Cehuljica 2012 PRESS

7/22/2019 Cehuljica 2012 PRESS

1/60

1

EHULJICAL i s t u e n i k a O i m e B u d i n i , Z a d a r - k o l s k a g o d i n a 2 0 1 1 . - 2 0 1 2 . - B r o j 1 3

TEMA BROJA:MAMA I TATA SE VIE NE VOLE

INTERVJU:JULIJANA MATANOVI

PUTOVANJA:GRAD NA DVA KONTINENTA

EKOLOGIJA:

MEUNARODNA EKO-KOLA

cehuljica 2012.indd 1 1/31/12 9:29:41 PM


2/60

2

S A D R A JUVODNIKPozdrav, dragi ljubitelji ehuljice! ..............................................................................3DOGAAJNICA

Najvaniji dogaaji u protekloj kolskoj godini ............................................................4TEMA BROJAMama i tata se vie ne vole ......................................................................................8Razvod kao rjeenje problema.................................................................................10Naa iskustva ........................................................................................................11ISTRAIVANJEKad se veselje mjeri u promilima .............................................................................12U GOSTIMANa putu ozdravljenja ...............................................................................................15RAZGOVORI S POZNATIMAJulijana Matanovi: Prie su svuda oko nas .............................................................16Ana Kolega: Iznad nas je samo nebo .......................................................................17EKO-KUTAKNaa kola - eko kola ...........................................................................................18Stevia: eer budunosti ........................................................................................20Milenijska otograja ..............................................................................................20Kako smo proslavili roendan kole .........................................................................21TRI PUT HURATri put hura ............................................................................................................24PROJEKTIProjekt GLOBE .......................................................................................................25Mirno more svoj djeci svijeta ...................................................................................26PUT OKO SVIJETAPutovanje oko svijeta ..............................................................................................28POSTER

Osmai i prvai ......................................................................................................29ZA NAJMLAEKad se male ruke sloe ..........................................................................................33Pozdravi iz Slavonije ...............................................................................................34S pjesmom na Kalelargi ..........................................................................................35ISKRICE U NAMA..................................................................................................36ZANIMLJIVOSTIOrigami .................................................................................................................41PUTOVANJADoivljaji Orijenta: Grad na dva kontinenta ...............................................................42Ana u tvornici okolade ..........................................................................................44GASTRO KUTAKKuhamo kineske specijalitete ..................................................................................46ZDRAVLJETko? to? Naoale! ................................................................................................48MODANokti kao umjetniko platno ....................................................................................50Svijet Timberlanda ..................................................................................................51SPORT..................................................................................................................52Sportski uspjesi .....................................................................................................52MEU KORICAMAInternetom protiv knjige ..........................................................................................54Obavezno proitati .................................................................................................55FILMOTEKA..........................................................................................................56SLUAONICA........................................................................................................58

FOTO-GALERIJA...................................................................................................60

EHULJICAList uenika O ime Budinia

Zadar, veljaa 2012., br.13

Adresa urednitva:Zadar, Put imunova 4

Teleon:023/305-435

Faks:023/309-010

E-mail:[email protected]

Izdava:O ime Budini - Zadar

Za izdavaa:Ivan ular, ravnatelj kole

Glavna urednica:Matea pani, 8.eZara kibola, 7.e

Odgovorna urednica:Silvana Rados, pro.

Urednitvo:Matea pani, Fani pani,

Lucija Grganovi, Mirlinda Maroshi, NataliRibari, Katarina Klarin, Josipa Batur,Andrijana Luki, Mihaela Peri, Dora

Uljebrka, Zara kibola, Klara Orka, LotaFestini, Marija urko, Tena urko, Anela

Karavani, Tonka Hrboka, Ana Punik,Klara Gauta

Uitelji suradnici:Jasmina Sandali, Anka Matulina, Ivana

Bai, Zrinka Klarin, Anita Musta, KatjaKoulj, Ivanka Burazer, Ivanka Biskup,Jadranka iki

Oblikovanje i grafka priprema:Identity Design, Zadarwww.studioides.com

Tisak:kolska knjiga d.d.

Naklada:500 primjeraka



3/60

3

Jako mi je teko napustiti ovu kolu,uitelje, uenike i ehuljicu. Tu samprovela osam godina svoga ivota ueio ljudima, prijateljstvu, ljubavi, dobroti,ljubomori, tvrdoglavosti... i nauilasam jako mnogo. Moj je savjet svimada uivate u ovoj koli i svakom drag-ocjenom trenutku s prijateljima jer vri-jeme brzo prolazi, a kada doe vrijemeza srednju, biti e prekasno i vidjeti eteto ste sve propustili. Ne zabrinjavajtese oko svake loe ocjene, nego iviteu veselju jer ivot nije kako preivjetioluju, ve kako plesati po kii.

Vaa urednica, Matea

P O Z D R A V ,DRAGI LJUBITELJI

E H U L J I C E !Dogaajnica te vodi kroz dogaaje vane,Tema broja otkriva uenike hrabre i snane,Umjetnici su zaiskrili u iskricama u nama,

A sportai u sportskim rubrikama.Kada pogledamo u nebo, gore

I poelimo svim ljudima mirno more,Poviimo tri puta hura za one

Koji se za uspjehe na natjecanjima bore.Slualice na ui,

Otkrivamo koja pjesma rekorde rui,Da li vas moda odjea gui

Dok na blagajne donosite hrpe skupog bar-koda,

Sve Vam to otkriva naa rubrika moda.Ba kao i naa kola

Krenite putem eko-izazovaI uvajte nau Zemlju.

A kada se maliani pokrenuU kutku za malene doznajte to sve mogu,

U mislima proputujte Istanbul i SlavonijuI zatim recite iskreno:

Gle, stvarno, nije rije o vicu,

Proitali ste najbolju ehuljicu!

UVODNIK



4/60

4

DOGAAJNICA

VRTIM ZDRAVI FILMHrvatski kolski portski savez u su-

radnji s Ministarstvom zdravstva i so-cijalne skrbi pokrenuo je projekt VrtimZdravi Film koji ima za cilj edukacijuuenika sedmih razreda osnovnih kolao zdravim prehrambenim navikama te

vanosti bavljenja tjelesnom aktivnouu svakodnevnom ivotu. Naa je kolabila najuspjenija u sva tri segmenta:edukaciji o prehrani na kolskim sato-vima, u izradi lma na temu zdravog i-vota i u sudjelovanju uenika na raznimnatjecanjima.

PROSVJED PROTIVUNITENJA KOLSKOGOKOLIA

Uredili smo okoli nae kole, posa-

dili cvijee, drvee... Svi smo bili jako

NAJVANIJI DOGAAJI U PR

zadovoljni i radosni zbog toga. Jednonas je jutro doekalo neugodno izne-naenje - uniten okoli, uniteno sve

za to smo se cijele godine trudili. Pro-



5/60

5

ljica Marina Fabijani koja je osmislilaniz aktivnosti u suradnji s ostalim uite-ljima i uenicima.

PROLJETNA BICIKLIJADANa proljetnoj biciklijadi okupilo se

mnotvo djece i odraslih. Dvanaest ki-lometara dug put od Puntamike ispredEkonomsko-birotehnike kole,uspjelisu prijei najuporniji. Tko nije imao bi-

cikl vozio se na rolama ili skateu. Nacilju se odralo natjecanje u najsporijojvonji i taeti na biciklama. Za zabavuje svirao kolski bend na iju su muzikuplesali breakeri. Za nagradu svima kojisu sudjelovali dobili su besplatan pre-gled bicikla. Izvlaenje lutrije nekima jedonijelo sreu u obliku bicikla. Bilo jenaporno,ali svi su se odlino zabavili!

EKOLOKI PROJEKTSEMEP

SEMEP (South-Eastern Mediterrane-an Environmental Project) je ekolokiprojekt UNESCO-a koji se bavi odgojemi obrazovanjem o okoliu i omogu-

uje prouavanje problema okoliakoji su zajedniki cijelom podrujuMediterana. Ove su se godine koleukljuene u SEMEP okupile na Visugdje su predstavljale uenike projekte.Nau kolu su predstavile Hana Kilijani Matea pani s projektom ZDRAVEGRICKALICE pod vodstvom proesoricebiologije Anite Musta. Osim druenjas ljudima iz cijele Lijepe Nae upozna-li su ljepote Visa i malog ribarskommjesta Komie te otoia Bieva. Kao

toka na i petodnevnog odmora bilo jekasnonono pjevanje na plai, a Hana iMatea se slau u jednome; nikada ganee zaboraviti.

2. SABOR GLAGOLJAAUenici 6.c razreda s proesoricom

Ivanom Bai, Vana Strgai, Dunja u-talo, Arina imievi i Marko Miodrag

DOGAAJNICA

OTEKLOJ KOLSKOJ GODINI

svjedovali smo protiv vandala koji suto uinili i poruili koliko je okoli uisti-nu vaan. Nauili smo kako je Zemljasamo jedna i zajednika svim ljudimai kako je svi zajedno moramo uvati ipaziti, brinuti se o njoj jer bi nam ona,

jednoga dana, mogla vratiti sve loe napuno gori nain.

ROENDAN NAE KOLEPovodom roendana nae kole

odrala se priredba. Na priredbi je bilosviranja, plesanja, glume... ba svega.U tom veselom raspoloenju naoj smokoli estitali 38. roendan. Najboljimuenicima podijeljene su nagrade, aza uenika generacije odabran je JosipJuki. estitamo!

JESEN MIRIE NA KRUHJesenski dani su donijeli i slasne

plodove. Naa je kola obiljeila Danekruha pa su uenici mogli donijeti kru-ne proizvode i kolae koji su bili izloenina stolovima u holu. Nakon prigodnepriredbe odrana je prodaja proizvodakoje su uenici donijeli. Zaraeni novacse prikupljao za pomo djeci Arike. Ko-

ordinatorica projekta je bila vjerouite-

2. sabor glagoljaa



6/60

6

posjetili su 2. Sabor malih glagoljaakoji se odrao 17. rujna u Turnju. Su-djelovali su u radionicama Glagoljakabatina na svili i Glagoljica u nakitu.

ZADAR ITA 2011.Naa kola pridruila se projektu

Zadar ita 2011. koji se odravao od4. do 9. travnja 2011. Tim povodom je:u naoj knjinici uprilien knjievni su-sret s Patriciom Jozom, uenicom 8. drazreda, mladom pjesnikinjom. Patricia

je uenicima 6.e razreda predstavilasvoju zbirku pjesama Krijesnice i pro-itala nekoliko novih pjesama koje einiti njenu buduu zbirku. Uenici 6.a,6.b i 6.c natjecali su se u poznavanjudjela Ivana Kuana. 6. a predstavljalesu Leonarda Vitlov i Lucija Petri, 6.bKarlo Korona i Ela uvani, a 6.c Dunjautalo i Marko Miodrag. Uenici 2.a i4.c sudjelovali su u likovnoj radionicis ilustratoricom Dubravkom Kolanovina djejem odjelu Gradske knjinice

Zadar.

UENJE NJEMAKOGJEZIKA KROZ GLAZBU

U tjednu instituta u kojem je u Zadruobiljeen Europski dan jezika u orga-nizaciji Goethe-Instituta u Arsenalu jeodran koncert glazbenog sastava La-uter leben iz Berlina. Na koncert su bilipozvani svi uitelji njemakog jezika iuenici koji ue njemaki jezik pa takoi uenici nae kole. Predstavnici Goe-the-Instituta su u sklopu svog posjetaZadru, pripremili i zanimljivu glazbe-nu radionicu za uenike koji pohaajunastavu njemakog jezika na kojoj je

meu 50 sudionika iz zadarskih grad-

skih kola sudjelovalo i 18 uenikanae kole: 9 uenika 7.raz. (abc i desmjene) u pratnji pro. Branke Marceli-Panjak, te 9 uenika 8.c raz. u pratnjiuiteljice Nade Neki.

SKUPLJANJE STAROGPAPIRA

Povodom priznanja Meunarodneeko-kole u naoj je koli organiziranoskupljanje starog papira. Time se eliuenike ekoloki osvijestiti i poduiti

vanosti tednje energije koja je po-trebna u proizvodnji papira te pokazatina vanost stabala i na njihovo uvanje.

DOGAAJNICA

Zadar ita 2011.



7/60

7

Dogodilo se jo...najbolji uenici na nagradnom pu-tovanju u Trogir i Solin...za najbolju itateljicu u Gradskojknjinici proglaena je Julia Babi-Krlovi iz 4.d razreda...uvedena su deurstva uenika...sudjelovali smo na Novigradskomproljeu, koli stvaralatva koja oku-

plja darovitu djecu...estai i sedmai su posjetili Mini-mundus...naa kola uvela je videonadzor...posjetili smo sokolarski centar naKrapnju...uenici u posjetu dvorcu Trakoa-nu i muzeju praovjeka u Krapini...humanost na djelu - naa kola jenabavila dizalo za uenike u invalid-nim kolicima...uenici osmih razreda posjetili Hr-

vatski sabor

Koliina papira se mjerila u kilogrami-ma, a najbolji razred sakuplja je na-graen izletom.

HUMANITARNA AKCIJA UNAOJ KOLI: DARUJMOKRV

Na inicijativu naeg ravnatelja or-ganizirana je u prosincu akcija do-brovoljnog darivanja krvi. Odazvalo sedvadeset est djelatnika, a uspjenoih je dalo krv etrnaest, meu njima iravnatelj Crvenog kria, gospodin BoreGalac. Tako je naa kola postala prvau upaniji koja se odluila darovati krv.

CAMBRIDGE ESOL ISPITNaa se kola ukljuila u jo jedan

projekt uenja engleskog jezika. Cam-bridge ESOL ispiti svjetski su poznatiispiti prepoznavanja stranog jezika tekao takvi mogu pomoi svima koji sepripremaju za dravnu maturu. Prizna-

ju se u svim zemljama EU i omoguujuzapoljavanje u kolama bez posebnogproesorske diplome. Takoer se mogudobiti dodatni bodovi za pojedine akul-tete.

AKVARIJ U KOLIU nau kolu stigao je akvarij. Uljep-

ao je kolu sa 60 ribica. Neke su: udo-vica, koridoras, santalomena, barbu-ri... Tu su i dva pua. Akvarij je doniran,a donator je htio biti anoniman. Ideja za

akvarij je dola od naeg naslova Eko

kole, to znai da je briga o svim ivimbiima i naa briga.

MOZAIKLikovna skupina nae kole odluilaje uljepati hodnik s velikim mozaikom.Tema mozaika je slap, koju je odabraoravnatelj. Voditeljica skupine je uitelji-ca likovne kulture Ane Denona. U pro-jektu sudjeluju uenici sedmih i osmihrazreda, te uz pomo akademskogkipara. Mozaik bi trebao biti gotov dokraja kolske godine. Vie o njemu uslijedeem broju.

DOGAAJNICA

IN MEMORIAM:VLATKA VUKI(1959. - 2012.)

Prerano nas je napustila, ali jeostavila dubok trag svojim dobrim

karakterom i plemenitou. Uvijeksmirena i dobro raspoloena, lakoomje unosila mir tamo gdje ga nije bilo,a svojim smislom za alu brzo bi naszarazila dobrim raspoloenjem. Bila jekrajnje nesebina. Puno je davala lju-dima oko sebe i bila je spremna uvijekdati puno, a traila je malo za sebe.Svima je bila kao prijateljica, uitelji-ma i uenicima.



8/60

8

TEMA BROJA

MAMA I TATA

SE VIE NE VOLE

Tema o kojoj najee utimo, a koja je svuda oko nas

8



9/60

9

TEMA BROJA

Naalost, prava je istina da se brako-vi sve ee raspadaju. Mu i ena otiusvatko na svoju stranu, u potrazi za novimivotom. Zato uope dolazi da razvoda?Odgovor je uvijek isti: roditelji se vie neslau. Ali koji su pravi uzroci koji dovode

do neslaganja? Na prvom mjestu tu jealkohol, najei neprijatelj ovog sakra-menta. Iza njega je droga koju u stopuprati nasilje. Nasilje je proizvod alkoholai droge, a najee ga vre mukarci. Utakvim situacijama najee pate djeca.Osjeaju se tuno, zaboravljeno, osamlje-no i nevano. U brakovima do problemadovodi i manjak novca, a do njega naj-ee dolazi zbog kladionica ili kupovanjaovisnikih sredstava.

Kako moete ostati ravnoduni kada

ujete ovakvu priu? Kako moete suz-drati suze kada vidite taj tuni djetetovpogled pun straha i brige? Zato smo se

mi i odluili pisati o ovom izrazito te-kom problemu; ne zato da bi potakli naruganje takvoj djeci, ve da bi im putemovih rijei pruili ruku i pomogli im s ba-rem malo utjehe.

BOLJE RASTAVA, NEGOLO BRAKDjecu ne pogaa toliko razdvajanje

roditelja koliko roditeljski sukobi, bezobzira jesu li se dogaali u braku, tije-kom razvoda ili nakon razvoda. Drugimrijeima, djeca nisu rtve razvoda, negortve loih roditeljskih odnosa, bez ob-zira na brano stanje.

ULOGE PREVELIKE ZADIJETE - TO RODITELJI

OEKUJU OD NJEGANAKON RASTAVENakon razvoda dijete mora postati

sudac koji e odluiti koji je od roditeljau pravu, mora im meusobno prenositiporuke, roditelji ga uvlae u svakakverasprave, trae od njega da nakon od-laska partnera preuzme njegovu ulogu,da kuha ruak ocu i slino. Sve su touloge koje dijete ne moe odigrati i kojeostavljaju ozbiljne posljedice na njih.Djetetu treba sigurnost, neuvjetovana

ljubav oba roditelja, njihova ukljuenostu odgoj i skrb. Tada je manje bitno jesuli roditelji zajedno ili ne.

SAVJETI ZA RODITELJE:

Recite djeci da ih volite Dopustite djeci da govore o svojimmiljenjima i osjeajima

Objasnite razvod zajedniki i po-jednostavljeno Uvjerite dijete da ono NIJE KRIVOZA RASTAVU Ne oklijevajte s rastavom - vie od85% djece s rastavljenim roditeljimasretnija nakon rastave jer ne morajuvie sluati prepiranje i svae Ne vrijeajte drugog roditelja pred dje-com Ne traite od djece da prenose po-ruke dugim roditeljima

Recite djeci da ih volite Ne pokuavajte kupiti ljubav vaegdjeteta stvarima, nego ljubavlju Pamtite vane dane i dogaaje zadijete: roendane, utakmice, prired-be, izlete, natjecanja... I ponovo, recite djeci ih jako volite

KLIKNI NA:www.adore-teens.orumotion.com

www.legalis.hr

Svesevieljudibreodluujenaspajanjedvasrcaujednoveliko,nosve

eeseznadogoditida

sponeizmeunjihpuknu.Aliporednjegajekucaloimaleno,

djetetovosrce,takoestozaboravljeno,zatrpanokrhoti-namapropalogbraka.

Pie: Matea pani, 8.e



10/60

10

TEMA BROJA

Do razvoda dolazi kada dvoje ljudi kojisu se voljeli zakljue da vie ne moguivjeti zajedno. Ako imaju djecu, tada suposljedice njihove odluke dalekosenije i

uvelike se i odravaju i na tu djecu. Od-govorne odrasle osobe bi trebale dobropromisliti je li je razvod pravo rjeenje zanjihove probleme i pokuati pomoi drugemogue opcije. Tek kada su sigurni da jezajedniki ivot nemogu i da e od nje-ga svi imati vie tete nego koristi, ostajemogunost razvoda. Rezultati istraiva-nja govore tome u prilog: vie negativ-nih posljedica trpe djeca koja odrastajuuz stalne svae i sukobe u obitelji negodjeca koja nakon razvoda ive s jednim

od roditelja.

RAZVOD KAORJEENJE PROBLEMA

bivim partnerom preko djece, s vreme-nom ona prihvate novonastalu situaciju iprilagode se promijenjenim okolnostima.

TO NAKON RAZVODA

Najvanije je da roditelji prihvate stvar-nost razvoda. Vrlo esto se dogaa da je-dan partner inzistira na razvodu, a drugi gane prihvaa. U takvim situacijama, roditeljkoji se osjea odbaenim, pokuava prekodjece i dalje kontrolirati biveg suprunikaili mu pakostiti i pri tome koristi djecu kaomuniciju za osobni rat. Nerijetko je tadaprisutno (verbalno, fziko, emocionalno),pa je potrebno ukluiti centar za socijalnuskrb, policiju, Dravno odvjetnitvo itd. Toje za djecu najpogubnija opcija. Roditelji

moraju prihvatiti da je brana pria zavri-la i da su jedino (ali vrlo vrijedno) to je odte prie ostalo, upravo njihova djeca. Oni usebi nose dio oca i dio majke i kad jedanroditelj pokuava dijete okrenuti protiv dru-gog, mora znati da ga okree protiv dijelanjega samoga. Ako se roditelj ponaa ne-odgovorno i ne pokazuje adekvatnu brigu iskrb, to ne treba stalno isticati pred djete-tom. Vremenom i sazrijevanjem, dijete esamo moi procijeniti kakve ljudske karak-teristike ima njegov/njezin roditelj i na koji

nain eli s njim/njom odravati kontakt.

PROMJENE DJECE UPONAANJU

Period razvoda je teak za sve lanoveobitelji i najee se pokae da tijekom togprocesa pokazuju promjene u ponaanju

i uenju (slabija koncentracija, povienarazina agresivnosti, sklonost povlaenjui izbjegavanju drutva i sl.). No, kada seustale nove okolnosti ivljenja i ako su seroditelji uspjeli dogovoriti oko naina za-jednike brige o djeci, ubrzo se simptomigube. Sama injenica da su neiji roditeljirazvedeni ne znai da e dijete automatskibiti loije u uenju i/ili problematinije uponaanju. Tu ulogu igraju i razliite drugeokolnosti pa se ne mogu dati generalneprocjene i predvianja.

DJECA SE PRILAGOAVAJUVeina roditelja svjesna je toga da ra-

zvod nije najsretnije rjeenje i zbog toga edobro promisliti i odvagati sve argumenteza i protiv njega. No kad su brani odnositrajno i duboko narueni ni injenica dadjeca ne ele razvod nee pomoi odra-nju te zajednice. Djeci u takvim situacijamatreba rei da ih oba roditelja vole kao i dosada i da e se skrbiti o njihovim potre-bama, ali e to sad initi svatko u svom

domainstvu. Ako roditelji ne ratuju s

Razgovaralismootemi

brojasakolskompsihologinjomJagodo

m

Gautom.Evotonamje

rekla...

Razgovarale:Marijaurko,5.di

LotaFestini,5.d



11/60

11

Otemibroja razgovaralismouosmomrazredu.Ka-

kvasunjihovarazmiljanjaproitajte.

Brbljaonicuvodile:MirlindaMaroshi,LucijaGrganovi,Mateapani8.e

Moramo im pomoi najvie to moemo itruditi se uvijek biti uz njih. To nije laka za-daa, ali moramo ih pokuati shvatiti jer suoni ve dovoljno propatili u ivotu.

Svia li vam se tema?IVONA: Da, zato to mislim da bi bilo vrije-me da se o toj potisnutoj temi razgovara.MARIN: Da, bit e im lake.DOMAGOJ: Da.

Poznajete li nekoga kome su rodite-lji rastavljeni?PAULA: Da, znam.ROKO: Ne znam.

Kako im je bilo prije razvoda rodi-telja?IVONA: Stalno su se svaali.MARIN: Nije im bilo lijepo.MIRO: Loe.

Jeste li razmiljali kako bi vama bilona njihovom mjestu?MIRO: Da.KRISTIAN: Ne bi mi bilo bajno jer bi semama naljutila i otila u Slovaku, a ja bihmorao ii s njom.MARIN: Skoro sam imao to iskustvo, ali

ipak nisam.

Zato dolazi do rastave?MARIN: Novac, svaa.DOMAGOJ: Nepodnoljivost.KATARINA: Svaa.

to mislite, je li bolje ivjeti u loembraku ili s rastavljenim roditeljima?KREO: Bolje da ti roditelji ne ive zajedno

jer bi djeca sluala sve to.DOMAGOJ: S rastavljenim roditeljima bipostali isti takvi.

MARIN: Kada bi ivjeli u loem braku, ivotbi im bio uniten.

to mislite je li bolje da se rodite-lji odvoje na neko vrijeme ili odmahrastave?IVONA: Bolje bi bilo da se odvoje na nekovrijeme.MIRO: Da se odvoje pa da vide kako e imbiti i to je bolje.

Zakljuak: Mi ne znamo kako drugi ivei kakva im je obitelj pa zato moramo biti

posebno oprezni u vezi naeg ponaanja.

IvonaRobertaMiro

Marin i MarinKrevan,Roko,Domagoj

TEMA BROJA

Otemi brojarazgo-varalismouosmomrazredu,a nekiodsugovornikasunamotvoriliduu. Proi-tajte kakvasunjihova

iskustva...

11

Ivana, (8. r): Prije rastave u mojojsu obitelji bile este svae, ponekad to-liko stresne i nepodnoljive da sam ak iotila psihijatru po pomo i savjet. Nisammogla spavati od straha to se dogaaiza vrata moje sobe. Svae su najeebile oko moga polubrata kojemu je mojtata bio ouh. Mama se odluila na ra-stavu i to je bilo veliko olakanje za svenas. Sada je prolo 3 godine od rastave

i nedostaje mi potpuna obitelj iako je naneki nain sada bolje nego prije. Izmeumene i oba roditelja su dobri odnosi, alimama i tata jo ne priaju. S tatom seviam dva puta tjedno, kako je sud odre-dio.

Matea, (8. r): Nitko ne zna mojupriu. Svi misle da sam umiljena odli-kaica i treberica koja samo mari zaocjene. Istina je da ja nisam uvijek bilanajbolja osoba na svijetu. Ali nitko nijepomislio zato, to sam sve morala pro-

ivjeti sve ove godine. Knjiga je bila mojaprijateljica, dobre ocjene su zamijenilebarem dio sree koje sam trebala imatikui, pusta natjecanja su zaokupila mojemisli od briga koje su me ekale doma,a pisanje ehuljice dalo mi je mogunostda priem drugima kroz rijei. Ovu priuu ispriati s posvetom; svoj onoj djecikoja u ovoj prii mogu pronai sebe. Svepoinje kada moj tada doe kui u kasne

sate. Prvo zalupi ulaznim vratima, palisvijetlo po cijelom stanu, sjeda za tele-vizor i poinje prigovarati. Ako mu mamaodgovori, on ju poinje jo vie vrijeati,a ako ne odgovori... opet nije dobro. Tadajoj govori da je mutava i glupa. I ja sebudim, a sve to ujem je njegov glasanzapovjedniki glas, koji prijeti da e nasubiti i mamino zapomaganje. Ponekadsam znala proviriti kroz vrata i vidjeti kakobaca stvari po kui; noeve, ae Tajprizor nikada nee izblijedjeti. Taj scena-rij ponavlja se iz dana u dan, a moramomu jo pridodati i one popratne stvari kao

to su kraa novca i ostale stvari koje sujednostavno toliko loe, grozne da im nijemjesto u jednom osnovnokolskom a-sopisu. Moda e neki ljudi sad shvatitida njihovo ponaanje prema drugima nijeu redu, jer nikad ne znaju to se zapravodogaa u njihovim obiteljima.



12/60

12

Broj osnovaca koji piju alkoholna pia sve vie raste

ISTRAIVANJE

12

Do alkohola lako - kupnjomu trgovinama ili uzimanjemiz kue!

U anketi su sudjelovali i djeaci idjevojice. Anketa je bila anonimna, apokazala je da samo 9.10% osmaanikada nije konzumiralo alkohol, dokih je ak 66% vie puta pilo. Djevoji-ce uglavnom izjavljuju da ih nitko nijenagovorio da ponu piti, dok je 19.04%djeaka nagovoreno, bilo od prijateljaili lanova obitelji. Posebno brine po-datak da najvie uenika alkohol uzimaiz kue, a velik broj ga kupuje u malimprodavaonicama! Najee piju na tulu-

mima, ali i u parkovima, kui... Veinamisli da je u umjerenim koliinama al-kohol u redu, da je prijeko potreban zaoputanje i da se ne znaju se zabavitibez njega. Neki misle da je odlian, aliim se posljedice ne sviaju. Pojedincimisle da je alkohol dobra stvar, da jezdrav i da ga povremeno treba uzimati.Nekoliko uenika o njemu jednostavnone misli nita i bez imalo grinje savje-sti pije. Ohrabruju izjave malobrojnihuenika koji su o alkoholu iskazali ne-gativno miljenje. Zabrinjavajue je daveina uenika zna da je alkohol tetan,ali ga svejedno konzumira.

Alkoholiziraniosnovcivieinisu

vijestza novine,nedavnojeizjaviojedanzadarskilijenik,

pedijatar.Zbogtrovanjaalko-holomlijeniciuOpoj bolnici

Zadar,naOdjeluzapedijatriju, u

blagdanskedaneimajupuneruke

posla.Zastraujuirezultatinae

anketesvakakozasluujupanju

svih kojisebaveodgojemdjece.

Pie: Tonka Hrboka, 7.a



13/60

13

Osnovci u bolnicu dolazenajee zbog trovanjaestokim piima!

Razgovarali smo s poznatim zadar-skim pedijatrom Kreimirom Barakom,koji je esto tijekom deurstava lijeiodjecu koju bi u kasnim nonim satimadovela hitna pomo zbog trovanja alko-holom. U svom dugogodinjem radu pri-mijetio je da se odnos osnovaca premaalkoholu znatno promijenio u odnosu nagodine prije. Sjea se da su sluajevitrovanja alkoholom meu djecom tadabili rijetki. Uglavnom je bila rije o mla-oj djeci sa sela koja su znala popiti vinozbog ei, videi ga na stolu. estokapia im nisu bila dostupna, a dananjimaloljetni pacijenti, naalost, dolaze ubolnicu najee zbog trovanja votkom.

Najzastupljenija dob je ona od dvanaestdo etrnaest godina, a ee dolaze dje-vojice. Uglavnom izjavljuju da su pili natulumima.

- Najvie intervencija imamo u prolje-e, kada su krizme, i oko Nove godine,a kritian dan u tjednu je petak. Pijanemaloljetnike uglavnom u bolnicu dove-de hitna pomo, a lijeimo ih glukozomi vitaminima, i u pravilu zadrimo prekonoi. Osim roditelja, duni smo obavije-stiti i Centar za socijalnu skrb, a nerijetko

i policiju. Preporuujemo i razgovor dje-teta s psihologom. Najugroeniji organzbog konzumiranja alkohola je mozak, anajgora posljedica pretjeranog uzimanjaalkohola je alkoholna koma. Njezini simp-tomi su besvjesnost, reagiranje samo nasamo grube podraaje, jak nagon napovraanje, nesuvisao govor i pothlae-nost. Pothlaenost je posebno opasnajer moe dovesti do smrti, a posljedicaalkoholne kome, naalost, moe biti i ne-povratno oteenje mozga ili smrt.

I policija ima pune rukeposla

Da i policija ima pune ruke posla kadaje rije maloljetnicima i alkoholu, reklanam je policijska slubenica za maloljet-niku delikvenciju Ljiljana Gaperov-Duj-movi. Iako brojni zakoni tite maloljetni-ke od konzumiranja alkohola, prije svegazakon o zabrani prodaje alkohola malo-ljetnim osobama u trgovinama i ugosti-teljskim objektima, zakon se esto nepotuje. U mnogim trgovinama osnovcibez problema kupuju estoka alkoholna

pia, a esto ih piju i u brojnim zadarskimkaima.

- Policija u sklopu svojih poslova pro-vodi raciju, operativno-taktiku radnju sciljem kanjavanja osoba koje omogu-uju konzumiranje alkoholnih pia malo-ljetnim osobama - rekla nam je gospo-a Gaperov-Dujmovi. - Takve radnjenajee provodimo tijekom vikenda, namjestima veeg okupljanja maloljetnika.Ako maloljetne osobe piju u ugostitelj-skim objektima, novana kazna se izrievlasniku objekta i konobaru. Isto vrijedi iza trgovce ako maloljetniku prodaju al-kohol. Za maloljetnike je protuzakonitopijenje alkohola jer su pod utjecajem al-kohola skloniji devijantnom i asocijalnomponaanju. Ono esto za posljedicu imai poinjenje kaznenih djela, kao najteeg

oblika drutveno neprihvatljivog ponaa-nja. Ukoliko policajci zateknu na javnommjestu maloljetnika u alkoholiziranom sta-

nju, pozivaju roditelje, a ukoliko se dogodida je maloljetnik poinio kazneno djelo iliprekraj, policajci ga privode u policijskupostaju gdje mu se moe odrediti mjerazadravanja do otrenjenja, koja traje naj-vie 12 sati. Nakon toga provodimo krimi-nalistiko istraivanje vezano za poinjenokazneno djelo ili prekraj. Isto tako, ukolikomaloljetnu osobu policajci ponovo zateknuu alkoholiziranom stanju, policija podnosioptuni prijedlog nadlenom prekrajnomsudu. Za sve radnje prema maloljetnimosobama obavjetavamo nadleni Centarza socijalnu skrb.

ISTRAIVANJE

Radionice i predavanja -samo su dio kolskogprograma prevencije

Zanimalo nas je i to kola poduzimakada je rije o ovom problemu. Razgo-varali smo sa kolskom psihologinjomJagodom Gautom i doznali da kola pu-tem stalne edukacije pokuava pokazatiroditeljima i djeci da alkohol predstavljaveliku opasnost za psihiko i ziko sta-nje djeteta. Lijenica kolske medicineNadia Cavenago-Morovi svake godineodri predavanje viim razredima. Rijet-ko se govori samo o alkoholu jer se uznjega spominju i druga opojna sredstva.Trenutno se educiraju esti razredi krozradionice o opasnostima i tetnostimaopojnih sredstava. Zakonskim pravilnici-ma i Kunim redom kole zabranjeno je

unoenje alkohola u kolsku zgradu. Biloje i rijetkih sluajeva kada su razredniciili struno-razvojna sluba obavjetavali

roditelje uenika za koje su saznali dakonzumiraju alkohol.

Kako dalje?Iako su mnogi svjesni ovog problema,

aktivnosti koje se provode u preventivnesvrhe jo uvijek nisu promijenile miljenjeosnovaca o alkoholu. Njima je najeesve to se poduzima dosadno. Radioniceim slue za zabavu, a predavanja ih pre-vie podsjeaju na duge, kolske sate.Zato piju iako sluaju o opasnostimakoje donosi alkohol? Moraju li se uvje-riti u njihovu istinitost na vlastitoj koi?

Tonka Hrboka i dr. Kreimir Baraka



14/60

14

Moda su rjeenje radionice na kojimabi sudjelovali osim uenika i uitelji iroditelji te tako udruenim snagamapokuali postii vie.

Evo to su neki ueniciizjavili na pitanje tomisle o konzumiranjualkohola:- Neka pije tko hoe, meni to ne sme-ta.- Zabavno je piti u drutvu; posljedice

mi se ne sviaju.- Alkohol se ne smije koristiti u preve-likim koliinama, ali treba za oputa-nje.- Ne pijem alkohol. Znam da je tetan.

Izjave nekih uitelja:Anita Musta, uiteljica biologi-

je: Na satu esto govorimo o tetnomutjecaju alkohola i droge na organizam.Zabrinjava me to su djeca, unatotome, sklona eksperimentiranju i ne

obaziru se na upozorenja. Radionice

u okviru kolskog preventivnog pro-grama morale bi se provoditi ee, usuradnji s lijenicima i uz razgovore sosobama koje su se lijeile od ovisno-sti o alkoholu.

eljko Vidovi, uitelj inormatike:Roditelji bi trebali voditi vie raunakako njihova djeca provode slobodnovrijeme. Razgovarati s njima i saznati skim se drue, kamo izlaze. Znam da sumnogi preoptereeni obvezama na po-slu, ali s djecom moraju svakodnevno

provoditi vrijeme na kvalitetan nain inastojati im se pribliiti.

Izjave roditelja nekihuenika koji su pili:

Renata Stipanov: Rastuilo mekad sam otkrila da je moj stariji sinkao srednjokolac subotom pio s dru-tvom. Njegovo je objanjenje bilo dacijelo drutvo pije i da se jedino takomogu proveseliti. Borim se i borit u sejo uvijek razgovorom i uvjeravanjem

kako je alkohol tetan i kako se moe

Uinak alkohola na mozak

dobro zabaviti i bez stimulansa.Vjeka Baki: Sin mi je priznao daje subotom naveer s prijateljima piou parku. Bila sam sretna zbog njego-ve iskrenosti, a s druge strane nisamznala kazniti ga ili ne. Ukazala sam muna sve mogue probleme s alkoholom,ali, naalost, nisam dobila vrsto obe-anje da se to nee ponoviti. I dalje ganeprestano upozoravam i brinem seda se to ne ponovi.

Marta Radman: Sa zadnjeg tuluma

moja ki se vratila vrlo vesela. Tvrdila jeda nije pila, a ja sam odmah nazvalamamu njezine prijateljice koja je kuiimala isti problem. Na kraju su priznaleda su pile, pa smo ih odluile kaznitidvomjesenim ukidanjem deparca izabranom izlazaka. Nakon isteka kaznepri svakom izlazu strepim i nadam seda nee ponoviti istu greku.

KLIKNI NA:

www.skole.hr

ISTRAIVANJE



15/60

15

U GOSTIMA

Tema zajednika vjeronauku i kemi-

ji bila je ovisnost i ljudi koji su unitilisvoje ivote putujui sve dublje u nju.U komuni je nakon dobrodolice i po-djele darova slijedila pobona molitvaovisnika,proesora i uenika. Zatim sutienici komune prikazali flm o osniva-nju zajednice, majci Elviri koja je vjerova-la da vjera u Boga moe pomoi ovisnici-ma, o nainu rada i ponaanja u komuni,te o mjestima u kojima se nalaze komu-ne. Ono to je uslijedilo dirnulo je srcasvim onim koji su krenuli krivim putom i

imali doticaj s alkoholom i razliitim dro-gama, a odluili su se izvui iz tog pa-kla. Bile su to istinita svjedoenja bivihnarkomana o prvom doticaju s drogama,razlozima uputanja u to i posljedicamakonzumiranja droga koje su ih dovele dodna. Ispriali su kako im je droga unitilaivote,kako su postajali lopovi, laljivci,loi roditelji i suprunici, pa ak i nasil-nici. Sve su dublje propadali u provali-ju ovisnosti i sve vie stvarali problemesvojim obiteljima. Odbijali su godinama

pomo od svojih najbliih i polako su ih

DOJMOVI UENIKA

Tea: Sve mi se svidjelo i bilo je jakozanimljivo. Puno sam nauila a pri-tom se i zabavila!

Mate: Svidjelo mi se to to su namse iskreno otvorili i ispriali nam sveo svojoj prolosti, tj. ovisnosti. Bilo jeodlino!Martina: Ovo bih putovanje sigurnoponovila! Njihova komuna je odlina,pogotovo radionica. Film koji su nampokazali dojmio me se.Emil: Bilo mi je izvanredno! Volio bihopet tamo otii, bilo bi lijepo ii tamo

za Boi. Najvie me dirnulo kad suprepriavali kako su se nosili s ovi-snou. Iskreno im elim brz opora-vak!Nikolina: Najvie mi se svidjela nji-hova iskrenost prema nama. Svidjelomi se slobodno vrijeme koje smo do-bili i muzej koji smo posjetili. Bilo bimi drago vidjeti ih opet.Marcel: Najvie mi se svidjela iskre-

nost bivih ovisnika. Posebno sambio oduevljen njihovim proizvodi-ma.Lucija: Oduevila me njihova gosto-ljubivost, te upornost prema to br-em oporavku.Zvone: Dopalo mi se to to se dobrobrinu o ivotinjma.Renata: Svidio mi se nain na koji suse ponijeli prema nama. Bili su jako

iskreni i mislila da u se rasplakati.aj je bio odlian.Petra: Svia mi se njihov nain ivo-ta u komuni, te dirljive prie koje supodijelili s nama.Klara: Svidjela mi se njihova iskrenostprema nama, te iskustvo koje su bezimalo srama podijelili s nama.

Napisali:Lucija Modri, Klara Gauta

i Enriko Vrki, 8.b

naputale ene s djecom,ak i njihoviroditelji. Nakon ispovijesti obili su nji-hovo imanje, tale u kojima su ivotinjeo kojima se oni brinu, nasade povra ivoa kojim se hrane, radionice u kojimaizrauju drvenariju, krunice, krieve...

Nai su uenici nakon ovog posjetabili prepuni dojmova i elja za potpunimizljeenjem stanovnika komune Cena-

colo.

UJankolovici pokrajBiogradanalazise komunaCenacolokojusuulistopaduuenici7. i

8. razredaposjetili.Terenskanastavaorganiziranajeizkemijeivjeronauka, podvod-stvomprof.IvankeBurazerivjerouitoljiceMarineFabijani.

Pie: Fani pani, 7.d

NA PUTU

OZDRAVLJENJA

U posjetu komuniCenacolo



16/60

16

RAZGOVORI S POZNATIMA

O svom djetinjstvu

S tri godine prela sam s desne na lije-vu obalu Save. Oeva sestra, po kojoj sami dobila ime, povela me k sebi u goste. Njojje tada bilo trideset i osam godina, a mojojmajci samo dvadeset i etiri. Roditelji su miivjeli u Sarajevu. Od mog odlaska pro-lo je etrdeset i devet godina. Nikada menitko nije pitao kada u se vratiti kui. TetaJulijana kod koje sam odrastala nije imaladjece. Nije doputala da je zovem mamom.Dugo nisam razumjela njezine razloge. Posvemu to je inila za mene zasluila je da

Razgovor s autoricom knjige One misle da smo male...

je se doziva najtoplijom imenicom svakogrjenika.

O svojoj prvoj ljubavi

Ili smo zajedno prva etiri razredaosnovne kole. ivio je s roditeljima, dje-dom i bakom samo nekoliko kua daljeod mene. Pred Boi njegovi su prodava-li jelke. Sjeam se tog uzbuenja kad bihs tetom odlazila k njima da odaberemonajviu i najljepu. Draen, tako se zvaodjeak, bio je nekoliko centimetara nii odmene. Na kraju etvrtog razreda, odselili

su u Osijek. Bila sam ljuta na njegova oca.Poslije osam godina, otila sam studirati uisti grad. Jedno sam vrijeme i stanovala uistom naselju kao i on.

O dananjim uiteljima

Mislim da im je teko. Svakodnevno slu-am roditelje koji pred svojom djecom ko-mentiraju poteze uitelja. Mislim da to nijedobro. Sve ee zacvilim za vremenimakoja je krasila izreka o najvanijim ljudimau selu. Uitelj je bio na samom vrhu vrijed-nosne ljestvice. To koliko su nam bili vanii kako su nas obiljeili, shvatit emo tekposlije. Iako, primjerice, imam uvid u lite-

raturu, nikada ne bih uitelju svoga djeteta

UGradskojsmoseknjiniciupoznalisJuli

janom

Matanovi,autoricomknjige

Onemisledasmomale.

Spisateljicanamotkriva

svojamiljenjaoraznim

temamaiodajesitniceiz

svogdjetinjstva.

sugerirala koje lektirne naslove da obra-uje i kako da pristupa tivima za djecu.udim se roditeljima koji sve ee pro-zivaju uitelje za ponaanje svoga djeteta,za njegove loije ocjene. Ili moda grijeim.Moda sam samo imala sreu sa svojimuiteljima. I sa uiteljem svoje keri.

O srei

To su i one divne djevojice u prvomredu na predstavljanju knjige u Zadru. Gle-dala sam ih dok sam govorila o romanuOne misle da smo male, i vidjela sam pa-nju i neko zadovoljstvo u njihovim oima.Tako nam je malo potrebno da bismo bilidobro. Ponovno se vraam na svoju misaopo kojoj su prie oko nas i nude nam se daih primimo kao svoje. Svijet je zasigurnograen naelom ljepote.

I na kraju

Sino sam se, pripremajui predavanjeza svoje studente, prisjetila jedne misli Vic-tora Hugoa, prenosim je i vama. Jer, dobrese poruke ne dijele na poruke za velike, veei male. Ona glasi: Knjiga je u cijelosti put odzla k dobru, od krivde k pravdi, od pogre-noga k ispravnomu, od noi k danu...

O knjizi One misle da smo

male

Knjiga je vrlo zanimljiva. Govori o sva-kodnevnim problemima osmaice Matije.

Ona nema oca, a kada ga nae sazna dabi mogla izgubiti majku. Naime, njezinamajka Vjera ba u vrijeme Matijina petna-esta roendana sazna da boluje od rakavrata maternice.Osim s majkom, Matija ivii s bakom. Baka Dorotea je vrlo stroga istaromodna. Uz sve to ima i prie o ljuba-vi. Rjenik u knjizi prilagoen je mladima.One misle da smo male svakako prepo-ruujemo.

INFOBOX

Kada: 5.veljae 2011.Gdje: Gradska knjinica Zadar

Tko: Julijana Matanovi, Anka Dori

PRIE SU SVUGDJE OKO NASPie:KlaraOrka,7.e



17/60

17

RAZGOVORI S P OZNATIMA

Ana je zavrila dva akulteta, 1997.Diplomirala je na Tekstilno-tehnolokomakultetu u Zagrebu i postala tekstilni di-

zajner, a 2002. je diplomirala slikarstvo nazagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti.Od malena je crtala, pjevala, plesala,

glumila, pisala i nije prestala do danas.lanica je Teatra Verdi i klape Ezerki. Djecikoja vole crtati Ana savjetuje da to rade tovie, neoptereeni time kako crte izgleda ito e netko rei o njemu.Treba jednostav-no uivati u crtanju. Neiji struni sud nemora biti toan, najvanije je da se uspijeizraziti i da uiva u tome to radi.

Inspiraciju pronalazi u svakodnevnom

ivotu, ljudima, ivotinjama, za koje kae dasu karakterne i pridaje im l judske osobine.Jako ju zanimaju meuljudski odnosi i lju-bavne teme. Ima dana kada ba u svemupronalazi teme za svoje slike.

Pitali smo Anu ima li kakav savjet zanau djecu, a ona nam je rekla kako jesvijet danas okrutna prema individualcima,ali kako bez obzira na sve,treba ostati svoj,ne mijenjati se i ne podilaziti drugima akose osjetimo odbaenima. Pravi prijatelj esigurno doi, moda ne odmah, ali trebabiti strpljiv.

Razgovor s Anom Kolegom, bivom uenicom nae kole i poznatom slikaricomIZNAD NAS JE SAMO NEBO

PosjetilismoAnuKolegu,poznatuzada

rsku

slikaricu,bivuuenicunae

koleiuugodnomdruenjusmorazgovaralionjeno

m

radu,odrastanju,ivotu

openito.Pie:Dunjautalo,6.c

Jedan od radova nae sugovornice



18/60

18

Utravnju2011.naajekoladobilastatus

Ekokole,ausvibnjujojjedodijeljenapo-veljazelenazastava.

Pie:Zarakibola,7.e

Naa je kola postala Meunarodna eko kola

NAA KOLA -EKO KOLA18

EKO-KUTAK



19/60

19

S poetkom prole kolske godine2010./2011. kola se odluila ukljuitiu brojne projekte meu kojima je pred-njailo ukljuenje u program meuna-rodnih eko kola. Teei k tom ostvare-nju poeo se ureivati kolski vrt.Takosu oko kole posaena prva stabla,biljke trajnice, ureen je maslinik, a uzto i sve travnate povrine su se pono-vo zazelenile punim sjajem. U listopaduje kola podnijela zahtjev za ukljuiva-njem u program Eko kola. Prioritet jebio uteda energije,prvenstveno vode.Uinjene su i prve velike promjene,svarasvjeta je zamjenjena s onom ekolokiprihvatljivijom,promijenjeni su ureaji

koji tede vodu, a u svakoj uionici iznadprekidaa za svjetla osvanuo je natpiskoji je nastojao skrenuti pozornost zatednju.Kako je naa kola ve pet go-dina za redom prvak drave u Eko kvizuto je dalo jo dodatan poticaj za uklju-enje u program.Takoer je osnovanaeko patrola.Uenici kole sa kolskomkoordinatoricom ukljuivali su se u broj-

7 eko koraka koje je trebalopratiti da bi stigli do ovogznaajnog meunarodnogpriznanja:- osnivanje odbora Eko-kole- ocjena stanja okolia- plan djelovanje- praenje stanja i

ocjenjivanje- rad prema nastavnom

planu i programu- obavjeivanje javnosti i

ukljuivanje medija

- Eko-kodeks19

ne projekte od kojih se moe istaknutiizrada digitalnog herbarija algi koje suuenici sakupili zajedno s lanovimaudruge za ouvanje bioraznolikosti Au-relia, zatim provoenje projektnog danaKopaj s namau kojem su uenici naekole zajedno sa tienicima Doma zaodgoj djece i mladei iz Zadra pomogliu ozelenjivanju okolia Doma, nadaljeu suradnji s Nestle Hrvatska provedenje program edukacije o zdravoj prehra-ni pod nazivom Vrtim zdravi flm itd. Utravnju 2011. godine O ime Budiniadobila je status Eko kole, a 13. svibnjadodjeljena je povelja i zelena zastavakoja je na dan kole sveano objeena.

Tom dogaaju prisustvovao je na po-znati otogra ime Strikoman i svojommilenijskom otografjom zabiljeio tajsveani trenutak. Na taj nain odali smoposebnu vanost tom za nas sveanominu ime smo uli u ovu veliku obiteljEko kola. Time smo dobili veliku va-nost, ali i odgovornost da uklopimo eko-loki pristup u sve to inimo.

Ekoloki performans

Pripreme za podizanje zastave

EKO-KUTAK



20/60

20

EKO-KUTAK

Projekt nae ekoloke grupe

20

STEVIA:

EER BUDUNOSTI

Naaekolokagrupaiovego-dinejeosvojilaprvomjestonaDravnomisvehrvatskomnatje-

canju-ekolokikvizLijepaNaa.

JosipJuki,Mateapani,ZarakibolaiLukaBrok,smentoricomAnitomMusta,predstavilisunjihovprojektobiljcisteviji,pokazalisvojeznanjeiosvojilinagradnoestodnevnoputovanje

u

NacionalniparkPaklenica.Pripremila:Ekolokagrupa



21/60

21

EKO-KUTAK

Na istraivanje ove biljke potaknuonas je velik broj pretilih ljudi u naemdrutvu. Naime, svaka trea osobaima viak kilograma, a svaka deseta jepretila. U Hrvatskoj ima 61.4% preti-lih ljudi. Imajui na umu da je ivot bezeera teak, potraili smo neto tomoe zamijeniti eere i zaslaivae.

Stevia rebaudiana l.

Stevia Rebaudiana je biljka podrijetlomiz Paragvaja, gdje ju je otkrio talijan-ski botaniar Bertoni. Ona je prirodnizaslaiva, list joj je 30 puta slai odeera, a prah 300 puta slai od ee-ra. Junoameriki domoroci su je zbogtoga nazvali listom slatkog meda.

Prednosti uporabe stevie

Ne sadri kalorijeNe izaziva karijesUmanjuje elju za slatkiimaSprjeava nastanak rakaProtiv karijesaMogu je koristiti dijabetiari

U naem radu nas je:

Razveselilo:

Razveselili smo se kada smo saznali dasu se ljudi poeli zanimati za ovu biljku,kada su shvatili da je vano brinuti seza zdravlje.Razoaralo:

Razoarali smo se kada smo saznali daveina magistara armacije uope nijeula za steviu.

Anketiranje uenika -

kako se hranimo?

eljeli smo saznati kako se hrane ue-nici nae kole pa smo sastavili 4 jelov-nika, izraunali koliinu skrivenog e-era i masti te upitali uenike koji je odnjih najsliniji njihovom svakodnevnom

jelovniku. Rezultati su bili poraavajui- prehrana im naginje nepravilnoj!

Predlaemo

Ukoliko elite imati idealnu tjelesnuteinu, ljepi ten, jau otpornost pre-ma bolestima ili se jednostavno elitezdravije hraniti predlaemo svakodnev-no koritenje stevie. Koristiti je moetetamo gdje svakodnevno koriste eer(u napicima, kolaima).

21

Stevia iz kolskog vrta

Sueno lie stevie

Stevia u cvatu



22/60

22

MILENIJSKAFOTOGRAFIJA

Primanje nae kole u Meunarodnu Eko kolu poznati fotografime Strikoman ovjekovjeio je treom milenijskom fotografijom.Oblik dupina simbolizira potrebu za zatitom ovih sisavaca u astdupinu kojega je naa kola posvojila.

Primanje nae kole u Meunarodnu Eko kolu poznati fotografime Strikoman ovjekovjeio je treom milenijskom fotografijom.Oblik dupina simbolizira potrebu za zatitom ovih sisavaca u astdupinu kojega je naa kola posvojila.22

EKO-KUTAK



23/60

23

KAKO SMO PROSLAVILIROENDAN KOLE

Za poetak ceremonije zbor je otpjevao himnu,a nakon to je ravnatelj rekao nekoliko rijei.

kola ima i svoj bend koji nam je zasviraopopularnu pjesmu.

Stvarno, plesa zaista nije nedostajalo.Ni plesa nije nedostajalo.

Matteo Kota nas je oduevio sviranjemsolo gitare. ...a u goste nam je dola i klapa.I onda se jo malo plesalo...

Zastava se zavijorila.Za kraj su se uitelji slikali.Poele su pripreme za snimanje milenijskefotografije.

Napisala: Zara kibola,7.eU lipnju smo proslavili 38. roendan kole. Bilo je veselo i sveano.

EKO-KUTAK



24/60

24

Ve tradicionalno ova rubrika namistie uenike koji su bili najuspjeniji uprotekloj kolskoj godini. Zato uskliknimotri put hura ZA:

DRAVNE EKO PRVAKE!Nai ekolozi su po peti put dravni pr-

vaci. Ove godine to su bili uenici JosipJuki, Matea pani, Zara kibola i LukaBrok s mentoricom Anitom Musta.

USPJENE FIZIAREJosip Juki se plasirao izrazito visoko

na dravnom natjecanju iz zike. Njegovamentorica bila je ivana Rako.

LIDRANOVCENa dravnoj smotri sudjelovale su Zara

kibola s mentoricom Silvanom Rados

i Ana Punik s mentoricom JasminomSandali.

TEHNIARERoko Mitrovi, Lovre Maga, Dunja

utalo i Lara Marii sudjelovali su nadravnom natjecanju iz tehnike kulture,a voditelj im je bio uitelj eljko Vidovi.

UENIKA GENERACIJEJosip Juki uenik je generacije i na-

graen je za uzorno vladanje i odline

rezultate tijekom kolovanja. elimo mupuno uspjeha i u budunosti!

NAE TEHNIKO OSOBLJEkoje je vrijedno radilo na ureenju

okolia kole.

Pripremila: Zara kibola,7.e

TRI PUTA HURA

TRI PUTAH U R A

Tehniari

Josip Juki, uenik generacije Tehniko osoblje

Lidranovci



25/60

25

PROJEKTI

Naa kola se prikljuila u projekt GLOBE

to je globe?Globe (Global Learning and Opser-

vations or Benet the Environment =Cjelovito uenje i opaanje za dobrobitokolia) znanstveno je obrazovni programu ijem je sreditu zanimanja okoli, a na-mijenjen je uenicima osnovnih i srednjih

kola. Globe program pokrenuo je tadanjiameriki potpredsjednik Al Gore na Danplaneta Zemlja, 22. travnja 1994. godine.Dosad je u projekt ukljueno osamdesetakzemalja iz cijelog svijeta s oko 8.000 ko-la.

Globe predvia pet podruja uenikihmjerenja i opaanja:atmosersko-klimato-loka, bioloka i geoloko-geograska mje-renja te zikalno-kemijsku analizu vode.

PROJEKT GLOBENaasekolaovegodina

prikljuilauprojektGLOBE.Tkosulanoviprvepostave

Globovaca,kakosmokrenulisradomikojuuloguigraGLOBEunaojkoliotkrijteunastavku.

Pie: Matea pani, 8.e

Prva postava globovacamentorica: Zrinka Klarin, pro.

Matea paniPatricia JozaFani paniKarla Fabuli

Katarina KlarinMadalena Smoljan

Andrijana LukiJosipa Batur

David IkiLuka Brok

Borna GlavuturiJakov PredovanBorna SkraiJerko Jurlina

Lovre upan

Kiomjer

Nai GLOBE-ovci



26/60

26

PROJEKTI

MIRNOMORE SVOJ

DJECI SVIJETA

Meunarodni projekt Flota mira - ove godine i s hrvatskom posadom

26



27/60

27

U mirovni projekt udrutvu prijatelja iz

AustrijeIdeja da se ukljuimo u ovaj projekt

rodila se u rujnu 2009. godine. Naakola se ukljuila zajedno s austrijskomosnovnom kolom iz Felixdora s kojomve godinama odravamo prijateljskeodnose. Proesori Boris Bani i ReinhardStrobl (koji je veliki ljubitelj jedrenja i do-bar poznavatelj nae obale i otoka) vodilisu svaki po trojicu uenika iz svoje ko-le.

Tako su zadarske snage predstavljaliosmai Dominik i Lovre i esta Tomislav.Sedam nezaboravnih dana proveli sujedrei du jadranske obale, zadarskimi ibenskim arhipelagom od 18. do 25.rujna.

Mirno more, posado!Naziv projekta ima i svoju hrvatsku

inaicu, a to je tradicionalni pozdravhrvatskih mornara i ribara mirno more.Kako je Hrvatska zemlja u kojoj se ovajprojekt od poetka realizira, organizato-ri su uz zatitni znak projekta - simbolmira - istaknuli oba naziva, njemaki ihrvatski.

I doista, nae mornare pratilo je mirnomore svih sedam dana. Dominiku, Lovri

i Tomislavu ovo je bio prvi susret s je-drenjem tako da je trebalo nauiti tota,od vezivanja konopa, razapinjanja jedara,pruanja prve pomoi... Jedrili su na je-drilici Elan 431, dugoj oko 12 m. Krenulisu iz Sukoana, jedrili Kornatima, prista-li u Vodicama, Skradinu i Biogradu naMoru.

Na ivot u skuenom prostoru brzo setrebalo prilagoditi. U poetku nam je svebilo maleno i tijesno, ispriali su nam,ali nismo imali izbora nego uhvatiti seposla. Proesori su bili zadueni za kuha-nje, a mi za pranje posua i pospremanjestolova.

S Austrijancima su se brzo sprijatelji-li, a sporazumijevali su se uglavnom naengleskom jeziku. Vrijemesu naveer kratili drutve-nim igrama i pripremanjempalainki koji su posadi bileomiljena poslastica. Zanimlji-vih i smijenih situacija je bilomnogo. Sami su smiljali igreza zabavu, a jedna od naj-popularnijih bila je testiranjeizdrljivosti vjeanjem s lan-

tine (motke o koju je prive-zano jedro). Pobjednik je bioonaj koji je bi uspio najduljeizdrati da ne padne u hladnomore.

Od malog, humani-tarnog projekta domeunarodne ma-nifestacije

Brod nije bilo jedino mje-sto na kojem je boravila naa

posada. U Vodicama, Skradi-nu i Bigradu za sve sudionikeorganizirana su natjecanja iradionice. Bilo je svega: po-trage za skrivenim blagom,balonijade, glazbenih radio-nica... Na kraju, 25. rujna, uBiogradu je odran zavrniestival na kojem su se predstavile sveposade. Svaka je, u znak mira, sa svojejedrilice u zrak pustila desetke arenihbalona koji su zaplovili nebom iznad gra-

da.Zanimljivo je kako je ovaj projekt osvo-jio srca velikih i malih. Od 1992. godine,kada je okupio 17 uenika, koji su sa svo-jim uiteljima jedrili na 3 broda, postaomeunarodna maniestacija koja okupljavie od 600 uenika iz dvadesetak zema-lja, koji jedre na 100 jedrilica! ezdesetposto sudionika su Austrijanci, a ostalidolaze uglavnom iz Njemake i zemaljaJugoistone Europe. U poetku su u Flotimira sudjelovala djeca pogoena ratom,a danas se u projekt nastoje ukljuiti broj-

Odovekolske godineueniciOsnovne kole imeBudiniaukljuenisu u

meunarodniprojektkojijeutemeljio1992., u vrijemeDo-movinskog rata u Hrvatskoj,Austrijanac ChristianWinkler,saeljomdapomognesvojdjeciuratomzahvaenim

podrujima.

Pie: Klara Gauta, 8. b

na druga djeca. Cilj projekta je razvijanjetolerancije i razumijevanja meu djecom,oslobaanje od predrasuda, uenje mi-roljubivih naina rjeavanja sukoba, kao isklapanje prijateljstava bez obzira na et-nike i socijalne razlike. Kad smo sve ovodoznali, bilo nam je jasno zato je gospo-din Winkler izjavio da je Friendsfottenajvea i najljepa fota na svijetu!

Vidimo se dogodine!Pripreme za sudjelovanje nae

kole u ovom projektu sljedee go-

dine ve su obavljene. Potekoe suuglavnom vezane uz novac, tj. pro-nalaenje sponzora. Kod nas ih nijelako nai, dok u Austriji mnoge veliketvrtke sudjelovanje u ovom projektusmatraju vanim dijelom svog mar-ketinga. Najvei izdatci vezani su uziznajmljivanje jedrilica, iako su nami u tome Austrijanci pruili primjer.Tamo nije rijetkost da vlasnik jedri-lice ustupi bez naknade svoj brod natjedan dana za ovako humanu mani-estaciju!

27

PROJEKTI

Voditelji projekta



28/60

28

Planiranje putovanja mjesecima prijetoga bilo je jako uzbudljivo, a kad je auto-bus 6. svibnja konano krenuo put Austrijesrei nije bilo kraja! U Austriju smo stigliu zoru gdje je nas je doekao prekrasansunani dan. Kroz jutro smo, u pratnji pro-esionalnog vodia, obili svijet u malom- park Minimundus smjeten na Wrther-skom jezeru. Park privlai brojne turiste, aposebno djecu. Zato?! Na prostoru parkaizloeno je preko 150 replika najpoznatijihi najljepih svjetskih graevina umanjenihak 25 puta, ali vjernih originalu. Posjetili

smo i radionicu u kojoj se one izrauju. Dabi graevina bila identina originalu po-trebni su mjeseci, ak i godine preciznograda. Primjerice za izradu bazilike sv. Petrau Rimu bilo je potrebno nekoliko godina.Od hrvatskih znamenitosti tamo se moguvidjeti replike crkve sv. Marka u Zagrebu isvjetionik Porer u Puli.

Toliko smo toga lijepog vidjeli, uli inauili o svim graevinama i zemljamakoje predstavljaju, a poseban osjeaj dasmo u samo jednom danu na vrlo ne-obian nain obili svijet nikad nee-

mo zaboraviti!

PUTOVANJE OKO SVIJETA U 1 DAN

PUT OKO SVIJETA

U popodnevnim satima istog dana uputilismo se u razgledavanje i ugodnu etnju gradomKlagenurtom gdje smo malo i predahnuli.

Idueg dana u prekrasno nedjeljno jutrodivili smo se renesansnom gradu Grazuije ljepote (Landhausho - najljepe re-nesansno dvorite Austrije, ulicu Herren-gasse, glavni trg Hauptplatz s Gradskomvijenicom, mauzolej Frederika III, Operu,Kunsthaus, Schlossberg, Murinsel...), sunam na vrlo simpatian nain, kroz zani-mljive prie i anegdote, pokazali austrijskivodii. Bili smo zadovoljni, motivirani i za-

interesirani za sve znamenitosti koje smovidjeli na svim destinacijama, primjenjivalismo njemaki jezik u razliitim situacijama(sluanje vodia, uitelja, prolaznika, sna-laenje u suvenirnicama, duanima, resto-ranima...) i puno toga nauili o jednoj odzemalja njemakog govornog podruja.

S ovog putovanja vratili smo se kuisretni, puni dojmova, novih saznanja i po-zitivnih iskustava te se nadamo da e ubu-due biti jo ovakvih prilika za uenje!

KLIKNI NA:

www.minimundus.at

Terenska nastava uenika njemakog jezika u Minimundus-Klagenfurt i Graz

Kako smousamo jednomdanuobilisvijet?!PutovanjeuAustriju7.i8. svibnja2011.

g. ukojemujesudjelovalo 20uenika naekoleupratnjipredmetne uiteljiceNadeNekii profesoriceDenise

Mandi bilo je predivnoiko-

risnonovoiskustvo!

Pie: Veronika Dumi, 6.e

Od Austrije...

...preko New Yorka...

...do Atene!



29/60

29

Uiteljica: Jagoda Gali; Uenici: Bratek Dominik, Burul Jakov, ade Nora, Duevi Dora, Fabuli Lovre, Grbi Ivana, KasapLucija, Klinac Klara, Korkut Tin, Kova Luka, Krlovi Luka, Lali- Ronevi Sara, Marii Leona, Meti Toni, Mileti Petra, NikoliLuka, Peri Mateo, Sori Lea, Vedri Tea, Vidov Ema, Zdrili Tina, Zrili Nina, arkovi Jakov, arkovi Toma

Uiteljica: Hilda urjevi; Uenici: Albreht Ana, Bai Noa, Bobi Lucija, ulina Donata, Dvornik Andrea, okovi Petar, Kurtin Rea,Maga Marieta, Matuli Max, Mihi Zara, Milolovi Nora, Pelai Stipe, Perinovi Stipe, Punik Matej, Ruev Marcela, Smoli Anita,estan Marino, Taner Josip, Varivoda Marija, Vulin Anja, Zagorak Jurica, Zubi ime, ivko Kristijan

1.a

1.b

P R V A I2 0 1 1 . / 2 0 1 2 .



30/60

30

Profesorica: Mirjana Sori; Uenici: Atelj Tamara, Bonai Loreta, Boin Karla, Brala Klaudia, ulina Marija, akovi Marin, GapariIvana, Hordov Vito, Korona Filip, Kresovi Mia, Krpeta Josipa, Kubica Stella, Lenki Luka, Liguti Sandra, Lovrin Sara, MaukatiKarlo, Pinjatela Bernarda, Stipani Nikolina, trbac Mateo, utalo Filip, Uglei Fran, Vanjak Nikola, Vunjak Juraj, ugi Dino

Profesorica: Marina Fabijani; Uenici: Bai Patricija, eman Nensi, osi Robert, Gauta Klara, Gnjidi Leo, Ivo Petra, JoviIvan, Jurica Anela, Kohne Luka, Kova Nikola, Lali Katarina, Landuca Domagoj, Longin Erik, Matak Renata, Miljatovi Nora, ModriLucija, Peri Erik, Punik Ana, Rai Nika, Roman Marcel, Vrki Enriko, Zubi Zvonimir

8.a

8.b

O S M A I2 0 1 1 . / 2 0 1 2 .



31/60

31

Profesorica: Bosiljka Lonar; Uenici: Ivana Ani, Nera Blagdan, Luka irjak, Domagoj urko, Toma Devi, Matej Frakin, Mikela Govorin,Barbara Grbi, Anela Jelovi, Patricia Joza, Matej Kneevi, Matea Kova, Daniela Mareli, Lara Marii, Marko Os toji, Marija Plantak,Karlo Plesli, Silvija Puhalovi,Sara Smokrovi, Roko ari, Niko kifi, Marko Topi, Anamarija Uglei, Anelo Ukalovi, Lucija Zubak

Profesorica: Blaenka Marina; Uenici: Buti Tina, Golijanin Nikola, Gospi Patricia, Gran Dina, Josi Marko, Jurkin Toni, KatropilMarko, Lerga Magdalena, Maruna Petra, Matekovi Ana, Musta Nina, Pavi Ante, Pera Fabio, Pera Maria Leona, Radman Paula,Rean Marino, Stipi Maria, Tori Laura, Uglei Josip, Vuli Ivan, Zubi Filip

Profesorica: Ivana Viduka; Uenici: Klaudia Anui, Paula Bai, Kristian Bilani, Miro urko, Krevan urkovi, Katarina Dokoza,ime Dunatov, Mauro Fabijani, Lucija Grganovi, Marin Lokin, Moreno Longin, Mirlinda Maroshi, Ivana Mitrovi, Roko Mitrovi, IvonaRoberta Ousenek, Melisa Rumora, Kreo Sandali, Matea pani, Petra Vuka, Domagoj ua, Marin ua

8.d

8.c

8.e



32/60

32

Uiteljica: Anamarija Bukuli; Uenici: Bahtovi Emili, Bajlo Toni, Depina Luka, Gali Denis, Gapi Nikola, Glavan Nina, HodiElis, Ivo Lu, Jurini ime, Klapan Klara, Kota Luka, Marasovi Greta, Martinovi Katina, Mikin Marko, Milkovi Lucija, OsmanollayAurela, Paleka Marko, Patrk Marcelo, Rogi Toma, Skrai Iva, kibola Tara Ramona, kifi Petra, Ukalovi Ivan, Vidov Maja

Uiteljica: Mira ari; Uenici: Batur Veeralo Donat, Bogovac Pablo, ovi Jethro, orevi Nika, Graf Domenik, Gruji Matija, Jozi An-tonio, Jovi Marko, Karamarko Gabrijel, Kovaevi Angelo, Lujanovi Luka, Magai Sunica, Martinovi Magdalena, Martinovi Marko, NemariKorina, Neki Nela, Petei Matija, Priska Klapan Anuka, Radan Eva, Skoblar Marko, tulina Stoija, Tacovi Ana, Vidov Mia, Vukinovi Michelle

Uiteljica: Ljeposava Gulan; Uenici: Bari Lovre, Bogovi Luka, Brkljaa Antea, Bukarica Dafne Maddalena, Bukuli Marija,ikarela Toni, irjak Josip, urko Ivan, urko Mia, Marcela, Duka Sara, Frka Sofia, Jandri Luna Antonia, Jurin Pako, Korica Ivona,Kozuli Mihovil, Marinovi Matija, Martinov Leona, Martinovi Karla, Omeli Vjeko, ari Laura, kifi Lea, Tri Zara, Vii Petra

1.e

1.d

1.f



33/60

33

ZA NAJMLAE

KAD SE MALE RUKE SLOE

Male ruke spremne za rad U masliniku je danas veselo

Svatko je prionuo na posao Vrijedne ruice

Grabljice su u rukama

Listove treba odstraniti

Sve treba i zaliti Jo malo ih je ostalo

Zar nije lijepa? iste i spremne za mlin



34/60

34

ZA NAJMLAE

Uenici 4.-ih razreda u lipnju su po-sjetili nau prekrasnu Slavoniju. Smje-stili su se u hotelu u Naicama kojiima i disko gdje su svaku veer plesalii zabavljali se. U blizini hotela nalaziose i veoma zanimljiv dvorac Pejaevica.Razgledali su grad Poegu uz vodie-vu priu koja je bila zabavna i pouna.Upoznali su i ljepote Osijeka te parka

prirode i ornitolokog rezervata Kopa-

POZDRAVI IZ SLAVONIJENezaboravan provod etvrtaa u Slavoniji

kog rita. Posjetili su i u ratu razruenVukovar. Najvie im se svidjelo drue-nje sa ivotinjama na armi Lipicanacau akovu. To su zasigurno bili najljepidani etvrtoga razreda. Bilo im je lijepo,stekli su nova znanja i utvrdili prijatelj-stva, a putovanje je bilo jedno prekra-sno i nezaboravno iskustvo!

Napisala: Matea pani, 8.e

Ispred akovake katedrale

Nasmijane voditeljice

Kao nekada davno...



35/60

35

ZA NAJMLAE

Povodom dana predstavljanja slo-

bodnih aktivnost u osnovnim kola-ma, sve su osnovne kole, ukljuujuii nau, imale mogunost predstavitisvoje aktivnosti na Kalelargi.

Tako su prolaznici mogli prolistatisve nae ehuljice. Naim tandomirio se opojni miris lavande kojomsu posjetitelji mogli napuniti svojemirisne vreice. A kako smo i pravaeko-kola i vrtlari su pokazali svojeumijee. Uenici niih razreda pohva-lili su se svojim uradcima pa su takotandom zablistale njihove prekrasneestitke. Pohvalili smo se i GLOBEprojektom koji je ove godine zaiviou naoj koli. Cijelo vrijeme naimtandom odjekivala je vesela pjesmanaeg kolskog zbora pod vodstvomproesora Tomislava Pehara.

Napisala: Matea pani, 8.e

S PJESMOM NA KALELARGI

Mali glumci

Vrtlarski pribor

Izradi sam mirisnu vreicu...

...ili ukrasne cestitke!

U okviru etvrtog Festivala smoka-va Zadar 2011. u Gradskoj knjiniciZadar organizirana je djeja radionicana temu smokve u kojoj su sudjelovaliuenici 4.c razreda u pratnji uiteljiceJadranke iki. Zakljuno dogaanjemaniestacije organizirano je kako bise veliala smokva i smokvine prera-evine te popularizirala jela od smo-kava, kao i njeni proizvoai i prera-ivai.

Napisala: Josipa Batur, 7.e

DANI SMOKVE

Veselo predavanje u Gradskoj knjinici Zadar



36/60

36

ISKRICE U NAMA

TO SVELJUBAV MOE

Vrlo je arena paleta ljubavi. Onamoe biti roditeljska, prijateljska ilibratska. Ljubav moemo osjeatiprema prirodi,prijateljima, svojim naj-milijima i stvarima koje nas zanimajui upotpunjuju na ivot. Ona ostavljatrajan trag u naim srcima i najvaniji

je dio naeg ivota. Podupire nas u

svemu i nikog ne zapostavlja.Najveu i najiskreniju ljubav osje-

am prema roditeljima. Nju poznajembolje od iega. Podigla me na nogei pokazala sve one lijepe i svijetlestrane ivota. S njom sam doivjelanajsretnije dane do sada. Obitelj mevoli ovakvu kakva jesam i zato mi jenjezina ljubav sada najpotrebnija.

Ljubav ne moemo samo primati,ve ju moramo i dati. Ona nas potieda mislimo na druge i da im pruimo

potrebnu panju. Mislim da nemaovjeka koji nije doivio ljubav. Na-alost, neki su je izgubili. Ljubav jekao staklena aa koja se lako moeslomiti.

ao mi je tih ljudi jer znam kolikosvaka ljubav vrijedi.

Iako ponekad moe nesretno za-vriti i ostaviti dubok i bolan trag,moramo ju osjeati i darovati svijetuoko sebe jer je ona jednostavno sa-vrena.

Heidi Blaslov, 7.a

Moja uiteljicaS njom smo nauili

brojke i slova.Na izletima doivjeli

uzbuenja nova.

S njom smo provelietiri zime.

U srcima zapeatilinjeno ime.

Danas joj elimosreu i najbolje dane.elimo joj sretne i sve

ostale roendane.

Silvija Puhalovi, 8.d

ZadarTijelo ti je ulica duga

svima znana Kalelarga.Ruke su ti parkovi i ume,

glava ti je kupola siva.To je dvorana Vinjik.Dua tvoja su ljudi

koji svaki dan u tebi ive,a tu je i naa riva

koja svaku pjesmu sniva.Oi su ti tamno plave boje

iz kojih kao rime iskau ribe.Srce ti je Sveti Donat i Sveta Stoija.

O, Zadre, nitko nema tako lijepo tijelo

Leticija Hajnc, 5.a

KruhUpravo je izaao iz penice topao i mi-

risan kruh.Miris je dolazio do moje sobe.

Ve me ekao na stolu.im sam pojela prvi zalogaj,sjetila sam se djece

koju ne eka topli kruh na stolu.Poeljela sam taj kruh podijeliti s onima

koji ga nemaju.


Tereza Grandov, 2.d



37/60

37

ISKRICE U NAMA

SMOKVABia je to lipi litni sunani dan. Moj roak iz Amerike Ante i ja smo poli na more, po

putu smo se zarkivali. Cilin puton smo se luili ugamanima po nogama, bile su cr-vene ki paprike. Sve se to dogaalo dok nismo naili na jednu staru kuu. Mi je zovemo

Popova kua jer je tiha i gotovo sablasna ka i crkva. Ali u toj kui je izresla moja mladasmokva. Za tu smokvu ja nis zna jer su se tu okupljali stariji. Tote je bilo sve krcato boci papirov. Prelipa mlada smokva je bila okruena smeem, a to je ki da se lipa divojkaobue u staru i porku robu. Dok san ja uzbueno gleda smokvu, Ante je ve bi u njenojbujnon kronji u hladu koji je inila.

Par dana nakon a mi je roak pokaza smokvu, on se je mora vrnuti nase u Ameri-ku. Taj dan san bija jako tuan ali prije nego a je roak poa a ja san obea da u japaziti na smokvu. Uistinu tako je i bilo ja san sve vie vrimena provodia sa smokvom.Nas dvoje smo se vrlo zbliili. Ja sam toliko stvari poviri njoj , da je ona za me dio obi-telji. Ona zna sve moje tajne, svitle i tamne. I tako je to lito zavrilo, smokva i ja smo sepozdravili do idueg lita. Lito je stiglo brzo, kola je napokon zavrila, ja i moja smokvasmo opet zajedno. No i tu ima traak tuge. Tu smo smokva i ja, a roe Ante nider. Otacmu je u Americi dobio otkaz i sada vie ne more dolaziti, bar sam ja tako u. Meni i

smokvi je to bilo najgore lito do sad. Ja sam poe sve manje dolaziti kod smokve, jerme jako pogodilo to to vie nema Ante da se zajedno veremo po kronjama. Tako jeprolo ve par lita da ja svoje smokve nis vidil. No jednog dana nakon etiri l ita dogodilose neto strano. Maleni psi moje susjede je uginija. Jako sam se rastuija jer samvolija tog psia. Toga dana ja san brzo sija na biciklu i to san bre moga doa sanisprid Popove kue. Kad sam kroi nogun unutra, vidija san da je sve obraslo travun ida je sve opet puno boc i papir.

No nisam se puno osvrta na to, ve san se popea na smokvu u nadi da u joj sveispropovidat a mi se dogodilo i za nis dolazi etiri lita. No zatim sam primjetia dasmokva loe izgleda ko da je bolesna. Naalost bia san u pravu, smokva je bila bolesna,vie nije imala bujnu kronju ni lipe sone i velike plodove. Poe sam zalivati smokvu ignoja joj davati da bi mi ozdravila, ali joj nita ni pomoglo. I tako ja jo dan danas ekanda mi smokva ozdravi i da mi se roo vrne.

Karlo Loni, 7.e

PROLJEE JEPROBUDILO I

MENESvaki novi proljetni dan obavija me

toplim zrakom radosti. Dok udiemdah jutarnjeg povjetarca osjeamkako me ispunjava nova nada. Od-lazim u etnju prirodom da uhvatimsvaku zraku Sunca. Put me odvodido livada ulazei tako u novi svijet.

Moje misli tada polete s laticamamaslaka preko rascvjetalih polja.

Poelim napisati pjesmu, ali kako tuljepotu prikazati pomou sive olovkei bijelog papira? Kako u stih prelitiopojni miris cvijea i let arenih, ve-selih leptira? Kako rimom opjevatibezbrinu igru bubamare i pele?Kako slovima predoiti aroban pjevptice i skakutanje zeia u travi?Moje misli cvjetaju u arenilu boja.eljela bih... eljela bih da mogupoletjeti na krilima neke nove sree.Vrijeme brzo prolazi, a moje oi upi-

jaju prekrasan krajolik. Da bar mogutu dulje ostati. To mjesto u mene uli-

jeva sigurnost, mir i spokoj. Proljeeje i mene probudilo iz zimskog sna.Osjeala sam se kao da sam spa-vala ispod hladnog snjenog pokri-vaa kojega je Sunce otopilo svojimmekim rukama. Gledala sam kakorosna trava i njene latice skrivajuradoznale skakavie.

Neobuzdana snaga proljea budi istabla oblaei im haljinu punu pu-

pova. Sanjarim da letim iznad ras-cvjetalih cvjetova i sluam njihov tihiapat. Osmjehujem se svakoj pticikoja me dotakne svojim krilom u eljida me povede na nezaboravno pu-tovanje

Sigurna sam da ta ponosna damaProljee ima puno posla. Bojama crtaduge, a gumicom brie kie. Sretnasam jer znam da sam i ja dio te pre-divne slike - i ja sam dio proljea.

Matea pani, 8.eDea Markovi, 4.c



38/60

38

Pismo nepoznatim prijateljima u svijetu

ZATO JE VANO UVATI UME?Dragi nepoznati prijatelji!Nije ba uobiajeno pisati pisma ovako openito.Ipak ovo nije uobiajeno pismo.

Primatelj je drugaiji, a i njegov sadraj odstupa od drugih pisama. Piem vam oumama.

umeKad ue u umu zaboravi na sve. Prvo te opini zelena boja. Sve je ze-leno. Kronje, debla prekrivena mahovinom, liajevi koji vise s grana, tlo prekrivenopapratima. ak ti se ini da je i zrak zelenkast. Nakon to se privikne na zelenilo,shvati da je neuobiajeno tiho.Tako tiho da uje rast svakog pojedinog stabla, takotiho da uje aputanje svake male ivotinje koja se negdje skriva. Nakon to sveto shvati, duboko udahne. Ako nikad nisi bio u umi, ne razumije to znai disatipunim pluima.

U umi osjeti sve. Ne toliko koliinu kisika nego taj miris. Miris velikih listova,miris tvrde kore drveta, miris vlanih paprati, miris svega.

Takva uma izgleda savreno. Savrena je svaka uma ako nije oneiena.Uoneienoj umi stalno nailazi na otpatke. Sitni ili krupni jednako ju ine runijom.Nije to samo u ekolokom smislu loe nego zato to moda nai unuci nikad neeosjetiti ovu radost u srcu koju ja osjetim kad ujem rije uma. U njoj se moe i-vjeti, s njom prijateljevati, ona je ivot. Da bismo veseo i zdrav ivot podarili svojimpotomcima, duni smo je uvati.

uma nam daruje kisik. Prorijedimo li njezina stabla svi emo osjetiti manjakkisika to e utjecati na nae zdravlje. ivot u prirodi promijenit e svoj tijek i nje-gova savrena harmonija bit e naruena. Zemljin ogrta bi mogao biti uniten, bite izloena jakom zagrijavanju, ledenjaci e se otapati. Bit emo kreatori klimatskihkatastroa koje neemo moi zaustaviti. Hoemo li tada uope moi to uiniti?Hoemo li sprijeiti kisele kie neprijatelje naih uma i ivota u njima? to e sedogoditi s bistrim potocima uz koje se rado odmaramo, a onda bezbrino ostavimo

hrpe smea ne razmiljajui kako zbog toga pati priroda. ivimo samo sada i ovdjene mislei na sutra. Imamo li samo mi pravo uivati u zelenilu ume, njezinoj svjeinii krijepiti se hladnom vodom iz rijeka i potoka? Je li to bogatstvo darovano samo ovojgeneraciji, a ne i buduim?

Rastue li nas slike slomljenih stabala, izgorjele ume, presuenih rijeka, prestra-enih ivotinja... Moda je posljednji trenutak da neto poduzmemo. Htjela bih svojuzabrinutost podijeliti s vama.

Nadam se da e vas ovo pismo navesti na razmiljanje. Ako osjetite bar djelionoga to ja osjeam, neto ete poduzeti. Ma koliko se trudila i voljela ume, samane mogu nita. Treba mi vaa pomo.

Nadajui se da je svijet pun mojih istomiljenika, aljem vam iskrene pozdrave.Tonka Hrboka, 7.a

MaslinaU masliniku stoji

pogrbljena, mudra.Pria mi, tjei me.Pjeva mi o prolosti.

Uspavanku mi apuu plodovi tvojidok me mazi granama svojim.

Maslino, moja draga!

Nika Zeki, 4.e

SnijegSnijeg pada,

djeca se vesele.Snjene su radosti,pahulje su bijele.Bijele su kue,bijel je brijegkoji se sasvimsakrio u snijeg.

Ema Marui, 5.b

Jednostavnodrugaije

Biti drugaiji

Nije li to najbolja stvarKoja ti se moe dogoditi?

Gledati svijet drugaijim oimaNije li to najljepi pogled koji mo-

e vidjeti?

Misliti drugaijeNije li to neto predivno,

Neto ime se moe ponositi?

Sluati sebe i svoje JA

Nije li to najbolji savjetnik kojegamoe imati?

Vjerovati u sebeNije li to najvanija vjera koja

moe postojati?

Biti poseban, biti svojNema tu nieg loeg!

Biti drugaijiNije li to neto prekrasno?

Patricia Joza, 8.d

OdlukeVrijeme je. Moram odluiti.

Neu uriti, ne elim pogrijeiti.

Hodajui stepenicama ivota,spotakla sam se.

Sada gazim polako, visokoda ovaj put ne padnem.

Jer ostao je oiljak,podsjetnik na bol.

Vrijeme je. Moram odluiti.Neu uriti, ne elim pogrijeiti

ponovno.


ISKRICE U NAMA



39/60

39

DIDOV KAIDogodilo se to jedno litnje popodne dok je moj otac spa, doa je na ideju da un i

jo uzmemo didov stari plastini gliser i da ga malo uredimo da ga se more vozit prikolita.

I tako smo, kad se otac razbudi, seli na motor i put Sutomiice. Namo smo stigliza deset minuti, a inae triba bar petnaest,ali poto je otac bi uzbuen ka i ja ,un jeda malo vie gasa. Ka smo stigli did i baba su nas doekali sa veseljen, pogotovo did

jer je njemu bilo a tog kaia jer je namo bi vezan ki tovar i kad god bi pala kia did biga mora ispajati iako un ima jo svoju batelicu. I tako smo ga nas troje izvukli na kraj,ostrugali dagnje sa dna, i poto kai ima duplo dno koje se puni vodom, mi smo gamorali isprazniti da bi ga mogli premestiti jer je puno laki ka je prazan. Na kaiu smomi radili par dan, bilo je tote posla, morali smo brusiti pa unda smo prekitali bue i riina dnu i za kraj smo ga opiturali. Na svu sriu vrime je putilo da se pitura osui. Nakonpar dan smo otac i jo ope poli kod dida da hitimo kai umore. Ka smo ga hitili umorebilo je vrime da se stavi pentae.Eto tu nastupa moj otac. Un je uze pentu od dvaisekili i poo je preko stina stavi na krmu. E, ali to mu ni polo za rukun. Un je zajeno sapentun i dva nova mobitela pa u more. Eto ti ga avle,na!

Ma ka san ja vidi da je un u more, meni srce stalo, jer nis zna je li mu se adogodilo,ali san brzo zva dida da mi pomogne izvadi oca i pentu iz mora. Kad san vidida mu ni nita ja san umra od smiha. I tako se mi sa svako lito lipo vozimo po vali i gre-mo na kupanje s njim ka god moremo. Sa mi imamo kai, a did jednu brigu manje.

Karlo Loni, 7.e

SvjetlostSvjetlost je tama koja pluta

Po danima i noima

Svjetlost je pjesmaKoja je inspiracija tame

Ona je put prema srei

Koja ide do kraja

Svjetlost je sunce koje goriDok razdvaja dobro od zla

Svjetlost je mjesecKoji se priprema za svoj sjaj

Ona potie hodanje za sreomZato svjetlost nije uvijek s nama?

Leticija Hajnc, 5.a

Mare uni, 3.a

ISKRICE U NAMA



40/60

40

SutraGotovo je!

Neu vie aliti zbog juer.Moralo je biti tako.

Jer da nije bilo juer,

ne bi bilo ni danas.

Doi e sutra...

Sutra e biti bolje.Svako je sutra novi potez,nova nada, nova prilikada se ne ponovi juer...


ARI JESENIJesen. Veini ljudi ona je samo tuga. Zato?! Zato imati takav stav prema

njoj? Zato ona ne bi imala veselu, arenu stranu?Poinje krajem rujna.Sa slatkiima. Tom ari slatkog, sonog i zrelog voa. Skuplja obitelji da

zajedno beru i jedu voe. Igraju se. Zbliava ih. To je samo mali njezin dio.Listopad.Danima velik, a arenilom jo vei. Njegov naziv otkriva njegove ari. Lie

areno , puno nijansa od najsvjetlijih do najrumenijih. Roditelji s djecom etajuumom, skupljaju kestene, gaaju se irevima. Opet su zajedno.

Studeni je meni osobno najdrai jer tada slavim roendan.Zapravo on je svje, hladan. Puu jake bure. Moe biti i kiovit. Ipak, ima i

on svoje ari. Na ulazu u grad osjea se miris toplih kestena. uje se njihovopucketanje na vatrici. Nakon uitka u kestenima, vratimo se u svoj topli dom,popijemo aj, priamo. Najsvjeiji i najkiovitiji, a iznutra najtopliji. Uz rumenu,pucketavu vatru igramo igrice.

ari jeseni su zaista prelijepe iako mnogi misle da je to tuno doba. Ona naszbliava s naom obitelji i prijateljima. Obogauje nas dobrotom. Mislim da jeBog za to izabrao jesen, a ne da nas rastui.

Val urovi, 7.a

Sara Ivo, 3.a

ISKRICE U NAMA



41/60

41

Kakoodkomadiapapiranapravitileptira,zmaja,

makicuiliabicu?Odgovor

pronaiteunastavku,gdjevampredstavljamoorigamikao

umjetnikutehniku,auznaupomomoieteisamiizra-

diti...Napisalaiizradila:

Mateapani,8.e

ZANIMLJIVOSTI

Kako od papira napraviti...

ORIGAMI:UMJETNOST SAVIJANJA PAPIRA

Origami je umjetnost slaganja i savijanjapapira porijeklom iz Japana. Po prvi put sejavlja u sedamnaestom stoljeu, a u svijetu po-staje popularan sredinom devedesetih. Danasje origami popularan u veini zemalja svijeta ikod svih uzrasta.

Naziv origami doao je od japanskih rijeioru (to znai savijanje) i kami (to znai papir).Ima razne namjene - od dekorativne do religij-ske - a tradicionalno se izrauje od kvadratnogpapira zvanog squash.



42/60

42

PUTOVANJA

Guva na ulicamaIstanbul je grad gustog prometa, to

nam je potvrdio i vodi s nekoliko osnovnihpodataka. U gradu ivi slubeno petnaestmiljuna ljudi,a brojka se neslubeno penjei do dvadeset miljuna. Promet se odvijapodzemnom eljeznicom, tramvajima, au-

tobusima, a trajektima po Bosporu. Posjetilismo Aja Sofju (Crkva Svete Mudrosti) koja

je jo 1935. pretvorena u muzej. To je bilanajvea katedrala svijeta sve do izgradnjekatedrale u Sevilli. Godine 1453. kada je navlasti bio Mehmed Osvaja, prenamjenjena

je u damiju. Njene zidove krase predivnibizantski mozaici i veliki otomasnki titovisa kuranskim surama. Jedan od obreda uislamskoj religiji je poziv muzejina na mo-litvu i to pet puta dnevno, to je prvi danposebno zaokupljalo moju panju. Samostotinjak metara od Aja Sofje nalazi se

Plava damija u koju se prilikom ulaska

DOIVLJAJI ORIJENTA:GRAD NA DVA KONTINENTA

Posjetilasamgradkojijeupovijestibioprijestolnica

velikogCarstva,aprole

godineje dobiotituluEuropskoggradakulture.

Budui dasusad sapuniceiztezemljeaktualne,jedva

samdoekaladagavidimuivo.

Pie: Zara kibola, 7.etreba obavezno izuti. Cipele sam nosila uvreici, a ene koje su imale otkrivene rukemorale su se pokriti maramom jer je Plavadamija molitvena damija. Zanimljivo jekako se samo mukarci dolaze moliti dokene ostaju kod kue, a ako koja i doe namolitvu skriva se u pozadini iza reetaka.

Tako je i na ulicama. Uglavnom sam susre-tala mukarce razliite dobi i mlade enezamotane u moderne marame.

Na Velikom bazaruSvu rasko ivljenja i olkor stanovnita

u Istanbulu doivjela sam na Velikom baza-ru (Kapali Carsasi). Nastao je kao jedna odstanica na Putu svile od Kine do zapadneEurope,gdje su se najprije prodavali krzno,keramika (zato su unutranjosti damijaukraene keramikom,koja je bila rano do-stupna, ali i skupa), bronca i eljezo. U novije

vrijeme vana roba za razmjenu bili su i zai-



43/60

43

PUTOVANJA

ni koji su se koristili za lijekove, arodizijake,pareme, ali i za pripremu arobnih napita-ka. Karavane s trgovcima zaustavljale bi sena tom mjestu prvo s namjerom da odmore,a onda i da prodaju svoju robu. Veliki bazardanas izgleda kao monumentalna graevinas ukraenim stropovima i labirintima od 60ulica s gotovo 4000 tandova na kojima senudi razliita roba: sagovi, zlato, koa i kera-mika. Kupovati na Velikom bazaru, a ne ci-

jenkati se znai ne potovati njihovu kulturutrgovanja. Kako kupci tako i trgovci uivaju

u predstavi cjenjkanja. Trgovci tu provo-de cijele dane od ranojutranjeg crnog aja(koji se pije umjesto kave), doruka, ruka,veere pa sve do noenja. Ja sam se najvi-e zadrala na tandovima s maramama isuvenirima i to sam ponijela kui za uspo-menu. tandovi sa zainima plijene panusvojim bojama i mirisima. Posjetiti Tursku, ane spomenuti tursku kuhinju, znailo bi pro-pustiti vano. Svako,ali ba svako jelo, zai-njeno je jakim i ljutim zainima, pa se zatouz veinu jela ispijaju velike ae domaegturskog jogurta Neobino, ali valja probati. A

njihov ulini kebab postao je prava delicija.

Ispred palae Dolmabahe

Bazar zaina

Tu se osim zaina moe nai, sueno voe,kavijar, oraasto voe i rahat-lokum, nezao-bilazni turski desert (elatina s orasima, pi-stacijem, ruinim laticama...). Kou i konugalanteriju nemogue je zaobii u raznolikojponudi Velikog bazara. Premda se ulicamakree velik broj turista i domaina, ulice suuredna, a domaini jako strpljivi i ljubazni.

Grad palaaOsim ve spomenute raskone Aja

Soije, moram spomenuti jo dvije pa-

lae, nezaobilazne u obilasku grada.

To je palaa Topkapi i Dombalahcepalaa,najljepa palaa u Europi. TrgTaksim i avenija Istiklal su jezgra mo-dernog europskog dijela, a sam grad udevetanestom stoljeu bio je poznat kaoPariz Orijenta. Avenija je duga tri ki-lometra i prepuna je butika, restorana,kina, galerija, kaia i pubova.

Istanbul e uvijek ostati u mom sjeanjunosei trag neke drugaije, ali istodobno ioaravajue kulture. Putujui kui prebira-la sam po mislima i uspomenama na ovaj

grad i pomislila: Sigurno u se vratiti!

Veliki Bazar



44/60

44

ANA UTVORNICIOKOLADE44

Tvornica okolade Zotter u Austriji - raj za sve okoljupceTvornica okolade Zotter u Austriji - raj za sve okoljupce

PUTOVANJA



45/60

45

Proizvodnja u slubiekologije i napretka

Osniva i vlasnik ove izuzetne manuak-ture je gospodin Jose Zotter, slastiar koji

je u kolovozu 2007. godine pokrenuo svojutvornicu utemeljenu na lozoji Bean - to -bar, to znai da se postupak proizvodnjepaljivo nadzire - od uzgoja zrna kakaovcado izlaganja gotovih okoladnih slastica napolicama trgovine.. Kakaovac koji se kori-sti u proizvodnji Zotter okolade, uzgajase na plantaama u zemljama LatinskeAmerike. Proizvodnja je isljuivo organskai oznaena kao Fair Trade, to znai dapodrava ekoloki uzgoj vrhunskih sortikoje se otkuplju po potenim cijenama.

to se sve moe staviti u o-koladu

U tekuu okoladnu bazu mogu se do-davati razni sastojci i arome, te tako nasta-

ju brojne vrste i okusi okolade.. Oduevilesu me okolade s dodatkom zelenog aja,ruinih latica, alpskog cvijea, jogurta i in-dijskih oraia, dok bih drugi put zaobila

one s kobiljim mlijekom, ili papriicama,kamilicom, maslinama i bananama.

Topli uitak stie iaromZa mene najljepi i najzanimljiviji dio

bio je odjel za kuanje vruih okolada.Taj me prostor svojim izgledom podsje-tio na skijalite Svaki posjetitelj dobio jeau vrueg mlijeka i priliku da sam iza-bere s mini-iare ploicu s omiljenomaromom. Kako nas je u drutvu bilo de-setero, svatko je uzeo drugaiju vrstu pasmo meusobno razmjenjivali razne vrste

okoladnih napitaka. Najvie mi se svidio

napitak burbon vanilla, a nisu bili loini oni s okusom cimeta, meda, oraia ikreme od ljenjaka.

Glazbena okolada i neo-doljivi ballerosi

Poslastica za sve glazboljupce je oko-lada Mitzi Blue u obliku okruglih ploica,pakirana u etvrtastu kutiju u kojoj izgle-da poput glazbenog CD-a. Brojne kutijice

ove okolade ekale su nas posluene naokruglim, pokretnim diskovima, koji su mesvojim izgledom i kretnjama podsjeali nagramoonske ploe.

I za kraj, jo malookolade...

Posljednja postaja za kuanje bila je uobliku pokretne trake, s koje smo kuali

jo mnotvo zanimljivih kombinacija runoraenih okolada. Svidjela mi se okoladasa slojem naranine kreme, dok u se o-kolade s ribljom pjenom ili one sa slaninom

nerado sjeati. Obilazak smo zavrili u tr-

Prije nekolikogodinamnogi subili oduevljenifilmom Charlie u

tvorniciokolade.Film jo nisam

pogledala,ali sami ja,poput

glavnog likaCharlieja Bucketa, imalapriliku ui u praviokoladni raj.S

obitelji iprijateljimaposjetilasamokoladnu manufakturu Zotter u

Riegersburgu, saznala sve oproiz-vodnji okolade iimala prilikukuatinekeod najboljihokolada nasvijetu.

Pie: Ana Punik, 8. b

govini, gdje smo mogli izabrati i kupiti svekuane okolade.

Tijekom ove okoladne ekspedicijekuala sam preko 150 vrsta okolade.Oduevila sam se raznolikou okusa ioblika te postala pravi znalac i ovisnik oovoj slastici.

Samo biraj...

...i kuaj!

PUTOVANJA



46/60

46

GASTRO KUTAK

Sastojci za 4 osobe:400 g pinata1 liica sezamovih sjemenki2 lice sojinog umaka2 lice ulja50 ml vode

Sol, papar

Piletina s povrem i kikirikijemKi

Cehuljica 2012 PRESS

Documents

Transcript of Cehuljica 2012 PRESS