GLOBALNO ZATOPLJENJE I GOSPODARSTVO - …klima.mzopu.hr/UserDocsImages/Ozimec_Bjelovar_GZ.pdf ·...
Transcript of GLOBALNO ZATOPLJENJE I GOSPODARSTVO - …klima.mzopu.hr/UserDocsImages/Ozimec_Bjelovar_GZ.pdf ·...
GLOBALNO ZATOPLJENJE I GOSPODARSTVO
dr. sc. Siniša Ozimec Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb
LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA
Globalno zatopljenje povezano je s porastom koncentracije stakleničkihplinova u atmosferi, uzrokovanih antropogenim emisijama
Dva glavna razdoblja zatopljenja: 1910.-1945. i 1976.-2000.
Najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (porast za 0,54 oC), slijedi 2005. s porastom 0,48 oC u odnosu na prosječnih 14 oC.
DIREKTNI STAKLENIČKI PLINOVI
• ugljikov dioksid (CO2);• metan (CH4);• didušikov oksid (N2O); • fluorirani ugljikovodični spojevi (PFC-i i HFC-i);• sumporov heksafluorid (SF6)
Glavni izvori stakleničkih plinova
• izgaranje fosilnih goriva• industrijski procesi• odlaganje otpada• sječa šuma• poljoprivredna proizvodnja• stočarstvo
• Ukupno u posljednjih 200 godina: 2,3 trilijuna tonaCO2 (1750. CO2= 280 ppm; 2005. =379 ppm)
• Radi zadržavanja zatopljenja na porastu od 2 oC, globalne emisije smanjiti do 2050. za 40-45% uodnosu na 1990.
Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC), Pariz, 1. veljače 2007.
• u sljedećih 20 godina zatopljenje: 0.2 oC/desetljeće
• zadržavanje konc. stakleničkih plinova na razini 2000. god. : 0.1 oC/desetljeće
• različiti scenariji predviđaju porast temp. u razdoblju 2090.-2099.
u odnosu na 1980.-1999. između 1.8 i 4.0 oC
• najintenzivnije zatopljenje: kopno i najsjevernija područja Zemlje
• toplinsko širenje oceana, podizanje razine mora do 2300.: 30-80 cm u odnosu
na 1980.-1999.
• potpuno otapanje leda na Grenlandu: porast razine mora za 7 m.
Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (1992.), stupila na snagu 21.03.1994. – 188 država
Republika Hrvatska 78. potpisnica Kyotskog protokola (11.03.1999.)
Kyotski protokol (11.12.1997.), stupio na snagu 16.02.2005. – 168 država
Posljedice klimatskih promjena
porast učestalosti i jačine ekstremnih meteoroloških pojava (dugotrajne suše, katastrofalne poplave, uragani i tajfuni, smanjivanje površina pod ledom); smanjenje raspoložive pitke vode
Oko 70% ljetnog protoka rijeke Ganges, koja omogućuje život 500 mil. ljudi, potječe od otapanja ledenjaka. U zapadnoj Kini 250 mil. ljudi,
porast razine mora i potapanje niskog obalnog područja (na globalnoj razini u 20. stoljeću 12-(17)-22 cm ).
Danas više od 200 mil. ljudi živi u obalnom području (južna i istočna Azija, male otočne države u Tihom oceanu, Karibi, veliki gradovi: Tokyo, Shanghai, Calcutta, Buenos Aires, St Petersburg, New York, Miami, London)
Poplave uzrokovane plavljenjem i porastom razine mora utjecat će na 150-200 mil. ljudi koji bi mogli postati “izbjeglice”
Uragan KATRINA (2005.), najskuplja vremenska nepogoda125 mlrd. USD ekonomskih gubitaka (1,2% BDP-a SAD-a)Smrtno stradalo 1300 ljudi, a 1 mil. evakuirano.
Val vrućine u EUROPI (ljeto 2003.)Smrtno stradalo 35.000 ljudi (Paris, 15.000)Kombinirani utjecaji suše, toplinskog stresa i požari uzrokovali sugubitke od 15 mlrd. USD u poljoprivredi i šumarstvu Europe
POLJOPRIVREDAProdužena vegetacijska sezona i nestanak hladnih zima, pozitivno zaratarske (ozime, ali ne i za jare) i voćarske kulture, kao i za samoniklu floru (medonosne biljke).
Širenje područja uzgoja vinove loze, voćarskih kultura i južnog voća
Nadoknađivanje ljetnog deficita vode u tlu, navodnjavanje
U Europi će do 2080-ih svako ljeto biti vruće u odnosu na danas tako označena ljeta. Hladne zime bit će rjeđe do 2020., a do 2080. će nestati.
Staklenički plin 1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003.
Ugljikov dioksid (CO2) 23 035 16 251 19 378 20 454 21 576 23 000(77%)
Metan (CH4) 3809 3107 3233 3383 3452 3611(12,1%)
Didušikov oksid (N2O) 3982 3163 3284 3254 3316 3230(10,8%)
Fluorirani ugljikovodici (HFC, PFC) i SF6
939 8 23 49 49 27(0,1%)
Ukupna emisija(Gg CO2 eq) 31 765 22 530 25 917 27 140 28 393 29 867
Emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj
Smanjenje korištenja fosilnih goriva
Korištenje obnovljivih izvora energije: VE Pag (2004.), Trtar-Krtolin (2006.)
Korištenje šumske/poljoprivredne biomase: toplane u Ogulinu (1995.)
i Gospiću (2005.). Geotermalna energija.
Projekti poticanja energetske efikasnosti u sektorima kućanstva i usluge
Uredba o naknadama na emisiju u okoliš za motorna vozila (2004.)
EKO test – ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila u okviru redovitog
tehničkog pregleda (2001., od 2004. utječe na prolaznost)
proizvodnja i korištenje biodizela u prometu, umjesto naftnih derivata
MJERE