBOOKS FOR SECONDARY SCHOOL

Zrinka Šimunović, Vesna Svalina …………………………..…………………………………. 128 GLAZBENO OBRAZOVANJE I IZAZOVI NOVOG VREMENA MUSIC EDUCATION AND THE CHALLENGES OF A NEW ERA Tihana Škojo, Mirna Sabljar …………………………………………………………………….. 130 INTERAKCIJA NASTAVNIKA I UČENIKA U NASTAVI KLAVIRA INTERACTION BETWEEN STUDENTS AND TEACHERS IN PIANO LESSONS

Jasna Šulentić Begić, Amir Begić ………………………………………..…………………….. 132 ZAŠTO VOLIM SVIRATI? INDIVIDUALNI TEČAJ SVIRANJA KAO IZVANŠKOLSKA AKTIVNOST WHY DO I LIKE TO PLAY INSTRUMENTS? INDIVIDUAL COURSE ON INSTRUMENT PLAYING AS AN AFTER-SCHOOL ACTIVITY

Ivana Šustek ……………………………………….……………………………………………….. 134 POVEZANOST DRUŠTVENIH MREŽA I SOCIJALNE KOMPETENCIJE UČENIKA CONNECTION BETWEEN SOCIAL NETWORKS AND STUDENT'S SOCIAL COMPETENCE

Alma Tasevska ………………………………………………………………….………………….. 136 DIDAKTIČKI IZAZOVI IGROVNIH AKTIVNOSTI THE DIDACTIC CHALLENGES OF PLAY ACTIVITIES

Elizabeta Tomevska-Ilievska, Tatjana Stojanovska Ivanova ………………..…………. 138 SUVREMENI KONCEPT INTERAKTIVNIH MODELA U SVEUČILIŠNOJ NASTAVI THE CONTEMPORARY CONCEPT OF INTERACTIVE MODELS IN UNIVERSITY TEACHING

Tomislav Topolovčan …………………………………………………………………………….. 140 NEKE DILEME I MOGUĆNOSTI ISTRAŽIVANJA ULOGE DIGITALNIH MEDIJA U NASTAVI I UČENJU SOME DILEMMAS AND OPPORTUNITIES TO RESEARCH THE ROLE OF DIGITAL MEDIA IN TEACHING AND LEARNING

Dragana Turić ……………………………………………….……………………………………… 142 PROCJENE ODGOJITELJA O ČIMBENICIMA KOJI UTJEČU NA KULTURU DJEČJEGA VRTIĆA EDUCATORS' ASSESSMENT OF FACTORS INFLUENCING KINDERGARTEN CULTURE

__________________________________________________________________________________


11

Rahaela Varga, Marijana Štengl, Danijela Terzić ….……………………………………… 144 DIJAGNOSTIČKI POTENCIJAL HARGREAVESOVA MODELA KULTURE ŠKOLE DIAGNOSTIC POTENTIAL OF HARGREAVES' MODEL OF SCHOOL CULTURE

Dijana Vican ………………………………………………………………..………………………. 146 SUSTAVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE NASUPROT SUVREMENIH PISMENOSTI SYSTEMATIC EDUCATION VERSUS MODERN LITERACIES Tomislava Vidić …………………………………………………………………………………….. 148 RAZREDNO-NASTAVNO OZRAČJE, PODRŠKA OKOLINE I SOCIJALNE KOMPETENCIJE UČENIKA CLASSROOM ENVIRONMENT, SOCIAL SUPPORT, AND STUDENTS' SOCIAL COMPETENCE

Dajana Vinković, Ivan Lenard …………………………………..……………………………… 150 SOCIJALIZACIJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U OSNOVNOJ ŠKOLI SOCIALISATION OF STUDENTS WITH DISABILITIES IN PRIMARY SCHOOL

Anita Zovko, Jelena Vukobratović ………………………………….…………………………. 152 PROJEKTNO UČENJE KAO INOVATIVNI PRISTUP U NASTAVI PROJECT-BASED LEARNING AS AN INNOVATIVE APPROACH TO TEACHING

__________________________________________________________


Dr. Fabio Armand

Catholic University of Lyon, Pierre Gardette Institute, Francuska [email protected] DIDAKTIČKA PERSPEKTIVA I REVITALIZACIJA UGROŽENOGA JEZIKA: SLUČAJ FRANKOPROVANSALSKOGA JEZIKA U DEPARTMANU AIN Dugotrajni istraživački pristup temeljen na intenzivnoj i vredovanoj suradnji između znanstvenika i lokalnih aktera omogućio je Institutu Pierre Gardette razviti pedagoško promišljanje o transmisiji ugroženih jezika, točnije, frankoprovansalskoga i okcitanskoga u regiji Auvergne-Rona-Alpe. Od 2016. godine taj je istraživački centar uključen u organizaciju posebne pedagoške izobrazbe za stanovnike departmana Ain kako bi se podignula svijest o frankoprovansalskome jeziku i kulturi. Glavni je cilj osigurati im pedagoške temelje i oruđa za odražavanje aktivnosti kojima se otkriva bogatstvo isprepletenosti lokalne baštine i raznovrsnih korisnika. Procesi revitalizacije frankoprovansalskog jezika moraju obuhvatiti dubinsku podršku za razvoj učinkovitih strategija kojima se potiče korištenje jezika. Takav pogled na jezičnu praksu proistječe iz integriranoga pristupa koji u obzir uzima regionalnu kulturu i lingvističku pozadinu radi održivosti takve jezične politike. Didaktičkom se perspektivom teži stvaranju poveznice među generacijama kojom bi se ojačala veza između naraštaja govornika, koji su aktivno kompetentni u svome regionalnome jeziku, i novih naraštaja koji tek traže pristup vlastitome bogatom kulturalnom i lingvističkom podrijetlu. Izlaganjem se stoga ističe kako se sklop lingvističkih, kulturoloških i pedagoških vještina može ponuditi kao usluga lokalnim frankoprovansalskim zajednicama kako bi se potaknula dinamična uporaba toga ugroženog jezika na određenom području. Ključne riječi: Didaktika ugroženih jezika, revitalizacija i jezična transmisija, frankoprovansalski jezik.

__________________________________________________________________________________


13

DIDACTIC PERSPECTIVES AND REVITALIZATION OF AN ENDANGERED LANGUAGE: THE CASE OF FRANCOPROVENÇAL IN THE AIN DEPARTMENT

A long-standing research strategy based on an intensive and evaluated collaboration between academics and local actors allowed the Pierre Gardette Institute to develop a pedagogical reflection on the transmission of endangered languages – i.e. Francoprovençal and Occitan – in Auvergne-Rhône-Alpes Region. Since 2016, this research center has been involved in organizing specific pedagogical trainings for local operators of the Ain department in order to raise awareness of Francoprovençal language and culture. The main aim is to provide them with pedagogical bases and tools to hold discovery activities on the richness of intangible local heritages towards diverse audiences. The revitalization processes of francoprovençal language must involve an in-depth support for the development of effective strategies which encourage its practice. This perspective on language practice stems from an integrated approach which takes into account regional culture and identity as main issues for the sustainability of such language policies for revitalization. This didactic perspective aims to promote the development of intergenerational links which strengthens the relationship between a generation of speakers, with an active competence in their regional language, and new generations seeking access to their rich cultural and linguistic background. Thus, this contribution highlights how a set of linguistic, cultural and pedagogical skills can be put into service for local francoprovençal communities in order to encourage a dynamic practice of this endangered language within the territory.

Keywords: Didactics of endagered languages, revitalization and language transmission, Francoprovençal language.

__________________________________________________________


mr. sc. Vedrana Balić Osnovna škola Petra Kružića, Klis [email protected] UTJECAJ DOSTUPNOSTI INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NA OBLIKOVANJE SUVREMENIH PRISTUPA UČENJU I POUČAVANJU Koncept suvremene škole u 21. stoljeću uključuje implementaciju informacijsko-komunikacijske tehnologije čija dostignuća i mogućnosti korištenja utječu na njezino oblikovanje. Tradicionalna škola nije više u mogućnosti udovoljiti zahtjevima vremena jer, ne samo da su se promijenile okolnosti u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces, već i sami učenici. Današnji učenici predstavljaju prve generacije koje odrastaju uz novu tehnologiju, oni su praktički od rođenja okruženi računalima, videoigrama, mobitelima i drugim alatima digitalnoga doba. Kao rezultat toga, njihovi obrasci razmišljanja i obrasci obrade informacija bitno se razlikuju u odnosu na obrasce razmišljanja i obrade informacija njihovih prethodnika. U kontekstu brzih promjena u suvremenom društvu, uključivanje učenika u proces učenja i adekvatna priprema za budućnost predstavljaju radikalni izazov za obrazovni sustav. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavnom procesu omogućava oblikovanje inovativnih pristupa učenju i poučavanju iako istraživanja pokazuju da većina nastavnika IKT još uvijek koristi uglavnom kao pomagalo pri poučavanju na tradicionalni način. U radu se kvalitativnim pristupom istražuje pridonosi li opremljenost škole IKT-om primjeni suvremenih nastavnih metoda i pristupa učenju i poučavanju ili je samo dodatno nastavno pomagalo za tradicionalno poučavanje. Ključne riječi: Informacijsko-komunikacijska tehnologija, odgojno-obrazovni proces, suvremeni pristupi učenju i poučavanju.

__________________________________________________________________________________


15

THE INFLUENCE OF INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGY AVAILABILITY ON DESIGNING CONTEMPORARY LEARNING AND TEACHING APPROACHES The concept of contemporary 21st century school includes the implementation of information and communication technology, whose achievements and using possibilities affect its designing. The traditional school is not able any more to meet the requirements of time because a lot of things have changed in schools, such as the circumstances in which the educational process takes place as well as the students. Today's students represent the first generation growing up with technology, practically they have been surrounded by computers, video games, mobile phones and other devices since they were born. As a result of that, their thinking patterns and information processing forms differ significantly in relation to the ones of their predecessors. In the context of fast changes in the contemporary society, there are two great challenges in the education system: to involve students in the learning process and to prepare them appropriately for the future. The use of information and communication technology in educational process allows us to design innovative learning and teaching approaches, although studies show that the majority of teachers uses ICT mostly as a tool while teaching in the traditional way. The paper uses the qulitative approach to determine whether the ICT school equipment contributes to the use of contemporary learning and teaching methods and approaches or it is just an additional tool used for teaching in the traditional way. Keywords: Information and communication technology, educational process, contemporary learning and teaching approaches.

__________________________________________________________


prof. dr. sc. Ivana Batarelo Kokić Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet [email protected] doc. dr. sc. Ines Blažević Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet [email protected] dr. sc. Mila Bulić Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet [email protected] UČESTALOST KORIŠTENJA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE UČITELJA RAZREDNE NASTAVE Korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT-a) jedan je od imperativa odgojno-obrazovnoga sustava, a koji se izravno vezuje uz razvijanje digitalne kompetencije učitelja. U proteklim dvama desetljećima u različitim odgojno-obrazovnim sustavima intenzivno se istražuju ključni aspekti korištenja IKT-a te razvoj digitalne kompetencije učitelja. Rezultati ranije provedenih domaćih i inozemnih istraživanja ukazuju na važnost cjeloživotnog obrazovanja učitelja u području računalne i informacijske pismenosti, ali i nužnost razvoja kompetencije korištenja IKT-a s ciljem poučavanja i učenja. S ciljem utvrđivanja učestalosti korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u razrednoj nastavi provedeno je istraživanje na reprezentativnom uzorku učitelja razredne nastave Splitsko-dalmatinske županije. Za potrebe istraživanja sastavljen je anketni upitnik koji je ispunilo 484 učitelja te je provedena validacija skale učestalosti korištenja IKT-a. Postupkom eksploratorne faktorske analize utvrđena je dvodimenzionalna faktorska struktura i visoki koeficijent pouzdanosti skale. Nadalje, dobiveni rezultati prikazuju samoprocjenu učestalosti korištenja IKT-a učitelja razredne nastave te razlike u učestalosti korištenja s obzirom na završen stupanj obrazovanja, radno iskustvo, zvanje mentora i savjetnika, razinu procjene osobne IKT kompetencije te način financiranja stručnog usavršavanja. Rezultati ovoga istraživanja mogu poslužiti kao smjernica za približavanje odgojno-obrazovne prakse suvremenim zahtjevima škole, ali i kao pokazatelj za razvoj programa cjeloživotnoga obrazovanja učitelja razredne nastave.

__________________________________________________________________________________


17

Ključne riječi: Cjeloživotno obrazovanje, informacijsko-komunikacijska tehnologija, učestalost korištenja IKT-a, razredna nastava, učitelji. _________________________________________________________________ FREQUENCY OF INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGY USE AMONG PRIMARY SCHOOL TEACHERS The use of information and communication technology (ICT) is one of the imperatives of the education systems which is directly linked to the development of the digital competence of the teacher. Over the past two decades, in various education systems key aspects of ICT use, as well as the development of digital competence of teachers, have been explored. The results of earlier domestic and foreign research studies indicate the importance of lifelong learning for teachers in the field of computer literacy and information literacy, as well as the need to develop the competence of educational use of ICT. In order to determine the frequency of information and communication technology use in primary school instruction, a survey was conducted on a representative sample of primary school teachers in the Split-Dalmatia County. A questionnaire has been designed for the purposes of this research and later completed by 484 teachers. A validation of the scale on frequency of ICT use was carried out. The exploratory factor analysis indicated a two-dimensional factor structure and high reliability. Furthermore, the obtained results show the self-assessment of the frequency of ICT use among primary school teachers and differences in ICT use with regard to the teachers’ educational level, work experience, mentor and councellor status, the level of self-assessed ICT competence and the sources for financing professional development. The results of this research can serve as a guideline for adjustment of educational approaches to the contemporary school needs, but also as an indicator for the development of lifelong learning programs for the primary school teachers. Keywords: Lifelong education, information and communication technology, frequency of ICT use, primary school instruction, teachers.

__________________________________________________________


izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti [email protected] prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet [email protected] VAŽNOST OČUVANJA SLAVONSKOGA DIJALEKTA U REPUBLICI HRVATSKOJ I IZVAN NJE Radom će se dati pregled dosadašnjih proučavanja slavonskoga dijalekta u Republici Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i Mađarskoj. Dat će se sustavan pregled dosadašnjih istraživanja i istraživača te će se iz postojeće literature dati smjernice za daljnja istraživanja i mjere očuvanja slavonskoga dijalekta kao nematerijalnoga kulturnog dobra temeljenih na dosadašnjim iskustvima pozitivne prakse zaštićenih govora: sičanskom i staroperkovačkom. Također će se ukazati na nepovoljan položaj slavonskoga dijalekta u susjednim zemljama, posebice u Republici Srbiji, točnije u Vojvodini. Usporedit će se položaj slavonskoga dijalekta u susjednim zemljama te će se na temelju dobivenih rezultata dati preporuke za povećanje aktivnosti dijalektoloških istraživanja, održavanja popularizacijskih predavanja i okruglih stolova s ciljem veće zastupljenosti slavonskoga dijalekta u stručnim i znanstvenim krugovima. Cilj je rada usustaviti pregled dosadašnjih istraživanja slavonskoga dijalekta te usporediti položaj slavonskoga dijalekta u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama u kojima se govori slavonskim dijalektom. Svrha je rada ukazati na važnost slavonskoga dijalekta i njegovu vrijednost u kontekstu jezika, kulture i tradicije. Koristit će se metode analize, sinteze, rada na tekstu i terenskoga rada. Ključne riječi: Slavonski dijalekt, hrvatski jezik, nematerijalna kulturna baština, dijalektologija, mjesni govori.

__________________________________________________________________________________


19

IMPORTANCE OF PRESERVING SLAVONIAN DIALECT IN THE REPUBLIC OF CROATIA AND BEYOND The work will give an overview of the previous studies of Slavonian dialect in the Republic of Croatia, as well as in neighboring countries, Bosnia and Herzegovina, Republic of Serbia and Hungary. A systematic overview of previous research and researchers will be provided, and from the existing literature will provide guidelines for further research and conservation measures of Slavonian dialect as immaterial cultural good based on past experiences of positive practices of protected speech: Siče speech and Stari Perkovci speech. It will also indicate the unfavorable position of Slavonian dialect in neighboring countries, especially in the Republic of Serbia, namely in Vojvodina. The position of Slavonian dialect in the neighboring countries will be compared, and based on the results obtained, recommendations will be made to increase the activities of dialectological research, the organization of popularization lectures and round tables with the aim of greater representation of Slavonian dialect in professional and scientific circles. The aim of the work is to make a close review of the Slavonian dialectical research so far and compare the position of the Slavonian dialect in the Republic of Croatia and the neighboring countries in which Slavonian dialect is spoken. The purpose of the paper is to point to the importance of Slavonian dialect and its value in the context of language, culture and tradition. Methods of analysis, synthesis, text and field work will be used. Keywords: Slavonian dialect, Croatian language, intangible cultural heritage, dialectology, local speeches.

__________________________________________________________


dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima [email protected] JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST KAO DIDAKTIČKI IZAZOV – POGLED IZ AREALA STAROŠTOKAVŠTINE I AKUTA U radu se problematizira slavonska zavičajnost razmatranjem položaja i statusa govora slavonskoga dijalekta i štokavske dijalektalne književnosti u nastavi hrvatskoga jezika u odnosu prema standardnom idiomu i književnom kanonu s polazištem u imanentnoj gramatici, jezičnom identitetu i konceptima prostornosti te s uporištem u načelima zavičajnosti, primjerenosti i postupnosti. Cilj je skrenuti pozornost na potrebu poznavanja govornoga stanja na terenu i institucionalne zaštite slavonskoga dijalekta kao nematerijalne baštine te njegova uključivanja u nastavu hrvatskoga jezika i kreativnoga izražavanja na tom organskom idiomu (mjesnom ili zavičajnom govoru), unošenja lingvometodičkih predložaka i književnih djela pisanih staroštokavštinom u plan i program hrvatskoga jezika, u filmsku, scensku i medijsku kulturu, što je veliki metodički izazov na kojega mogu odgovoriti vrsni metodičari, dijalektolozi, književni znanstvenici i nastavnici zajedničkim snagama jer prostora nema mnogo, što iziskuje spretnost i vještinu. U tom smislu bit će ponuđeni konkretni primjeri onomastičkih istraživanja mjesnoga govora, izradbe razlikovnih rječnika i razlikovne gramatike. Slavonska zavičajnost može se reprezentirati i realizirati u integracijsko-korelacijskim vezama između više predmeta s postupnim širenjem tema od mjesnoga govora preko užega do širega zavičaja. Ishodi učenja bili bi vidljivi u prezentiranju i reprezentiranju zavičaja u kulturnom životu, kulturnoj geografiji, kulturnom turizmu i medijskoj kulturi znanjima i artefaktima, poznavanjem zavičajnoga idioma i književnika koji stvaraju književne reprezentacije o Slavoniji kao i drugih znamenitih osoba, čija su postignuća unaprijedila život i kulturu učenikova zavičaja i šire nacionalne zajednice. Učenicima tijekom obrazovanja treba omogućiti sudjelovanje u stvaranju identitetske slike zavičaja s pozitivnim vrijednosnim autopredodžbama čime će utvrditi jezični i kulturni identitet te podići samosvijest i dignitet u kontekstu nacionalne zajednice kojoj je bogata kulturna baština najsnažniji identitetski marker te ju je potrebno poznavati da bi je mogli reprezentirati u sadašnjosti i očuvati za buduće naraštaje na kojima svijet i kulturna dobra ostaju.

__________________________________________________________________________________


21

Ključne riječi: Hrvatski jezik, standardni idiom, slavonski dijalekt, zavičajnost, zavičajni idiom, zavičajna književnost. __________________________________________________________________ REGIONAL IDENTITY IN LANGAUGE AND LITERATURE AS A DIDACTIC CHALLENGE – VIEW FROM THE AREA OF THE OLD ŠTOKAVIAN DIALECT AND THE ACUTE ACCENT This article discusses the Slavonian regional identity by considering the position and status of Slavonian dialect in speech and Štokavian dialectal literature in Croatian language teaching in relation to the standard idiom and literary canon, starting from the immanent grammar, linguistic identity and the concepts of spatiality and with roots in the principles of regional identity, suitability and gradualism. The aim is to draw attention to the need of knowing the speech status in the field and of the institutional protection of Slavonian dialect as an intangible heritage and its inclusion in the teaching of Croatian language and creative expression in that organic idiom (local or regional speech), the introduction of linguistic and textual works written in the Old Štokavian dialect in the curriculum of Croatian language teaching, in film, theatre and media culture, which is a great methodical challenge to which excellent methodologists, dialectologists, literary scholars and teachers can jointly respond because there is not much space, which requires dexterity and skill. The concrete examples of onomastic research into local speech, and the drafting of differential dictionaries and differential grammar will follow.The learning outcomes would be visible in the presentation and representation of homeland in cultural life, cultural geography, cultural tourism and media culture through knowledge and artefacts, knowledge of the native idioms and writers who make literary representations about Slavonia as well as other distinguished persons whose achievements have improved the life and culture of the students' homeland and the wider national community. During their education, students should be enabled to participate in the creation of the homeland identity image with positive self-perceptions (auto-stereotypes) in order to establish linguistic and cultural identity and raise self-awareness and dignity in the context of the national community, whose rich cultural heritage is the most powerful identity marker and it is necessary to know it so we can represent it in the present and preserve it for future generations who will inherit the world and the cultural capital. Keywords: Croatian language, standard idiom, Slavonian dialect, regional identity, regional idiom, regional literature.

__________________________________________________________


Brigita Blaževič, univ. dipl. pedagog. Vrtić “Ciciban“, Ljubljana, Slovenija [email protected] SENZOMOTORIČKA RADIONICA ZA PREDŠKOLSKU DJECU U članku se ukratko opisuje važnost razvijanja funkcioniranja senzomotornoga sustava u predškolskom razdoblju. U tekstu se objašnjavaju ciljevi i metode razvoja senzomotornih vještina. Dijete predškolskoga uzrasta ne razmišlja o idejama, većinom se koristi činjenicom da se predmeti i stvari osjećaju i omogućuju tijelu da odgovori. Nadalje, piše se o konceptu senzornoga i motoričkoga sustava, kao i posljedicama njihova nedostatka. U nastavku će se podrobnije opisati taktilni sustav koji je istaknut kao cilj u dječjoj radionici. Ne možemo utjecati na sazrijevanje, ali možemo pomoći djeci steći relevantno iskustvo. U polju psihomotornoga učenja posebno sam se bavila razvojem senzorne percepcije tipiziranim, vidljivim i kinestetičkim receptorima, a fotografijama dječjih aktivnosti pokazala sam različite načine razvoja finoga motoriziranja kod predškolskoga djeteta. U obradi također, važni su i različiti materijali koje nudimo djeci u tu svrhu, pa tako radionica uključuje slikanje nogama, brojanje graha pincetom u lončiće, pritiskanje antistresnih kuglica, stavljanje rubova između igala na drvenoj ploči, vješanje rublja s kukama, stavljanje kovanice kroz utor u kontejnerima, punjenje cijevi rižom malom drvenom žlicom, držanje medvjedića magnetima...itd. Radionica je pripremljena u dvorani za tjelesnu vježbu dječjega vrtića “Ciciban“ za djecu od 2,5 do 6 godina. Ključne riječi: Senzomotorika, predškolski odgoj, igra, radionica, slikanje nogama.

__________________________________________________________________________________


23

SENSORIMOTOR WORKSHOP FOR PRE-SCHOOL CHILDREN In the article I briefly describe the importance of developing sensorimotor skills and the functioning of the sensorimotor system in pre-school children. In the text I explain the goals and methods of developing sensorimotor skills. A pre-school child does not think about ideas, he/she is mainly concerned by how objects and things feel and how to respond to that. I also define the concept of sensory and motor systems and talk about the consequences of a lack of those systems. Furthermore, I describe in more detail, the development of the tactile system, which I have highlighted as the goal in my workshop for children. We cannot influence how children grow physically, but we can help them acquire perceptions relevant in this field of research. Special emphasis was given to psychomotor skills during learning activities, as well as development of sensory perception by means of audio, visual and tactile receptors. I use pictures to help show different ways of developing tactile skills in pre-school children. It is important for children to have fun while going through this experience. The types of materials used in learning also play a vital part. The workshop I ran utilised painting by using feet, collecting beans with tweezers and placing them in various cups, squeezing stress balls, putting rubber bands on nails stuck to wooden planks, hanging laundry with hooks, placing coins through a slot in containers, filling small tubes with rice by using a small wooden spoon, and using magnets to pull small bear-shaped objects. I ran the workshop in our kindergarten gym for children aged 2.5-6 years old. Keywords: Sensorimotor, pre-school education, game, workshop, sensorimotor sensors, painting with feet.

__________________________________________________________


izv. prof. dr. sc. Branko Bognar Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet [email protected] doc. dr. sc. Ljerka Jukić Matić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za matematiku [email protected] KLJUČNE ZNAČAJKE UČINKOVITOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA UČITELJA Stručno bi usavršavanje trebalo doprinijeti promjenama u nastavi, boljim rezultatima učenja učenika te promjenama uvjerenja i stavova učitelja, (Guskey, 2010). Te promjene predstavljaju važne ciljeve reformi odgojno-obrazovnih sustava. Pretpostavka da je promjene moguće ostvariti na temelju tradicionalnoga stručnog usavršavanja vjerojatno će završiti neuspjehom. Kako bi unaprijedili kvalitetu odgojno-obrazovnoga sustava važno je voditi računa o učinkovitosti stručnoga usavršavanja. Eksperimentalna se istraživanja smatraju prikladnim pristupom za utvrđivanje učinkovitosti programa stručnoga usavršavanja. Međutim, za određivanje općih značajki učinkovitoga stručnoga usavršavanja potrebno je provesti sustavne preglede literature ili meta-analitička istraživanja. Takve studije temelje se na analizi pomno odabranih eksperimentalnih istraživanja u određenom vremenskom razdoblju i one omogućuju politiku i praksu utemeljenu na promjenama, (Evans i Benefield, 2001). Na temelju sustavnih pregleda literature utvrđene su sljedeće značajke programa učinkovitoga stručnoga usavršavanja: orijentacija na stručne sadržaje, aktivno učenje i suradnja učitelja, korištenje modela učinkovite prakse, kvalitetno vođenje i potpora stručnjaka, omogućivanje povratnih informacija i refleksije sudionika, kontinuitet i trajanje (Darling-Hammod i dr., 2017) te koherentnost obrazovne politike i stručnoga usavršavanja, (Desimone, 2009). Na žalost, mnogi programi stručnoga usavršavanja ne uključuju sve navedene značajke te samo neki od njih postižu pozitivan i statistički značajan učinak na rezultate učenja učenika. Ključne riječi: Politika utemeljena na dokazima, stručno usavršavanje učitelja, sustavni pregled literature.

__________________________________________________________________________________


25

KEY FEATURES OF THE EFFECTIVE PROFESSIONAL DEVELOPMENT FOR TEACHERS Professional development should contribute to change in teachers' classroom practices, better student learning outcomes and eventually change in teachers' beliefs and attitudes, (Guskey, 2010). Those changes represent important education reform goals. The assumption that changes can be obtained on the basis of traditional professional training will probably end in failure. In order to improve the quality of the education system, it is important to take into account the effectiveness of professional development. Random controlled trial is deemed appropriate research design to determine the effectiveness of particular professional training programme. In order to reach the general characteristics of effective professional development, a systematic literature review or meta-analytical research should be carried out. Such research studies are based on carefully selected random controlled trials carried out over a certain period of time and they provide evidence-informed policy and practice, (Evans & Benefield, 2001). Authors who have conducted systematic reviews have identified the following key features of effective professional development programme: it is content focused, encourages active learning, enables collaboration, “uses models and modeling of effective practice, provides coaching and expert support, offers opportunities for feedback and reflection, is of sustained duration”, (Darling-Hammod at al., 2017), and it implies coherent education policies with what is taught in professional development (Desimone, 2009). Unfortunately, many professional development programmes do not include the afore mentioned features and just a few of them have positive and statistically significant effect on students’ learning outcomes. Keywords: Evidence-informed policy, systematic review, teacher professional development.

__________________________________________________________


Luka Bolješić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti [email protected] STUDENTI U ULOZI UČITELJA NA NASTAVI MATEMATIKE Svaki budući učitelj u sklopu studija treba odraditi metodičke vježbe. One podrazumijevaju samostalno vođenje nastave s učenicima. Studentima u tome pomažu metodičari pojedinoga školskoga predmeta s fakulteta, ali i učitelji, njihovi mentori u školi. Metodički scenarij treba temeljito planirati kako bi učenici na optimalan način ostvarili predviđene ishode. Kod pisanja pripreme za nastavni sat važno je napisati precizne, mjerljive i realne ishode učenja. Ti ishodi ostvaruju se kombinacijom nastavnih metoda, socijalnih oblika rada te nastavnih sredstava. Korištenjem raznovrsnih nastavnih metoda, socijalnih oblika rada te nastavnih sredstava učitelj nastavu čini zanimljivijom, potiče kreativnost učenika, motivira učenike te znanje učenika čini trajnijim. Nameće se pitanje jesu li studenti već tijekom studija dovoljno kompetentni voditi nastavu na zadovoljavajući način. Stoga je cilj istraživanja bio analizirati nastavu matematike koju vode studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku u ulozi učitelja. Istraživanjem se nastojalo doznati usmjeravaju li studenti nastavu učeniku, kakve su poteškoće imali tijekom pripremanja javnoga sata te jesu li ostvarili predviđene ishode. Rezultati ukazuju na prednosti i nedostatke sata kojega izvode studenti u ulozi učitelja matematike. Zaključno se može tvrditi kako je nastava koju izvode studenti prihvatljiva, ali je odgojna strana nastave u određenoj mjeri zanemarena. Ključne riječi: Studenti u ulozi učitelja, nastava usmjerena na učenika, kompetencije učitelja, priprema.

__________________________________________________________________________________


27

UNIVERSITY STUDENTS AS MATH TEACHERS Each and every prospective teacher should practice teaching with “real pupils” during their initial education. It implies that every student has to be able to lead a classroom session on his/her own. In the process of preparing for their performance, students are being assisted by the methodologists of a particular school subject who are university teachers, but also by the teachers who serve as their mentors in school. The methodical scenario needs to be thoroughly planned to provide students with the expected learning outcomes in the best possible way. When teachers do the lesson planning, it is important that the learning outcomes are formulated in a precise, measurable and objective manner. Those learning outcomes are going to be realized by combining diverse teaching methods, social forms of classwork, and teaching resources. In that way the teacher can make the lessons more interesting to pupils, stimulate their creativity, increase their motivation to learn and make their knowledge more permanent. The question arises whether or not students are competent enough to teach adequately despite the fact that they have not yet finished their studies. Therefore, the research aimed to analyse the teaching of mathematics led by the students of the Faculty of Education in Osijek. More precisely, it aimed at finding out whether the students’ teaching efforts turn to be pupil-oriented, what difficulties students had during the lesson planning, and whether the pupils had achieved the expected outcomes. The results indicate that there are certain advantages and disadvantages of the students' teaching efforts. The results suggest that the teaching performed by the students is of sufficient quality, but there are some didactic aspects of teaching that are being neglected to a certain degree. Keywords: Students as Math teachers, student-oriented teaching, teacher competences, lesson planning.

__________________________________________________________


prof. dr. sc. Edita Borić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti [email protected] Marta Zečević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti [email protected] KVALITETA DOMAĆIH ZADAĆA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA Suvremeni pristup planiranju nastavnoga procesa podrazumijeva i pomno planiranje učenikova samostalnoga rada kod kuće. Uloga i učestalost zadavanja domaćih zadaća razlikuju se u odnosu na pojedine nastavne predmete te potrebe i interese učenika. S tim u svezi u radu se predstavljaju promišljanja o ulozi domaćih zadaća u nastavi Prirode i društva. Budući da su one čest (nerijetko i velik) dio svakodnevice većine učenika, posebice učenika nižih razreda osnovne škole, jasna je potreba za promišljanjem o njihovoj svrsi, učinkovitosti i vrednovanju. Cilj je rada stoga bio istražiti s kojom svrhom budući učitelji razredne nastave zadaju domaće zadaće iz Prirode i društva, odnosno studenti četvrte godine Učiteljskoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i dislociranoga studija u Slavonskome Brodu. Domaće su zadaće analizirane u kontekstu njihova razumijevanja uloge domaće zadaće, odnosno ciljeva s kojima ih zadaju, znanja, vještina i sposobnosti koje njima žele razvi(ja)ti te elemenata koje će vrednovati. Rezultati pokazuju da studenti domaće zadaće uglavnom zadaju s ciljem reprodukcije činjeničnih znanja te da ne navode mjerljive ishode niti elemente vrednovanja. Iz toga se zaključuje da je potrebno buduće učitelje tijekom studija osposobiti za svrhovito i promišljeno osmišljavanje domaćih zadaća kojima će kod učenika poticati više kognitivne procese i istraživački pristup sadržajima Prirode i društva. Ključne riječi: Domaća zadaća, elementi vrednovanja, kvaliteta domaće zadaće, Priroda i društvo.

__________________________________________________________________________________


29

HOMEWORK QUALITY IN NATURE AND SOCIETY CLASSES Contemporary approach to planning the teaching process involves careful planning of students’ engagement in learning at home. The role and frequency of homework varies in relation to particular subjects and the needs and interests of students. Related to that, this paper reflects on the role of homework in the subject of Nature and Society. Homework is frequently part of everyday life of most students, especially lower primary school students, which shows a clear need for reflection on their purpose, efficiency, and evaluation. Therefore, the aim of the paper was to research why prospective teachers (students in the fourth year at the Faculty of Educatio in Osijek and Slavonski Brod) assign homework in subject Nature and Society. Homework tasks are analyzed in terms of students’ understanding of the role of homework; i.e. the goals which they are trying to achieve, knowledge, skills abilities they want to develop, and the evaluation elements. The results show that homework assignments are mainly aimed at memorisation of facts and do not include measurable outcomes or evaluation elements. Therefore, the conclusion is that during their initial education prospective teachers need to be trained to assign purposeful homework that would stimulate higher cognitive processes in students and encourage them to explore the contents of Nature and Society. Keywords: Homework, evaluation elements, homework quality, Nature and Society.

__________________________________________________________


Ivana Borić Letica Ekonomska i upravna škola, Osijek [email protected] POVEZANOST SAMOREGULIRANOG UČENJA, NAČINA POUČAVANJA UČITELJICE I ŠKOLSKOG USPJEHA Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razinu samoreguliranoga učenja učenika trećega i četvrtoga razreda osnovne škole te utvrditi postoje li u njoj razlike s obzirom na stupanj u kojemu učiteljice potiču samoregulirano učenje na nastavi, školski uspjeh, spol i dob učenika. U istraživanju je sudjelovalo 85 učenika trećega i četvrtoga razreda osnovne škole. Prilikom opažanja nastavnoga procesa korišten je Obrazac za opažanje nastavnog procesa – Poučavanja metakognitivnih vještina i strategija učenja (Bezinović, Marušić i Ristić Dedić, 2012) kojim se opaža koliko poučavanje olakšava razvoj viših kognitivnih procesa, kritičkoga mišljenja te razumijevanja i unapređivanja vlastitoga učenja, a učenici su ispunjavali subskale Ciklusa (meta)kognitivne kontrole učenja (11 čestica) i Dubokog kognitivnog procesiranja (20 čestica) Skale strategija učenja (Lončarić, 2014). Rezultati su pokazali kako učenici najčešće rabe strategije kontrole tijeka ishoda učenja, a najmanje strategije kritičkoga mišljenja i organizacije gradiva. Postoji statistički značajna razlika u razini samoreguliranoga učenja učenika s obzirom na stupanj u kojem učiteljice potiču samoregulirano učenje na nastavi; učenici razrednih odjela u kojima se na nastavi više potiče samoregulirano učenje imaju razvijenije strategije samoreguliranog učenja. Također, učenici s višom razinom samoregulacije imaju bolji školski uspjeh. Nema razlike u samoreguliranom učenju s obzirom na dob i spol. Ključne riječi: Samoregulirano učenje, razredna nastava, učiteljica, školski uspjeh.

__________________________________________________________________________________


31

CONNECTION BETWEEN PUPILS’ SELF-REGULATED LEARNING, TEACHERS’ TEACHING STRATEGIES AND SCHOOL GRADES The purpose of this study was to examine pupils’ self-regulated learning strategies, differences in self-regulated learning considering the degree in which teachers encourage self-regulated learning in classroom, pupils’ school grades, gender and age. The study included 85 pupils of the third and fourth grade of one elementary school. Teaching process monitoring form - Metacognitive skills and strategies learning teaching (Bezinović, Marušić and Ristić Dedić, 2012) which is used to monitor how teaching facilitates the development of higher cognitive processes, critical thinking and understanding and improving one’s own learning, was used while observing the teaching process. Pupils filled out subscales Cycle of (meta) cognitive control of learning (11 items) and Deep cognitive processing (20 items) of Scale of learning strategies (Lončarić, 2014). The results show that pupils mostly use learning course and outcomes control strategies and only often use critical thinking and material organization strategies. There is a statistically significant difference in pupils self-regulated learning strategies considering the degree in which teacher encourages self-regulated learning in class; pupils whose teacher encourages more self-regulated learning have better self-regulated learning strategies Also, pupils with more developed self-regulated learning have better school grades. There is no difference in self-regulated learning regarding gender or age. Keywords: Self-regulated learning, primary school teaching, teacher, school grades.

__________________________________________________________


mr. sc. Edin Branković Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet [email protected] izv. prof. dr. sc. Marko Badrić Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet [email protected] ISKUSTVA UNUTRAŠNJE MOTIVACIJE: KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE ISKUSTAVA KOD ADOLESCENATA Cilj je istraživanja ispitati utjecaj interventnoga, eksperimentalnoga programa (EP) na intrinzičnu motivaciju (IM) adolesecenata tako što analiziramo njihove doživljaje IM-a prije i poslije EP-a. Analizirajući različite doživljaje IM-a istražujemo postoji li zajednička kategorija koja sažima doživljaje motivacije učenika. Kvalitativnom metodom utemeljene teorije analiziramo eseje učenika i rezultate usporedimo s rezultatima kvantitativnih istraživanja u kojima je primijenjen isti EP. Nakon prikupljanja podataka, osnovnim, osnim i selektivnim kodiranjem došli smo do saturacije i izdvajanja osnovne kategorije i koncepta, te podkategorija i teorije. Rezultati 53 ispitanika pokazala su pozitivan utecaj EP-a na IM učenika. Učenici izražavaju doživljaje IM-a koji odgovaraju manifestacijama samodeterminacije, doživljaja zanesenosti, punoće razuma, iskri, rastućega razmišljanja koje su povezane s Pozitivnim razvojem mladih (PRM). One čine šest podkategorija zajedničkoga koncepta kojega definiramo jednom, obuhvatnom glavnom kategorijom “Svrhe” koja se manifestira različito kroz podkategorije. Istraživanje nosi znanstveni doprinos novim definiranjem i opisom IM-a u kojemu je “Svrha” osnovna potreba učenika koju različito doživljavaju. Budućom triangulacijom s empirijskim, povijesnim, komparativnim i teorijskim analizama mogla bi se ponuditi dublja saznanja, novi opisi i definiranja IM-a koja bi, nadalje, mogla biti preduvjet formiranja integralne teorije motivacije. EP testiran u istraživanju praktično može doprinijeti formiranju vizije, praktičnih koraka u edukaciji za motiviranje učenika, sportaša. Praksa EP-a može biti primijenjena u oblasti društvenoga poduzetništva u kojemu se mladi obrazuju da ne traže posao već da motivacijom, kreativnošću i obučenošću pokreću vlastite, društveno odgovorne poslove čime, zajedno, doprinosimo, ostvarenju UN-ovih Ciljeva društvenoga razvoja 2030. Ključne riječi: Intrinzična motivacija, iskre, zanesenost, obrazovanje, svrha.

__________________________________________________________________________________


33

EXPERIENCES OF INTRINSIC MOTIVATION: A QUALITATIVE STUDY ON ADOLESCENT EXPERIENCES The main aim of our study was to test effects of intervention program (IP) in Physical Education (PE) on intrinsic motivation of adolescents (age 14-15) as we analyze their experiences before and after IP. Analyzing different experiences of IM we aim to study if there is a common category that integrates motivational experiences in students. We used ground theory of qualitative methods to analyze students’ essays and to compare the results with the results of previous quantitative studies with the same IP. We used open, selective and axial coding to reach saturation, subcategories, concept, main category and theory. Results of 53 participants showed positive effect of IP on students' IM. IM expressions resemble to manifestation of self-determination, flow experience, mindfulness, sparks, growth mindset associated with Positive Youth Development (PYD). They make six subcategories of the common concept that we define with one main category – “Purposeˮ. The study newly defines and views IM. “Purposeˮ as the main motivation need is manifested in different ways. Future studies that involve triangulation of methods may result in new definition and descriptions of IM which, further on, may result in formation of integral motivation theory. IP that was tested in the study can be practically applied in future education program that fosters motivation of students and athletes. IP may be applied in social business where youth is educated not be job seekers but those who by motivation, creativity and skill become socially responsible entrepreneurs and contribute realization of UN Social Development Goals 2030. Keywords: Intrinsic motivation, sparks, flow, education, purpose.

__________________________________________________________


doc. dr. sc. Maja Brust Nemet Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti [email protected] SAMOPROCJENA PEDAGOŠKE PROFESIONALNOSTI UČITELJA I NASTAVNIKA Pedagoška profesionalnost učitelja i nastavnika ogleda se u sposobnosti izgradnje kurikuluma škole, nastave i školskih podsustava, organizaciji i vođenju odgojno-obrazovnog procesa, utvrđivanju učenikova postignuća u školi, oblikovanju školskog i razrednog ozračja te u uspostavi kontinuiranog partnerstva s roditeljima. Cjeloživotnim učenjem omogućava se kontinuirana podrška profesionalnom rastu i razvoju učitelja i nastavnika od kojih se očekuje spremnost da odgovore na nove izazove suvremenog društva i osiguraju najbolju podršku za razvoj i učenje u školskom kontekstu. Cilj je istraživanja na temelju teorijskih postavki i empirijskog istraživanja utvrditi pedagošku profesionalnost učitelja i nastavnika u slavonskim osnovnim školama. Na temelju samoprocjena 696 učitelja razredne nastave i nastavnika predmetne nastave u 30 osnovnih škola iz pet slavonskih županija utvrđuju se demografske značajke i razina pedagoške profesionalnosti učitelja i nastavnika. Rezultati kvantitativnog istraživanja pokazuju da se učitelji i nastavnici samoprocjenjuju izrazito pedagoški kompetentnima, a većina ispitanika navodi da pedagoškim kompetencijama doprinosi kvalitetno inicijalno i cjeloživotno obrazovanje. Najviša razina pedagoške profesionalnosti utvrđena je kod učitelja razredne nastave u odnosu na predmetne nastavnike te kod učitelja i nastavnika koji imaju između 5 i 25 godina radnoga staža. Nije utvrđena statistički značajna razlika s obzirom na spol ni stručno i/ili znanstveno usavršavanje učitelja i nastavnika. Obogaćivanjem postojećih programa i/ili implementacijom novih pedagoških kolegija, posebice u nastavničke studijske programe, te kontinuiranim pedagoškim obrazovanjem tijekom rada omogućilo bi se jačanje pedagoške profesionalnosti učitelja i nastavnika neophodne za djelovanje u suvremenoj školi. Ključne riječi: Kompetencije, učitelji i nastavnici, osnovna škola, inicijalno obrazovanje, cjeloživotno učenje.

__________________________________________________________________________________


35

SELF-ASSESSMENT OF THE PEDAGOGICAL PROFESSIONALISM OF TEACHERS Pedagogical professionalism of teachers is reflected in the abilities to construct school curriculum, classroom curriculum and school subsystem curriculum: organise and manage the educational process; assess student achievement in school; impove school and classroom environment, and establish longstanding partnership with parents. Lifelong learning provides continuous support for professional growth and development of teachers, who are expected to be ready to meet the new challenges of modern society and offer the best support for learning and development in the school context. The aim of the research is to look into the pedagogical professionalism of teachers in Slavonian elementary schools, based on the previous findings and empirical research. Demographic characteristics, and the level of pedagogical professionalism of teachers were determined based on the self-assessment of 696 lower primary and higher primary teachers in thirty primary schools in five Slavonian counties. The results of the quantitative research show that teachers self-assess themselves as highly pedagogically competent, and most respondents state that their pedagogical competences are influenced by the high-equality initial education and lifelong learning. The highest level of pedagogical professionalism was detected among lower primary school teachers, and teachers with 5-25 years of working experience, compared to higher primary school teachers. No statistically significant difference was found regarding gender and type of teacher training. The strengthening of pedagogical professionalism among teachers, which is necessary for their work in contemporary school, could be achieved by enriching the existing programs and/or by implementing new pedagogical courses, especially in university programmes for teacher education, and with the continuous pedagogical education for in-service teachers. Keywords: Competences, teachers, primary school, initial education, lifelong learning.

__________________________________________________________


Marijana Cmrečnjak Majstorić Cekin dječji vrtić, Slavonski Brod [email protected] Sanja Pavić Cekin dječji vrtić, Slavonski Brod [email protected] MONTESSORI DIDAKTIČKI MATERIJAL U DJEČJEM VRTIĆU U MLAĐOJ, MJEŠOVITOJ SKUPINI (2,5–4 GOD) Pedagogija Marije Montessori temelji se na znanstvenom promatranju djece u čijem središtu se nalazi dijete. Imperativ je Montessori pedagogije omogućiti djeci ostvariti sve svoje potencijale. U dječjem vrtiću gdje se radi po Montessori programu nužno je pripremiti okolinu u kojoj djeca borave. Djeci se omogućuje služenje didaktičkim priborom koji zadovoljava pedagoška i didaktička načela te zadovoljava standarde kako ih je osmislila njihova utemeljiteljica. Poticajno okruženje i pripremljeni Montessori didaktički materijal omogućuje djetetu stjecanje iskustva i spoznavanje svijeta koji potiče cjelovit razvoj djeteta. Didaktički je materijal samo dio “pripremljene okoline”. Djeca slobodno i spontano biraju didaktički materijal na kojemu će raditi i sami odlučuju koliko će dugo biti uključeni u izabranoj aktivnosti. Marija Montessori smatrala je da sva djeca posjeduju unutarnju motivaciju za učenje i stjecanje novih znanja. Zapravo uče aktivno sudjelujući vlastitim ritmom i brzinom i to im se treba omogućiti. Dijete samo odlučuje o izboru predmete učenja, samostalnoj podjeli vremena, odabiru socijalnoga okruženja (individualan rad, rad u paru ili skupini), ali i o odabiru stupnja težine pojedine aktivnosti. Uz dobro pripremljen i osmišljen didaktički materijal odgojitelj potiče djetetovo aktivno sudjelovanje što mu omogućava izgradnju povjerenja u sebe, usavršavanje stečenih vještina i stvaranje novih. Pripremljena okolina omogućava djetetu stjecanje iskustva i znanja o svijetu koje ga okružuje. Djeca uče kroz igru o apstraktnim pojmovima preko konkretnoga. Montessori odgojitelj promatra djecu te u skladu s njihovim potrebama priprema didaktički materijal i omogućava djetetu daljnji razvoj spoznaja o svijetu koje ga okružuje. Ključne riječi: Montessori didaktički materijal, pripremljena okolina, dijete, odgojitelj.

__________________________________________________________________________________


37

THE MONTESSORI DIDACTIC MATERIALS IN THE YOUNGER KINDERGARTEN GROUP OF MIXED AGE (2,5–4) Montessori's pedagogy is based on the scientific observation of children in whose center a child is located. The Montessori pedagogical mission is to enable children to become aware of all their potentials. In a kindergarten with Montessori programme, it is necessary to prepare the environment in which children are staying. Children are encouraged to use didactic equipment that is in line with pedagogical and didactic principles as standards set by their founder. The inspirational environment and prepared Montessori didactic material enables the child to gain experience and knowledge of the world that promotes a child's complete development. Didactic material is just a part of ”prepared environment”. Children freely and spontaneously choose the didactic material they will work on and decide for themselves how long they will be involved in the chosen activity. Maria Montessori found that all children possess the inner motivation for learning and acquiring new knowledge. Actually, they learn to actively participate in their own pace and speed, and it needs to be enabled for them. A child decides alone on the choice of learning objects, divides time independently, chooses social environment (individual work, pair work or group work), and the complexity of each activity. Along with a well-prepared and didacticly shaped material, the educator encourages a child's active participation, which enables him to build trust in himself or herself, improve their skills and develop new ones. The prepared environment enables a child to gain experience and knowledge about the world around him. Children learn about abstract concepts by playing with the concrete objects. The Montessori educator monitors the children and, in accordance with their needs, prepares the didactic material and enables the child to further develop the knowledge of the world around him. Keywords: Montessori didactic materials, prepared environment, child, educator.

__________________________________________________________


Ana Čelik Srednja škola Ivanec, Ivanec [email protected] SURADNIČKO UČENJE I IKT U ADOLESCENTSKOJ DOBI U ovom empirijskom radu ispituje se samoprocjena aktivnosti i osobnoga postignuća učenika gdje je primijenjeno suradničko učenje u dvama različitim oblicima učenja i poučavanja u nastavi: nastava uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije i digitalnih obrazovnih sadržaja te klasična nastava. Rezultati pokazuju da učenici koji sudjeluju u nastavi suradničkoga učenja koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju procjenjuju većim prosječnim vrijednostima aktivnost i osobno postignuće tijekom nastave nego što to procjenjuju učenici koji sudjeluju u klasičnoj suradničkoj nastavi. Rezultati t-testa pokazuju da postoji statistička razlika između dviju ispitivanih skupina učenika u području međusobne suradnje, motiviranosti i kreativnosti. Ključne riječi: Budućnost, nastava, obrazovanje, razvoj, učenje.

__________________________________________________________________________________


39

ADOLESCENT COOPERATIVE LEARNING AND ICT Research was conducted with the goal of investigating the self-assessment of activity and personal accomplishment in students during class in which cooperative learning was applied to two different approaches in teaching: teaching with the help of ICT and digital educational contents and traditional teaching with the application of classical transfer of knowledge in cooperative learning. Results show that students who participate in cooperational teaching using ICT give higher average values to activity and personal accomplishment in class than students who participate in cooperational classical teaching. Results of the t-test show that there is a statistical difference between the two groups of students in the area of cooperation, motivation, and creativity. Keywords: Future, instruction, education, development, learning.

__________________________________________________________


Lena Damovska Sveučilište sv. Ćirila i Metoda, Skoplje, Filozofski fakultet, Skoplje, Institut za obrazovanje Republika Sjeverna Makedonija [email protected] DIDAKTIČKO-METODIČKA USKLAĐENOST OBRAZOVNOG SUSTAVA – ZNANJE I PEDAGOGIJA Rad se usredotočuje na didaktičko-metodičku kompatibilnost obrazovnoga sustava u funkciji ostvarivanja njegove dosljednosti i kvalitete. Postoji li mogućnost promicanja novoga pedagoškoga diskursa u pogledu ostvarivanja kompatibilnosti u okviru obrazovnoga sustava? Naglasak je stavljen na prijelazno razdoblje, tj. prijelaz iz predškolskoga u osnovnoškolsko obrazovanje. Predmet su analize reforme kao promjene u obrazovanju s aspekta primjene adekvatnih modela i strategija rada s djecom predškolske i rane školske dobi. Koliko su one omogućile prikladnu tranziciju i postizanje minimalne kvalitete rada s djecom osnovnoškolske dobi, osobito rane školske dobi. U radu su prikazani i podatci iz istraživanja mišljenja nastavnika o realizaciji didaktičko-metodičke kompatibilnosti i kvalitete rada s djecom. Mogu li sadržaji kurikuluma i pedagogija prevladati sadašnju praksu pristranosti? Ključne riječi: Usklađenost, kvaliteta, tranzicija, predškolsko-osnovnoškolsko obrazovanje.

__________________________________________________________________________________


41

DIDACTIC-METHODIC COMPATIBILITY OF THE EDUCATIONAL SYSTEM –

KNOWLEDGE AND PEDAGOGY

The paper focuses its attention on the didactic-methodic compatibility of the educational system in the function of achieving its consistency and high-quality standards. Is there a possibility for promotion of new pedagogical discourse striving to develop the compatibility in the framework of the educational system? The emphasis is placed on the transitional period, i.e. the passage from preschool to primary education. The subjects of analysis are the reforms, defined as changes in education from the aspect of application of adequate models and strategies of working with children in preschool and early school age. How much have those reforms contrubuted to a suitable transition and the process of reaching the minimum quality with primary school children, especially children of an early school age. This paper also presents the data from as research study conducted with teachers regarding their opinions and views on the realization of the didactic-methodic compatibility and quality of work with children. Can the curriculum content and pedagogy overcome all present biased practices? Keywords: Compatibility, quality, transition, preschool-elementary education.

__________________________________________________________


prof. dr. sc. Jasmina Delcheva Dizdarevikj Sveučilište sv. Ćirila i Metoda, Skoplje, Filozofski fakultet, Skoplje Institut za pedagogiju Republika Sjeverna Makedonija [email protected] Vedran Dizdarevikj, MA Ars Lamina, Skoplje Republika Sjeverna Makedonija [email protected] SNAGA PRIČE U FUNKCIJI RAZVOJA JEZIČNE PISMENOSTI U ovom radu pokušat ćemo prikazati moć priče u funkciji jezične pismenosti. Izgradit ćemo naš argument iz općih premisa kulturalnoga psihologa Jeromea Brunera zastupljenim u mnogim njegovim knjigama (O znaju: eseji za lijevu ruku, Djela smisla, Kultura obrazovanja, Proces obrazovanja, Stvarni umovi – mogući svjetovi, Stvaranje priča: pravo, književnost, život) koje pretpostavljaju da je naše iskustvo o nama samima i svijetu strukturirano u narativni oblik – kao priča. Smatramo da je najbolji način za stjecanje jezične pismenosti početi od priče, a zatim prijeći na jezik. Slušanje priča (koje je učitelj ispričao ili pročitao) razvija kod učenika vještine i stavove koji će im kasnije omogućiti lakše stjecanje predčitalačkih i čitalačkih vještina. Takve predčitalačke vještine čine razliku između pisanog i govornog jezika, prepoznavanja artikulacije, intonacije i dikcije u jeziku, te spoznaje da je značenje bit jezika (da nešto znači). Istraživanja su pokazala da je pristup maštovitim i pravilno strukturiranim pričama koje su primjerene razvojnoj razini učenika vrlo važan i koristan za razumijevanje funkcioniranja jezika. Jezik i priče u svojoj su biti isprepleteni i ne mogu postojati jedno bez drugoga (Ernst Cassirer: Mit i jezik) i zato struktura narativa otkriva strukturu jezika. Ključne riječi: Priča, jezik, pismenost, učitelj.

__________________________________________________________________________________


43

THE POWER OF A STORY IN THE FUNCTION OF LANGUAGE LITERACY In this paper we are going to try to demonstrate the power of a story in the function of language literacy. We are going to build up our argument from the general premises of the cultural psychologist Jerome Bruner dispersed in many of his books (On Knowing: Essays for the Left Hand, Acts of Meaning, Culture of Education, The Process of Education, Actual Minds Possible Worlds, Making Stories: Law, Literature, Life), which postulate that our experience of ourselves and the world is structured in a narrative form – like a story. We think that the best way to acquire language literacy is to start from a story and then to proceed to language. Listening to stories (told or read by a teacher) equips students with the skills and attitudes that afterwards enable easier acquisition of pre-reading and reading skills. Such pre-reading skills are making distinction between written and spoken language, recognition of articulation, intonation and diction in language, and understanding that language is about significance (that it means something). The studies have shown that having access to imaginative and properly structured stories adequate for students’ developmental level is very important and beneficial for understanding of how language works. Language and stories are essentially interconnected and one cannot exist without the other (Ernst Cassirer, Myth and Language), and that is why the structure of narratives discloses the structure of language. Keywords: Story, language, literacy, teacher.

__________________________________________________________


Antonia Delić Dječji vrtić Vinkovci [email protected] doc. dr. sc. Tijana Borovac Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti [email protected] UPORABA IKT-a U DJEČJEM VRTIĆU Polazeći od digitalne kompetencije kao jedne od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2015) u radu se ispituje učestalost korištenja IKT-a u dječjem vrtiću, kako odgojitelji razumiju pojam digitalnih kompetencija i važnost razvijanja vlastitih i dječjih digitalnih kompetencija. U Republici Hrvatskoj postoji problem jer odgojitelji tijekom inicijalnoga obrazovanja, a i kasnije, nisu stjecali kompetencije za korištenje IKT-a, a danas je ono jedna od ključnih kompetencija koje odgojitelji trebaju razvijati kod djece već od rane i predškolske dobi. Ključne riječi: Digitalne kompetencije, odgojitelji, IKT, dječji vrtić.

__________________________________________________________________________________


45

THE USE OF ICT IN KINDERGARTEN Focusing on digital competence as one of the eight key competences for lifelong learning (National Curriculum for Early Childhood Education and Pre-school Education, 2015), the paper examines the frequency of ICT use in kindergarten, educators’ understanding of the notion of digital competences and the importance of developing their own and children's digital competences. There is a problem in the Republic of Croatia because educators during their initial education, and later on, have not gained competences necessary for using ICT, and today it represents one of the key competences that educators should develop in children from early and pre-school age. Keywords: Digital competence, preschool teachers, ICT, preschool education.

__________________________________________________________


dr. sc. Urszula Dernowska The Maria Grzegorzewska University Warsaw, Poljska [email protected] “TKO SMO I TKO ŽELIMO BITI?” – POGLED NA SVRHU ŠKOLE I GLAVNE CILJEVE IZ ŠKOLSKE PERSPEKTIVE Jedno od temeljnih pitanja, kako u političkim raspravma tako i u području istraživanja obrazovanja, odnosi se na problem svrhu/svrh

Hrvatska znanstvena bibliografija...JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST KAO DIDAKTIČKI IZAZOV –...

Documents

Transcript of Hrvatska znanstvena bibliografija...JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST KAO DIDAKTIČKI IZAZOV –...