Globalne Ekonomske Institucije i Un

7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un

1/139

TEMATSKA JEDINICA 3

GLOBALNE EKONOMSKE INSTITUCIJE

1


2/139

GLOBALNE EKONOMSKE

INSTITUCIJE I UN

Geneza razvitka globalnih institucija. Razvoj Bretton-Woods sustava. Meunarodni monetarni fond. Svjetska banka. Svjetska trgovinska organizacija. UN.

Organizacije UN. OECD.

2


3/139

pitanja!

Zato su potrebne globalne ekonomskeinstitucije?

Kada se pojavila potreba za njima?

Koje su kljune globalne ekonomske institucije? Koje su kljune neekonomske institucije?

3


4/139

GLOBALNE INSTITUCIJE

DINAMIKA RAZVITKA I OSTVARENA RAZINA

RAZVIJENOSTIgenerira poticaje za stvaranje

regionalnih i globalnih INSTITUCIONALNIH i

INTEGRACIJSKIH formi.

4


5/139

GLOBALNE INSTITUCIJE

Osnovna pretpostavka i determinanta glasi:

INTENZIVNIJI EKONOMSKI RAST I RAZVITAK.

5


6/139

to potie razvitak globalnih procesa?

Suvremeni tehnoloki razvitak

Kvantitativne i kvalitativne promjene

Rast produktivnosti i efikasnosti

Razvitak komunikacijskih sustava irenje informacija

U svijetu je jo uvijek prisutan izraziti ekonomski i

socijalni nesklad: suvremene ekonomske proizvode

koristi svega 1/3 svjetskog stanovnitva.

6


7/139

Ureenje SVJETSKOG PROSTORA RADIRAZVITKA podrazumijeva stvaranje

univerzalnih svjetskih globalnih institucija i

pozitivnih zaokreta u rjeavanju svjetskihproblema.

GLOBALNE organizacijske forme zahtijevajustalne prilagodbe dinaminom razvojnomprocesu.

7


8/139

POTREBAza razvijanje ekonomskih i politikihinstitucija posebno se naglaava za vrijemetrajanja II svjetskog rata.

Razlozi sukoba u II svjetskom ratu istaknuli supotrebu da se stvore GLOBALNI mehanizmi

kojima bi se otklonili glavni uzroci nesklada isukoba i stvorili uvjeti za STABILAN RAST IRAZVOJ.

8


9/139

Liga naroda

Meunarodna organizacija osnovana nakon Isvjetskog rata sa sjeditem u enevi.

Cilj: osiguranje mira i meunarodne suradnje.

Temeljni propis Lige bio je Pakt od 26 lanakausvojen na mirovnoj konfenciji 1919.g.

Nestala je tijekom II svjet.rata zbogneuinkovitosti.

Naslijedili su je Ujedinjeni narodi.

9


10/139

KONFERENCIJA U BRETTON WOODSU

United National

Monetary and Financial Conference

10


11/139

Odrana je od 1-22.07.1944. i na njoj je

sudjelovalo 45 zemalja.

Osobito je dominantan utjecaj SAD-a i Velike

Britanijei njihova dva teoretiara: John

Maynard Keynesa i Harry Dexter Whitea. Prigovor konferenciji je da ostale zemlje nisu

imale znaajnijeg utjecaja.

11


12/139

Na Konferenciji su osnovana 4 osnovna stupa -

organizacije:

Svjetska banka (The World Bank)

Meunarodni monetarni fond (InternationalMonetary Fund)

Meunarodna trgovinska organizacija (WorldTrade Organization)

UN i institucije UN-a.

12


13/139

U poetku su IBRD i MMF bile institucije uokviru UN-a, ali su one imale vie slobode odone koju imaju druge specijalizirane agencije.

To se posebno vidi u nainu glasanja: U IBRD i MMF-u vrijedni pravilo: 1 dolar-1 glas U organizacijama UN: 1 drava - 1 glas

Iz navedenog proizlazi dominacijarazvijenih zemalja nad radom,upravljanjem i sredstvima Banke iFonda, odnosno SVIH organizacija.

13


14/139

MARALOV PLAN = EUROPSKI PROGRAMOBNOVE

Velika je vanost MARALOVOG PLANA- to je planrazvitka ratom unitene i slabije razvijene zemlje,koji je trebao biti realiziran preko organa UN-a.

SAD je postavio Europski program obnove ilitzv.Maralov plan koji je uglavnom baziran napomoi, a ne na kreditima.

Od 1948-1954.g. SAD je donirao 16 zapadno-europskih zemalja sa 17 milijardi US dolara.

To je bilo razdoblje ekonomske dominacije SAD-a.

14


15/139

ZAKLJUNO: Bretton-Woodski sustav znaio jeveliki iskorak u meunarodnim odnosima i

pridonio je velikom ekonomskom napretku istabilnosti u svijetu nakon II svjetskog rata.

REZULTATI Konferencije: ogledaju se ustabilnosti i izrazitom rastu nacionalnih

ekonomija, ali i u sve naglaenijoj polarizaciji

u razvitku.

15


16/139

Meunarodni monetarni fond

16


17/139

Osnovan je na konferenciji UN-a u Bretton

Woodsu (SAD) u srpnju 1944.

Bilo je prisutno 45 zemalja sa ciljem da osnuju

okvire ekonomske suradnje kako bi se izbjeglo

opasne cikluse i krize nakon velike svjetske

krize 1930-tih godina.

17


18/139

Osnovni cilj:

Stabilnost meunarodnog monetarnogsustava:

A) sistema deviznih teajeva i B) sustava meunarodnog plaanja.

18


19/139

Meunarodni monetarni fond

Potreba za stvaranje IMF-a proizlazi iz:

Velika ekonomska kriza 30-tih godina

Slom zlatnog standarda

Valutna nestabilnost Politiki i vojni sukobi

Potrebna su nova rjeenja na monetarnom itrgovinskom podruju.

Za vrijeme II svjetskog rata UN su iniciralepotrebu za novi svjetski monetarni sustav.

19


20/139

U to vrijeme valutni problemi su bili KONICAza: a) ekspanziju svjetskog rasta i razvitka i b)

svjetsku trgovinu.

Problemi valutnih kriza i platnih bilanci

rjeavali su se uz izraziti pritisak politike.

Kljune zemlje bile su SAD, Velika Britanija,Francuska i Kina.

IMF je formalno osnovan 1946.godine.

20


21/139

Misija IMF-a danas:

Pomo zemljama lanicama da iskoriste

razvojne prednosti i upravljaju promjenamauzrokovanim globalizacijom, te ubrzaju

ekonomski razvoj.

21


22/139

IMF prati globalne ekonomske trendove i

kretanja, upozorava zemlje lanice na mogueprobleme u budunosti, osigurava forum zastalni politiki dijalog i prua know-howvladama za savladavanje ekonomskih

potekoa.

IMF daje politike savjete i financira zemljelanice u tekoama.

22


23/139

Zemlja postaje lanicom Fondakada: prihvati Statut,uplati svoju kvotu i registrira poetni paritet svojevalute kod Fonda.

Veliinu kvotedefinira: razina nacionalnog dohotka,razina vanjske trgovine i razina udjela umeunarodnoj razmjeni i plaanjima. Ti polazni uvjetidopunjeni su u ezdesetim i osamdesetim godinama.

U skladu sa osnivakim ulogom zemalja ureeni suorganizacijska struktura i nain donoenja odluka uIMF-u.

23


24/139

Glavni zadatak IMF-a ili Fondaje:

promoviranje stabilnog monetarnog sistema u

kojemu zemlje lanice mogu ostvariti viestope zaposlenosti uz nisku inflaciju i stabilan

ekonomski rast.

Osigurati stabilan meunarodni monetarni ifinancijski sistem.

24


25/139

Kljune aktivnosti IMF-a:

Savjetovanje vlada i sredinjih banaka temeljeno naanalizi ekonomskih trendova i iskustava;

Istraivanje, statistika, predvianje i analiza globalnih,

regionalnih i individualnih ekonomija i trita, Kreditiranje zemalja za prevladavanje ekonomskih

potekoa,

Posebni krediti za zemlje u razvoju (concessional

loans)

Tehnika pomo i training za bolji management

25


26/139

lanstvo u IMF-u:

IMF je globalna organizacija koja danas ima 188 zemaljalanica.

Da bi postala lanicom zemlja se mora prijaviti, a nakon togatreba je prihvatiti veina lanica.

Posljednja zemlja lanica (od 18.04.2012) je Juni Sudan. Nakon pridruivanja svaka lanica dobiva svoju kvotu kojaovisi o relativnoj veliini zemlje u svjetskoj ekonomiji. lanstvo IMF-a je u svibnju 2008.g odluilo da treba izvriti

REBALANS SUSTAVA KVOTA, uslijed globalnih ekonomskihpromjena.

Zemlje originalne lanice to su lanice Fonda koje suprimljene u lanstvo prije 31.12.1945.g.

26


27/139

Neke injenice.

Sjedite Fonda: Washington Izvrni odbor (Executive Bord): 24 lana koji

predstavljaju zemlje ili grupe zemalja

Sudionika: 2600 lanova iz 142 zemlje Ukupno kvota: 362 milijardi USD

Dani krediti (do 28.8.2014): 185 milijardi USD,od kojih 161 milijardi USD nije vraeno.

Najvei dunici (28.8.2014): Grka, Portugal,Irska i Ukrajina

27


28/139

Kvote u IMF-u:

One odreuju osnovne aspekte financijskih iorganizacijskih odnosa sa IMF-om:

UPISNINA (KVOTA): to je maksimalni iznos

financijskih sredstava koji lanica uplauje u Fond. Tomora biti uplaeno u cijelosti i to: do 25% iznosamora biti uplaeno u valuti IMF-a Specijalna pravavuenja (SPV) ili u jednoj od prihvaenih valuta (dolar,

euro, jen ili funta); ostatak iznosa moe se uplatiti unacionalnoj valuti.

28


29/139

PRAVO GLASA: kvota je osnovnadeterminanta prava glasa prilikom odluivanjau IMF-u.

SAD tako ima 421.961 glasa ili 16.75% odukupnog.

Reforma prava glasa dovesti e do poveanja

prava glasa za 54 zemlje. Poveati e se i vanost siromanih zemalja u

odluivanju.

29


30/139

Prilikom ulaska u IMF veliina kvota seodreuje prema ekonomskoj snazi drugihzemalja sline ekonomije.

Formula za izraun kvote se temelji na:

Prosjeku BDP-a (oko 50%)

Otvorenosti ekonomije (30%)

Ekonomskim fluktuacijama (15%)

Meunarodnim rezervama (5%).

30


31/139

Kvota se izraava u SPV (Special Drawing Rights).

Najvei lan IMF-a je danas SAD, a najmanjiTuvalu.

Glasako pravo u IMF-u se temelji na temeljnimpravima glasova i dodatnim glasovima premauplaenoj veliini kvote.

Reforma 2008.godine definirala je temeljna prava

glasina na 5.502% od ukupnog broja glasovanaovaj nain se broj temeljnih glasova znaajnopoveao.

31


32/139

Temeljem kvote lanovi mogu koristiti STAND-BY IEXTENDED ARRANGEMENTSlanovi mogu posuditido 200% kvote godinje i 600% kumulativno.

Reformom 2008 poveati e se kvote (i pravo glasa)za 54 zemalja lanica.

Na taj nain: Vie od 6% poveanja kvota ide prema zemljama u

razvoju

Kina e postati 3-a najvea lanica IMF-a. Brazil, Indija, Kina i Rusija su izmeu 10 najveih

lanica. Cilj je da se zadre veliine kvota za najugroenije

zemlje. Kvote e biti aktualne od 01.2015.

32


33/139

Pravo glasa u IMF-u

33


34/139

34


35/139

35


36/139

36


37/139

37


38/139

38


39/139

39


40/139

40


41/139

41


42/139

42


43/139

43


44/139

44


45/139

45


46/139

46


47/139

47


48/139

48


49/139

49


50/139

FINANCIRANJE: Iznos financija (kredita) koje

zemlja lanica moe koristiti od IMF-a isto jedefiniran veliinom kvote.

Dostupnim kreditnim aranmanima zemljamoe posuditi godinje do 200% iznosa kvote,odnosno 600% kumulativno.

Uplaena SPV sredstva koriste se kaomeunarodna rezerva.

50


51/139

Financiranje preko Fonda je slinokreditiranju, odobrava ga Izvrni odbor IMF-a, a namijenjen je za program prilagodbi. Zadobivanje sredstava trai se zadovoljenjeodreenih uvjeta, a kreditiranje se ostvarujeu okviru:

STAND-BY ARANMANA EXTENDED ARANMANA FLEXIBLE CREDIT LINE Za siromanije zemlje uz nie kamatne stope:POVERTY REDUCTION, GROWTH TRUST i

EXOGENOUS SHOCKS FACILITY ARANMANI.

51


52/139

52


53/139

53


54/139

54


55/139

55


56/139

IMF surauje sa Svjetskom bankom,regionalnim razvojnim bankama, Svjetskom

trgovinskom organizacijom (WTO), UN

agencijama i ostalim tijelima.

IMF surauje i sa akademskim institucijama,civilnim drutvenim organizacijama (CSOs) i

medijima.

56


57/139

57


58/139

Fondom upravljaju ODBOR GUVERNERA i ODBOR

IZVRNIH DIREKTORA.

ODBOR GUVERNERAje najvanije tijelo. Sastoji se od1 guvernera i jednog zamjenika, kojeg je imenovala

svaka zemlja lanica Fonda.

Ovaj odbor kojega ine ministri financija ili guvernerisredinjih banaka sastaje se jednom godinje.

PRIVREMENI ODBOR, koji se sastoji od 24 guvernera,

ministara ili slubenika slinog ranga, odraava sastavIzvrnog odbora i predstavlja sve lanove Fonda, asastaje se 2 puta godinje.

58


59/139

PRIVREMENI ODBOR savjetuje i izvjetavaODBOR GUVERNERA o upravljanju i

funkcioniranju meunarodnog monetarnog

sustava, o razvitku globalne likvidnosti,predlae izmjene prijedloga ODBORAIZVRNIH DIREKTORA; analizira sve iznenadne

poremeaje koji bi mogli ugroziti sustav.

59


60/139

ODBOR IZVRNIH DIREKTORAodgovoran je zaprovoenje poslovanja Fonda i koristi se pravima kojamu je delegirao ODBOR GUVERNERA.

Sastoji se od 24 izvrna direktora.

Izvrnog direktora imaju slijedee lanice: SAD, Japan,Njemaka, Francuska, V.Britanija, Kina, SaudijskaArabija i Ruska Federacija.

Odbor s generalnim direktorom ili jednim od trizamjenika generalnog direktora neprekidno zasjeda u

sjeditu Fonda. Generalnog direktora bira ODBOR IZVRNIH DIREKTORA i

postavlja za rukovoditelja radnog osoblja Fonda.

60


61/139

Pri glasovanju radi donoenja odluka UTJECAJ ovisi oudjelu kapitala u Fondu. Broj glasova kojima lanica moe raspolagati odgovara

veliini kvote u Fondu. Pet lanova sa najveim kvotama biraju IZVRNOG

DIREKTORA FONDA. VANE ODLUKEkoje su specificirane u lancima Statuta

zahtijevaju veinu od 85% ukupnog broja glasova. Ostale odluke donose se veinom glasova.

61


62/139

IMF kronologija

1.faza: kooperacija i rekonstrukcija (1944-1971)

Tijekom velike ekonomske krize 1930-tih godina, zemljesu pokuale zatiti svoje ekonomije POVEAVANJEM

zatita razmjeni, devalvacijom valuta u borbi za izvoznotrite i spreavanjem stanovnitva da posjeduju deviznasredstva. Rezultat je bio u smanjenju meunarodnerazmjene, poveanju nezaposlenosti i ivotnog standarda.

62


63/139

63


64/139

IMF je poeo funkcionirati u prosincu 1945.g., kada je prvih 29lanica potpisalo ARTICLES OF AGREEMENT.

Sa djelovanjem su zapoeli 1.3.1947, a prva zemlja koja jeposudila sredstva od IMF-a bila je Francuska.

lanstvo se iri tijekom 50-tih i 60-tih godina kada se mnogekolonije oslobaaju i trae lanstvo.

Vrijeme hladnog rata je obiljeilo razdoblje, jer zemlje izistonog bloka nisu bile lanice.

64


65/139

Sve zemlje lanice u razdoblju 1945-1971 suprimjenjivale SUSTAV FIKSNIH DEVIZNIH

TEAJEVA pri emu su vezale vrijednosti svojih

valuta za dolar, a SAD je vezao vrijednost svojevalute za zlato.

Promjena deviznog teaja mogla je biti samo

posljedica fundamentalnih neravnotea ubilanci plaanja i o tome se odluivalo u okviruIMF-a.

65


66/139

Dolar je postao rezervna valuta. Sve zemljelanice su vezale svoje valute za dolar.

Kao i u svakom sustavu fiksnih deviznih teajeva,drave su kupovale ili prodavale US dolare da bi

zadrale svoj devizni teaj unutar plus ili minus 1%pariteta.

Time je US dolar preuzeo ulogu zlata u zlatnomstandardu.

Istovremeno je dolar vezao svoju valutu za zlato(35 dolara za 1 uncu).

Time je US dolar postao valuta u kojoj seposlovalo u meunarodnim transakcijama.

US dolar je imao jedini konvertibilnost u zlato66


67/139

67


68/139

68


69/139

69


70/139

70


71/139

71


72/139

72


73/139

73


74/139

74


75/139

75


76/139

76


77/139

Krajem 60-tih godina rastua je razina monetarnemeuovisnosti, koja rezultira u povratkukonvertibilnosti zapadnoeuropskih valuta 1958 ijena 1964.

To posljedino utjee na razvoj deviznih trita iinternacionalizaciju banaka, to dovodi do velikihtokova kapitala.

Pad dominacije US ekonomije i dolara tijekom 60-

tih godina uz porast dominacije zapadnoeuropskih zemalja i Japana, koje postaju moneekonomske sile.

US dolar je bio precijenjen s obzirom na njegovu

poziciju, dok je vrijednost njemake marke i jena77

2 faza: Kraj Bretton-Woods sustava (1972-1981)


78/139

2.faza: Kraj Bretton Woods sustava (1972 1981)

Krajem 60-tih godina je vrijednost US dolara,ija je vrijednost bila fiksirana za zlato, bilaprecijenjena.

Dodatno je ekonomija SAD bila pod pritiskompoveane domae potronje i vojnimtrokovima u vrijeme Vijetnamskog rata.

SAD je imala visoku stopu inflacije,vanjskotrgovinski deficit i deficit platne bilance.

Pokrivenost dolara zlatom je pala sa 55 na 22%.

Prema neoklasinim ekonomistima i austrijskojkoli to je toka u kojoj se poelo gubitipovjerenje u ameriki dolar.

1971.g. velika koliina dolara je izdavana za

plaanje javne potronje.78


79/139

Prelazak na sustav fluktuirajuih teajeva je bio postepen imnoge zemlje su se uspjele prilagoditi znaajnom rastucijena nafte (prvi naftni ok 1973 g.)

Zemlje OPEC-a su proglasile naftni embargo kao odgovorna vojne odluke SAD-a.

Naftni ok 1973.g. i pad trita dionica 1973-1974.g. bilisu prvi znaci krize nakon krize 30-tih godina. U tom razdoblju IMF pomae slabije razvijene zemlje kroz

posebne kredite i tzv.STRUCTURAL ADJUSTMENT FACILITYprogram.

79

3 faza: Zaduivanje i reforme (1982-1989)


80/139

3.faza: Zaduivanje i reforme (1982 1989)

Naftni ok 1973.g. koji je naveo veliki broj zemalja nazaduivanje i porast kamatnih stopa kako bi sekontrolirala inflacija, doveli su do velikemeunarodne dunike krize.

Zapadne i razvijene zemlje davale su kredite uzvarijabilnu kamatnu stopu. Kada su kamatne stopeporasle krajem 70-tih godina, tako je dolo i dopoveanja kredita.

Tako je 1982.g. Meksiko upao u veliku krizu.

IMF je potaknuo reforme u zemljama dunicima iglobalne mjere.

80

4 faza: Socijalne promjene u Istonoj Europi i azijska


81/139

4.faza: Socijalne promjene u Istonoj Europi i azijskafinancijska kriza (1990-2004)

Pad berlinskog zida 1989.g. i raspad

Sovjetskog saveza 1991.g. je omoguilo da IMF

postane (gotovo) globalna institucija.

U 3 godine je broj lanova povean sa 152zemlje na 172 zemlje.

Zemlje Istone Europe krenule su u tranzicijskiproces.

81


82/139

1997.g. proirila se financijska kriza u IstonojAziji, od Indonezije do Koreje.

Sve zemlje su traile pomo od IMF-a.

IMF nije imao konzistentnu politiku i mjere i

izvedeni su odreeni zakljuci.

82

f l b l k ( )


83/139

5.faza: Globalizacija i kriza (2005-.)

IMF pomae zemljama koje imaju padekonomske aktivnosti.

Globalna ekonomska kriza je zapoela krizomhipotekarnih kredita u SAD-u 2007.g. i proirilase u 2008.g. uz veliku neravnoteu globalnih

tokova kapitala.

83


84/139

OSNOVNE FUNKCIJE FONDAsu:

Da promovira meunarodnu monetarnusuradnju zemalja lanica preko stalnihinstitucija za rjeavanje meunarodnihmonetarnih problema,

Primarni cilj ekonomske politike je ekonomskirast meunarodne trgovine uz rast zaposlenostii realnog dohotka,

Stabilnost i jaanje razmjene na principimatrine konkurencije.

Pomo u dobivanju meunarodnogkredibiliteta,

Rjeavanje platnobilannih problema zemaljalanica.

84

O kti ti F d


85/139

Osnovne aktivnosti Fonda su:

1. NADZOR I SAVJETOVANJE

Tu se prvenstveno mislim na nadzor IMF-a natransparentnost parametara na osnovi kojih

zemlje lanice formiraju svoj valutni teaj. Prilikom osnivanja Fonda zemlje su sa sustava

fiksnih deviznih teajeva prele na sustavfluktuirajuih deviznih teajeva.

Kretanje deviznih teajeva i nain formiranjateajeva treba kontrolirati!

85


86/139

2. FINANCIJSKA POMO Uplatom svojih kvota zemlje lanice formiraju

FOND iz kojega se daju zajmovi i kreditilanicama koje imaju potekoe s platnom

bilancom. Od ukupne kvote 25% zemlja odmah uplauje u

SPV (Specijalna prava vuenja), a ostatak od75% uplauje u nacionalnoj (domaoj) valuti.

Do sedamdesetih se godina 25% inicijalnekvote uplaivalo u zlatu, ali se zbog ogranienihizvora te kovine, prelo na SPV.

86

SPV


87/139

SPV

SPV je sredstvo meunarodne rezerve koje je uvedeno 1969g. da bi podralo sustav Bretton Woods fiksnih teajeva. Sve zemlje u sustavu trebale su slubene rezerve u zlatu ili

nekoj od stranih valuta da bi kupile domau valutu nastranim deviznim tritima i tako ouvale devizni teaj.

Dolo je do velike ekspanzije meunarodne razmjene ifinacija i koliina zlata i US dolara nije bila dostatna.

Nakon nekoliko godina ipak se Bretton Woodski sustav uruioi devizni teaj je krenuo na fluktuirajui.

Vrijednost se temeljila na koarici 4 kljune valute. Prema meunarodnoj statistici koliina SPV-a je porasla od

21,4 milijardi na 204 milijardi SPV-a ili oko 308 milijardi USD.

87

SPV


88/139

SPV

SPV daje pravo zemlji lanici da zamijeni SPVza ostale valute u sluaju ekonomskenestabilnosti.

SPV je danas koarica dobara vezana uz euro,jen, funti i USD. Teaj SPV-a se odreujednevno, a koarica revidira svakih 5 godina.

88


89/139

Kredit od 25% iznosa kvote zemlja treba vratiti

odmah po prestanku financijskih tekoa ubilanci plaanja ili eventualno u sluaju novih

kredita za 3-5 godina. Potrebno je utvrditi namjenu posuenih

sredstava, jer su posudbe i krediti MMF-a

uvijek strogo namjenski.

89


90/139

Fond odreuje razliite kamatne stope zarazliite oblike financijske pomoi.

Kamate obino iznose 4,5% plus 0,25% od

ukupnog iznosa kredita za pokrieadministrativnih trokova.

2 kreditne linije:

GABGeneral Arrangement to Borrow

NABNew Arrangement to Borrow

90


91/139

3. TEHNIKA POMO: slanje strunjakaspecijaliziranih za pojedina podruja,educiranje kadrova, pomo u tehnikoj opremi

i sl. 4. OSTALE USLUGE: npr.statistika

dokumentacija. Informacije se objavljuju u

publikaciji MMF-a World Economic Outlook.

91


92/139

92


93/139

Svjetska banka je osnovana prema zakljucima

Bretton-Woodske konferencije 1944.godine.Formalno je osnovana 27.12.1945.god.

To je najznaajnija svjetska financijska

institucija. Ona je glavni IZVOR financijske i tehnike

pomoi za zemlje u razvoju u cijelom svijetu.

Sjedite u Washingtonu, danas ima vie od10.000 zaposlenih u vie od 100 ureda iromsvijeta.

93


94/139

Banku ini 5 razvojnih institucija i to:

1.IBRDMeunarodna banka za obnovu i razvoj 2. IDAMeunarodna razvojna asocijacija

3. IFCMeunarodna financijska korporacija

4. MIGAMultilateralna agencija za investicijskegarancije

5. ICSIDMeunarodni centar za rjeavanjeinvesticijskih sporova

94


95/139

MISIJA INSTITUCIJEje: smanjivanje siromatvau svijetu i poticanje razvoja i okruenja krozpomo u davanju resursa, dijeljenju znanja,

gradnji kapaciteta i poticanje partnerstva ujavnom i privatnom sektoru.

95


96/139

Oni daju kredite uz najnie kamate, kredite bezkamata i donacije za zemlje u razvoju sa ciljem

ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, javnu

upravu, infrastrukturu, razvoja financija i

privatnog sektora, poljoprivredu i okruenje i

prirodne izvore. Isto tako Svjetska banka ulae u projekte za

ouvanje okolia.

Uvjet za lanstvo je prethodno lanstvo uMMF-u, tako da ima isti broj lanica kao iMMF.

96


97/139

ZADACIBanke su: Pomae u rekonstrukciji i razvitku podruja

Potie privatne strane investicije

Potie rast meunarodne razmjene i odravanjeravnotee u bilanci plaanja

Otvara kreditne linije i garancije.

este su kritike zemalja u razvoju da SB-a i

MMF nameu stroge uvjete za koritenjezajmova to teti najsiromanijim zemljama.

97

Organizacijska struktura


98/139

Organizacijska struktura

SB je kao kooperativa sa 187 lanica kojisu kao dioniari.

Odbor guvernera ini jedan guverner ilizamjenik iz svake zemlje lanice i biraju se

na 5 godina. Hrvatsku predstavlja ministar financija,

kao guverner.

To je tijelo koje donosi odluke, aposebno: - prihvaanje ili suspenzija novih lanova

- poveanje ili smanjenje kapitala98


99/139

Sve izvrne odluke donosi 24 izvrna direktora.

Direktne predstavnike imaju Francuska,

Njemaka, Japan, V.Britanija i SAD, dok ostale

zemlje imaju 19 predstavnika-direktora.

Predsjednik je uvijek iz SAD-a, jer je to najveidioniar banke.

Predsjednik se bira na 5 godina od straneizvrnih direktora.

99


100/139

100


101/139

101


102/139

102

Meunarodna banka za


103/139

obnovu i razvitak

1. IBRD

MMF i IBRD se razlikuju po osnovnim

funkcijama. MMF ima glavnu zadau da prati

valutne odnose i daje KRATKORONEkredite za potrebe saniranja deficitaplatne bilance.

IBRD ima zadatak poticatigospodarski razvitak DUGORONIM

103


104/139

2. IDA-Meunarodna razvojna asocijacija Osnovana je pri Svjetskoj banci 1959.godine

IDA uglavnom kreditno podupire najsiromanijezemlje.

Glavne zadae su: Promoviranje ekonomskog razvitka

Premoivanje platnobilannih tekoa

Stvaranje uvjeta za socijalni napredak

Rast proizvodnosti rada

Rast ivotnog standarda.

104


105/139

105


106/139

106


107/139

3. IFCMeunarodna financijska korporacijaosnovana je 1956.godine i ima za ciljunaprijediti uvjete ivota i rast ivotnogstandarda u manje razvijenim zemljama

lanicama. Ona je najvei multilateralni izvor zajmova i

financiranja vrijednosnicama za projekte u

privatnom sektoru slabije razvijenih zemalja

lanica.

Osim toga nudi i savjetnike usluge.

107

4 MIGA Multilateralna agencija za


108/139

4. MIGAMultilateralna agencija zainvesticijske garancije je osnovana 1988.godine

i njezin je cilj poticati dotok stranog kapitaladavanjem garancija za zatitu odnekomercijalnih rizika: ekonomskih i politikih.

5. ICSIDMeunarodni centar za razrjeavanje

investicijskih sporova je institucija koja u sklopu

grupacije Svjetske banke omoguujeusuglaivanje i arbitrau u sporovima izmeustranih investitora i zemalja u kojima se ulae.

108

Svjetske trgovinske organizacije


109/139

Svjetske trgovinske organizacije

Prva meunarodna organizacija inicirana je nakonferenciji u Bretton-Woodsu. Osnovana je Meunarodna trgovinska

organizacija -International Trade OrganizationITO, koja je osnovana tzv.Havanskom

deklaracijom iz 1947.godine. ITO je bilaspecijalizirana agencija UN.

Radi se o organizaciji koja je definiralamultilateralne odnose koja definiraju pravila

trgovanja sa ciljem liberaliziranja trgovinerobom i uslugama, smanjivanje carinskihbarijera i drugih fizikih ogranienja.

ITO nije ratificirao kongres SAD-a te je kaoinstitucija doivjela neuspjeh.

109

Neuspjeh ITO rezultirao je pristupanjem 23

d O i i


110/139

drave Opem sporazumu o carinama itrgoviniGeneral Agreement on Tariffs andTrade GATT.

GATTje stupio na snagu 1.1.1948.godine i

imao je 23 zemlje lanice.

GATT je pokrenuo postupnu trgovinsku

liberalizaciju i uklanjanje protekcionistikihmjera u trgovini robom.

GATT je djelovao od 1948-1994.godine i

razvijao se permanentnim pregovorima koji su

se odvijali u rundama.110

Runde su:


111/139

Geneva 1947- 7 mjeseci-23 zemalja Annecy 1949-5 mjeseci-13 zemalja

Torquay 1950-1951-8 mjeseci-38 zemalja

Geneva II 1956-5 mjeseci-26 zemalja

Dillon runda 1960-1961-11 mjeseci-26 zemalja

Kennedy runda 1964-1967-37 mjeseci-62 zemlje

Tokyo runda 1973-1979-74 mjeseca-102 zemlje

Urugvajska runda 1986-1994-87 mjeseci-123

zemlje- osnovan WTO

111


112/139

BIT GATT-a je traenje odgovora za probleme

vezane uz razvitak svjetske trgovine;smanjenje carine, zatite i protekcionizma.

GATT je multilateralni trgovinski sustav, koji je1995.god. prerastao u Svjetsku trgovinsku

organizaciju (WTO).

112

Ukupno je bilo 8 rundi globalnih pregovora; prvih pet


113/139

su se odnosile na osnovne i manje sporne problemetrgovine robama i na irenje organizacije novim

lanicama. Posljednja osma runda naziva se Urugvajska runda.

Na konferenciji u Marakeu 1994.godine osnovana jeSvjetska trgovinska organizacija WTOWorld TradeOrganization.

WTO kao meunarodna organizacija je u svojustrukturu ugradila dotadanji Opi sporazum o

carinama i trgovini (GATT), ali je svoju nadlenostproirila na dva druga nova podruja trgovinuuslugama (GATS) i intelektualno vlasnitvo (TRIPS).

113
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=GATS&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=TRIPS&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=TRIPS&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=GATS&action=edit&redlink=1


114/139

114


115/139

Lokacija: Geneva

Formirana: 1.1.1995. na Urugvajskoj rundi

pregovora (1986-1994)

lanova: 153 (23.7.2008)

Budget: 194 miliona vicarskih franaka 2010.

Head: Pascal Lamy (generalni direktor)

Hrvatska je postala lanicom 30.11.2000.

115


116/139

WTO je meunarodna organizacija kojapredstavlja institucionalni i pravni okvirmultilateralnog trgovinskog sustava upodrujima carina i trgovine robama,uslugama i intelektualnom vlasnitvu.

Osnovana je i zapoela sa radom1.1.1995.god., sjedite u enevi. Ukupno broji

150 drava lanica. Hrvatska je lanica WTO od 30.11.2000.god.

116

Temeljni cilj WTO je postizanje odrivog rasta i


117/139

Temeljni cilj WTO je postizanje odrivog rasta irazvitka gospodarstva, ope dobrobiti,

liberalnog trgovinskog okruenja, te boljasuradnja u voenju svjetske ekonomskepolitike.

WTO sporazumi sadre nekoliko osnovnih

naela kojima je cilj stvaranje multilateralnogliberalnog trgovinskog sustava:

Naelo nediskriminacije

Naelo liberalizacije trgovine, poticanjekonkurencije i dodatne pomoi nerazvijenimzemljama.

117

Organizacijska struktura:


118/139

g j

Najvie tijelo koje odluuje o pitanjima jeMinistarska konferencija

Tijelo za rjeavanje sporova zasjeda na raziniGlavnog vijea i sadri dva pomona tijela.

Vijea su tijela tree razine, odgovorna su Glavnomvijeu i postoje tri vijea: vijee za trgovinu robama,

vijee za trgovinu uslugama i vijee za trgovinskapitanja vezana uz intelektualno vlasnitvo.

Odbori i radne skupine unutar vijea su etvrterazine

Tajnitvo WTO nalazi se u enevi.

118


119/139

119


120/139

lanstvo: 192 lanice Osnovana: 24.10.1945.

Osnovale su ga 51 zemlja za odravanje

meunarodnog mira i sigurnosti, irenjeprijateljstva izmeu zemalja, bolje ivotneuvjete i ljudska prava.

120

Ujedinjeni narodisu meunarodna organizacija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija


121/139

za odravanje mira i sigurnosti u svijetu,

razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomskusuradnju, irenje tolerancije i promicanjepotivanja ljudskih prava i osnovnih slobodaovjeka.

Nakon zavretka Drugog svjetskog rataosnovnopitanje budueg razvoja svijeta bilo je kakoouvati svjetski mir i sigurnost, poboljatimeunarodnu suradnju i prijateljske odnosemeu narodima.

Ti su ciljevi zapisani u osnivakoj PoveljiOrganizacije ujedinjenih narodakoja je

ot isana 26 li n a 1945 odine u San121

Glavni organi UN su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/San_Franciscohttp://hr.wikipedia.org/wiki/San_Franciscohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija


122/139

Generalna skuptina(General Assembly),

Vijee sigurnosti(Security Council),

Ekonomsko i socijalno vijee(Economic and Social Council ECOSOC), Meunarodni sud(International Court of Justice)

Tajnitvo na elu kojeg je Glavni tajnik UN-a.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata odpobjednikih sila u nadi da e sprijeiti buduesukobe i ratove meu narodima. UN na nekinain i dalje podsjea tko ga je osnovao jer supet glavnih zemalja pobjednica u Drugomsvjetskom ratu stalne lanice Vijea sigurnosti

s pravom veta: SAD Ujedinjeno Kraljevstvo122

Programi i fondovi UN-a:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vije%C4%87e_sigurnosti_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/SADhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeno_Kraljevstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rusijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeno_Kraljevstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/SADhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vije%C4%87e_sigurnosti_UN-a


123/139

g

123

UN specijalizirane agencije:


124/139

p j g j

124

UN povezane organizacije:


125/139

p g j

125


126/139

Postoje brojne institucije UN-a koje rjeavajuekonomske, politike, vojne, ekoloke i drugeprobleme.

Institucije UN-a nisu statine, one seprilagoavaju problemima koje treba rjeavati.

Najznaajnije ekonomske institucije u okviru

UN-a su: UNIDO, UNCTAD i FAO.

126

1 UNIDO United Nations Ind strial


127/139

1. UNIDOUnited Nations IndustrialDevelopment Organization

UNIDO je specijalizirana agencija UN za pomou industrijskom razvitku slabije razvijenimzemljama i zemljama u tranziciji.

Osnovan je 1966.godine i ima 168 zemalja

lanica. Sjedite UNIDO-a je u Beu.

Najvie ulaganja usmjereno je u najsiromaniji

kontinent Afriku. Godinji budet iznosi oko 130 milijuna USD.

127


128/139

Osnovni problemi slabije razvijenih zemalja su: Nerazvijenost trinog i pravnog sustava

Slaba razvijenost javnog sektora, obrazovanja i

zdravstva Nedostatak motivacije za dolazak stranih

investicija

Nerazvijenost informacijskog sustava

128


129/139

UNIDO potie i program odrivog razvitkakroz:

Razvitak konkurentske ekonomije

Razvitak efikasnog poduzetnitva Ostvarene razvitka uz minimalno naruavanje

ravnotee u okoliu.

129


130/139

2. UNCTADKonferencija Ujedinjenih Narodaza trgovinu i razvitak

U okviru UNCTAD-a razmatraju se aktualnapitanja i problemi meunarodne razmjene iekonomskog razvitka s posebnim naglaskom naslabije razvijene zemlje.

Sve zemlje lanice UN-a imaju pravo bitiprisutne na zasjedanjima UNCTAD-a.

To je savjetodavni institut meunarodnezajednice, koji osim globalnih rasprava rezultira

i brojnim bilateralnim susretima.

130


131/139

3. FAOOrganizacija za hranu i poljoprivredu To je UN-ova specijalizirana agencija za

probleme hrane i poljoprivrede osnovana

1945.godine; ona je najstarija i najveaagencija.

Osnovna svrha agencije je: unapreivanje

razvitka i proizvodnosti u poljoprivredi, rastivotnog standarda i pozitivne promjeneprehrambenih navika stanovnika treeg svijeta

131


132/139

OSTALE

MEUNARODNE INSTITUCIJE

132

OECDOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj


133/139

Meunarodna ekonomska organizacija osnovana

1961.god. Nastala je kao sljedbenik Organizacije za europsku

ekonomsku suradnju OEEC iz 1948.god.

OECD je konzultativna organizacija sa sjeditem uParizu.

SAD najvie pridonosi budetu ak 25%.

Podruje djelovanja i rada OECD-a su: razvojna

politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine,financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika,

zapoljavanje, edukacija, ekologija, znanost itehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.

133

OECDOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj


134/139

lanstvo: 30 zemalja

Budet: 342,9 miliona EUR (2008) Misija OECD-a je podrati ekonomski rast, povisiti

zaposlenost, podii ivotni standard, odravatifinancijsku stabilnost.

U Zagrebu je otvoren ured OECD Investment

Compact, za daljnju suradnju izmeu Hrvatske iOECD-a.

OECD Investment Compact je program namijenjenpoboljanju investicijskog okruenja i poticanjurazvoja privatnog sektora u jugoistonoj Europi, apod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti.

134

UNESCOOrganizacija UN za obrazovanje, znanost ikulturu


135/139

Specijalizirana organizacija UN osnovana 1945.god.

ine ga 193 drave lanice i 6 pridruenih lanica. Sjedite u Parizu.

Radna tijela:

Opa skuptina (osnovno tijelo na kojem se donoseodluke za sve drave lanice; sastaje se svake dvijegodine, te odobrava Program i Proraun)

Izvrno vijee (sastavljeno od 58 drava lanica,osiguravaju provoenje odluka s Ope skuptine)

Tajnitvo (provodi se odobreni program).

Programska podruja:

Obrazovanje, prirodne znanosti, drutvene i

humanistike znanosti kultura i komunikacija s135

UNEPProgram UN za okoli


136/139

UNEP je program u sastavu UN za zatitu

okolia, te razvijanje i provoenju politikezatite okolia.

Osnovana je 1972.god. Kao rezultat Un

Konferencije o ljudskom okoliu u Stockolmu. UNEP-ov mandat vodeeg programa za okoli

u okviru UN-a potvren je na Konferenciju o

okoliu i razvoju 1992.god. u Riju. Time su potvrena i podruja Agenda 21.

136

UNWTOSvjetska turistika organizacija


137/139

UNWTO je osnovana 2003.god. kao specijalizirana

agencija UN-a kao vodea organizacija u turizmu usvijetu.

Sjedite u Madridu.

Prethodnica je bila Svjetska turistika organizacija.

Ona ima glavnu ulogu u promicanju odrivog isvjetski prihvatljivog turizma, a posebna pozornost

pridaje se zemljama u razvoju.

Organizacija ima 154 zemlje lanice. Hrvatska je lanica od 1993.godine.

Od 1980.god. Slavi se 27.9. kao svjetski dan turizma.137

UNWTOSvjetska turistika organizacija

1991 j j l ij k j d fi i b


138/139

1991. usvojena je rezolucija koja definira potrebu zastatistikim podacima u turizmu.

1992. UN konferencija o okoliu i razvoju u Rio deJaneiru, gdje je kreirana Agenda 21.

1997. u Istambulu odobren je tzv.White Paper gdje

WTO definira strategiju suoavanja sa izazovima21.stoljea.

1998. u Andori kreirana je Fundacija THEMIS s ciljemunapreenja kvalitete i efikasnosti u turistikoj

edukaciji i treningu. 2001. Prva svjetska konferencija o Sportu i turizmu.

2002. Svjetska godina ekoturizma

2006. 30-godina UNWTO organizacije.138

ILOMeunarodna organizacija rada

ILO je specijalizirana agencija UN koja promovira


139/139

ILO je specijalizirana agencija UN koja promovirasocijalnu pravdu i meunarodno priznata ljudska i

radnika prava. Osnovana je 1919.god. Poveljom iz Versaja.

To je prva specijalizirana agencija UN-a sasjeditem u enevi.

Zadaci ILO: Usvajanje meunarodnih standarda rada i preporuke za provedbu od strane

drave lanice. Smjernice o radu djeteta, zatiti radnika, inspekcija rada. Pitanja ljudskih prava, sloboda udruivanja, kolektivno pregovaranje, ukidanje

diskriminacije kod zapoljavanja. Tehnika suradnja za bri razvoj naroda: razvoj ljudskih resursa, strukovna

obuka i upravljanje razvojem, planiranje zapoljavanja i promocija, razvojdrutvenih institucija.

Postavljanje standarda i tehnike suradnje.

ILO i 181 l i H t k j l i d

Globalne Ekonomske Institucije i Un

Documents

Transcript of Globalne Ekonomske Institucije i Un