C:Color StudioHEP ujan 2001 - inet · 2016. 5. 10. · liberalizaciji tr`i{ta elektri~ne energije i...

U OVOM BROJUMr. sc. Branimir Deli}, direktor Sektora za poslovnu informatiku: Sustav morabiti tehnolo{ki jedinstven 5, 6, 7

Dan Hrvatske elektroprivrede u Osijeku: Povijest nas osposobljava za budu}nost 8, 9, 10

O paketu energetskih zakona 14, 15

Tragom reforme mirovinskog osiguranja 16, 17, 18

Poàri ponovno pusto{ili Dalmacijom 28, 29, 30

Remont HE Senj, najve}i u povijesti elektrane 34, 35

Jedna minuta {utnje i frekvencija u UCTE 36, 37, 38

"BENCHMARKING"Danas je jedna od rije~i koja se na svimrazinama u Hrvatskoj elektroprivredi naj~e{}e~uje – restrukturiranje. U Hrvatskoj, naàlost,restrukturiranje asocira na smanjenje radnihmjesta i otpu{tanje ljudi.

Me|utim, pod pojmom suvremenog restrukturi-ranja misli se na proces koji se provodi radiunaprje|enja poslovanja. Zna~i, restrukturiranjebi trebalo biti mijenjanje metoda u poslovanjuda bi se pove}ala produktivnost i konkurentnasposobnost. Pokreta~ka snaga svakog restruk-turiranja mora biti pove}anje kvalitete proiz-voda, smanjenje tro{kova poslovanja iosvajanje trì{ta. To mora inicirati i provesti po-slovodstvo. Kako?

Uspje{na poslovodstva su posljednjih 20 godinarazvila metodu neprekidnog uspore|ivanja svo-jih djelatnosti sa sli~nim-najboljima u svijetu.Takvo sustavno uspore|ivanje u poslovnoj ter-minologiji poznato je kao Benchmarking (do}ido informacije, analizirati je i prilagoditi vlastitimokolnostima). Rije~ je o neprekidnom pro-nalaènju, prihva}anju i primjenjivanju najboljihprakti~nih iskustava. Benchmarking je jedna odnajva`nijih radnih metoda za postizanjekonkurentnosti. Jer, onaj koji ne moè posti}isvjetski standard u kvaliteti proizvoda i najpo-voljnije, odnosno najniè cijene – taj se ne moèuklju~iti u trì{nu utakmicu, gdje }e pravila bitisve o{trija.

Kroz Benchmarsking stalno u~imo kako radenajbolji i kako bi mi trebali raditi da pove}amokvalitetu rada i proizvoda. Benchmarking seprovodi u svim djelatnostima neke tvrtke, prim-jerice u nabavi, proizvodnji, projektiranju, pro-daji, istraìvanjima, razvoju, isporuci,informati~kom sustavu, ra~unovodstvu i svimdjelatnostima poslovodstva. Ali, te prilagodbese moraju odvijati brzo.

HEP je, nakon dono{enja zakona koji reguli-raju rad energetskog sektora, obvezan dolipnja 2002. godine restrukturirati svoje po-slovanje. Odnosno, treba stvoriti takvu po-slovnu strukturu, koja }e udovoljiti zahtjevimatrì{nog poloàja HEP-a za uspje{no po-slovanje povezanih trgova~kih dru{tava u nje-govu vlasni{tvu. Sada je prava prigoda dakonkretno i u svim dijelovima poslovanjaprimijenimo iskustva i ideje boljih od nas.

Podsje}amo da je u rubrici «Iskustva drugih»,HEP Vjesnik objavljivao napise o elektroener-getici europskih i drugih zemalja svijeta. Pisalismo tako o elektroenergetici Indonezije, Kine,Australije, Filipina, Indije, Japana, Ruske fede-racije, SAD-a, Njema~ke... Pisali smo o integra-ciji elektroenergetskih sustava Skandinavije, o«Danskom ~udu», o Nizozemskoj... Krajem1999. godine, po~eli smo objavljivati priloge oliberalizaciji trì{ta elektri~ne energije i to Kali-fornije, [vicarske, Francuske, Portugala, pisalismo o restrukturiranju Elektroprivrede Kolum-bije, o utjecaju liberalizacije energetskog trì{tana konkurentnost nuklearnih postrojenja, pred-stavili smo njema~ki GridCode 2000., a u blokusmo objavili iskustva ~lanica VGB u procesuliberalizacije energetskog trì{ta. U rubrici«Iskustva drugih – po(d)uka nama», pisali smoo liberalizaciji trì{ta elektri~ne energije u Ve-likoj Britaniji, Irskoj, Islandu, Izraelu, Nizozem-skoj, Poljskoj, Rumunjskoj, [vedskoj,[vicarskoj, Sloveniji, [panjolskoj, ê{koj Re-publici, Ma|arskoj...

Danas, kada je komunikacijskim prostoromzavladao Internet, ima dovoljno dostupnihinformacija kao poticaja, ali i mogu}nostiostvarenja konkretnih kontakata. Istina, zaprimjenu Benchmarkinga valja {to prijeotkloniti otpore prema svemu onomu {tonismo osmislili mi, nego netko drugi. Jer, idrugi tako funkcioniraju da prihva}aju idejeboljih, primjenjuju ih i koriste {to je brèmogu}e.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

49

34

29

PREDSJEDNIK UPRAVE

RAZUMLJIV CILJ –LAK[E U PROMJENEPremda se ve} dugo govori o promjenama u elektroprivrednoj dje-latnosti i HEP-u, sve dosada{nje na{e aktivnosti bile su - ipak -samo nu`na priprema za promjene. Sada, na po~etku posljednjegtromjesje~ja poslovne godine 2001. moè se re}i da, sukladnonedavno donesenim zakonima kojima se regulira funkcioniranjehrvatskog energetskog sektora u trì{nim uvjetima, promjeneuistinu zapo~inju.

UZ RAZUMIJEVANJE CILJA SMANJITIOTPOR PREMA PROMJENAMA

Svjestan sam prisutnosti svijesti kod ve}ine zaposlenika na{egHEP-a, monopolne tvrtke u 100 postotnom dràvnom vlasni{tvu, dasu radno mjesto, odre|eni radni standard i pla}a normalna i za-jam~ena stvar. Svjesni smo tako|er i vidimo svakodnevno da to,naàlost, ne vrijedi za zaposlenike brojnih tvrtki u Hrvatskoj i svijetu(Swiss Air, America Airlines samo su najnoviji primjeri).

Promjene u elektroenergetskim poslovnim sustavima u svimdràvama Europe i svijeta su goleme i brze. Neutemeljeno je nadatise – vjerovati – da ih Hrvatska i HEP mogu izbje}i i da }e postoje}iuvjeti poslovanja jo{ dugo ostati nepromijenjeni. âk {tovi{e, tiprocesi promjena - s obzirom na ka{njenje s jedne i na o~ekivanjavlasnika s druge strane - odvijat }e se u Hrvatskoj brè nego drug-dje. Odnosno, uz na{ doprinos ili bez njega, trajat }e onoliko kolikomoraju, a nikako onoliko koliko bi trajali uz na{ pasivan odnos, pa~ak i otpore prema promjenama. Naime na{a, HEP-ova, dvojba nijeho}emo li u bolne promjene strukture i organizacije u}i ili ne}emo,nego kako }emo kao tvrtka preìvjeti, bez obzira na bolnost prom-jena. Svjesna sloènosti procesa, Uprava HEP-a drì da je uz razu-mijevanje cilja ukupnog procesa preobrazbe HEP-a od stranezaposlenika, promjene mogu}e provoditi u malim, izvodljivim, ko-risnim, prakti~nim i konkretnim koracima i rezultatima.

Temeljni cilj privatizacije je pove}anje u~inkovitosti tvrtke i stva-ranje profita. Neovisno o timingu privatizacije, mi sami provo|e-njem promjena koje obuhva}a proces restrukturiranja, trebamo imoèmo zna~ajno doprinijeti pove}anju u~inkovitosti tvrtke i njenevrijednosti. Ne smijemo propustiti mogu}nost da dokaèmo daHrvatska elektroprivreda moè biti uspje{na tvrtka na globalnoj ra-zini i razini operativnog poslovanja, a mi sami sposobni i zanajzahtjevnije poslovne izazove.

TE[KO]E NA GLOBALNOJ RAZINIUSPORAVAJU NAPREDAK HEP-A

Na globalnoj razini postoje brojne pote{ko}e na koje Hrvatska elek-troprivreda nije do sada odlu~uju}e i u dovoljnoj mjeri utjecala, aobjektivno predstavljaju ograni~enja da u cijelosti iskaèmo na{emogu}nosti, kvalitetu i zna~aj za hrvatski gospodarski sustav. Tosu, prije svega, cijena elektri~ne energije koja je neprimjerena, ne-dovoljno razumljiv i nedovoljno tro{kovno utemeljen tarifni sustavza obra~un elektri~ne energije, visoki stupanj nenapla}enosti pri-hoda od prodaje elektri~ne i toplinske energije, zna~ajan stupanjzaduènosti tvrtke, te visoka razina neovla{tene potro{nje, odnosnokra|e elektri~ne energije. Postojanje spomenutih te{ko}a, koje mive} godinama prihva}amo kao uobi~ajene je nedopustivo, ukolikoèlimo biti uspje{na i dobro vo|ena tvrtka.

Preoblikovanje HEP-a u HEP - Grupu s djelatnostima u okviru javneusluge kao posebnim povezanim trgova~kim dru{tvima, ima za ciljpove}anje u~inkovitosti poslovanja. Pritom, cilj je pove}anje pro-duktivnosti rada i na razini sustava i individualnoj razini. Puno jeprimjera u na{em najblièm okru`ju gdje se jednaki posloviobavljaju uz manji broj ljudi i odgovorniji odnos prema poslu, takoda za malu produktivnost opravdanja za nas nema.

DANA[NJI NAÎN RADA MORAMOPROMIJENITI OSOBNIM UDJELOM

Za nas je od iznimne va`nosti pove}anje produktivnosti rada, racio-nalno gospodarenje imovinom s kojom upravljamo i racionalan odnosprema investicijskoj djelatnosti. Uvijek se postavljaju pitanja: koris-timo li primjereno tehni~ke sustave koje imamo na raspolaganju,

razmi{lja li uistinu svatko od nas prioritetno o probitku tvrtke priobavljanju poslova i odlu~ivanju, moè li svaki od nas dati vi{e...?Jednako tako, ne manje ~esto, pojavljuju se pitanja: jesmo li dovo-ljno motivirani za bolje, kako posti}i bolju motiviranost, kako prevla-dati razli~ita ograni~enja da bi na{ rad bio produktivniji...?

Dana{nji na~in rada i odnos prema imovini, kao i odnos prema in-vesticijama moramo unaprijediti na{im osobnim, svjesnim udje-lom i doprinosom. Pogre{no je i nepotrebno, ~ekati da se todogodi pritiskom (su)vlasnika HEP-Grupe nakon provedene privati-zacije, bez obzira je li rije~ o financijskim investitorima, mirovin-skim fondovima ili nekoj drugoj elektroprivrednoj tvrtki.

HEP mora {to prije ostvariti kvalitativan pomak u smislu una-prje|enja tehni~kog sustava, kvalitetnije elektri~ne energije i kvali-tetnijeg odnosa prema svojim potro{a~ima. Prije svega, morarije{iti svoje ozbiljne strukturne pote{ko}e i naslije|ene probleme.Ne primje}ujem da se dovoljno respektira ~injenica da danas funk-cioniramo koliko - toliko normalno, zahvaljuju}i u velikoj mjerielektri~noj energiji koju uvozimo iz na{eg okruènja koja je jeftinijaod elektri~ne energije iz velikog broja na{ih proizvodnih objekata.Vrlo skoro to moè postati povlastica nekog drugog, a nama prijetigubitak zna~ajnog dijela trì{ta preko no}i. Ne biti toga svjestandanas zna~i biti neodgovoran prema budu}nosti.

[to }emo u tom smislu u najskorije vrijeme u~initi?

- Analizirat }emo ostvarenje pokazatelja uspje{nosti poslovanja ugo-vorenih sa svim osobama s posebnim ovla{tenjima (rukovoditelji).

- Razmotrit }emo i posebno analizirati rezultate organizacijskih je-dinica koje ostvaruju najlo{ije poslovne rezultate.

- Promovirat }emo i poticati praksu organizacijskih jedinica kojeostvaruju najbolje rezultate poslovanja.

- Uspostaviti sustav benchmarkinga (prihva}anja i ostvarivanjaiskustava najboljih)

- Provodit }emo konkretne mjere za sniàvanje tro{kova poslovanjai pove}anje produktivnosti.

- Uvest }emo sustav poja~ane odgovornosti na svim razinamaobavljanja poslova (uklju~ivo i nagra|ivanje uspje{nih).

- Dovr{it }emo pregovore i potpisati kolektivni ugovor prihvatljiv zazaposlenike i za poslodavca (naàlost u trenutku predaje ovog tek-sta u tisak, to jo{ uvijek nije izvjesno, premda je od odlu~uju}eva`nosti za kvalitetan nastavak procesa restrukturiranja i zajedni~kiuskla|en rad na procesu restrukturiranja).

- Izradit }emo program za novo zapo{ljavanje i socijalno zbri-njavanje vi{ka zaposlenika u svrhu pove}anja produktivnosti rada.

- Rukovoditelje HEP-a iscrpno }emo upoznati sa sadràjem i di-namikom promjena - uprave direkcija }e predstaviti obveze kojetreba ostvariti s konkretnim zadacima i rokovima.

- Pripremit }emo kadrovsku osnovicu za izbor rukovoditelja i nji-hovo dodatno permanentno i programirano {kolovanje za uvjeterada i rukovo|enja nakon restrukturiranja.

STRU^NJACI HEP-A AKTIVNO ]ESUDJELOVATI U IZRADI TEMELJNIH

DOKUMENATA

Osim navedenog, do kraja godine predstoje brojne poslovne aktiv-nosti vezane uz proces restrukturiranja. Prije svega, to je revizijakona~nog izvje{}a konzultanta Vlade Republike Hrvatske NortonRose za prvu fazu rada, i suradnja tijekom upravo zapo~ete drugefaze rada. Tim za restrukturiranje HEP-a }e se transformirati u tim zaupravljanje promjenama, a Program Uprave HEP-a o poslovnom re-strukturiranju HEP-a bit }e uskla|en s odredbama zakona. Osimtoga, izradit }e se elaborat i program o preoblikovanju HEP-a uHEP-Grupu, a stru~njaci HEP-a }e se uklju~iti u izradu podzakon-skih akata energetskih zakona, posebno u izradu mre`nih pravila,pravila rada operatora trì{ta, tarifnog sustava i op}ih uvjeta dobaveelektri~ne energije. Jednako tako }e se uklju~iti u izradu prijedlogazakona o privatizaciji HEP-a.

Uz do sada osnovana trgova~ka dru{tva za komplementarne,sporedne i pomo}ne djelatnosti (HEP-Plin d.o.o., HEP-Toplinarstvod.o.o., HEP – Telekom d.o.o., HEP – Odmor i rekreacija d.o.o.), os-novat }e se i ekipirati dru{tva HEP – Sigurnost, i HEP – Inènjeringi usluge. Osnovat }e se i ekipirati trgova~ko dru{tvo s operatoromsustava i operatorom trì{ta.

S obzirom na relativno kratak rok za restrukturiranje temeljne djelat-nosti, do kraja ove godine treba pripremiti osnivanje i organiziranjetrgova~kih dru{tava HEP – Matica, HEP – Proizvodnja, HEP – Prije-nos, HEP – Distribucija i HEP – Opskrba. Dakako, razradit }e semodel ekonomskih odnosa u HEP-u, odnosno HEP – Grupi, {to po-drazumijeva ugovorne odnose, likvidnost, portfelj, interne cijene,nagra|ivanje prema rezultatima rada i drugo.

HEP DANAS?@elim vas podsjetiti da smo ovu godinu planirali zavr{iti s mini-malnom dobiti u poslovanju, ali uz preduvjet da uspijemozna~ajno smanjiti na{e tro{kove (vi{e od 300 milijuna kuna) ipove}ati efikasnost poslovanja – s jedne strane, te ako okolnostina trì{tu energenata (plin, ugljen, mazut) i elektri~ne energije nebudu bitnije odstupale od razine s kraja 2000. godine, s drugestrane. Tako|er, preduvjet je bio da ne bude ve}ih promjena ute~aju kune prema vode}im inozemnim valutama. Plan smoocijenili zahtjevnim, osobito stoga {to smo pretpostavili da }e hi-drolo{ke okolnosti biti bolje od prosje~nih.

Sukladno rezultatima ostvarenim u prvih osam mjeseci ove godine,unato~ ~injenice {to se nije ba{ sve odvijalo prema planskimpredvi|anjima, Hrvatska elektroprivreda ima {ansu ostvariti plani-rani poslovni rezultat. Nakon osam mjeseci biljeìmo gubitak u po-slovanja od 17 milijuna kuna (pro{le godine u tom razdobljugubitak je iznosio 471 milijuna kuna).

Projekcije poslovanja do kraja ove godine pokazuju da se moèo~ekivati pove}anje negativnog financijskog rezultata ukoliko nepoduzmemo odgovaraju}e mjere. Zbog toga, nu`na je maksimalnamobilizacija svih nas na daljnjem smanjenju tro{kova iprvenstveno - smanjenju kra|e elektri~ne energije i pobolj{anjunaplate potraìvanja kako bismo, ipak, poslovnu godinu zavr{ili spozitivnim financijskim rezultatom.

MOJA PORUKA VAMAPonovit }u da su promjene koje nas o~ekuju neizbje`ne. Ponovnonagla{avam da uz pove}anje produktivnosti rada, racionalno go-spodarenje imovinom s kojom upravljamo i racionalan odnosprema investicijama - mi sami moramo dokazati da Hrvatska elek-troprivreda moè biti uspje{na elektroprivredna tvrtka, konkurentnadrugim elektroprivrednim subjektima koji }e se pojaviti na trì{tu.Bolje je da to u~inimo planski, kontrolirano, preventivnim mjerama,nego kasnije radikalnim operativnim zahvatom.

Stoga traìm i o~ekujem da svaki od zaposlenika Hrvatske elektro-privrede, u okviru procesa promjena, s razumijevanjem prepoznasvoju budu}u obvezu i ulogu.

Hrvatska elektroprivreda je veliki sustav kojem za promjene trebavremena. Ali, vremena je malo. Odredbe zakona nas obvezuju da seve} do lipnja 2002. godine HEP preoblikuje u HEP- Grupu. Siguransam da }e u budu}oj HEP-Grupi raditi ljudi koji su pravodobnoshvatili ove procese i iskazali spremnost u njima sudjelovati.

Ivo ôvi}

poruka

HEP VJESNIK 128, RUJAN 2001. 3

PREZENTACIJA HEP-A ZA TVRTKU STANDARD&POOR'S

OCJENA KREDITNOGREJTINGA KRAJEM GODINEZa predstavnike agencije Standard&Poor's, koja obavljaredovnu godi{nju provjeru stanja tvrtke i procjenu poslov-nih kretanja, odnosno daje ocjenu kreditnog rejtingaHrvatske elektroprivrede, odràna je 26. i 27. rujna usjedi{tu HEP-a u Zagrebu prezentacija o poslovanju HEP-a.Pozitivna ocjena kredinog rejtinga, koju HEP kontinuiranoima od 1997. godine, omogu}uje HEP-u dobivanje kreditaod me|unarodnih financijskih institucija bez jamstvaVlade Republike Hrvatske. Ocjena Standard&Poor'sao~ekuje se krajem godine.

POSLOVNO STANJE SE POPRAVLJA

Naglasiv{i u uvodu kako je ova ocjena iznimno zna~ajnaza HEP, predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} prvog se danaizlaganja osvrnuo na poslovne rezultate i aktivnosti HEP-au proteklom razdoblju. Pro{lu je poslovnu godinu, koja jezavr{ila s gubitkom od 691 milijuna kuna, ocijenioiznimno te{kom, napominju}i kako je na taj negativan po-slovni rezultat utjecalo nekoliko ~imbenika, kao {to suneodgovaraju}a razina cijena elektri~ne energije, te{ko}es naplatom potraìvanja, zna~ajno pove}anje cijene ener-genata, te, zbog iznimno su{ne godine, smanjena proiz-vodnja hidroelektrana, koje ~ine vi{e od poloviceproizvodnih kapaciteta HEP-a.

Danas, me|utim, rekao je Predsjednik Uprave, stanje jebitno druk~ije, napominju}i kako je ostvaren zna~ajan na-predak u naplati potraìvanja (uspje{no je napla}eno vi{eod 400 milijuna kuna starih potraìvanja), a uz to je krajempro{le godine korigirana cijena elektri~ne energije, te je uprosjeku za kategoriju ku}anstva porasla 25 posto.

I. ôvi} tako|er je izdvojio najzna~ajnije projekte i investi-cije u proizvodnoj, prijenosnoj i distribucijskoj djelat-nosti u Hrvatskoj elektroprivredi, a, kako je rekao, odposlovnih aktivnosti najvi{e je pozornosti u proteklomrazdoblju poklonjeno restrukturiranju tvrtke. U ovoj jegodini dijelom proveden lani prihva}en Program restruk-turiranja poslovnog sustava HEP-a, primjerice, ra~uno-vodstveno razdvajanje poslovnih jedinica i stvaranje ~etiritvrtke-k}eri HEP-a za pomo}ne djelatnosti.

RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA

Kona~ni zaklju~ci Norton Rosea, kojeg je Vlada RepublikeHrvatske izabrala kao inozemnog konzultanta za proces re-strukturiranja HEP-a, bili su, rekao je I. ôvi}, jedan od bit-nih temelja nedavno prihva}enih energetskih zakona. Premanjima, prihva}ena je varijanta organizacije HEP-a na temeljuISMO modela, prema kojemu HEP zadràva sve tri temelj-

ne djelatnosti. HEP, re~eno je, u suradnji s raznim konzul-tantskim tvrtkama, posebice ESB-om i Norton Roseom, in-tenzivno nastavlja s procesom restrukturiranja, kako bi se{to prije uspostavila HE-grupa - predvi|a se do sredineidu}e godine, a zakonska je obveza HEP-a i uspostavaposebnih tvrtki: Operatora sustava, te Operatora trì{ta.

O najva`nijim odredbama iz paketa energetskih zakona(Zakona o energiji, Zakona o regulaciji energetskih djelat-nosti, Zakona o trì{tu elektri~ne energije, Zakona o trì{tunafte i naftnih derivata i Zakona o trì{tu plina) ovomprigodom je govorio Nikola Bruketa, voditelj Tima zapreoblikovanje poslovnog sustava HEP-a. Od va`nijihodredbi izdvojio je onu kojom se HEP-u jam~i da i daljeostaje subjekt opskrbe elekti~nom energijom na trì{tu zavrijeme reforme elektroenergetskog sektora.

Govore}i o privatizaciji HEP-a I. ôvi} je napomenuo kakou javnosti i politi~kim krugovima sve vi{e prevladavami{ljenje da nije nu`no poùrivati taj proces; privatizacija,tako|er, ne}e, naglasio je, biti potaknuta prora~unskim pi-tanjima, ve} snaènjem tvrtke.

Nedvojbeno je da }e se privatizacija provesti, ali ne postojipritisak i potreba za njezinim poùrivanjem, napomenuo jeI. ôvi}, te dodao:

Uvjereni smo da provedba na{eg Programa restrukturi-ranja prije provo|enja privatizacije moè zna~ajno pove}ativrijednost tvrtke, kao i prethodna uspostava trì{ta elek-tri~ne energije te zakonske regulative. O~ekujemo da }eprivatizacija HEP-a biti u funkciji razvijanja trì{ta kapitala.

Idu}eg su dana Standard&Poor'su predstavljeni ostali po-slovni segmenti Hrvatske elektroprivrede. Tako je DavorKu~i} iz Ureda Uprave usporedio temeljne pokazatelje po-slovanja iz 1999. i 2000. godine, te prezentirao stanje od-nosa sa sindikatima. Goran Slipac iz Sektora za razvojgovorio je o planiranju i perspektivama izgradnje elektro-energetskog sustava HEP-a u idu}ih deset godina, a ostanju HEP-ovog sustava za{tite okoli{a izlagao je mr. sc.Zoran Stani}.

O dosada{njim rezultatima i planovima financijskog man-agementa govorili su Darko Beli}, direktor Direkcije zaekonomske poslove, Vera Knez, direktor Sektora zara~unovodstvo, te Snjeàna Pauk, rukovoditelj Slu`be zaekonomske poslove, a revizorska tvrtka PriceWaterhouse-Cooper's obrazloìla je rezultate revizorskog izvje{}a zaHEP za 2000. godinu.

Tatjana Jalu{i}

najava

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

UPITNA DOBIT U2001.Trenuta~no su elektroenergetske okolnosti u Hrvatskoj stabilne,izvijestio je predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} na konferencijiza novinare, odrànoj po~etkom listopada u Zagrebu. Premanjegovim rije~ima, ukoliko ne bude ve}ih poreme}aja na svjet-skom trì{tu energenata i europskom trì{tu elektri~ne energije,ove se zime ne o~ekuju zna~ajnije pote{ko}e u opskrbi elek-tri~nom energijom. Remonti proizvodnih postrojenja provode seprema planu, uz iznimku TE Plomin 2 koji je izvan pogona ine}e ostvariti planiranu raspoloìvost. Trenuta~no koli~ina vodeu akumulacijama omogu}uje proizvodnju 438 GWh elektri~neenergije, {to je 3 posto manje od koli~ine planirane za ovorazdoblje godine, uz napomenu da su planom predvi|eneiznadprosje~ne hidrolo{ke okolnosti. Zalihe loìva ulja i ugljenasu u skladu s planom.

U nastavku konferencije predsjednik ôvi} i ~lanovi Upravepredstavili su poslovne rezultate za prvih osam mjeseci ovegodine, u usporedbi s planiranim rezultatima za 2001. godinu.Planom za 2001. bilo je predvi|eno pove}anje potro{nje elek-tri~ne energije za 5,5 posto u odnosu na 2000., smanjenjetro{kova osoblja za 197 milijuna kuna, smanjenje tro{kovaodràvanja za 53 milijuna kuna, te smanjenje ostalih tro{kovaposlovanja za 62 milijuna kuna. To je uz planirane hidrolo{keokolnosti i zadràvanje cijena energenata, te te~aja dolara narazini iz prosinca 2000. trebalo rezultiralo s dobiti od 27 mili-juna kuna na kraju godine.

U prvih osam mjeseci ove godine potro{a~ima u Hrvatskoj pro-dana je manja koli~ina elektri~ne energije od one u jednakomrazdoblju pro{le godine, uz pove}an izvoz elektri~ne energije.Smanjenje tro{kova odvija se prema planu, kao i kretanje te~ajadolara, a hidrolo{ke su okolnosti ~ak i malo bolje od planiranih.Me|utim, cijene energenata ve}e su od planiranih, a cijena elek-tri~ne energije iz uvoza porasla je 20 posto u odnosu na jednakorazdoblje pro{le godine. Rezultat takvih okolnosti je gubitak od17,3 milijuna kuna u prvih osam mjeseci. Podsje}amo, ujednakom je razdoblju 2000. gubitak iznosio 471 milijuna kuna.Ima li se na umu da postoji pove}ana potreba kori{tenja vlastitihtermoelektrana, koje su najskuplji izvori elektri~ne energije, da supove}ane cijene uvozne energije, da je zbog neostvarenja o~eki-vane razine potro{nje smanjen o~ekivani prihod od prodaje elek-tri~ne energije, da TE Plomin d.o.o. jo{ uvijek ne uspijevaostvariti planiranu proizvodnju, a ima visoke fiksne tro{kove,Uprava HEP-a predvi|a da bi unato~ u potpunosti ostvarenim pla-novima racionalizacije i u{teda, do kraja godine gubitak mogaoiznositi pribli`no 80 milijuna kuna. Zbog toga }e do kraja godineposebno inzistitrati na pobolj{anju naplate potraìvanja i daljnjemsmanjenju tro{kova poslovanja.

Na konferenciji je, posebno u svjetlu nedavnih zaklju~akaVlade predstavljen i HEP-ov investicijski plan za 2001. godinu,koji iznosi blizu 1,6 milijarde kuna, od ~ega je osigurano fi-nanciranje u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Od zapo~etih iplaniranih investicija izdvojeno je kombi-kogeneracijsko pos-trojenje u TE-TO Zagreb, vrijednosti 130 milijuna eura, koje }euskoro po~eti s komercijalnim radom, obnova TS Ernestinovo,za koju }e se tijekom listopada objaviti me|unarodni tender, teizgradnja TS @erjavinec za koju se tender o~ekuje do kraja go-dine (oba projekta ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna).Tako|er je ugovorena izgradnja projekata pobolj{anja prije-nosne mreè u Splitu i Rijeci ukupne vrijednosti 38 milijunakuna. Financijski je posebno zahtjevan (45 milijuna eura) iprogram obnove elektroenergetske mreè na podru~jima oddràvne skrbi, a u tijeku je i ostvarenje dugoro~nog programasanacije naponskih okolonosti, za koji }e se samo u ovojgodini utro{iti 12 milijuna eura.

Osim ovih tema, bilo je rije~i i o o~ekivanjima HEP-a od libe-ralizacije trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj, o zahtjevnimzada}ama restrukturiranja do kraja godine, odnosno po~etkaprimjene paketa energetskih zakona, o visini i strukturi po-traìvanja, te o planovima za uklju~enje proizvodnje NE Kr{kou elektroenergetsku bilancu za 2002. godinu.

D.A.

4

MR. SC. BRANIMIR DELI], DIREKTOR SEKTORA ZAPOSLOVNU INFORMATIKU

SUSTAV MORA BITITEHNOLO[KI JEDINSTVEN

NA ÊLU Sektora za poslovnu informatiku HEP-a, od trav-nja pro{le godine je mr. sc. Branimir Deli}, kojeg smokao novog direktora ve} predstavili na stranicama HEPVjesnika. Me|utim, ovog puta razgovaramo s mr. sc. B.Deli}em slijedom na{ih intervjua s direktorima sektoraHEP-a i to o ovoj sve zna~ajnijoj prate}oj djelatnosti po-slovanja HEP-a, o budu}oj organizaciji informati~kog po-sla u promijenjenim uvjetima, o projektima, tehnologiji,kadrovima...

Spomenimo da je mr. sc. B. Deli}, nakon {to je diplomi-rao na Strojarskom fakultetu, radio u EKONERGU na po-slovima programiranja, projektiranja i izgradnjeinformacijskih sustava, te je 1997. godine postao direktorPrograma za informati~ku tehnologiju. U me|uvremenu jemagistrirao na poslijediplomskom studiju za poslovnoupravljanje pri Ekonomskom fakultetu s temom Strate-gijska analiza globalnog energetskog sektora.

Mr. sc. B. Deli} pripada mla|em nara{taju rukovoditelja,a u HEP do{ao izvan HEP-a, uvode}i novu filozofiju rada ipristup prema poslu. Nakon malo vi{e od godinu dananjegova rada kao direktora Sektora za poslovnu informa-tiku, moèmo re}i da je rije~ o ~ovjeku koji ima puno e-nergije i poticajnih ideja, ali i sposobnost uvaàvanja po-slovne kulture HEP-a.

HEP Vjesnik: Na ~elu ste zna~ajne prate}e djelatnostiHEP-a, koja }e u predstoje}im procesima restrukturi-ranja Hrvatske elektroprivrede biti jo{ zna~ajnija. Sobzirom da je ukupna organizacija Sektora za po-slovnu informatiku uvjetovana ukupnim restrukturi-ranjem HEP-a u relativno kratkom roku (lipanj 2002.godine), osim temeljnih naznaka iz zakona, imate lidovoljno informacija za konkretno osmi{ljavanjestrukture i organiziranosti Sektora?

Mr. sc. Branimir Deli}: Mi smo u okviru i za potrebe Timaza preoblikovanje poslovnog sustava HEP-a, odnosno Pod-tima za organizaciju i sistematizaciju izradili elaborat kojimsmo predloìli budu}i izgled informati~ke funkcije u

HEP-u, zna~i, ne samo Sektora. Koliko sam bio u prigodividjeti prijedloge drugih u HEP-u, mogu re}i da smo mina{u organizaciju pojednostavnili. Primjerice, znamo datrebamo ustanoviti novu funkciju kao {to je informati~kasigurnost, audit i sli~ne funkcije koje sada nisupredvi|ene. S druge strane, neke funkcije poput novih teh-nologija treba spustiti dublje u na{u strukturu. Zna~i, {to seti~e struke, precizno znamo kako bi trebao izgledati Sektorza poslovnu informatiku HEP-a, a ukupna informati~kafunkcija bi obuhvatila i organizaciju informati~ara, koji suzaposleni u drugim dijelovima HEP-a. Na{ tada{nji prijed-log iz lipnja ove godine je bio da se infomati~ari ~itavogHEP-a ne okrupne u jednu organizacijsku cjelinu.Me|utim, to ne zna~i da }e to tako i biti. Jer, druge ino-zemne elektroprivredne tvrtke to imaju druk~ije rije{eno.Primjerice, Irska elektroprivreda ima posebnu informati~kutvrtku koja okuplja 400 informati~ara – {to je logi~no sastajali{ta jasnih odnosa tro{kova. U HEP-u je zaposleno340 informati~ara, koje bi tako|er mogli organizirati uposebnoj tvrtki. Od ukupnog broja informati~ara, samo ihje 85 u Sektoru za poslovnu informatiku, a primjerice u Di-rekciji za distribuciju 186.

HEP Vjesnik: Informatizacija poslova operatorasustava i operatora trì{ta, te mogu}a komercijali-zacija telekomunikacijskih usluga, bit }e najdelikat-niji stru~ni izazovi, osobito za Sektor za poslovnuinformatiku. Jeste li kadrovski osposobljeni za tenove poslove, s obzirom da i ina~e Hrvatska elek-troprivreda nije atraktivna za mlade stru~njake, aposebno informati~are?

Mr. sc. Branimir Deli}: [to se ti~e novih funkcija kojename}u zakoni o regulaciji energetskog trì{ta, svakako}e se pojaviti potreba informatizacije i potpore po-slovanju budu}em operatoru sustava.Dakako, Hrvatskaelektroprivreda }e svojom infrastrukturom i ostalim resur-sima, poput kadrovskih i materijalnih, ponuditi svoju us-lugu budu}em operatoru sustava. Vjerujem da }e to bitiprihva}eno, jer HEP ve} ima izgra|enu infrastrukturu, kaoi potrebna znanja koja treba dalje razvijati za primjerenupotporu. U o~ekivanju jasne odluke o potpori Sektora zaposlovnu informatiku operatoru sustava, {to je jedinoekonomski opravdano, mi se u tom smislu pripremamo uokviru na{ih kadrovskih i materijalnih mogu}nosti. Stvarje jasnija {to se ti~e infrastrukture, koju mi gradimo zavlastite potrebe, bez obzira na budu}e opredjeljenje. U

informatici, ina~e, taj pojam postoji kao hosting iliudoma}enje – pruànje ukupnih informati~kih usluga uvlastitom podru~ju za potencijalnog korisnika. Povrhsvega, HEP ima telekomunikacijsku infrastrukturu, koja jei danas na raspolaganju dispe~erskoj funkciji.

S Va{im drugim dijelom pitanja i tvrdnjom da HEP, oso-bito za mlade informati~are, nije atraktivan - bih se sloìo.Me|utim, u postoje}im gospodarskim okolnostima, mijo{ uvijek moèmo ra~unati na podmla|ivanje, ali i tupostoje brojna ograni~enja. Jedno je zabranazapo{ljavanja novih ljudi u HEP-u, a drugo je stimulacija.Zna~i, uz profesionalni dio svakog zaposlenika gdje uHEP-u svakako postoji primjereni prostor za stru~an raz-

voj, nagra|ivanje – pla}e su vezane uz sistematizacijuHEP-a. Istina, na{a je èlja da se u novoj sistematizacijiposlova i zadataka pla}e informati~ara usklade sna~elima trì{ta. Krajnje je vrijeme da se prema zahtje-vima trì{ta revalorizira uloga informati~ara i da se njihovrad vi{e vrednuje.

Informati~ka funkcija u smislu prave i potpune zaposle-nosti prilagodit }e se novoustanovljenim poslovnimprocesima u HEP-u. Ono gdje se vidi pove}ana zaposle-nost je u pokrenutim novim projektima.

HEP Vjesnik: Vjerojatno imate ljude koji su preop-tere}eni, ali i one kod kojih postoji prazan hod, od-nosno prema vlastitim sposobnostima ne moguudovoljiti traènim zada}ama, {to je rezultat nega-tivne selekcije kadrova. Kako }ete to rije{iti?

Mr. sc. Branimir Deli}: Ovo je pitanje vrlo sli~no za bilokojeg direktora u HEP-a. Kako }e se to rje{avati na raziniHEP-a, to ne}e mimoi}i ni Sektor za poslovnu informa-tiku. Nedvojbeno je da }e se svakom ponuditi suvisli po-sao. Svatko }e sigurno biti u prigodi pokazati kako }e seprilagoditi novim uvjetima. Mi imamo snimljeno stanje una{em Sektoru, poznate su nam mogu}nosti kadrovskihresursa, znamo s kakvim znanjima raspolaù i u kojem

NAJVI[E SMO USMJERENI NA IZGRADNJU INFORMATI^KEINFRASTRUKTURE, JER O TOMU OVISI OSTVARENJE NA[IHBROJNIH PROJEKATA

[TO SE TIÊ NOVIH FUNKCIJA KOJE NAME]U ZAKONI OREGULACIJI ENERGETSKOG TR@I[TA, SVAKAKO ]E SE POJAVITIPOTREBA INFORMATIZACIJE I POTPORE POSLOVANJUBUDU]EM OPERATORU SUSTAVA I, DAKAKO, HRVATSKAELEKTROPRIVREDA ]E SVOJOM INFRASTRUKTUROM I OSTALIMRESURSIMA, POPUT KADROVSKIH I MATERIJALNIH, PONUDITISVOJU USLUGU [TO JE JEDINO EKONOMSKI OPRAVDANO


na{ intervju

HEP Vjesnik: Pri koncipiranju va{e organiza-cije, jeste li primijenili benchmarking?

Mr. sc. Branimir Deli}: Dakako, rukovodili smo seprimjerima boljih, odnosno najboljih poputRWEE-a, koji ima i specijalizirane informati~ke tvrtke~ak do te mjere da se te tvrtke bave samo spe-cifi~nim informati~kim poslovima. Evo jo{ jedne za-nimljive usporedbe: Irska elektroprivreda ima ve}ibroj informati~ara, a ukupan broj zaposlenih je skorodvostruko manji od HEP-a. Sukladno tomu, u ovojna{oj funkciji ne bi trebalo do}i do smanjenja brojazaposlenika. Moè se o~ekivati reorganizacija,prekvalifikacija i usvajanje novih znanja. Zna~i, uko-liko se budemo rukovodi pravilima struke, kod infor-mati~ara ne treba postojati strah od gubitka radnogmjesta u HEP-u, odnosno HEP-grupi.

smislu i mjeri se mogu iskoristiti. Ti resursi, najve}imdijelom, postoje u odjelima za poslovnu informatiku Di-rekcije za distribuciju, ne samo stoga {to ih je tamonajve}i broj, nego stoga {to su i ina~e zaduèni za jedanzna~ajan segment informati~ke potpore poslovanja svojeDirekcije. Ovdje posebno mislim na aplikaciju za prodajuelektri~ne energije. Dobar dio tih ljudi }e sigurnodoìvjeti promjene u sadràju i opsegu svog rada.

HEP Vjesnik: U svom nastupnom gostovanju nastranicama HEP Vjesnika ujesen pro{le godine, na-javili ste mnogobrojne projekte poput pilot projektaizrade jedinstvene aplikacije za prodaju elektri~neenergije, projekta definiranja optimalne tehnologijeza o~itavanje potro{nje ru~nim terminalima, infor-matizacije urud`benog zapisnika, evidencije ula-zaka i izlazaka osobnih vozila, evidencije kori{tenjaradnog vremena...I jo{ k tomu, va{ Tim – skra}eno-za telekomunikacije izradio je nekoliko elaboratauklju~ivanja HEP-a na telekomunikacijsko trì{te,{to nije slu~aj i s drugim timovima. Rade li sve toljudi iz Sektora ili koristite usluge drugih?

Mr. sc. Branimir Deli}: Ukratko, najve}i dio projekatakoje ste nabrojili, vi{e od 90 posto je napravljeno ili je utijeku - unutar Sektora. Primjerice, aplikacija za prodajuelektri~ne energije – njena je analiza dovr{ena u travnjuove godine, ali u smislu snimke stanja. O~ekujemoo~itovanje Direkcije za distribuciju, kao nositelja poslov-nog modela, koja treba ocijeniti ispravnost takve snimke i

odrediti nove poslovne procese koje treba ugraditi ubudu}i softver za prodaju elektri~ne energije. Treba uvijekimati na umu da smo mi informati~ari servis, apoku{avamo biti profesionalan i {to jeftiniji servis, inismo nositelji poslovnih modela. Prema informaciji sposljednjih sastanaka, Direkcija za distribuciju }e pre-pustiti Sektoru prijedloge za budu}e postupke. Ume|uvremenu, mi nismo gubili vrijeme, nego smo is-traìvali trì{te, odnosno èljeli smo saznati {to bi zna~ilokada bi se takav sustav kupio, djelomi~no ili u potpunosti.Takvi sustavi u sli~nim tvrtkama neizostavno postoje, alioni obuhva}aju i tzv. odnos s potro{a~em kao integralandio. Jer, fakturiranje je samo jedan mali dio ukupnog od-nosa s potro{a~ima. To su sustavi s profesionalnim i mar-ketin{kim imenom CRM (Customer RelationshipManagement) ili CCS (Customer Case System). Oni sekupuju u paketu. Primjerice, takav natje~aj je raspisaoHrvatski Telekom i rije~ je o doista velikom projektu na

podru~ju cijele Hrvatske, koji }e obuhvatiti ~ak i takozvaniHelp Desk, a to je u ukupnom odnosu s potro{a~ima vrlova`na funkcija dojave kvarova i reklamacija. Sada samve} spomenuo tri dijela sustava kojeg mi èlimo izgraditi:Help Desk, odnos s potro{a~em i sustav za fakturiranje(Billing). Na prvi pogled, takav sustav se ~ini skup, alimo`da donosi veliku u{tedu u poslovanju i neizravnekoristi tvrtki poput dobrog imidà, koje opravdavaju takavtro{ak. Moram spomenuti da nismo nai{li na primjer daje suvremena distribucijska ili opskrbna kompanija svlastitim anga`manom napravila sveobuhvatan sustav.Ako postoji vlastiti sustav, on je samo djelomi~no pokrioovu informati~ku potporu. Zato smatram da, ako èlimoizgraditi informati~ku potporu ukupnog sustava odnosa spotro{a~ima, bolje je rje{enje kupiti ga na trì{tu. Ali,ako }e se to rje{avati djelomi~no, postoji mogu}nost dasu bolja vlastita rje{enja. Dakako, sve je u skladu s euro-pskim standardima. Naime, neke su kompanije kupiletakve sustave samo da poslovne procese prilagode su-vremenim standardima.

Dalje, jedan o timova je dovr{io svoj rad vezan za ru~neterminale - snimka stanja i prijedlog za provedbu - i pre-dao ga Direkciji za distribuciju, koja ga je ocijenilapozitivnim. U prijedlogu za provedbu su razra|ene faze,koje treba isfinancirati. Sa stajali{ta informatike, taj pro-jekt je dovr{en, a za ostvarenje se ~eka novac.

[to se ti~e evidencije ulazaka i izlazaka vozila i za-poslenika, ostvarenje malog podprojekta je u tijeku.

Jednako tako je u tijeku izrada jedinstvenog GIS-a (Geo-grafskog informacijskog sustava) HEP-a, koji je premasvojoj logici obuhvatio 400 kV, 220 kV i 110 kV postro-jenja. Kada to bude dovr{eno u zami{ljenom opsegu, uGIS }emo uklju~iti i niè naponske razine, onako kako surazvijene po pojedinim distribucijskom podru~jima. Utom smislu je ve} naru~ena tzv. tehnolo{ka osnovica zaGIS, a to su potrebni hardveri. Prema mojoj procjeni,sredinom idu}e godine, dalekovodna infrastruktura HEP-abit }e do posljednje potankosti dostupna pritiskom nadugme. Moram pohvaliti neka distribucijska podru~jakoja su u implementaciji GIS-a na svom podru~ju dalekoodmakli i njihov trud ne}e biti zanemaren, nego uklopljenu ovoj drugoj fazi izrade koju sam spomenuo. Najdalje suu tom poslu oti{li DP Elektroprimorje Rijeka i DP Elektro-jug Dubrovnik, a i DP Elektra Zagreb. Neki, naàlost, ne-maju ni{ta. S obzirom da taj posao nije vo|enobjedinjeno, do{lo je do razjedinjavanja u tehnologiji, ali

nas to ne}e usporiti u poslu jer su tehnologije na visokojrazini i mogu me|usobno komunicirati.

HEP Vjesnik: @elite li ovom prigodom izdvojiti jo{koji projekt?

Mr. sc. Branimir Deli}: Najva`niji projekt koji je prednama je tzv. troslojna migracija. Ona se odvija na razinioperativnog sustava, hardvera i aplikacija. Da objasnim.U HEP-u trenuta~no koristimo ORACLE verziju kojaslu`beno nema potporu od proizvo|a~a. Mi tu ORACLEbazu èlimo unaprijediti i podi}i je na vi{u verziju i to nijeproblem, ali morali bismo promijeniti operativni sustav,jer bazu ne moèmo implementirati na postoje}i opera-tivni sustav. Tu nastaje te{ko}a. Novi operativni sustav napostoje}em hardveru ne moèmo instalirati. A, to zna~ida moramo kupiti novi hardver, da bismo instalirali novioperativni sustav, da bismo mogli instalirati novu bazu.Stanje je takvo da imamo preveliki broj servera. Na{ je in-formacijski sustav do te mjere distribuiran da one-mogu}ava kupovinu hardvera na taj na~in, jer bi moralikupiti najmanje 40 poslovnih servera (ALFA) i puno dru-gih servera. To bi bilo preskupo. Zbog toga provodimoprojekt konsolidacije hardvera koji }e koncentriratiservere na jednom mjestu, kako bi mogli provestispomenutu troslojnu migraciju, {to je mogu}e na manjembroju mjesta, primjerice na ~etiri – Zagreb, Rijeka, Split,Osijek. Ciljno stanje nam je da imamo jedinstvenu bazupodataka, ~ak i fizi~ki a ne samo logi~ki.

HEP Vjesnik: Vratimo se Timu za telekomunika-cije...

Mr. sc. Branimir Deli}: Tim je izradio snimku stanja iprijedlog organizacije telekomunikacija u budu}oj HEP-grupi. Tim se nije ograni~io na jednu varijantu, nego je uspektru prijedloga donositeljima odluke ponudio nekolikomogu}nosti. Uz to, priloìo je i suvremena rje{enja una{em okruènju – u Njema~koj, Italiji, Francuskoj, Irskoj,SAD-u. Sve primjere su analizirali i na temelju toga sunastale predloène varijante. Svoj elaborat je Tim predaoUpravi HEP-a i Timu za preoblikovanje poslovnog sustavaHEP-a. U pripremi je prijedlog Upravi o imenovanju novogtima koji bi razradio varijante za koje se Uprava odlu~i. Ume|uvremenu je slijedom Odluke Uprave HEP-a osnovanHEP – Telekom d.o.o. u potpunom vlasniu{tvu HEP-a, ime-novan je direktor i Nadzorni odbor i jo{ je sve to u statusumirovanja. Naglasio bih da sve varijante pretpostavljajuobjedinjenje telekomunikacijskih resursa HEP-a u bilo ko-jem organizacijskom obliku. Danas se, naime, ne znaobavlja li neki zaposlenik telekomunikacijske poslove ilineke druge. Prema nekim procjenama, a i snimku stanja,tim poslovima u HEP-u se bavi ne manje od 120 i ne vi{eod 180 zaposlenika HEP-a. To je te{ko precizno utvrditi sobzirom na dvojnost radnih mjesta.

HEP Vjesnik: Va{a je tvrdnja da je informati~ka pis-menost u HEP-u zadovoljavaju}a. Ima li podru~jagdje smo, mo`da, prekapacitirani?

Mr. Sc. Branimir Deli}: Informati~ka pismenost je ve}postala stvar op}e kulture. Drìm da bilo tko s rukovod-nim ovlastima, u ovom smislu, moè to sam primijetiti iliprovesti. Jednako tako, drìm da bilo koji rukovoditelj uHEP-u moè samoinicijativno definirati koji informati~kiresursi, u osnovnom smislu - zna~i od ra~unala na stolu -nekomu trebaju ili ne trebaju. Ne vidim potrebu da se u toupli}e informati~ka struka. Pitanje je li neko osnovnosredstvo dovoljno iskori{teno moè se rije{iti na raziniop}ih znanja. Zna~i, Sektor za poslovnu informatiku neodre|uje niti name}e tko }e dobiti kakav hardver, nego torade rukovoditelji.

NAJVA@NIJI PROJEKT KOJI JE PRED NAMA JE TZV. TROSLOJNAMIGRACIJA, KOJA SE ODVIJA NA RAZINI OPERATIVNOG SUSTAVA,HARDVERA I APLIKACIJA I ZBOG TOGA PROVODIMO PROJEKTKONSOLIDACIJE HARDVERA KOJI ]E KONCENTRIRATI SERVERE NAJEDNOM MJESTU, A CILJ NAM JE DA IMAMO JEDINSTVENU BAZUPODATAKA, ÂK I FIZI^KI A NE SAMO LOGI^KI

na{ intervju

6 HEP VJESNIK 128, RUJAN 2001.

Ja ne mislim da smo prekapacitirani, jesmo ako gledateserver stranu {to sam ve} spomenuo. To }emo smanjiti,ali ne zna~i da ne}emo istodobno pove}ati kapacitet. Miga, prema financijskim mogu}nostima, stalnopove}avamo.

HEP Vjesnik: No, jeste li rekonstrukcijom arhitektureinformacijskog sustava –koncentracijom hardvera namanji broj telekomunikacijskih ~vorova u ve}im gra-dovima i podizanjem propusnosti telekomunikacijskihvodova, smanjili tro{kove odràvanja?

Mr.sc. Branimir Deli}: Nama su tro{kovi odràvanjapostoje}eg hardvera, na server strani, doseglinepodno{ljive iznose. Nije pitanje ho}emo li ili ne}emonapraviti konsolidaciju hardvera, nego kako }emo.Prvenstveno sa stajali{ta tro{kova, ali i drugih stvari koje}e nam omogu}iti racionalizaciju, osloba|anje ljudskihresursa i drugo. Odbor za reviziju je pregledao elaborat zapodru~je ~vori{ta Split koje obuhva}a sva distribucijskapodru~ja u Dalmaciji, PrP Split i PP HE Jug, {to je~etvrtina Hrvatske. U elaboratu je to~no odre|eno {totreba napraviti za podizanje propusnosti telekomunika-cijskih vodova- infrastrukture kako bi se provela konsoli-dacija. Najnovijim rebalansom plana smo dobili jamstvada }e biti isfinancirana rekonstrukcija sustava i tonajvjerojatnije prije kraja ove godine. Za te potrebe smonaru~ili i poslovni server, koji bi morao preuzeti postoje}iData Base Server. To zna~i da }emo ve} u sije~nju 2002.godine imati jedinstvenu bazu podataka za ~etvrtinuHrvatske. U ovom trenutku radimo jednaku takvu studijuza ~vori{te Rijeka, koja }e biti dovr{ena za mjesec i poldana, a pregovaramo za izradu studije ~vori{ta Zagreb. Itako }emo postupno obuhvatiti ~itavu Hrvatsku. Ume|uvremenu gradimo telekomunikacijsku infrastruk-turu, odnosno ugra|ujemo optiku na dalekovode HEP-a. Utijeku je upravo dizanje opti~kih uàdi izme|u ~vori{taRijeka i Split, a to je veliki posao. Bez toga spomenutukonsolidaciju za Split ne bi mogli provesti. Tijekomsljede}e godine ugradit }emo i optiku za ~vori{te Osijek,takozvani slavonski prsten. Ako bude sve u redu, ovi pro-jekti konsolidacije }e biti dovr{eni do kraja idu}e godine.Time }emo smanjiti tro{kove odràvanja server sustava ito drìm svojim najva`nijim zadatkom.

Ovdje jo{ moram spomenuti da se na telekomunika-cijskoj infrastrukturi HEP-a vrti deset sustava: dispe~erskekomutacije, komutacije, upravljanja, obra~unskih mjer-enja, za{tite... i tako redom. Sustav poslovne informatikeje negdje na za~elju, prema prioritetu va`nosti. Mi gra-dimo takvu mreù koja je upravljiva do te mjere da sustavifunkcioniraju onako kako su projektirani. Sve {to gra-dimo, gradimo tako da podièmo temeljne sustave HEP-a,a da vi{kovi kapaciteta budu upravljivi i da ih moèmoprodati na trì{tu. Zna~i, na istoj telekomunikacijskoj in-frastrukturi pomirujemo velik broj sustava, a to jed-nozna~no upu}uje na rezultate rada Tima da sustav morabiti jedinstven. Stoga je najva`nije da HEP okrupni tele-komunikacijsku funkciju. Ali to ne smije dovesti u pitanjeda HEP nema dovoljno snaàn Servis Level Agreement –SLA (ugovor prema kojem tvrtka k}er matici jam~i kva-litetu usluge). Ako se èli imati visoki SLA, to vi{e i ko{ta.Primjerice, bez obzira {to je informati~ka funkcija dioHEP-a, postoji interno dogovorena razina SLA.

Nagla{avam da se ne smije dogoditi da temeljne djelat-nosti HEP-a ostanu bez jamstva o funkcioniranju tele-komunikacijske infrastrukture i to ja~eg nego {to jedanas. To je i namjera da se SLA nakon okrupnjavanjapoja~a.

HEP Vjesnik: Ne}e li trend komercijalizacije ugrozitifunkcioniranje upravo tih sustava koji podupiru radtemeljnih djelatnosti HEP-a?

Mr. sc. Branimir Deli}: Ne}e ni u kojem slu~aju. HEPkroz vlasni~ku strukturu nadzire djelatnost. Namjera je daHEP- Telekom bude u trajnom vlasni{tvu HEP-a i nikogdrugog (istina, postoji opasnost u smislu da vlasnik tomoè prodati), a vlasnik se brine da se najprije zadovoljenjegove potrebe, a ostatak se moè prodati. To je najja~apoluga, a druga poluga je SLA. Ugovorom se to~no de-finira kakva kvaliteta usluge se jam~i. Osim toga, HEP –Telekom d.o.o.osniva se i zbog jasnih i ~istih ra~una, jerbudu}i potencijalni investitor mo`da ne èli ulagati svojasredstva kroz tvrtku koja je dio neke druge tvrtke.Me|utim, postoji i mogu}nost da se informati~ka i tele-komunikacijska djelatnost objedine, {to je sukladno naglobalnoj razini. Velike tvrtke poput Siemensa imaju od-jele koji se zovu ICT – Information Communication Teh-nology). Ili, primjerice VIPNET koji se slu`beno bavitelekomunikacijskim uslugama, a ima najve}i broj za-poslenika informati~ara. Ili ISKON, gdje je jednako stanje.To dokazuje sukladnost informatike i telekomunikacija.Spomenut }u da djelatnost pruànja usluga Interneta pot-pada pod odredbe Zakona o telekomunikacijama. Zna~i,mi jo{ nismo sigurni kakvo }e biti rje{enje u HEP-u.

Samo je nedvojbeno da u informatici i telekomunikaci-jama nema decentralizacije. Drugo je, pak, pitanje dele-giranja odgovornosti.

HEP Vjesnik: Sveobuhvatan odnos s potro{a~ima,osmi{ljen i od va{ih programera i projektanata, zapostoje}e stanje u velikom dijelu distribucijskihorganizacija jo{ uvijek je science fiction. Mali po-mak informati~ari su napravili instaliranjem po-tro{a~kog informati~kog kioska u glavnompotro{a~kom sredi{tu Elektre Zagreb u Gun-duli}evoj ulici i u Elektroistri Pula. Kako potaknutidistribucijske organizacije na primjereni odziv ipra}enje takvih iskoraka?

Mr. sc. Branimir Deli}: Drìm da je najva`niji korak ipreduvjet za uspostavu budu}eg suvremenog odnosa spotro{a~ima ova infrastruktura koja se gradi. Bilo kakvaodluka koja bi se donijela u distribuciji ili drugdje usmislu izgradnje tog odnosa, bila bi jo{ neprovediva. Utom smislu mi ne gubimo vrijeme. Zna~i, najvi{e {tomoèmo usmjereni smo na izgradnju informati~ke infra-strukture. U tom smislu se moè govoriti o uspostavielektroni~kog poslovanja, a u tom podru~ju s poslovnestrane HEP ozbiljno zaostaje. Uspostavom infrastrukture}emo biti tehni~ki spremni. Primjerice, ~esto me pitajuza{to na Internet stranici HEP-a ne mogu vidjeti stanjesvog ra~una. Kada budu zadovoljeni tehni~ki uvjeti, to }ese mo}i ostvariti preko no}i. Zna~i, mi imamo ljude kojito znaju i mogu, ali nemamo infrastrukturne preduvjete. Aza to su vezani skoro svi projekti o kojima sam govorio.

Ova dva informati~ka kioska, kao pilot-projekt smodovr{ili i smatramo ga uspje{nim. Neke distribucije sunapravile iskorake. Primjerice, DP Elektra Kri` na svojojInternet stranici je omogu}ila potro{a~ima uvid u njihove

ra~une. To je off-line, a ne on-line. To je, istina, samo ru-dimentarni dio elektroni~kog poslovanja, jer ono pravouklju~uje i pla}anje ra~una, ostale financijske transak-cije, dojave o kvarovima, upite, reklamacije...Takva infra-struktura }e svakako omogu}iti HEP-u da promijeni svojimid` i u ekolo{kom smislu, jer }e se mo}i nominirati iprezentirati razli~iti ekolo{ki projekti koji u HEP-u pos-toje. Ostvarenje interakcija izme|u HEP-a i potro{a~a jepred nama i to vrlo brzo.

[to se ti~e distribucijskih organizacija i njihovog prim-jerenog odziva, ja mislim da su oni zaokupljenisvakodnevnim obvezama i zadacima i to nije u fokusu nji-hova posla. Na{ Sektor je ovla{ten za tehnologiju, asvakako nije za te procese ukupnih odnosa s potro{a~ima.Kakvi su procesi nu`ni treba u HEP-u re}i netko drugi, pa}emo mi to provesti uz pomo} tehnologije, ~ijemogu}nosti mi moèmo eventualno prezentirati.

HEP Vjesnik: Informatika nezaustavlljivo ide na-prijed. Kako osiguravate stalnu edukaciju va{ihljudi?

Mr. sc. Branimir Deli}: Na informati~kom opismen-javanju, ne samo zaposlenika Sektora za poslovnu infor-matiku i informati~ara u ostalim dijelovima HEP-a, nego izaposlenika HEP-a radi na{ Sektor. Mi u na{oj u~ioniciimamo od po~etka rujna do kraja godine popunjene ter-mine. Svi alati su u stalnom pogonu. [teta je {to imamosamo jednu u~ionicu.

[to se ti~e informati~ara HEP-a, mi smo u jednom dijeluzastali s ORACLE tehnologijom zbog ve} spomenutihrazloga i prestali smo s izgradnjom vlastitih informati~kihznanja u dijelu novih tehnologija. Jer, to nije bilo potrebnoza posao. Me|utim, ve} idu}e godine imat }emo spremnuinfrastrukturu za nove alate i zajedni~ki sustav aplikacija upogonu na lokaciji Zagreb, a mo`da i Split.

Moram naglasiti da imamo potporu Uprave HEP-a, a re-zultati te potpore }e biti vidljivi ve} za nekoliko mjeseci,vezano za dva projekta koje sam spomenuo – troslojnumigraciju i konsolidaciju.

HEP Vjesnik: Spremni ste na promjene, morate sla-mati otpore, imate puno znanja i ideja, ne bojite seposla, konkurencije...Moète li, nakon relativnokratkog vremena provedenog na ~elu Sektora zaposlovnu informatiku HEP-a prosuditi je li to Va{profesionalni izazov – posao Va{eg ìvota?

Mr. sc. Branimir Deli}: Svakako da ovaj posao smatramprofesionalnim izazovom, ne ba{ izazovom ìvota. Ovo jeposao u kojem mogu pokazati svoje potencijale. S drugestrane, u HEP sam do{ao iz privatne tvrtke gdje je odnosprema radu malo druk~iji nego ovdje.U tom smislu se po-nekad na|em, blago re~eno – zate~en. Ali ohrabruje dasu promjene pred nama i ljudi sve vi{e shva}aju okol-nosti, {to moè pozitivno i poticajno na njih utjecati.

[to se ti~e mene osobno, ja }u nastojati obavljati svojposao {to kvalitetnije i pritom }u uvijek, dakako, biti nastrani ~ovjeka.

Pripremila: \ur|a Su{ec

NA TELEKOMUNIKACIJSKOJ INFRASTRUKTURI HEP-A VRTI SEDESET SUSTAVA: DISPEÊRSKE KOMUTACIJE, KOMUTACIJE,UPRAVLJANJA, OBRAÛNSKIH MJERENJA, ZA[TITE... I TAKOREDOM, MI GRADIMO MRE@U TAKO DA PODI@EMO TEMELJNESUSTAVE HEP-A, A DA VI[KOVI KAPACITETA BUDU UPRAVLJIVII DA IH MO@EMO PRODAVATI


DAN HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE U OSIJEKU

POVIJEST NAS OSPOSOBLJAVA ZA BUDU]NOST

PROSLAVA Dana Hrvatske elektroprivrede, koji se ve}sedmu godinu zaredom obiljeàva 28. kolovoza (tog jedana, podsjetimo, 1895. godine pu{tena u rad HE Krka, teuveden prvi cjeloviti izmjeni~ni elektroenergetski sustav uHrvatskoj) ove je godine odràna u Osijeku. Zanimljiv je po-datak da je Osijek istog datuma, ali 1809. godine, stekaostatus slobodnog kraljevskog grada! Ove godine, na DanHEP-a, obiljeèna je i 75. godi{njica javne elektrifikacijeOsijeka, te osje~kog elektri~nog tramvaja. Danas, Hrvatskaelektroprivreda u Osijeku ima pet glavnih organizacijskih je-

dinica: Termoelektranu toplanu, Pogon toplane, Prijenosnopodru~je Osijek, Distribucijsko podru~je Elektroslavonija-Osijek i HEP-Plin d.d. Sredi{nje mjesto sve~anogodràvanja Dana HEP-a bila je zgrada osje~kog Hrvatskognarodnog kazali{ta.

• Kazali{te je upravo prostor najvi{eg ~ovjekova duhovnogiskustva. Ovdje je mjesto gdje ~ovjek govori, gdje pokazujesvoje najdublje misaone i civilizacijske dosege. Stoga jeprimjereno ugostiti na{e jubileje ovdje u hramu kulture, uHNK u Osijeku: stoljetno iskustvo Hrvatske i Hrvatske elek-troprivrede u ba{tinjenju elektri~ne energije kao svjetskogcivilizacijskog dobra, rekao je u uvodu Mihovil BogoslavMatkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a.

Program je vodila osje~ka novinarka Sandra Kriànec, ka-zav{i:

•Simboli~no, na ju~era{nji dan prije to~no deset godina,generalni direktor Hrvatske elektroprivrede je zbog ratnihokolnosti svojom odlukom prekinuo godi{nje odmore za-poslenicima HEP-a. Moè se re}i da za Hrvatsku elektro-privredu od onda nema odmora. Ni nakon devet godinakontinuiranog otklanjanja ratnih {teta, obnova u ratuuni{tenih elektri~nih postrojenja i mreè nije dovr{ena, {tone ~udi jer je na njima po~injena {teta od pribli`no pet mili-jardi kuna. No, vi{e od materijalne {tete boli gubitak ìvotazaposlenika HEP-a. Minutom {utnje svima njima ovomprigodom odana je po~ast.

POVIJEST ELEKTRIFIKACIJE OSIJEKA

Damir Karavidovi}, direktor DP Elektroslavonija Osijek, usvom se obra}anju osvrnuo na povijesni razvoj elektrifika-cije Osijeka, iz kojeg izdvajamo: "Godine 1922. gra-dona~elnik dr. Vjekoslav Hengl podnio je gradskomzastupstvu program izgradnje munjare i elektri~nog tram-vaja. U no}i s 21. na 22. studenog 1926. godine grad je bioprvi put rasvijetljen elektri~nom rasvjetom, kada je ostvarenprvi probni rad elektrane. Nekoliko dana nakon prvog

uli~nog svjetla, 25. studenog, prava je senzacija - prvaprobna vo`nja tramvaja gradom! Elektri~na centrala i tram-vaj slu`beno su pu{teni u pogon 17. prosinca 1926. go-dine, a poslovali su pod imenom "Osje~ka munjara itramvaj", kao posebna ustanova Gradske op}ine. Centrala jestradala u ratnom bombardiranju krajem 1944., a ob-novljena je ve} 1945. godine. Nakon Drugog svjetskog rata,djelatnost tramvajskog prijevoza odvojena je od elektrane ielektri~ne mreè, koji ulazi u Elektroslavoniju Osijek, u sas-tavu Elektri~nog poduze}a Hrvatske. Osje~ka elektrana radido 1963. godine, kada prestaje s proizvodnjom elektri~neenergije, te se njezin toplinski dio preure|uje u gradsku to-planu radi centralizirane opskrbe gra|ana i industrije ogr-jevnom toplinom i tehnolo{kom parom. Tada po~injetoplifikacija grada Osijeka, izgradnjom vrelovodne i paro-vodne mreè, a opskrba elektri~nom energijom oslanja sena dobavu iz elektroenergetskog sustava. Prvi izvor elek-tri~ne energije u Osijeku, gra|en prema potrebama elektro-energetskog sustava Hrvatske u cjelini, je Plinsko-turbinskaelektrana Osijek snage 2x25 megavata na Zelenom polju,pu{tena u pogon 1976. godine. Dovo|enje magistralnogplinovoda do Osijeka, radi dobave prirodnog plina toj elek-trani, omogu}ilo je razvoj nove djelatnosti: opskrbedoma}instava, industrije i ostalih potro{a~a prirodnim pli-nom. Od ta dva doga|aja biljeì se 25 godina, a sve trijavne energetske djelatnosti u gradu: opskrba elektri~nom

energijom, toplinom i prirodnim plinom od tada sepromi{ljeno i uskla|eno razvijaju. Godine 1984. pu{ten jena lokaciji u Zelenom polju u pogon blok od 45 megavataelektri~ne i 139 megavata toplinske snage, s kojim se pro-izvodi elektri~na energija, tehnolo{ka para i vrela voda zagrijanje. Toplana u ulici cara Hadrijana i Termoelektrana-toplana na Zelenom polju povezane su magistralnim vrelo-vodom i parovodom te tvore jedinstveni centralizirani top-linski sustav grada.

Ratna razaranja energetskih objekata i nadzemne elektri~nemreè svih napona po~inju prakti~ki prvim napadima na grad- u srpnju 1991. godine. Minobaca~ki, raketni, topovski itenkovski napadi razarali su na{e objekte skoro svakodnevno."Hepovskom uporno{}u", radnici HEP-a saniraju ono {to }eidu}eg dana biti ponovno sru{eno i tako neprekidno. Elek-tri~na energija, plin i toplina stiù do svih ulica, olak{avaju}ipodrumski ìvot gra|anima u jesen i zimu 1991. godine,omogu}uju obranu, funkcioniranje grada i vitalnu proiz-vodnju. Sje}amo se Badnjaka 1991. godine, kada je nakondugog vremena uklju~ena javna rasvjeta, sje}amo seuzre~ice: Gdje je svjetlo - tu su na{i! Slijedi poslijeratna ob-nova, koja ovdje jo{ uvijek nije zavr{ena..."

HEP JE DIO OSJE^KE I SVJETSKEPOVIJESTI

Uzvanicima se obratio i gradona~elnik Osijeka dr. ZlatkoKramari}, naglasiv{i da HEP-ovih 106 godina govori o tomekako se ìvot odavna na ovim prostorima odvijao prema vi-sokim standardima. Prisjetio se i 1922. godine, kada je -kako je rekao - njegov ~asni uzor - osje~ki gradona~elnik g.Hendl, po~eo s izgradnjom osje~ke Munjare. To, rekao je,ukazuje na kvalitetu i standard ìvljenja u to doba, ali i natada{nju mogu}nost decentraliziranog odlu~ivanja o raz-voju grada.

• Povijest HEP-a dio je tzv. slabe povijesti, koja se ne pamtikao ona "jaka", {to ne zna~i da je manje zna~ajna, rekao je Z.Kramari} i dodao:

Na posebnoj visini zadatka tijekom Domovinskog rata bili suupravo zaposlenici HEP-a. Prisje}am se razgovora g.Karavidovi}a s gradskom upravom koji su u to vrijemeodre|ivali sudbinu grada... Nadalje, prisje}am se kako su sejednom prigodom stranci u Osijeku za vrijeme rata za~udili:

obljetnice


NA DAN HEP-A 28. KOLOVOZA O.G. OBILJE@ENA JE I 75.GODI[NJICA JAVNE ELEKTRIFIKACIJE OSIJEKA, OSJE^KOGELEKTRI^NOG TRAMVAJA I 25. GODI[NJICA DISTRIBUCIJEPLINA U OSIJEKU

D. Karavidovi} osvrnuose na povijesni razvojelektrifikacije u Osijeku

M. B. Matkovi}: stoljetno je iskustvoHrvatske i Hrvatske elektroprivrede uba{tinjenju elektri~ne energije kaosvjetskog civilizacijskog dobra

Dr. Z. Kramari}: i HEP je stvarao po-vijest

Dr. L. Bognar: HEP je u Osijeku sim-boli~ki i stvarno svijetla to~ka

U ime predsjednikaUprave HEP-a skupuse obratio [. Bala-bani}

"Pa zar kod vas voze tramvaji!?". @elim stoga zahvaliti HEP-una stvaranju "slabe" povijesti, jer upravo ona stvara "jaku"povijest. Zahvaljujem u dubokoj vjeri da }e od ulaganjaHEP-a koristi imati gra|ani Hrvatske i Osijek, da }e HEP bitiu skladu s trendovima kao i prije 106 godina.

@upan Osje~ko-baranjske ùpanije dr. Ladislav Bognar na-pomenuo je kako ga vrlo raduje dolazak HEP-a u Osijek, jerje HEP danas u toj, kako je rekao, prili~no depresivnoj sre-dini - stvarno i simboli~ki svijetla to~ka. Tako|er se pris-jetio i te{kih ratnih dana, kada je HEP ovdje gra|animaosiguravao ìvotne uvjete. Prisjetio se nevjerice i {oka ne-prijatelja na okupiranom podru~ju zbog saznanja da uOsijeku ima struje, da voze tramvaji...

•Divio sam se tada radnicima HEP-a koji su u te{kim uvjetimaosiguravali gra|anima "normalan" ìvot. Jedan od razloga {toOsijek nije pao jest i taj {to su njegove slu`be, posebice HEP,besprijekorno funkcionirale. Hvala vam na svemu tomu -mo`da vam jo{ uvijek nismo odali pravo priznanje. @elim daovako stru~no i kompetentno radite i dalje.

U ime predsjednika Uprave HEP-a Ive ôvi}a, skupu se obra-tio [ime Balabani}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju,izme|u ostalog rekav{i:

• HEP ba{ ove, 2001. godine, doìvljava vrlo velike prom-jene: nedavno prihva}en paket pet energetskih zakona uHrvatskom saboru stavlja HEP u nove gospodarske okolnosti.Stotinu i {est godina tradicije, znanja i uspjeha gradnje iodràvanja temeljnog elektroenergetskog sustava je zavidaneuropski standard. Popratna 75. obljetnica elektrifikacijegrada Osijeka, s promocijom elektri~nog tramvaja - sve togovori o visokoj vrijednosti razvoja hrvatskih krajeva uporedo iskoro istodobno s Europom. Ako su "na{i stari" tako konk-retno, pame}u i sposobno{}u dokazali svoju europsku vrijed-nost, zar to nije izazov i dana{njem nara{taju - da pokaè idokaè isto?! Velika je odgovornost na svima nama: moramoprihvatiti surovu zbilju trì{ta i potrebu otvorenosti i suradnje sokruènjem... Bez la`ne skromnosti, dokazali smo ba{ ovdje uOsijeku svoju i trì{nu i civilizacijsku zrelost: 25 godinauspje{nog razvoja gospodarenja plinom logi~no je zavr{iloosnivanjem samostalnog plinoopskrbnog poduze}a HEP-Plind.o.o. i to sa sjedi{tem u Osijeku... Duboko vjerujem da dije-lim Va{e mi{ljenje da sa sigurno{}u moèmo uspje{noobaviti o~ekivane zadatke, da u uvjetima trì{ta osiguramouspje{no poslovanje i socijalnu sigurnost svim na{im radni-cima, a da istodobno besprijekorno funkcionira elektroener-getski sustav.

Umjetni~ki program protkan - dakako - slavonskimugo|ajem, izveli su Hrvatsko kulturno umjetni~ko dru{tvo"@eljezni~ar" i Privatna tambura{ka {kola "Batorek" iz Osijeka.

CENTAR ZA POTRO[AÊ I STARITRAMVAJ - POKLON HEP-A

GRA\ANIMA OSIJEKA

Nakon toga, uzvanici su se uputili na Trg Ante Star~evi}a nakojem je prigodom spomenutih obljetnica bio postavljenHEP-ov {ator u kojemu je bio Centar za potro{a~e. U njemuje ve} vladala velika gu`va. Zainteresirani gra|ani Osijekamogli su ovdje dobiti sve informacije o na~inu obra~unapotro{nje elekri~ne energije i plina, a nagradna igra, uzproto~ni bojler kao prvu nagradu, svakako je privukla velikibroj znatièljnika. Istodobno, u centru je bila organizirana iprigodna prodaja brojila i limitatora uz popust, po HEP-ovimnabavnim cijenama, a predstavljene su i nove vrste brojila.

O brojilima, potro{a~ima je puno toga mogao ispri~atiFranjo Vukovi} iz Slu`be za odnose s potro{a~ima, kao i@eljko Petri~i} i Zoran Budimir iz Odjela za mjerne ure|aje,koji su nam rekli:

• Ovdje smo izloìli sve {to se na trì{tu pojavljivaloposljednjih deset godina, s obzirom da mi u stopu pratimonajnovije tehnologije, tu su i najnovija pretplatna brojila.Tijekom idu}eg tjedna oni }e obja{njavati gra|animaOsijeka sve o na~inu obra~una elektri~ne energije, te pruìtisve informacije koje ih budu zanimale; tu su i brojni infor-mativni leci: o tarifnom sustavu, kako se priklju~iti namreù... a ukoliko slu~ajno na koje pitanje ne budu odmahimali odgovor, naknadno }e ga potro{a~u uputiti po{tom.

Na {tandu HEP Plina d.o.o., na kojemu "deùraju" DamirFeketi iz Odsjeka za mjerne ure|aje, te Planinka Prekrat iMelita Maganju} iz Odjela za prodaju i odnose s po-tro{a~ima, terminal je putem kojeg potro{a~i mogu dobitiuvid u stanje svog ra~una, saznati kolika su im dugovanja,kolika je vaè}a cijena plina... Izloèna su ovdje razli~itaplinska tro{ila, kao i plinomjeri, a uz klasi~ne tu je i novavrsta - plinomjeri s pretpla}anjem.

Nevenka Filipovi} iz Slu`be za odnose s potro{a~ima bila jeangaìrana na {tandu promocijske prodaje OSRAM-ovihàrulja, koje su se tijekom "HEP-ovog tjedna", prodavale upola cijene. A zanimanje Osje~ana ve} prvog dana radaCentra, ovdje je kao i na svim ostalim punktovima, biloiznimno veliko.

Prigodom HEP-ovih obljetnica, osje~kim je ulicamaponovno vozio prvi elektri~ni tramvaj iz 1926. godine.Stariji su ga se Osje~ani prisje}ali, mla|i su ga vidjelimo`da prvi put... Na njegovoj postaji na Trgu AnteStar~evi}a ~lanovi Uprave HEP-a podijelili su prigodne da-rove voza~u tramvaja i zate~enim putnicima. Me|u njima subile i Ruìca Sekuli} i Dragana Trbojevi}, vidno iznena|enei ugodno obradovane tim ~inom, a - kako su nam rekle -ovim tramvajem su se vozile prije pedeset godina i toga serado prisje}aju.

I tako i nas sve ovaj tramvaj s po~etka pro{log stolje}apodsje}a na po~etke Hrvatske elektroprivrede na slavon-skom tlu, na sve godine koje su minule i u kojima je HEPovdje ostavio neizbrisiv trag. Dio je na{e povijesti koju i unovom tisu}lje}u ne smijemo zaboraviti.

Tatjana Jalu{i}Snimke: Darko Alfirev i Julije Huremovi}

N. Filipovi} i F. Vukovi} u HEP-ovom Centru za potro{a~espremno su svima izlazili u susret

[. Balabani} i ostali ~lanovi Uprave HEP-auru~ili su putnicima u starom tramvajuprigodne darove

HKUD @eljezni~ar iz Osijeka izveo je umjetni~ki pro-gram protkan slavonskim folklornim ugo|ajem

Uzvanici HEP-a i gra|ani Osijeka na Trgu AnteStar~evi}a, gdje je postavljen Centar za potro{a~e

Prvi osje~ki tramvaj iz 1926. godine - ponovno naulicama Osijeka

9

DAN HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE U OSIJEKU: KONFERENCIJA ZA NOVINARE

BEZ POGOR[ANJA U OPSKRBI POTRO[AÂUOÎ sredi{nje sve~anosti obiljeàvanja Dana HEP-a, uosje~kom HNK odràna je konferencija za novinare kojimasu, uz ~lanove Uprave HEP-a - [imu Balabani}a, mr. sc.Darka Beli}a, Matu Paì}a i mr. sc. Ivicu Toljana, na raspo-laganju bili Miroslav Mesi}, pomo}nik direktora Direkcije zaprijenos, Damir Karavidovi}, direktor DP ElektroslavonijaOsijek, Mihajlo Abramovi}, direktor Prijenosnog podru~jaOsijek, Dragutin Radman, direktor TE-TO Osijek, ZdravkoFadljevi}, direktor HEP Plin d.o.o. Osijek, te Dragan Jaki} izSektora za toplinarstvo. Predsjednik Uprave HEP-a Ivoôvi}, naime, zbog sprije~enosti nije mogao prisustvovatiovom doga|aju.

[ime Balabani}, ~lan Uprave i direktor Direkcije za distribu-ciju HEP-a, ukratko je novinarima predstavio povijesne da-tume koje Hrvatska elektroprivreda obiljeàva: 106 godinaelektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj, 75 godina elektri-fikacije Osijeka i 25 godina distribucije plina u Osijeku. Go-vore}i o budu}nosti "novog HEP-a" radikalnim doga|ajimanazvao je nedavno prihva}en paket energetskih zakona,~ime su stvoreni potrebni uvjeti za reformu elektroenerget-skog sektora, te zakon o privatizaciji HEP-a, koji se o~ekujeove jeseni. Govore}i o novom tarifnom sustavu za prodajuelektri~ne energije, kojeg - kako je naglasio - propisujedràva, a ne HEP (a ~ije je prihva}anje odgo|eno), najavioje kako }e biti puno jasniji i jednostavniji od dosada{njeg.Na novinarski upit o mogu}nosti poskupljenja elektri~neenergije, [. Balabani} je odgovorio:

• Realno gledaju}i, odre|enog pove}anja bi moralo biti, sobzirom na potrebu investiranja u HEP-ove objekte i kredite usvrhu kvalitetnog odràvanja sustava. Vjerujem u procjenu zaumjerenim poskupljenjem radi odràvanja i razvoja sustava.

Investicijom od iznimne va`nosti za Slavoniju i hrvatskielektroenergetski sustav, mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave idirektor Direkcije za prijenos HEP-a, ocijenio je izgradnjutrafostanice Ernestinovo 400/110 kV. Slavonija je danas,napomenuo je, u iznimno kriti~nom stanju u pogledu si-gurne opskrbe elektri~nom energijom, jer se jo{ uvijekoslanja na privremena ratna rje{enja, stoga je izgradnja TSErnestinovo za Slavoniju, kao i za cijelu Hrvatsku, doista ve-likog zna~aja. On se, rekao je, proteè i na {ire podru~je,zbog mogu}nosti povezivanja Gr~ke, Jugoslavije, Make-donije i BiH s europskim elektroenergetskim sustavom, akako se o~ekuje otvaranje trì{ta elektri~ne energije uHrvatskoj, zna~aj TS Ernestinovo }e uslijed pove}anjaprijenosa tako|er porasti, naglasio je. Za obnovu ove u ratupotpuno uni{tene trafostanice potrebno je osigurati 50 mili-juna ameri~kih dolara, a s obzirom na izostanak o~ekivaneme|unarodne pomo}i, HEP }e je morati financirati kredi-tima Europske investicijske banke i Europske banke za ob-novu i razvoj s kojima su pregovori u zavr{noj fazi. Uskoroslijedi raspisivanje me|unarodnog natje~aja za izvo|a~e ra-dova, a izgradnja bi - procjenjuje se - trajala dvije do tri go-dine.

Na novinarski upit o razlozima svakodnevnih prekida u op-skrbi elektri~nom energijom na podru~ju Slavonije tijekomljetnih mjeseci, M. Abramovi} je odgovorio kako do togadolazi zbog kori{tenja privremenih ratnih rje{enja, a zbogsuhog i vru}eg vremena tijekom ljeta dolazi do povremenihproboja izolacije. Premda se sve ~ini kako bi se kvarovi pra-vodobno otklonili - u posljednjih mjesec dana ekipe suneprestano na terenu - stanje se ne}e puno pobolj{ati svedok se ne izgradi TS Ernestinovo, naglasio je M. Abra-

movi}. No, osim povremenih prekida, dodao je, tijekomzimskih mjeseci ne treba o~ekivati pogor{anje u opskrbi,jer su te pojave karakteristi~ne upravo za ljetno razdoblje.Ina~e, napomenuo je, u Slavoniji se u cilju ~vr{}eg povezi-vanja sa 110 kV mreòm radi i na obnovi 110 kV daleko-voda, no u tomu im prepreku predstavljaju nerazminiranetrase na terenu.

Na konferenciji za novinare u Osijeku objavljena je i odlukaGradskog poglavarstva Osijeka prema kojoj }e se od 1. ru-jna pove}ati cijena toplinske energije za osje~ka ku}anstva.

Tatjana Jalu{i}Snimio: Darko Alfirev

obljetnice


IZLO@BA FOTOGRAFIJA U TS ERNESTINOVO

GRA\ENJE I RU[ENJE "ERNESTINOVA"RADNI dio obiljeàvanja Dana Hrvatske elektroprivrede uOsijeku zavr{en je obilaskom Trafostanice 400/110 kVErnestinovo, preciznije re~eno preostalih 15 posto odnegda{njeg na{eg najve}eg prijenosnog objekta. Naime,pedantni su procjenitelji utvrdili da stupanj ratne razorenosti iporatne plja~ke TS Ernestinovo iznosi najmanje 85 posto. Tihpreostalih 15 posto mogu se jednostavnije opisati rije~ima:ni~eg nema. Osim usamljenih stupova bez milimetra vodi~a ite{ko o{te}enih zidova koji ve} godinama sluè samo kao~uvari grafita s "umotvorinama" njihovih privremenih stanara igostiju (kao da ovih 85 posto nisu najjasniji potpis ru{itelja).

No, za ovogodi{nji Dan HEP-a, ti su zidovi postali prigodnimizlo`benim prostorom, "ekranom" na kojemu je brojnimdojmljivim fotografijama ispri~ana pri~a o gra|enju i ru{enjuErnestinova.

Na izgradnju TS Ernestinovo (1974.-1977.) u prigodnom jeobra}anju podsjetio direktor Direkcije za prijenos i ~lanUprave HEP-a mr. sc. Ivica Toljan. Danas kad se nalazimopred po~etkom obnove trafostanice, valja imati na umu, ka-zao je, da su sve glavne projektantske, gra|evinske i elek-tromonta`ne radove izvele hrvatske tvrtke: Elektroprojekt iDalekovod iz Zagreba, te Elektroslavonija, Gradnja i Elos izOsijeka. Najve}i isporu~itelj primarne opreme tako|er je bilahrvatska tvrtka - zagreba~ki Kon~ar. S obzirom da je vlastitimsnagama izgra|en klju~ni prijenosni objekt u elektroenerget-skom prstenu biv{e Jugoslavije "Nikola Tesla" i najva`niji ob-jekt u ovom dijelu Europe, TS Ernestinovo je bila ponos iuzor hrvatskoj elektroindustriji i elektroprivredi.

Mr. sc. I. Toljan je obavijestio nazo~ne poslovne partnere imedije da }e HEP uskoro raspisati me|unarodni natje~aj zaradove na obnovi trafostanice, te da bi se krajem sije~nja2002. godine mogla na gradili{tu zabiti "prva lopata". Radovina samoj trafostanici trajali bi dvije i pol godine, a njihovimdovr{etkom, te obnovom i izgradnjom pripadaju}ih daleko-voda, HEP bi, zaklju~io je, Slavoniju energetski vratio na ra-zinu od prije rata.

Darko AlfirevSnimio: Julije Huremovi}

UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJAHEP-a U VUKOVARU

ODANA POÂST@RTVAMADOMOVINSKOG RATAPREDSTAVNICI Udruge hrvatskih branitelja HEP-a(predsjednik Stjepan Tvrdini}, te Ivan [}ukanac iDarko Larva iz Regionalnog odbora Udruge za Isto~nuHrvatsku) samoinicijativno su se, nakon obiljeàvanjaDana HEP-a u Osijeku, uputili u Vukovar, gdje su naSpomen-obilje`je `rtvama Domovinskog rata poloìlivijenac i odali im po~ast.

T. J.

Predstavnici HEP-a na konferenciji za novinare u Osijeku

Uzvanici na izlo`bi fotografija u TS Ernestinovo

HEP I ADRIA WIND POWER POTPISALI UGOVOR O MALOJ VJETROELEKTRANI NA PAGU

PRVA VJETROELEKTRANA U HRVATSKOJPREDSJEDNIK Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo ôvi} i di-rektor hrvatsko-njema~ke tvrtke Adria Wind Power d.o.o., sasjedi{tem u Sesvetama, Ton~i Panza, potpisali su 19. rujna2001. godine u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu Ugovor o kupoprodajielektri~ne energije iz male vjetroelektrane Ravna, otok Pag.

Uputiv{i rije~i potpore projektu izgradnje ove vjetroelektrane,I. ôvi} je naglasio kako }e on, s obzirom da je u pitanju prvitakav objekt u Hrvatskoj, imati povijesni zna~aj. T. Panza jeHrvatskoj elektroprivredi zahvalio na potpori, rekav{i kakopotpisivanje Ugovora s HEP-om otvara novu stranicu u njiho-vom radu, dok }e, dodao je, iskustvo s Paga kao najzahtjev-

nije lokacije biti dobra proba i pokazatelj za daljnje sli~neprojekte u Hrvatskoj.

Mala vjetroelektrana (mVE) Ravna na otoku Pagu, snage 5,6MW, s o~ekivanom godi{njom proizvodnjom od 15 milijunakWh elektri~ne energije, prvi je projekt komercijalne malevjetroelektrane u Hrvatskoj pripremljen za izgradnju. HEP }e,prema Ugovoru, u svoju elektri~nu mreù preuzimati ukupnuproizvodnju mVE Ravna po cijeni od 90 posto prosje~ne

HEP-ove prodajne cijene kilovatsata, s tim da ona ne moèbiti nià od 0,0485 eura/kWh. O~ekuje se da }e mVE Ravna skomercijalnim radom (isporukom elektri~ne energije HEP-u)po~eti do 31. oùjka 2002. godine.

Podsje}amo, HEP ve} godinama kontinuirano poti~e privatnaulaganja u male izvore elektri~ne energije. Do sada je izdaotri promocijske publikacije: za male hidroelektrane, male ter-

moenergetske objekte i male vjetroelektrane, te tehni~keuvjete za prilju~ak malih elektrana na elektroenergetski sus-tav. Sklopljena su tri ugovora za male hidroelektrane (mHEâbranka, mHE Ro{ki Slap, mHE Ruda) i jedan ugovor zamali termoenergetski objekt (mTEO Pliva).

Ur.

slijed


HEP ]E U SVOJU ELEKTRI^NU MRE@UPREUZIMATI UKUPNU PROIZVODNJUMVE RAVNA PO CIJENI OD 90 POSTOPROSJE^NE HEP-OVE PRODAJNECIJENE KILOVATSATA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE U SEKTORU ZA TOPLINARSTVO

ZAPOÊLA OGRJEVNA SEZONAZA razliku od prija{njih godina, od ove godine nema "slu`be-nog" datuma po~etka ogrjevna sezone, re~eno je na konferencijiza novinare koju je Sektor za toplinarstvo odrào 14. rujna 2001.godine u Zagrebu.

GRIJANJE SE UKLJUÛJE AUTOMATSKI• Napu{tamo zastarjelu birokratsku odredbu prema kojoj sezonagrijanja zapo~inje nakon {to je tri dana zaredom temperaturaizmjerena u 21 sat bila ispod 12 stupnjeva Celzijusa, odnosno, to-plane automatski isporu~uju toplinsku energiju kad temperatura ustanovima padne ispod 20, a vani ispod 15 stupnjeva Celzijusa,naglasio je Branimir Poljak, direktor Sektora za toplinarstvo.

Naàlost, zbog manjka discipline samih stanara, u pojedinimzgradama, usprkos niìm temperaturama, grijanje ovoga ~asanije mogu}e. Premda su, napomenuo je B. Poljak, nekoliko putaiz Sektora upozoravali da se svi radovi na ku}nim toplinskim in-stalacijama trebaju zavr{iti do 15. rujna, zbog nepo{tivanja togapela radijatori su - zbog preinaka na instalacijama - jo{ uvijekhladni u 300 zgrada u Zagrebu. Jednako tako i u 15 onih zgradau kojima vi{e od polovice vlasnika stanova nije unatragposljednja tri do ~etiri mjeseca platilo ra~une za grijanje. Ina~e,kako je rekao B. Poljak, ostvarena je vrlo dobra suradnja i komu-nikacija s predstavnicima stanara, tako da je na tom podru~jusve manje nesporazuma.

NEGATIVAN POSLOVNI REZULTATSektor za toplinarstvo, re~eno je,predvi|a gubitak na kraju godine od27.267.394 kuna. Nedostatnopove}anje cijene toplinske energije(ono je odobreno 1. kolovoza ove go-dine, no za 12,5 umjesto traènih 25posto), te rast cijena energenata (plinje u me|uvremenu poskupio 14,5posto), uzroci su ovakvog negativnogposlovnog rezultata, nagla{eno je naovoj konferenciji.

Najve}i gubici, kako je re~eno, ostvaruju se u Posebnim topla-nama, koje obuhva}aju 60 kotlovnica na podru~ju Zagreba, Sa-mobora i Velike Gorice.U Sektoru neprihvatljivim smatraju daGradskoj plinari zemni plin pla}aju prema jednakoj cijeni kao iku}anstva.

• Pokrenut }emo pregovore kako bi rije{ili to pitanje, nadamo seda do kraja ove godine, rekao je direktor Sektora za toplinarstvo,a njegovo odgovaraju}e rje{enje Sektor o~ekuje i od Vije}a zapra}enje trì{ta energije i energenata, ~iju skoru uspostavunalaè Zakon o energiji.

ELEKTRONSKI RAZDJELNICITOPLINE U PRIMJENI

Prva zgrada u centraliziranom toplinskom sustavu u kojoj }esvaki stan imati mjerilo utro{ka toplinske energije u izgradnji jeu zagreba~kom naselju Vrbani, re~eno je ovom prigodom, a na-javljena je i primjena elektronskih razdjelnika topline u pos-toje}im zgradama - akcija koju Sektor za toplinarstvo provodi sGradskim stambenim komunalnim gospodarstvom.

Upravo je zavr{en javni natje~aj za ugradnju tih razdjelnika u6600 stanova (preteìto u zagreba~kom naselju Vrbik), uzgradama u kojima nema mogu}nosti ugradnje ure|aja zamjerenje. Ovi tzv. elokatori ili "ure|aji za razdiobu" elektron-skim putem {alju sredi{njem ra~unalu podatke o toplini kojuisijava radijator, te se potro{nja toplinske energije vi{e ne

mjeri prema kvadraturi stana, ve} prema stvarnom utro{kupojedinog ku}anstva. Dosada{nja iskustva su vrlo dobra:pilot-projekt u zagreba~kom naselju Vrbik pokazao je dakori{tenje elokatora stanare poti~e na racionalno pona{anje,te oni tro{e i do 18 posto manje energije nego ranije(prigu{ivanjem ili ga{enjem grijanja). Elektronski razdjelniktopline izgleda poput baterijskog ulo{ka, pri~vr{}uje se zaradijator te ne zahtijeva gra|evinske ili instalaterske radove.Premda, re~eno je, njegova to~na cijena i model financiranjajo{ nisu utvr|eni, za stan prosje~ne veli~ine njegova jecijena pribli`no 500 njema~kih maraka, a njegovo financi-ranje planira se iz sredstava stanarske pri~uve, gradskih iz-vora i toplinske djelatnosti.

USKORO NOVI TARIFNI SUSTAVGovore}i o novom tarifnom sustavu za toplinsku energiju, koji jeu izradi i koji bi se trebao po~eti primjenjivati od 1. sije~njaidu}e godine, B. Poljak je napomenuo kako njime nisu u velikojmjeri promijenjene dosada{nje kategorije potro{nje, ali je poje-dinim kategorijama pove}an broj mogu}nosti odabira snage.Tarifni sustav, re~eno je, testirat }e se na podacima poslovanjaiz 2000. godine, a jedan od njegovih ciljeva je uspostava takvihtarifa koje najve}im potro{a~ima osiguravaju popust na cijenu.

Mate Paì}, ~lan Uprave i direktor Direkcije za proizvodnjuHEP-a govorio je o izdvajanju toplinske djelatnosti iz Hrvatskeelektroprivrede u tvrtku HEP Toplinarstvo d.o.o. Kako je rekao,

imenovan je Nadzorni odbor, a u tijekuje izrada akata, statuta i pravilnika tetvrtke, ~ije se zavr{etak o~ekuje dokraja godine. Do tog se vremenatako|er o~ekuje i dono{enje Zakona otoplinarstvu, koji je u pripremi, ~ime bibila uspostavljena pravna podloga zarad HEP Toplinarstva d.o.o.

Tatjana Jalu{i}

Prosje~na cijena grijanja i sanitarne tople vode u kn/m2/mj. s PDV-ovm po gradovima (na temelju 14,374 MWhgodi{njeg utro{ka topline za 60 m2 stambene povr{ine)

Gradovi Po staroj cijeni Po novoj cijeni % promjenaZagreb 3,15 kn/m2/mj. 3,54 kn/m2/mj. 12,50%V. Gorica 3,78 kn/m2/mj. 4,25 kn/m2/mj. 12,50%Samobor 3,78 kn/m2/mj. 4,25 kn/m2/mj. 12,50%Zapre{i} 3,78 kn/m2/mj. 4,25 kn/m2/mj. 12,50%Osijek 2,43 kn/m2/mj. 3,00 kn/m2/mj. 23,62%Sisak 3,15 kn/m2/mj. 3,54 kn/m2/mj. 12,50%

I. ôvi} i T. Panza sa suradnicima nakon potpisivanja Ugovora

U OÊKIVANJU ZAKONA O PRIVATIZACIJI HEP-a I INE

PRODAJA HEP-A MOGLA BI UNI[TITIHRVATSKO ELEKTROGOSPODARSTVONAKON prihva}anja paketa energetskih zakona, Vlada na-javljuje skoro dono{enje Zakona o privatizaciji HEP-a, {to }enedvojbeno izazvati puno ve}u pozornost hrvatske javnosti odenergetskih zakona. Naime, privatizaciju infrastrukture mnogismatraju sinonimom za prodaju doma}eg poslovnog subjektainozemnom kupcu, kako je to dosad u~injeno s HT-om.

ELEKTROGOSPODARSTVO ZNAÂJNOSUDJELUJE U BRUTO DRU[TVENOM

PROIZVODU I ZAPO[LJAVA VI[E OD 30TISU]A VISOKOSTRU^NIH LJUDI

I uistinu, ako se to dogodi s HEP-om, i taj zna~ajan gospo-darski resurs do|e pod upravu inozemne tvrtke, to moèzna~iti krah hrvatskog elektrogospodarstva, a ono je - toodgovorno tvrdim, jedna od privrednih grana Hrvatske koja jesposobna preìvjeti i, {tovi{e, razvijati se na slobodnomme|unarodnom trì{tu.

Tu granu ~ine:

• HEP,

• doma}a elektroindustrija (Kon~ar, \uro \akovi}, TEP, Elka,Dalekovod i drugi manji proizvo|a~i koji se razvijaju udana{njim uvjetima),

• projektne organizacije (Elektroprojekt i druge projektneku}e),

• inènjering tvrtke (Ingra, Kon~ar, Ekonerg i druge),

• instituti, fakulteti i konzultantske ku}e.

Elektrogospodarstvo danas zapo{ljava vi{e od 30.000 vi-sokostru~nih ljudi i daje zna~ajan doprinos bruto dru{tvenomproizvodu.

Podsjetimo se da je razvoj ove privredne grane po~eo s poli-tikom elektrifikacije zemlje, te da su svi elektroprivredni ob-jekti Hrvatske i preteàn dio tih objekata u biv{oj Jugoslaviji

gra|eni u organizaciji "doma}e pameti" (uz vlastiti inènjer-ing). Hrvatska elektroindustrija razvijala se usporedo s grad-njom doma}ih objekata, a s tom su industrijom ielektroprivredom rasli i na{i fakulteti i instituti i tako sestvorila dovoljna kriti~na masa za samostalan nastup nasvjetskom trì{tu.

Na to smo trì{te u{li zahvaljuju}i nesvrstanoj politici, te smostvorili svjetske reference u gradnji elektrana, crpnih stanicaza navodnjavanje i drugih kapitalnih objekata (malo koja sesvjetska tvrtka moè, kao na{ Kon~ar, pohvaliti da je opremilastotine hidroelektrana i dvadeset transformatorskih stanica400 kV).

Razmotrimo utjecaj privatizacije HEP-a na elektrogospodar-stvo prema dva scenarija:

A) HEP u inozemnom vlasni{tvu

Interes inozemnog vlasni{tva nije razvoj hrvatske tehnologije,niti rje{avanje problema nezaposlenosti, ve} isklju~ivo {tove}i profit i {to brì povrat novca uloènog u kupnju dijelavlasni{tva.

U tom smislu, inozemni }e vlasnik nastojati pove}ati cijenuelektri~ne energije, pravdaju}i to ekonomskim razlozima,nastojat }e plasirati svoju opremu tvrde}i da je ona su-vremenija i jeftinija od proizvoda hrvatske elektroindustrije,angaìrat }e svoje konzultante i projektante, institute i fakul-tete, te }e sprije~iti razvoj doma}eg inènjeringa.

Za ilustraciju navedimo primjer (objavljen u ~asopisu "Hrvat-sko gospodarstvo", glasilu Hrvatske gospodarske komorebroj 90/91 prosinac 1996./sije~anj 1997., str. 41 Iskustva izprakse) u kojemu ABB Karlovac (u inozemnom vlasni{tvu)nije dobio dozvolu svog regionalnog managementa da u Li-banonu sudjeluje u prezentaciji Kon~ara o temi "Revitalizacijatermoenergetskih postrojenja". Inozemni vlasnici ne èlevode}u poslovnu ulogu hrvatskih tvrtki, {to potvr|uje i drugislu~aj. Kon~areva je uprava prodala 51 posto dionica te tvor-nice Siemensu, ~ime je Kon~ar za 1 posto izgubio uprav-lja~ka prava, i time (sukob interesa) ograni~io svojinènjering u samostalnom nu|enju postrojenja 400 kV.

Doma}i zagovornici prodaje HEP-a inozemnom kupcuopravdavat }e taj korak uklapanjem u svjetsko trì{te, potre-bom za svjeìm kapitalom pomo}u kojega }e se obnovitipostoje}i nerentabilni i dotrajali objekti i izgraditi novi ener-getski kapaciteti, potrebom sre|ivanja odnosa na relaciji pro-izvo|a~-kupac i tako rje{avanja problema nepla}anja kojeoptere}uje dana{nji HEP i tako redom.

B) HEP u hrvatskom vlasni{tvu

Hrvatsko vlasni{tvo moè biti javno (dràvno, ùpanijsko,gradsko) ili privatno (vlasni{tvo hrvatskog gra|anina) ilikombinacija javnog i privatnog.

U svim slu~ajevima dràva treba, dono{enjem internih zak-ona, usmjeravati poslovnu aktivnost vlasnika u dru{tveno ko-risnom pravcu i sprje~avati svaku djelatnost koja biugroàvala dugotrajni javni interes (uklju~ivo i privatne

osobe, osobito zbog negativnih iskustava dosada{nje privati-zacije).

Protivnici ovakovog na~ina privatizacije navode dvije glavnemane:

1. Dràva je lo{ gospodar, te njeni politi~ko-podobni uprav-lja~i nemaju dovoljno poslovnog umije}a da tvrtku vodeprofitabilno, ve} }e (kao i dosad) stvarati gubitke koji }e se ukona~nici morati pokriti iz dràvnog prora~una.

2. Javni sektor nema svjeèg novca za modernizaciju dotra-jale opreme i daljnji tehnolo{ki razvoj.

Obje "mane" su uvjetne mane. Naime, ako je Vlada lo{ man-ager, tada }e i uprava poduze}a u dràvnom vlasni{tvu bititakva, jer je nerealno o~ekivati da }e biti bolja od svog"vlasnika". Nasuprot tomu, podzetni~ki orijentirana vladakoristit }e HEP i ostale elektro-tvrtke u njezinu vlasni{tvu zarazvoj tehnologije, doma}e znanosti, zapo{ljavanja,pove}anja izvoza i tako dràvne resurse staviti u slu`bunarodnog poduzetni{tva (vidi ~lanak "Hrvatska nezaposlenosti HEP" objavljen u Vjesniku HEP-a br. 119, svibanj 2000.).

Druga "mana" - nedostatak sredstava za investicije - evi-dentna je ako se problem promatra samo s tro{kovnog as-pekta. S poduzetni~kog aspekta, raspoloìva sredstva suprigoda za razvoj i investiranje ~ime se jednako moèpove}ati zaposlenost na{ih gra|ana.

PRIVU]I SREDSTVA ZA INVESTICIJE UZRAZVIJENU PODUZETNI^KU OPCIJU

Ima li dovoljno sredstava za investicije?

Odgovor potraìmo kod {tedi{a koji imaju sredstava, ali ihpohranjuju u banke (preteìto inozemne) makar i za malu ka-matu, zbog ve}e sigurnosti ulaganja, umjesto u projekte kojipredstavljaju odre|eni rizik. Sredstva, zna~i, postoje ali jenedovoljno razvijena poduzetni~ka opcija koja bi privukla tasredstva i prevela ih u investicije.

Ako su doma}a sredstva nedovoljna, kapital se moè nabavitina svjetskom trì{tu, ali ne kao dosad uz uvjet angaìranjainozemne inènjering ku}e, koja financira i organizira gradnjuobjekta u svojoj reìji, ve} uzimanjem komercijalnog kredita ipovjeravanjem gradnje doma}oj inènjering tvrtki. U obaslu~aja, jamstvo vra}anja kredita daje Republika Hrvatska, akredit otpla}uju hrvatski gra|ani. Razlika me|u njima je utomu {to je u prvom slu~aju (daju}i inènjering poslove ino-zemnim tvrtkama) kredit ve}i, a doma}e tvrtke dovode u po-dre|eni poloàj, jer ostvaruju manji profit, zapo{ljavajumanje ljudi i tehnolo{ki zaostaju.

Analiziramo li oba scenarija i poku{amo ocijeniti korist zaHrvatsku, moèmo zaklju~iti da prodajom HEP-a inozem-nom kupcu, Vlada trenuta~no rje{ava problem dràvnelikvidnosti i "skida brigu" modernizacije HEP-a sa svojihle|a, ali dugoro~nije gledano - dovodi u opasnost egzisten-ciju doma}e elektroindustrije i ne poti~e razvoj elektrogo-spodarstva. Time izravno utje~e na pove}anje stopenezaposlenosti i ru{enje tehnolo{ke razine zemlje,stvaraju}i od hrvatskih gra|ana potro{a~ku klijetelu ino-zemnih proizvo|a~a, umjesto da vlastite resurse koristi zapoticanje poslovnog mentaliteta i ja~anje hrvatskih poslov-nih subjekata, koji }e se na internom trì{tu osposobljavati ipripremati za globalizacijske izazove.

Za ilustraciju kako se unutar elektrogospodarstva moè po-taknuti razvoj, evo konkretnog prijedloga. Uz hidroelektrane,na svjetskom se trì{tu ~e{}e javlja potreba za gradnjommanjih termoelektrana i toplana (kogeneracijskih postro-jenja) s velikim udjelom elektromehani~ke i elektroni~keopreme, koju moè proizvoditi doma}a industrija. S obzi-rom da i u Hrvatskoj ima potrebe za gradnjom takvih postro-jenja, bilo bi razumno budu}e objekte povjeriti doma}emkonzorciju, koji bi se time osposobio za svjetsku utakmicu.Kadrovi koje iz tog podru~ja ima HEP, u kombinaciji sdoma}om industrijom, mogu ponijeti taj poslovno-razvojnipothvat i koriste}i postoje}e resurse, stvoriti novi poslovnisubjekt koji }e zaposliti nove ljude, osigurati im perspektivui unaprijediti doma}u tehnologiju.

SLUÂJ HEP-A TREBA PROMATRATI U[IREM GOSPODARSKOM KONTEKSTU

Zagovornici prodaje HEP-a inozemnom kupcu imaju jo{ ar-gumenata. Oni tvrde, ne bez razloga, da }e inozemna upravamodernizirati i racionalizirati poslovanje, a da "na{a" upravato nije u stanju, jer }e na njene odluke utjecati doma}i po-liti~ari, a doma}a industrija nastoji osigurati monopolisti~kipoloàj i vi{e cijene, koje utje~u na pove}anje tro{kova

mi{ljenje


PRIJE DONO[ENJA STRATEGIJSKI VA@NIH ODLUKA KAO [TO SUPRIVATIZACIJA HEP-A I INE, POTAKNIMO RASPRAVU ISUOÎMO ARGUMENTE DA NA\EMO BOLJA RJE[ENJA IZLASKAIZ KRIZE OD STANDARDNIH KOJA NAM SE NUDE SA SVJETSKEPOSLOVNE SCENE

HEP-a. To su razlozi koji su pristuni u dosada{njoj, pa idana{njoj, praksi. Oni se mogu eliminirati jedino trì{nimodnosima unutar HEP-a, u odnosima HEP-a i doma}e in-dustrije i {ire, ne zatvarju}i vrata stranoj tehnologiji nitistranim partnerima, tamo gdje na{e elektrogospodarstvounapre|uje svoju tehnologiju.

Slu~aj HEP-a moèmo i trebamo promatrati u {irem kontek-stu - gospodarenja ostalim doma}im resursima, primjerice{umama (drva industrija), zemljom (poljodjelstvo), morem(ribarstvo, hoteli i ostali turisti~ki objekti), vodom (tvornicevode) i ostalima. Za razliku od velikih zemalja s kojima se~esto nekriti~ki uspore|ujemo, mi nemamo razvijenu in-dustriju, niti financijske institucije, nemamo svoje trì{te zakoje bismo proizvodili robu niti agresivni poslovni duh kojibi (oslobo|en antipoduzetni~kog socijalisti~kog sindroma)stvarao mogu}nosti za nove poslove, pa ne smijemoograni~ene resurse ispustiti iz svojih ruku.

Zato, prije dono{enja strategijski va`nih odluka kao {tosu privatizacija HEP-a i INA-e, potaknimo raspravu isuo~imo argumente da na|emo bolja rje{enja izlaska izkrize od standardnih koja nam se nude sa svjetske po-slovne scene.

Na kraju, kao zagovornik politike koja vjeruje u doma}imozaik i vlastita rje{enja izlaska iz krize, politike koja vje-ruje u "narodno poduzetni{tvo", svjestan sam da je utrì{nim uvjetima i u vremenu globalizacije takvu politikuteè ostvariti. Ona traì neku vrst dràvnog planiranja, adosada{nje vlade su smatrale da planiranje nije potrebnojer }e sve rije{iti trì{te, dok dana{nja smatra da se netreba baviti poduzetni{tvom, jer da za to postoje privrednisubjekti. Oba stajali{ta su sli~na, a rezultati su vidljivi:nezaposlenost je i dalje akutan problem suverene inezavisne dràve Hrvatske.

Dr. sc. Nikola ûpin, dipl. ing.


TAJNI PLANOVI SVJETSKE BANKE I MMF-a

ÊTIRI KORAKA DO PROKLETSTVAJOSEPH Stiglitz, profesor ekonomije na ameri~kom sveu~ili{tu Stanford, biv{i gospodarski savjetnik predsjedni~kogvije}a Billa Clintona i biv{i potpredsjednik Svjetske banke "progovorio" je o tome kako zapadne banke i Ministarstvo fi-nancija u svojim tajnim dokumentima precizno i hladno predvi|aju "socijalne nemire" u zemljama koje pomaù:

Gospodarstvo svake dràve se analizira, a onda Svjetska banka svakom ministru predaje isti program od ~etiri koraka.

Prvi je korak privatizacija. Neki su politi~ari, umjesto prigovora rasprodaji dràvnih poduze}a, a koriste}i se zahtjevimaSvjetske banke kako bi u{utkali lokalne kriti~are, radosno prodavali svoju elektroprivredu i vodoprivredu. "Moète vid-jeti kako se ra{ire o~i na mogu}nost provizije ako se skine nekoliko milijardi od prodajne cijene."

Nakon privatizacije, drugi je korak liberalizacija trì{nog kapitala. To, u teoriji, investicijskom kapitalu omogu}ava ula-zak i izlazak iz zemlje. Naàlost, kao {to je bio slu~aj i Indoneziji i Brazilu, novac ~esto samo izlazi. To je krug "vru}egnovca". Novac ulazi radi {pekulacije nekretninama i valutom i onda bjeì na prvi znak nevolje. Dràvne se pri~uve moguisu{iti u nekoliko dana. A onda kada se to dogodi, kako bi se {pekulante privuklo na povrat vlastitog dràvnog kapitala,MMF traì da dràve pove}anju kamatne stope na 30, 50 i 80 posto. "Rezultat je predvidljiv". Ve}e kamatne stopeuni{tavaju vrijednost imovine, razaraju industrijsku proizvodnju i isu{uju nacionalne riznice.

Tada MMF dràvu koja je na izdisaju uvla~i u tre}i korak: trì{no odre|ivanje cijena - lijep izraz za dizanje cijena hrane,vode i plina za ku}anstva. To vodi u tre}i i pol korak: "MMF-ov prosvjed". MMF-ov prosvjed bolno je predvidljiv. Kadaje dràva uni{tena, MMF iz nje izvla~i zadnju kap krvi. Poja~ava vatru dok kona~no cijeli kotao ne eksplodira. Primjer jeIndonezija 1998. kojoj je MMF ukinuo subvencije za hranu i gorivo za siroma{ne, a onda su buknuli prosvjedi. Postojei drugi primjeri: bolivijski nemiri zbog cijena vode pro{le godine.

MMF-ovi prosvjedi uzrokuju novi bijeg kapitala i ste~ajeve vlada. Taj gospodarski pale` ima i svoju svijetlu stranu - zastrance - koji onda mogu preuzeti preostalu imovinu po cijenama u pani~noj rasprodaji.

Pokazuje se obrazac. Postoji mnogo gubitnika, ali izgleda kako su jasni pobjednici: zapadne banke.

Zabrinjavaju dvije stvari kod planova MMF-a i Svjetske banke. Prvo je to {to se planovi stvaraju u tajnosti i vodi ih ap-solutisti~ka ideologija, nikada nisu otvoreni za raspravu i primjedbe i "uru{avaju demokraciju". Drugo, nisu uspje{ni.

Postoji li zemlja koja je izbjegla ovu sudbinu? Da, kaè Stiglitz - Bocvana. Njihov trik? "Rekli su MMF-u da se spaki-raju".

("The Observer")

bogati i siroma{ni

O PAKETU ENERGETSKIH ZAKONA

ZAKONI SU TAKVI KAKVI JESUU NARODNIM novinama, slu`benom listu RepublikeHrvatske br. 68 od 27. srpnja 2001. godine, o ~emu jepisamo u uvodniku pro{log broja HEP Vjesnika, objavljen jepaket energetskih zakona. To su Zakon o energiji, Zakon otrì{tu elektri~ne energije, Zakon o regulaciji energetskihdjelatnosti, Zakon o trì{tu nafte i naftnih derivata i Zakon otrì{tu plina. Posebnim zakonom uredit }e se proizvodnja,distribucija i opskrba toplinskom energijom.

Za na{u djelatnost od posebnog interesa su tri, odnosno~etiri navedena zakona. Premda u podlistku HEP Vjesnikadonosimo integralan tekst zakona, objavljujemo i saètoopisane odredbe novih zakona s namjerom da o njimapostoji spoznaja dovoljna za svakodnevnokomuniciranje.Odnosno, donosimo ih bez komentara.

Ina~e, rubrika otvorene stranice su namijenjene svima vamakoji èlite prokomentirati zakonske odredbe, dobronamjernoukazati na dvojbe i nedore~enosti, kao i upozoriti navrijednost pojedinih odredbi koje omogu}uju razvitak iboljitak.

ZAKON O ENERGIJI

Zakonom o energiji odre|uju se mjere za sigurnu i pouzdanuopskrbu energijom i njenu u~inkovitu proizvodnju ikori{tenje, akti kojima se utvr|uje i na temelju kojih seprovodi politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanjeenergetskih djelatnosti, kao i druga osnovna pitanja u svezi senergetskim djelatnostima.

U uvodnom dijelu ovog Zakona, odre|uju se osnovnipojmovi od kojih su za nas zna~ajne definicije, odnosnosadràj pojmova kao:

1. energija - elektri~na energija, toplinska energija, plin,nafta i naftni derivati

2. energetski subjekti - pravna osoba koja obavlja jednu ilivi{e energetskih djelatnosti

3. distribucija - razvod energije distribucijskommreòm/sustavom

4. distribucijska mreà/sustav - mreà/sustav koji se koristiza distribuciju energije

5. mreà - sustav povezanih postrojenja i vodova koji sunamijenjeni prijenosu ili razvodu ili opskrbi energijom

6. prijenos kroz transport energije - djelatnost kojom seomogu}uje preuzimanje energije od proizvo|a~a i iz drugihprijenosnih mreà, radi prodaje te energije distribucijskojmreì, ili kupcima priklju~enim neposredno na prijenosnumreù

7. prijenosna mreà/transportni sustav - mreà/sustav koji sekoristi za prijenos/transport energije

8. priklju~ak na mreù/sustav - fizi~ki priklju~ak naprijenos/transportnu ili distribucijsku mreù/sustav premapropisanim uvjetima

9. proizvodnja energije - fizikalni ili kemijski procespretvorbe goriva ili obnovljivih izvora energije u elektri~nu,toplinsku ili druge oblike energije

10. dobavlja~ energije - proizvo|a~ ili uvoznik energije

11. kupac - pravna ili fizi~ka osoba koja kupuje energiju

12. tarifni kupac - kupac za kojeg se energija dobavlja naregulirani na~in i prema reguliranoj cijeni.

U ovom dijelu Zakona je i odredba kojom se utvr|uje da jeobavljanje energetske djelatnosti od interesa za RepublikuHrvatsku, odnosno da je od njenog interesa izgradnja,odràvanje i kori{tenje energetskih objekata. Od interesa za

Republiku Hrvatsku progla{ava se i u~inkovito kori{tenjeenergije i kori{tenje obnovljivih izvora.

Energetska politika i planiranje razvoja utvr|uje seStrategijom energetskog razvitka - aktom koji donosiHrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a zarazdoblje od 10 godina. Strategijom se utvr|uju nacionalnienergetski programi, potrebna ulaganja u energetiku, poticajza ulaganja u obnovljive izvore i za postizanje energetskeu~inkovitosti, te mjere za{tite okoli{a. Nacionalnimenergetskim programima se osiguravaju dugoro~ni razvojniciljevi i usmjeravanje energetskih sektora, ulaganje uobnovljive izvore energije i druge energetske objekte iu~inkovito kori{tenje energije.

Na temelju ovog akta, Vlada Republike Hrvatske donosiProgram provedbe Strategije energetskog razvitka.Programom se utvr|uju mjere, nositelji aktivnosti i dinamikarealizacije energetske politike i provo|enja nacionalnihenergetskih programa, na~in ostvarivanja suradnje s tijelimalokalne i podru~ne samouprave na podru~ju planiranjarazvitka energetskog sektora i suradnja s energetskimsubjektima i s me|unarodnim organizacijama. Program sedonosi za razdoblje od najmanje tri godine.

Uz ovaj Program, Vlada Republike Hrvatske obvezna jedonijeti i dugoro~ne i godi{nje energetske bilance kojima seutvr|uju ukupne potrebe za energijom, izvori (vrste)energije, te na~ini i mjere za zadovoljavanje tih potreba.

Ovi akti temeljem Zakona trebaju biti rezultat rasprave iplaniranja od jedinica lokalne i podru~ne samouprave doenergetskih subjekata.

U ~lanku 15. Zakona, kao energetske djelatnosti, za naszanimljive, utvr|uju se: proizvodnja elektri~ne energije,prijenos elektri~ne energije, distribucija elektri~ne energije,opskrba elektri~nom energijom, vo|enje energetskogsustava, organizacija trì{ta elektri~nom energijom,proizvodnja toplinske energije i distribucija toplinskeenergije.

Energetskim djelatnostima mogu se baviti pravne osoberegistrirane za obavljanje ovih djelatnosti ukoliko imajudozvolu Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti. Dozvolase moè izdati pravnoj osobi koja udovoljava traènimuvjetima, odnosno ako je tehni~ki kvalificirana za obavljanjedjelatnosti i raspolaè potrebnim stru~nim djelatnicima ifinancijskim sredstvima. Ova dozvola nije potrebna zaproizvodnju elektri~ne energije za vlastite potrebe i zaproizvodnju u objektima snage do 5 MW. Dozvolu energetskisubjekti moraju pribaviti u roku od 12 mjeseci od danastupanja na snagu ovog Zakona.

U ~lancima 20. i 25. Zakona se utvr|uje da se energetskedjelatnosti obavljaju u uvjetima trì{nih odnosa i kao javnausluga. Javna usluga je proizvodnja elektri~ne energije zatrì{ne kupce, prijenos elektri~ne energije, distribucijaelektri~ne energije, organiziranje trì{ta elektri~ne energije,opskrba elektri~nom energijom tarifnih kupaca, vo|enjeelektroenergetskog sustava, transport plina, te distribucijatoplinske energije.

To zna~i da se cijene elektri~ne energije utvr|uju slobodnoza povla{tene kupce, prema ~lanku 23. stavak 3. Zakonu otrì{tu elektri~ne energije - to su potro{a~i s godi{njimpotro{njom iznad 40 GWh, ili regulirano tarifnim stavovimaza tarifne kupce. Tarifne stavove donosi Vlada RepublikeHrvatske na prijedlog energetskih subjekata, a nakonpribavljenog mi{ljenja mjerodavnog ministarstva i Vije}a zaregulaciju.

Tarifnim stavovima odre|uje se cijena proizvodnje,prijenosa i distribucije elektri~ne energije, opskrbeelektri~ne energije s iznimkom povla{tenih kupaca i cijenedrugih djelatnosti. Tarifni stavovi se temelje na opravdanimtro{kovima poslovanja, odràvanja, zamjene, izgradnje ilirekonstrukcije objekata i za{tite okoli{a, uklju~uju}irazuman rok povrata sredstava od investicija.

Vlada Republike Hrvatske donosi i Op}e uvjete za opskrbuenergijom. Op}im uvjetima utvr|uje se obveza priklju~ka iopskrbe kupaca energijom, uvjeti za priklju~ak i opskrbukupaca energijom, izdavanje energetske suglasnosti iuvjeta za priklju~ak, uvjeti isporuke, ograni~enja i prekidiisporuke, mjerni ure|aji i na~in mjerenja isporu~ene(potro{ene) energije i angaìrane snage.

Sukladno odredbi o interesu Republike Hrvatske zaizgradnju, odràvanje i kori{tenje energetskih objekata, u~lanku 30. Zakona se utvr|uje da energetski subjekti imajupravo koristiti nekretnine koje nisu u njihovu vlasni{tvu zapostavljanje i odràvanje mreè, odnosno sustava kojisluè za prijenos, transport i distribuciju elektri~neenergije u skladu s posebnim propisima i da su pravne ifizi~ke osobe du`ne omogu}iti pristup na njihovenekretnine, a za potrebe pregleda i odràvanja energetskihobjekta, te sje~e drve}a i drugog raslinja koji ugroàvajuove objekte.

Nadzor nad provedbom ovog Zakona i na temelju njegadonesenih propisa obavlja mjerodavno ministarstvo, ainspekcijski nadzor Dràvni inspektorat i drugi mjerodavniinspektori.

Ovim Zakonom u ~lanku 33. utvr|uje se nov~ana kazna ilikazna zatvorom do tri godine za onoga tko se priklju~i naenergetski sustav bez odobrenja odnosno tro{i energiju bezili mimo mjernih ure|aja.

Vlada Republike Hrvatske i nadle`ni ministar obvezni suprije navedene podzakonske propise donijeti u roku od{est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Ovaj Zakon stupio je na snagu 4. kolovoza ove godine, aprimjenjuje se od 1. sije~nja 2002. godine.

ZAKON O TR@I[TUELEKTRI^NE ENERGIJE

Zakonom o trì{tu elektri~ne energije ure|uju se djelatnostiproizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe elektri~nomenergijom, vo|enja energetskog sustava i organiziranjatrì{ta elektri~nom energijom.

U uvodnom - op}em dijelu ovog Zakona ponavljaju se,sada kao odredbe ovog Zakona, odredbe o djelatnostima,pretpostavkama za njihovo obavljanje i trì{tu elektri~neenergije. Nova je odredba da tro{kove priklju~ka na mreùprijenosa ili distribucije snosi zahtjevatelj priklju~ka i drugikorisnici koji imaju koristi od zahvata u mreì, te odredba otajnosti poslovnih podataka.

U ~lancima 7, 8. i 9. ovog Zakona su temeljne odredbe oproizvodnji elektri~ne energije. Energetski subjekti kojiobavljaju djelatnost proizvodnje imaju pravo da u svojimobjektima koriste izvore koje smatraju najpovoljnijima,po{tuju}i tehni~ka obilj`ja i uvjete za{tite okoli{a,ugovaraju prodaju i imaju pristup mreàma.

Vlasnici ovih objekata za prostor koji koriste pla}ajunaknadu jedinicama lokalne samouprave, a prema odluciVlade Republike Hrvatske.

Izgradnja objekata za proizvodnju elektri~ne energije zapovla{tene kupce je slobodna, a za tarifne kupce na

otvorene stranice


temelju natje~aja Vije}a za regulaciju. Pravo gradnje natemelju natje~aja ste}i }e ponuditelj koji ponudi najniùcijenu elektri~ne energije.

Prijenos i distribucija elektri~ne energije ure|eni su u~lancima 10. do 16. ovog Zakona. Energetski subjektprijenosa odgovoran je za izgradnju, pogon i odràvanjeprijenosne mreè, a distribucije i za razvoj distribucijskemreè, njenu pouzdanost i kvalitetu elektri~ne energije.

Plan razvoja i izgradnje prijenosne mreè za razdoblje dotri godine donosi operator sustava u suradnji sa subjektomprijenosa i uz prethodnu suglasnost Vije}a za regulaciju.Pogon i na~in vo|enja prijenosne i distribucijske mreè,tehni~ki i drugi uvjeti za priklju~ak, postupci u kriznimstanjima ure|uje se Mre`nim pravilima, koje donosinadle`ni ministar na prijedlog operatora sustava ipribavljenog mi{ljenja Vije}a za regulaciju.

Iznos naknade za kori{tenje prijenosne i distribucijskemreè utvr|uje Vije}e za regulaciju, na prijedlog subjekataprijenosa i distribucije, a uvaàvaju}i i planove razvoja iizgradnje.

U ~lanku 17. Zakona se utvr|uje opskrba elektri~nomenergijom djelatnost isporuke i/ili prodaje, neovisna oddjelatnosti prijenosa i distribucije, a odnosi se na obraduobra~unskih elemenata u svezi s isporukom i naplatomelektri~ne energije. Opskrbom se moè baviti svakienergetski subjekt nakon {to pribavi dozvolu za obavljanjeove djelatnosti.

Operator sustava je neovisan energetski subjekt, koji jam~ikontinuitet i pouzdanost opskrbe elektri~ne energije iispravnu koordinaciju sustava proizvodnje, prijenosa idistribucije. Operator sustava ne smije trgovati elektri~nomenergijom.

Operator trì{ta je energetski subjekt koji organizira trì{teelektri~ne energije i koji je odgovoran za gospodarskoupravljanje sustavom i upravljanjem kupnjom i prodajomelektri~ne energije sukladno zakonu. U tom cilju, prikupljai obavlja izbor dobavlja~a elektri~ne energije, te utvr|ujecijenu. Operator trì{ta donosi pravila za djelovanje trì{ta.

U prijelaznim i zavr{nim odredbama ovog Zakona, u ~lanku29. je utvr|eno da Hrvatska elektroprivreda d.d. nastavljaobavljati svoju djelatnost kao javnu uslugu, za svenavedene djelatnosti, osim proizvodnje za povla{tenekupce.

Hrvatska elektriprivreda d.d. obvezna je svoju organizacijuuskladiti sa Zakonom o energiji i ovim Zakonom do 1.srpnja 2002. godine, na na~in da }e pojedine djelatnostiobavljati pravno samostalna dru{tva povezana u HEPgrupu. Do ovog roka, pravne osobe iz HEP grupe trebajupribaviti odobrenje za obavljanje svojih djelatnosti.

Zakon o trì{tu elektri~ne energije stupio je na snagu 4.kolovoza ove godine, a primjenjuje se od 1. sije~nja 2002.godine, kada }e prestati vaìti sada{nji Zakon oelektroprivredi.

ZAKON O REGULACIJI ENERGETSKIHDJELATNOSTI

Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti osniva seVije}e za regulaciju energetskih djelatnosti - neovisnapravna osoba, a radi osiguranja preglednog i nepristranogobavljanja energetskih djelatnosti u dijelu javne usluge idjelovanja trì{ta energije, reguliranja cijene energije idrugih poslova u njegovoj ovlasti.

Vije}e za regulaciju, na prijedlog Vlade RepublikeHrvatske, imenuje Hrvatski sabor, na vrijeme od petgodina, uz jo{ jedno mogu}e imenovanje. U ~lancima 3.do 6. Zakona opisuju se uvjeti za imenovanje, osobe koje

ne mogu biti imenovane, razlozi za razrje{enje, na~in rada idono{enja odluka, obveza objavljivanja op}ih ipojedina~nih akata, valjanosti akata i obveza dostavetraènih podataka.

Vije}e za regulaciju najmanje jedanput godi{nje izvje{}ujeHrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske o svom radu izapaànjima od zna~aja za razvoj energetskog trì{ta ijavnih usluga.

Sredstva za po~etak rada Vije}a osigurat }e se u okvirusredstava za rad Ministarstva gospodarstva, a nakon toga izsredstava naknada u cijeni energije.

Ovaj Zakon kao i drugi energetski zakoni stupio je na snagu4. kolovoza 2001. godine.

ZAKON O TR@I[TU PLINA

Zakonom o trì{tu plina ure|uju se djelatnosti: dobave,distribucije i transporta plina. Prve dvije djelatnostiobavljaju se u trì{nim odnosima, a transportna kao javnausluga.

Kako je distribucija plina predmet poslovanja HEP-a, atime i od interesa za na{e radnike i ~itatelje, kao temeljnaodre|enja ovog Zakona izdvajamo:

Dobava plina je kupnja plina iz proizvodnje i/ili uvoza radiprodaje kupcima, a dobavlja~ moè biti pravna i fizi~kaosoba. Dobavlja~ plina odgovoran je za dobavu plina,odnosno obvezan je i jam~i distributerima plina i izravnimkupcima ugovorene koli~ine plina.

Transport plina je prijevoz dobavljenog plina od ulaza utransportni sustav do primopredajnih mjerno-redukcijskihstanica, a moè ga obavljati nadle`na pravna ili fizi~kaosoba. Transporter plina prema ~lanku 6. Zakona jam~ipouzdanu i kvalitetnu dopremu plina, te uz transportobavlja i poslove razvoja, izgradnje, odràvanja,upravljanja i nadzora transportnog sustava i druge poslovenu`ne za funkcioniranje sustava.

Pristup dobavlja~a i povla{tenog kupca transportnomsustavu utvr|uje se Mre`nim pravilima, koje na prijedlogtransportera donosi nadle`ni ministar.

Distribucija plina je opskrba plinom krajnjih kupacadistribucijskim sustavom plinovoda, a moè ju obavljatipravna ili fizi~ka osoba koja kupuje plin isklju~ivo zadaljnju prodaju krajnjem kupcu.

Djelatnost distribucije plina obavlja se na temeljukoncesije koju nakon provedenog javnog natje~aja dajejedinica lokalne samouprave.

Distributer plina je nadleàn za razvoj, izgradnju,odràvanje, upravljanje i nadzor distribucijskog sustava,provo|enje tehni~kih i sigurnosnih mjera, uskla|enodjelovanje distribucijskog s transportnim sustavom, tepruànje usluga distribucije.

Sukladno prije opisanim zakonima i ovim Zakonom seure|uje poloàj povla{tenih kupaca plina, a to su kupciplina za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije i zavlastite potrebe vi{e od sto milijuna prostornih metaragodi{nje.

Transporteri i distributeri plina moraju uskladiti svojeposlovanje s odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseciod njegovog stupanja na snagu. Ovaj Zakon stupio je nasnagu 4. kolovoza 2001., a primjenjuje se od 1. sije~nja2002.

Pripremio: Kre{imir Renduli}

DONATORSKA KONFERENCIJA ZAFINANCIRANJE NOVIH PROJEKATAZA[TITE OKOLI[A

HEP JEDAN ODNAJVE]IH INVESTITORAU ZA[TITU OKOLI[AU ZAGREBU je 25. i 26. rujna 2001. godine odràna Donator-ska konferencija za prezentaciju projekata prioritetnih aktiv-nosti proiza{lih iz Strategije za{tite okoli{a, koju jeorganiziralo Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjaRepublike Hrvatske i Svjetska banka, a projekti su pri-premljeni i prezentirani prema standardu Svjetske banke, uobliku Prioritetnog akcijskog plana (PAP).

Cilj Konferencije bio je predstaviti prioritetne projekte na po-dru~ju za{tite okoli{a u Hrvatskoj koje su prikupili Ministar-stvo za{tite okoli{a i Svjetska banka. Projekti su proiza{li izStrategije za{tite okoli{a s akcijskim planom (NEAP). Prijed-log Strategije za{tite okoli{a nalazi se u postupku Vlade Re-publike Hrvatske. Premda dokument jo{ nije prihva}en,Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja bilo je ob-vezno, sukladno ugovoru o darovnici sa Svjetskom bankom,odràti Donatorsku konferenciju radi financiranja novih pro-jekata za{tite okoli{a.

Tijekom Konferencije predstavljeni su projekti iz sljede}ih te-matskih podru~ja: (1) Gospodarenje otpadom, (2)Upravljanje vodama, (3) Zrak i klimatske promjene, (4) Go-spodarske aktivnosti i okoli{, (5) Tlo i {ume, (6) Za{tita bi-olo{ke i krajobrazne raznolikosti, (7) Upravljanje obalnim ioto~nim podru~jem, (8) Ja~anje institucijske organiziranosti,(9) Upravljanje rizicima i nesre}ama. Projekti su podijeljenina tzv. A i B listu prioriteta. Na prioritetnoj A listi je bio u-kupno 61 projekt, a na dodatnoj B listi jo{ 17 projekata.

Na Konferenciji je sudjelovalo vi{e od 100 sudionika, pred-stavnika vlada i industrije pojedinih razvijenih zemalja i Eu-ropske unije, Svjetske banke, Japanske banke zame|unarodni razvoj (JBIC), Ameri~ke agencije zame|unarodnu pomo} (USAID), me|unarodnih investicijskihfondova i strukovnih udruènja, te predstavnici ministarstava,gospodarstva, banaka i nevladinih udruga iz Hrvatske.

HEP je imao zapaèn nastup na Konferenciji. Ve} u svomuvodnom govoru, voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu,dr. Vladimir Skendrovi}, naglasio je da je jedan od najva`nijihprojekata u za{titi okoli{a podràn od strane te institucije iMe|unarodnog fonda za okoli{ (GEF-a) - projekt u~inkovitogkori{tenja energije ESCO ~iji je nositelj HEP, a da se sli~anprojekt priprema i za razvoj obnovljivih izvora energije,tako|er u HEP-u. HEP je za Konferenciju predloìo ukupno se-dam projekata, kapitalnih investicija u za{titu okoli{a: od pro-jekata smanjenja emisija u zrak primjenom BAT tehnika,instalacija sustava za kontinuirano pra}enje emisija, imisija imeteorolo{kih parametara, pa sve do izgradnje male termoe-lektrane, kombi kogeneracijskog postrojenja koje bi kao go-rivo koristilo biomasu.

U Prioritetni akcijski plan za{tite okoli{a (PAP) u{la su dvaprojekta HEP-a na postoje}im TE na loìvo ulje: projekt sma-njenja emisije du{ikovih oksida primjenom primarnih mjera iprojekt smanjenja emisije ~estica instalacijom elektrostat-skog filtra. Ti projekti su prezentirani u okviru sekcije (3) Zrak iklimatske promjene, te su privukli pozornost Japanske bankeza me|unarodnu suradnju i drugih potencijalnih investitora.

U okviru predstavljanja, nagla{eno je i da je HEP jedan odnajve}ih investitora u za{titu okoli{a u Republici Hrvatskoj, tesu predstavljene najnovije inicijative HEP-a u tom podru~ju, asudionicima je podijeljen novi izvje{taj "Hrvatska elektro-privreda i okoli{, 1999.-2000."

Konferencija je u kona~nici ocijenjena uspje{nom. Interesdonatora iskazan je za projekte iz skoro svih podru~ja za{titeokoli{a u po~etnom iznosu od pribli`no 80 milijuna ameri~kihdolara. Osim izravnog financijskog u~inka, Konferencija i zanju pripremljeni dokumenti - Strategija za{tite okoli{a i pripa-daju}i akcijski plan - iznimno su va`ni za afirmaciju za{titeokoli{a u procesu pribliàvanja Hrvatske Europskoj uniji. Usvezi s tim, malo je poznat podatak da se od sveukupnog za-konodavstva koje je u tom procesu potrebno uskladiti, 40posto odnosi na zakonodavstvo za{tite okoli{a.

Mr. sc. Zoran Stani}

okoli{


TRAGOM REFORME MIROVINSKOG OSIGURANJA: ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU(PRIMJENJUJE SE OD 1. SIJE^NJA 1999. GODINE - OBJAVLJEN U "NARODNIM NOVINAMA"BROJ 102/98. OD 29. SRPNJA 1998.)

TKO IMA PRAVO NAMIROVINU I KAKVI SU UVJETI?OVIM Zakonom zapo~ela je reforma sustava mirovinskogi invalidskog osiguranja u Hrvatskoj.

Postavljeni su temelji novog sustava mirovinskog osig-uranja u Republici Hrvatskoj koji je utvr|en u "tri razine"ili "tri stupa".

Prvi stup:

OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Drugi stup:

OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE ZA STAROST NATEMELJU POJEDINA^NE KAPITALIZIRANE [TEDNJE

Tre}i stup:

DOBROVOLJNO MIROVINSKO OSIGURANJE NATEMELJU POJEDINA^NE KAPITALIZIRANE [TEDNJE

Novim Zakonom uvodi se PRVI STUP mirovinskog osig-uranja. Za potpunu provedbu i ustroj PRVOG STUPA, tereguliranje nekih prava doneseni su tako|er dopunskizakoni.

DRUGI I TRE]I STUP novog hrvatskog mirovinskog sus-tava reguliraju dva nova zakona:

"ZAKON O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIMFONDOVIMA" (NN 49/99) i

"ZAKON O MIROVINSKIM OSIGURAVAJU]IMDRU[TVIMA I ISPLATI MIROVINA NA TEMELJUPOJEDINA^NE KAPITALIZIRANE [TEDNJE" (NN106/99).

Prvim Zakonom ure|uju se sva pitanja vezana uz obveznei dobrovoljne doprinose mirovinskog osiguranja naosobnim ra~unima osiguranika. Propisuju se postupciosnivanja mirovinskih fondova i mirovinskih dru{tava, tena~ini investiranja mirovinske {tednje.

Drugim Zakonom ure|uje se organizacija i poslovanjemirovinskih osiguravateljskih dru{tava koja }e ispla}ivatimirovine iz drugog i tre}eg stupa.

Zakonom o mirovinskom osiguranju izmijenjeni su uvjetiza stjecanje prava na starosnu mirovinu, odnosno dobnagranica pove}ana je za pet godina, a uvjet mirovinskogstaà smanjen je za pet godina.

PRAVO NA STAROSNU MIROVINU PREMA ^LANKU 30.ZAKONA STJEÊ OSIGURANIK KADA NAVR[I 65(MU[KARCI), ODNOSNO 60 (@ENA) GODINA @IVOTA I15 GODINA MIROVINSKOG STA@A.

Zakon je predvidio relativno dugo PRIJELAZNORAZDOBLJE od DEVET godina, od 1999. do 2007., u ko-jem se pravo na starosnu mirovinu moè ste}i pod po-voljnijim uvjetima.

UVJETI ZA STAROSNUMIROVINU (@ENE)

Prijelazno razdoblje od 1. sije~nja 1999. do 31.prosinca 2007. godine

Prema odredbi ~lanka 178. (novog) Zakona o mirovin-skom osiguranju (NN 102/98) pravo na starosnu mi-rovinu stje~e osiguranik kada navr{i:

1) u 1999. godini 55 godina i 6 mjeseci ìvota i 19 go-dina i 6 mjeseci staà

2) u 2000. godini 56 godina ìvota i 19 godina staà








Prema odredbi ~lanka 179. Zakona o mirovinskom osig-uranju pravo na starosnu mirovinu stje~e osiguranik (èna)kada navr{i 35 godina mirovinskog staà i kada navr{i:

1) u 1999. godini 50 godina i 6 mjeseci ìvota

2) u 2000. godini 51 godinu ìvota

3) u 2001. godini 51 godinu i 6 mjeseci ìvota

4) u 2002. godini 52 godine ìvota

5) u 2003. godini 52 godine i 6 mjeseci ìvota





Osiguraniku - @ENI koja ima manje od 40 godina mirovin-skog staà pri odre|ivanju visine STAROSNE IPRIJEVREMENE STAROSNE MIROVINE dodaje se staòsiguranja u trajanju do najvi{e 5 godina, s tim da ukupniostvareni i dodani mirovinski sta` moè iznositi najvi{e 40godina i to:

1) u 1999. godini - 5 godina staà osiguranja

2) u 2000. godini - 4 godine staà osiguranja



5) u 2003. godini - 1 godina staà osiguranja

UVJETI ZA STAROSNUMIROVINU (MU[KARCI)


Prema odredbi ~lanka 178. Zakona o mirovinskom osig-uranju (NN 102/98.) pravo na starosnu mirovinu stje~eosiguranik kada navr{i:


2) u 2000. godini 61 godinu ìvota i 19 godina staà

3) u 2001. godini 61 godinu i 6 mjeseci ìvota i 18 go-dina i 6 mjeseci staà

4) u 2002. godini 62 godine ìvota i 18 godina staà

5) u 2003. godini 62 godine i 6 mjeseci ìvota i 17 go-dina i 6 mjeseci staà





Prema odredbi ~lanka 179. Zakona o mirovinskom osig-uranju, pravo na starosnu mirovinu stje~e osiguranikkada navr{i 40 GODINA MIROVINSKOG STA@A i kadanavr{i:


2) u 2000. godini 56 godina ìvota








UVJETI ZA PRIJEVREMENUSTAROSNU MIROVINU

Prema odredbi ~lanka 31. ZOMO, pravo naPRIJEVREMENU starosnu mirovinu ima osiguranik kadanavr{i 60 godina ìvota i 35 godina mirovinskog staàMU[KARAC, odnosno kada navr{i 55 godina ìvota i 30godina mirovinskog staà @ENA.


Prema odredbi ~lanka 182. Zakona o mirovnskom osi-guranju (NN br. 102/98) pravo na prijevremenu starosnumirovinu stje~e osiguranik kada navr{i:

35 GODINA MIROVINSKOG STA@A - MU[KARAC i kadanavr{i:










30 GODINA MIROVINSKOG STA@A - @ENA i kada navr{i:


2) u 2000. godini 51 godinu ìvota

putokaz


3) u 2001. godini 51 godinu i 6 mjeseci ìvota







Pri odre|ivanju PRIJEVREMENE STAROSNE MIROVINEodbitak od mirovine zbog ranijeg odlaska u mirovinu(prije 60 odnosno prije 65 godina ìvota) trajnog jekaraktera.

ODRE\IVANJE (IZRAÛN)MIROVINE

U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU OD1999. DO 2008. GODINE

U provedbi mirovinske reforme, a u skladu s koncepci-jom blage tranzicije s dosada{njeg sustava na novi sus-tav mirovinskog osiguranja, u prijelaznom razdoblju od1999. do 2008. godine mirovine se odre|uju premapla}ama i osnovicama osiguranja u odre|enom kra}emnajpovoljnijem razdoblju. To se razdoblje kre}e od 10godina u 1999. godini do 37 godina u 2008. godini.

Obra~unsko razdoblje svake godine produljuje se za 3godine (~l. 184.) pa tako iznosi:

u 2000. godini 13 godina



u 2003. godini 22 godine



u 2006. godini 31 godinu

u 2007. godini 34 godine


SVOTA MIROVINE u prijelaznom razdoblju od 1999. do2008. godine izra~unava se tako da se OSOBNI BODOVI(dobiveni mnoènjem prosje~nih vrijednosnih bodova,ukupnim mirovinskim staèm i s polaznim faktorom)pomnoè s MIROVINSKIM FAKTOROM I AKTUALNOMVRIJEDNO[]U MIROVINE na dan stjecanja prava na mi-rovinu.

M = OB X MF X AVMM = mirovinaOB = osobni bodoviMF = mirovinski faktorAVM = aktualna vrijednost mirovine

OSOBNI BODOVI za odre|ivanje mirovine dobivaju setako da se prosje~ni vrijednosni bodovi pomnoè s uk-upnim mirovinskim staòm i polaznim faktorom (~l. 79.).

VRIJEDNOSNI BODOVI utvr|uju se na temelju pla}a i os-novica osiguranja ostvarenih nakon 1. sije~nja 1970.tako da se pla}a odnosno osnovica osiguranja za svakukalendarsku godinu podijeli s prosje~nom godi{njompla}om svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istukalendarsku godinu.

POLAZNI FAKTOR odre|uje se ovisno o dobi osiguranikana dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor

odre|uje u kojem se opsegu uzimaju u obzir vrijednosnibodovi pri utvr|ivanju mjese~ne svote mirovine.

Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu -POLAZNI FAKTOR 1,0:

1) kod INVALIDSKIH MIROVINA

2) kod OBITELJSKIH MIROVINA - nakon smrti osiguranika

3) kod STAROSNIH MIROVINA

Za odre|ivanje PRIJEVREMENE MIROVINE POLAZNIFAKTOR manji je od 1,0 i to smanjenje iznosi 0,3 % zasvaki kalendarski mjesec osiguranika prije navr{ene 65.godine ìvota za mu{karca, odnosno navr{ene 60. godineìvota za ène (~l. 78).

MF - MIROVINSKI FAKTORza• STAROSNU• PRIJEVREMENU• INVALIDSKU

a) zbog op}e nesposobnosti za rad jest 1,0

b) invalidsku zbog profesionalne nesposobnosti za rad

0,6667 - koja se ispla}uje osiguraniku za vrijeme za-poslenja

0,3333 - za vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti

0,5 - ako je profesionalna nesposobnost za rad uzrok-ovana ozljedom na radu ili profesionalnom bole{}u.

AKTUALNA VRIJEDNOSTMIROVINE

AVM je utvr|ena svota mirovine za jedan vrijednosnibod. AVM utvr|uje Upravno Vije}e Zavoda na temeljupodataka Dràvnog Zavoda za statistiku najkasnije dvamjeseca nakon isteka svakog polugodi{ta.

AVM se utvr|uje tako da se aktualna vrijednost mirovineiz prethodnog polugodi{ta uskladi po stopi koja se do-bije kao polovica zbroja stope promjene prosje~nog in-deksa tro{kova ìvota u prethodnom polugodi{tu i stopepromjene prosje~ne bruto pla}e svih zaposlenih u Re-publici Hrvatskoj u prethodnom polugodi{tu u odnosupolugodi{ta koje mu prethodi.

Potrebno je napomenuti da su nakon 1. sije~nja 1999.sve pla}e i osnovice utvr|ene u bruto svoti, osimodre|enih vrsta naknada (bolovanje i dr.) koje se iska-zuju u neto svoti.

Sektor za kadrovske poslove HEP-a


TRAGOM REFORME MIROVINSKOG OSIGURANJA

NOVI SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJAOD 1. sije~nja 2002. godine uvodi se novi sustav mi-rovinskog osiguranja, koji }e unijeti znatne promjene uodnosu na postoje}i.

Uvo|enje novog mirovinskog sustava ne}e dovesti dopove}anja stope doprinosa za mirovinsko osiguranje,ve} samo do druk~ije raspodjele postoje}e stope do-prinosa.

Naime, sada se iz bruto pla}e izdvaja 19,5 posto iznosapla}e i upla}uje u Zavod za mirovinsko osiguranje, od-nosno Dràvnu riznicu.

U novom sustavu, od svake bruto pla}e (radnika propi-sane dobi) izdvajat }e se 14,5 posto u tzv. prvi stup up-latom u Dràvnu riznicu, a 5 posto upla}ivat }e se uobvezni mirovinski fond prema izboru osiguranika -drugi stup.

Uz postoje}a dva stupa uvodi se i tre}i stup - koji je do-brovoljni.

Budu}i da su u tijeku pripreme za po~etak provedbe no-vog sustava, a za otprilike dva mjeseca o~ekuje se ipo~etak prijave zaposlenih u mirovinske fondove (uprvoj polovici studenog ove godine) navodimo nekolikoosnovnih pojmova vezanih uz novi mirovinski sustav.

• Mirovinska reforma obuhvatit }e sve zaposlene u Re-publici Hrvatskoj koji su na dan 1. sije~nja 2002. mla|iod 50 godina.

• Zaposleni koji su na navedeni dan mla|i od 40 go-dina obvezno sudjeluju u novom mirovinskom sustavu,dok zaposleni u dobi od 40 - 50 godina dobrovoljno,prema vlastitoj odluci, sudjeluju u novom mirovinskomsustavu.

• Zaposleni stariji od 50 godina kao i postoje}i umi-rovljenici, ne sudjeluju u novom mirovinskom sustavu,ve} za njih ostaje sve po starom.

TEMELJI NOVOG MIROVINSKOGSUSTAVA

Tri stupa novog mirovinskog sustava

Novi mirovinski sustav temelji se na tri stupa i to:

a) PRVI STUP - SUSTAV GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

b) DRUGI STUP - SUSTAV POJEDINA^NE KAPITALIZIRA-NE [TEDNJE

c) TRE]I STUP - SUSTAV DOBROVOLJNE POJEDINA^NEKAPITALIZIRANE [TEDNJE

PRVI STUP - ILI SUSTAVGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Ovaj sustav obvezan je za sve zaposlene. Za radnike kojine sudjeluju u novom mirovinskom sustavu, posloda-vac i dalje iz bruto pla}e izdvaja 19,5 posto iznosapla}e i upla}uje u Zavod za mirovinsko osiguranje, od-nosno Dràvnu riznicu.

Za radnike koji sudjeluju u novom mirovinskom sustavuu Dràvnu riznicu poslodavac upla}uje iz bruto pla}eiznos od 14,5 posto.

Radnicima, nakon {to odu u mirovinu, iz ovakoupla}enih sredstava ispla}ivat }e se prvi dio mirovine,na na~in kako je to i sada.

DRUGI STUP - ILI SUSTAVPOJEDINA^NE KAPITALIZIRANE

[TEDNJE

Ovaj sustav obvezan je za sve zaposlene mla|e od 40 go-dina na dan 1. sije~nja 2002., a zaposleni u dobi od 40 -50 godina mogu u njemu dobrovoljno sudjelovati.

Poslodavac iz bruto pla}e upla}uje 5 posto na vlastitira~un radnika u obveznom mirovinskom fondu.

Obvezni mirovinski fond radnici odabiru sami.

Iz ovog sustava radnicima }e se, nakon {to odu u mi-rovinu, ispla}ivati drugi dio mirovine i to preko odabranogmirovinskog dru{tva. Iznos mirovine iz ovog stupa jestukupno upla}eni doprinos, uve}an za prinose fonda.

TRE]I STUP - ILI SUSTAVDOBROVOLJNE POJEDINA^NE

KAPITALIZIRANE [TEDNJE

U ovom sustavu mogu sudjelovati svi gra|ani, bez obzirajesu li zaposleni ili nisu.

Temelji se na {tednji (otprilike ne{to sli~no kao danas"ìvotno osiguranje"), pri ~emu svaki sudionik sa-mostalno odlu~uje o visini uloga i roku {tednje, premavlastitim potrebama i mogu}nostima.

Dràva }e {tednju u tre}em stupu poticati tako da }e nagodi{nju u{tedu dodati 25 posto, pri ~emu je dràvni poti-caj ograni~en na maksimalno 1.250 kuna godi{nje. Da bise ostvario ovaj maksimalni poticaj, potrebno je godi{njeu{tediti 5.000 kn (malo vi{e od 415 kn mjese~no), na {tose onda dodaje i 1.250 kuna dràvnog poticaja.

Iz ovog sustava ispla}uje se tre}i dio mirovine.

IZBOR OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA

Radnici koji obvezno ulaze u sustav drugog stupa (na dan1. sije~nja 2002. godine mla|i su od 40 godina) od 15.studenog 2001. godine do 31. oùjka 2002. godine mo-raju izabrati obvezni mirovinski fond. Nakon toga, sve oneobveznike koji se ne odlu~e za neki fond, prema slu`benojdu`nosti, rasporedit }e Sredi{nji registar osiguranika -REGOS u neki od fondova.

Radnici koji mogu izabrati èle li se uklju~iti u sustavdrugog stupnja (na dan 1. sije~nja 2002. godine stariji od40 godina, a mla|i od 50 godina) moraju to u~initi do 30.lipnja 2002. godine. Ako iskoriste zakonsku mogu}nost ina svoj zahtjev pristupe (do navedenog roka) obveznommirovinskom fondu, oni trajno, odnosno do umirovljenjaostaju u obvezi osiguranja na temelju pojedina~ne kapitali-zirane {tednje, jer Zakonom nije predvi|ena mogu}nostodustajanja od jednom uspostavljenog mirovinskog osi-guranja. Ukoliko do navedenog roka ne pristupe izabranommirovinskom fondu, oni vi{e ne mogu postati ~lanovi nijednog fonda u sustavu drugog stupa, te se time smatra dasu ostali u postoje}em sustavu.

Iznos od 5 posto doprinosa upla}uje se na individualnira~un u izabranom obveznom mirovinskom fondu. Sred-stva na ra~unu vode se u obra~unskim jedinicama. Nakon{to doprinos bude upla}en, on se prema vrijednostiobra~unske jedinice konvertira u obra~unske jedinice i toprema vrijednosti obra~unske jedinice na dan uplate.

Po~etnu vrijednost obra~unske jedinice odre|uje HAGENA(Hrvatska agencija za nadzor mirovinskih fondova i osigu-ranja).

U odabrani mirovinski fond radnici }e se prijavljivati na Re-gosovim {alterima u svim poslovnicama ZAP-a. Naime,REGOS }e, kada za to do|e vrijeme, pozvati sve zaposlene(koji sudjeluju u novom mirovisnkom sustavu) da do|u uZAP i tamo na odre|enim {alterima potpi{u formular oizboru fonda. Prigodom prijave potrebno je imati dokumentiz kojeg je vidljiv JMBG. REGOS }e tada na temelju prijaveobavijestiti odabrani fond, koji s tim radnikom sklapa ugovoro otvaranju osobnog ra~una. Bitno je napomenuti da, uslu~aju da je radnik nezadovoljan izabranim fondom, onmoè promijeniti fond, pri ~emu je - ako to u~ini u 2002.godini - promjena fonda besplatna, a ukoliko to ~ini urazdoblju od pet godina od prijave u fond, taj }e fondzara~unati naknadu i to od 5 posto (od ukupnog iznosa naosobnom ra~unu ~lana) u prvoj godini, do 0,31 posto u pe-toj godini (smanjuje se svake godine za 50 posto). Nakonpete godine naknada za izlazak iz fonda se ne napla}uje.

U slu~aju da se radnici nakon poziva REGOS-a ne regis-triraju sami, to }e u~initi REGOS.

O MIROVINSKIM DRU[TVIMA I MIROVINSKIMFONDOVIMA

Mirovinsko dru{tvo osniva mirovinski fond i njimeupravlja.

Mirovinsko dru{tvo je trgova~ko dru{tvo prema Zakonuo trgova~kim dru{tvima. Mirovinsko dru{tvo osniva sekao d.d. ili d.o.o. Prije upisa u sudski registar, HAGENAdaje odobrenje za osnivanje mirovinskog dru{tva, anakon upisa u sudski registar odobrenje za rad.

Temeljni kapital dru{tva je najmanje 40 milijuna kuna,ako ono upravlja obveznim fondom, odnosno 15 mili-juna kuna ukoliko ono upravlja dobrovoljnim fondom.

Imovina dru{tva vodi se odvojeno od imovine fonda.

Mirovinski fond nema pravnu osobnost. Fond je uvlasni{tvu svojih ~lanova, razmjerno visini sredstava naosobnom ra~unu.

Obvezni mirovinski fond mora u roku od dvije godine odsvog osnivanja imati najmanje 80.000 ~lanova.

Fond ima svog upravitelja (managera) s obveznomodgovaraju}om licencom, koja }e se obnavljati svake go-dine.

BANKA SKRBNIK

Mirovinsko dru{tvo du`no je odabrati jednu bankuskrbnika, kojoj }e povjeriti imovinu mirovinskog fonda is kojom }e sklopiti ugovor o ~uvanju imovine. Izborbanke mora odobriti HAGENA.

Imovina mirovinskog fonda vodi se na posebnomra~unu banke skrbnika i ne moè biti predmetom ovrheza obveze banke skrbnika niti dijelom njene ste~ajnemase. Banci je za obavljanje poslova skrbni{tvapotrebna suglasnost HAGENE.

S obzirom na zna~aj nove mirovinske reforme, HAGENApriprema edukacijsku kampanju s kojom bi uskorotrebalo zapo~eti u svim medijima. Stoga, ~itateljimaHEP Vjesnika skre}emo na to pozornost kako bi se svizainteresirani pravodobno informirali o svimpotankostima potrebnim za registraciju i po~etak novogmirovinskog sustava.

Sektor za kadrovske poslove HEP-a

putokaz


DOKUPOM MIROVINE DO BOLJEG MATERIJALNOG POLO@AJA U MIROVINI

HUMANO ZBRINJAVANJERADNIKA PRED MIROVINOMPOZNATO je da je za izlazak iz svake gospodarske krize nuànrazvoj i novo zapo{ljavanje. Me|utim, do toga se dolazi pos-tupnim procesima. U Hrvatskoj su mnogi od njih u tijeku ili tekzapo~inju. U procesima konsolidacije, restrukturiranja i priva-tizacije dru{tava u dràvnom ili preteìto dràvnom vlasni{tvu,provodi se racionalizacija poslovanja, a prema zaklju~cimaVlade RH potrebno je smanjiti tro{kove poslovanja, uz isto-dobno smanjenje broja zaposlenih, ograni~iti masu za pla}e,ulagati u razvoj i novo zapo{ljavanje, te sve ove mjere provestiuz nagla{enu socijalnu osjetljivost.

SPORAZUMNI PRESTANAK RADNOGODNOSA UZ DOKUP MIROVINE

U procesima racionalizacije poslovanja, jedno od posebnihpoglavlja zauzima pitanje rje{avanje problema onih radnikakoji prestankom radnog odnosa ostvaruju pravo na prijevre-menu ili starosnu mirovinu, a nisu vi{e najnu`niji u radnimprocesima. S obzirom na njihovu ìvotnu dob, do{kolovanje iliprekvalifikacija nisu prikladno rje{enje, a prisilno otpu{tanjekroz otkazivanje ugovora o radu poslovno uvjetovano otkazomnije èlja niti poslodavca niti njegova vlasnika-dràve, uposljednje vrijeme je vrlo ra{irena ponuda za sporazumniprestanak radnog odnosa primjenom socijalnog programadokupa mirovine.

Naime, poznato je da su primjenom Zakona o mirovinskomosiguranju od 1. sije~nja 1999. g. smanjena prava, odnosnomirovina svima koji se odlu~uju na ranije umirovljenje. Za rad-nike koji odlaze u prijevremenu mirovinu uvedena je kategorijatrajnog umanjenja od 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg od-laska u mirovinu, {to zna~i da }e doìvotno primati umanjenumirovinu, ~ije umanjenje moè iznositi ~ak do 18 posto. Rad-nici koji se odlu~e na starosnu mirovinu, duljim bi radom ost-varili ve}u mirovinu na temelju ve}eg broja godina staà. Sveto oteàva dono{enje odluke o odlasku u mirovinu.

S druge strane, odga|anje te odluke za mnoge tako|er imanegativan u~inak, jer se u 2001. godini mirovina izra~unava natemelju 16 najpovoljnijih uzastopnih godina, a idu}e }e segodine obra~unsko razdoblje pove}ati za tri godine, zna~i natemelju 19 godina, te pove}avati svake godine za daljnje tri.Te{ko je u praksi o~ekivati da }e pove}ani opseg godinapove}avati mirovinu (prema mnogim pokazateljima nekima jesmanjena ~ak i do 7 posto), {to mnoge usmjerava na ranijidobrovoljni odlazak u mirovinu. Pitanje za svakog pojedina~noje, naime, ho}e li pla}a dobivena u me|uvremenu naknadititrajan gubitak mirovine.

RANIJE UMIROVLJENJE BEZ GUBITKAMIROVINSKOG PRIMANJA

Dokupljena mirovina je ona visina mirovine, ~iji iznosodgovara trajnom umanjenju radi ranijeg umirovljenja. Dok-upljenu mirovinu ispla}uje mirovinsko osiguravaju}e dru{tvotemeljem uplate poslodavca, a ima sva obilje`ja kao i ost-varena prijevremena ili starosna mirovina koju ispla}uje Hrvat-ski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Odnosno,ispla}uje se mjese~no-doìvotno, prati uskla|enja mirovine uskladu s odlukom Upravnog vije}a HZMO-a i omogu}uje ost-varenje prava na obiteljsku mirovinu. Na taj na~in, unato~ ra-nijeg umirovljenja, ne dolazi do nikakvog gubitka mirovinskogprimanja.

Dokup mirovine, unato~ sli~nosti u nazivu, treba razlikovati odnegda{njeg dokupa staà kojim se dokupljivalo pravo na stje-canje mirovine, jer se dokupom mirovine onima koji ostvarujupravo - dokupljuje iznos mirovine koji ranijim umirovljenjemgube, odnosno pobolja{ava im se materijalni poloàj u mi-rovini.

Donedavno se (osobito do stupanja na snagu novog Zakona omirovinskom osiguranju) i ovoj kategoriji radnika u mnogimsredinama radi dobrovoljnog odlaska u mirovinu nudila tzv.poticajna ili stimulativna otpremnina. Me|utim, nove finan-cijske okolnosti nalaù da se jednokratne otpremnine usm-jeravaju prema mla|im radnicima koji gubitkom zaposlenjaostaju bez prihoda za ìvot ili se njima poti~e samo-zapo{ljavanje, a ispla}uju se na teret mase za pla}e i ponegdjeoptere}uju likvidnost poslovanja.

SOCIJALNI PROGRAM UZ POTPORUSVA TRI SOCIJALNA PARTNERA

Procijenjeno je da je radnicima koji odlaze u mirovinu i imajuosigurane prihode, u tim slu~ajevima povoljnija osiguranapove}ana socijalna sigurnost kroz pobolj{anje materijalnogpoloàja u mirovini, umjesto da doìvotno primaju umanjenumirovinu i isplatama jednokratnih otpremnina poti~e potro{nja(obi~no mla|i nara{taji). Budu}i da poslodavac ne treba mi-rovinskom osiguravaju}em dru{tvu uplatiti dokup mirovinejednokratno, nego je mogu}a obro~na otplata do tri godine, aistodobno korektnim smanjivanjem broja zaposlenih (spora-zumni prekid radnog odnosa) smanjuje i tro{kove poslovanja,~ime ne zadire u masu za pla}e, nego slobodna sredstva moèusmjeravati u novo zapo{ljavanje - ovaj socijalni program jejo{ pro{le godine dobio potpunu potporu sva tri socijalnapartnera koji sa~injavaju Gospodarsko-socijalno vije}e - GSV(dràva, poslodavci i sindikati). Dràva je kroz Pravilnik oporezu na dohodak potakla poslodavce u njegovoj primjeni,jer je uplata za dokup mirovine u potpunosti oslobo|enaporeza i doprinosa, za razliku od poticajnih otpremnina.

Ovakve porezne olak{ice treba sagledavati u svjetlu najava da}e zbog financijskog stanja do}i do daljnjeg smanjivanja soci-

jalnih prava, te u izjavama da je Hrvatska suo~ena s vrlo vi-sokim socijalnim tro{kovima, zbog ~ega se èli jedan dio tihtro{kova prebaciti na poslodavce (deetatizacija), ~ime onipostaju nositelji aktivne socijalne politike.

DOKUP MIROVINE U DANA[NJIMTE[KIM VREMENIMA - PRIVILEGIJA

Dokupom mirovine postiè se korektno i humano zbrinjavanjeradnika pred mirovinom - jasno, tamo gdje je poslodavac tovoljan i u mogu}nosti provesti. Radnik koji time, beznepotrebnih stresova i gor~ine, odabire prirodni slijed umi-rovljenja, koji je ve} umoran od neizvjesnosti tereta reformi, azapravo je prirodno da se zasluèno posveti obitelji, prijate-ljima i hobijima, dokupom mirovine ostaje trajno vezan uzsvoju tvrtku, jer od nje doìvotno dobiva dokupljenu mirovinu(posredstvom mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva). êsto jenaziva mirovinom svoje tvrtke, koja je na sebe preuzela nega-tivne posljedice Zakona o mirovinskom osiguranju. S obziromda je dokup mirovine dobrovoljna ponuda poslodavca a ne ob-veza, ona za mnoge u ovim te{kim gospodarsko-financijskimvremenima postaje privilegija i primjenjuje se u vi{e od 130trgova~kih dru{tava s preteìtim dràvnim vlasni{tvom (INA,ULJANIK, LUKA Rijeka, JADROLINIJA, \URO \AKOVI],HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU, HRVATSKAGOSPODARSKA KOMORA i druge), a u mnogima se priprema.

ROYAL MIROVINSKO OSIGURANJE d.d. zasad je jedina insti-tucija u Hrvatskoj koja ve} punih jedanaest godina provodidokup mirovine - autenti~an hrvatski socijalni program - i tokao svoju isklju~ivu djelatnost, s time da su i institucija i pro-gram 1990. godine bili prvi takve vrste u svim tranzicijskimzemljama.

Sanja Glas

TE[KOFINANCIJSKOSTANJE U DR@AVISMANJUJESOCIJALNA PRAVAI DR@AVA JEDANDIO VRLO VISOKIHSOCIJALNIHTRO[KOVA @ELIPREBACITI NAPOSLODAVCE,ÎME ONIPOSTAJUNOSITELJIAKTIVNESOCIJALNEPOLITIKE

OSTVARENAMIROVINA

MU[KARCI @ENE

GODINE @IVOTA MIROVINSKI STA@ GODINE @IVOTA MIROVINSKI STA@

PRIJEVREMENA 56 godina i6 mjeseci 35 godina 51 godina i

6 mjeseci 30 godina

STAROSNA

56 godina i6 mjeseci 40 godina 51 godina i

6 mjeseci 35 godina

61 godina i6 mjeseci




65 godina 15 godina 60 godina 15 godina

Stjecanje prava na mirovinu u 2001. godini


vrijeme dana{nje

NASTAVLJA SE RAZMINIRANJE I SANACIJA 110 kV DALEKOVODA OKO OSIJEKA I TS 400/110kV ERNESTINOVO

KVALITETNO I SIGURNO ODR@AVANJEDALEKOVODA NIJE MOGU]E ZBOG MINARAZMINIRAVANJE trasa i sanacija sedam dalekovoda 110 kVoko grada Osijeka i TS 400/110 kV Ernestinova po~ela je u ljetu2000. godine. Do kraja 2000. godine stavljena su u pogon tri110 kV dalekovoda: Osijek 2 - Osijek 3, Ernestinovo - Osijek2/2 i Ernestinovo - Vukovar, te je zapo~elo razminiravanje na DV35 kV Osijek 2 - Ernestinovo. Zimski uvjeti prekinuli su kontinui-rano saniranje dalekovoda (razminiranje i sanacija o{te}enihdijelova trasa). Pred kraj pro{le godine uspostavljena je izravna110 kV veza izme|u Osijeka i Vukovara i time je pet TS 110/35kV dobilo dvostranu vezu s 110 kV mreòm.

Razminiranje trasa ugovoreno je s MUP-om, ~ije su specijalnejedinice razminirale trase dalekovoda. Me|utim, reorganizaci-jom Ministarstva unutarnjih poslova, specijalne jedinice bitnosu smanjile broj djelatnika, tako da MUP ne obavlja vi{e raz-miniranje povr{ina za potrebe izvan MUP-a.

Zbog toga se moralo raskinuti ugovore sklopljene izme|uMUP-a, HEP-a i Hrvatskog centra za mine (HCR) za razminiranjetrasa dalekovoda, koje do kraja 2001. godine nisu obavljena.Rije~ je o: DV 110 kV Ernestinovo - Vukovar (dovr{enje), DV 35kV Osijek 2 - Ernestinovo (nastavak), DV 110 kV Ernestinovo -\akovo/2, DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 2/1 i DV 110 kVOsijek 2 - Beli Manastir.

Nakon raskida ugovora postupak je iznova zapo~eo: obilazaktrasa s projektantima iz HCR, izrada projekata razminiranja, ob-

javljivanje javnog natje~aja, izbor najpovoljnijeg ponu|a~a,izrada planova razminiranja i sklapanja ugovora. Do po~etka ru-jna dovr{eno je razminiranje trase DV 35 kV Osijek 2 - Ernesti-novo i obavljeno razminiranje pribli`no 20 posto trase DV 110kV Osijek 2 - Beli Manastir. Za trase DV 110 kV Ernestinovo -\akovo/2 i DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 2/1 odabrani suizvo|a~i i izra|eni planovi razminiranja i u tijeku je postupakugovaranja.

Razminiranjem i saniranjem dalekovoda 110 kV Ernestinovo -Osijek 2/1 i DV 110 kV Ernestinovo - \akovo/2 uspostavila bi seizravna veza glavnog napojnog ~vora 110 kV mreè Slavonije i

Baranje (TS 220/110 kV \akovo) s centrom potro{nje, gradomOsijekom. U gradu Osijeku raspoloìva su tri generatora ukupnesnage od pribli`no 90 MW.

Pomo}nik direktora Direkcije za prijenos, Miroslav Mesi}, naterenu se upoznao s tijekom poslova na razminiranju ugo-vorenih radova i pripremi nastavka razminiranja trasa daleko-voda 110 kV. Ti dalekovodi su u pogonu, ali trase nisu upotpunosti razminirane i zbog toga nije mogu}e kvalitetno i si-gurno njihovo odràvanje.

Tomislav Vujnovac

mine


SLIKA HEP-a

NEPRIMJERENI PROSTOR USREDI[TU SPLITANIJE prvi (ali se svim srcem nadamo da je posljednji) put da nagla{avamo neprimjerenost prostorau kojemu potro{a~i drugog hrvatskog grada i drugog po veli~ini Distribucijskog podru~ja HEP-astje~u prve, a ve}ina i jedine dojmove o na{oj tvrtki. [alter sala u sredi{tu Splita, kojoj gravitiranajve}i broj potro{a~a grada i okolice, najblaè re~eno, u stanju je raspadanja. Prostor je sku~en,potro{a~i u redovima do polovice dvori{nog parkirali{ta stoje na buri, suncu, ki{i, a jedna jedinatelefonska veza dovodi na rub ìvaca i njih i na{e slu`benice. Kako kaè Anka Vuni}, rukovoditeljovog Odsjeka, ona sluì za informacije gra|anima, ali i za provjere bankovnih kartica, pa dok jednana{a zaposlenica provjerava - svi drugi {alteri stoje. A, s njima i potro{a~i.

Sredinom srpnja ovaj su prostor posjetili direktor Direkcije za distribuciju, [ime Balabani} idirektor DP-a Elektrodalmacije, @eljko \erek. Zajedni~ki je zaklju~ak da je nu`no hitno rije{itiovu prostornu mrlju na imidù HEP-a. Sva je sre}a da su na{i rukovoditelji do{li u dane kadamirovine jo{ nisu pristigle, jer u suprotnom ni njima ne bi bio mogu} pristup {alterima.

Vero~ka Garber

Na razminiranomdijelu trase DV 35kV Osijek 2 -Ernestinovo

POHVALA HEP VJESNIKU ODDISPEÊRA ELES-ANedavno je na adresu dispe~era HEP-a stigla pohvala HGEP Vjesniku od njihovihkolega iz ELES-a, {to donosimo u cijelosti...

POHVALA HEP Vjesniku

Zelo smo se razveselili ob prejetju izvoda va{ega ~asopisa HEP-Vjesnik. @elimo pou-dariti, da smo prijetno presene~eni spri~o zelo visoke kakovosti ~lankov in pris-pevkov kakor tudi zelo kvalitetnega tiska.

Z velikim zanimanjem in uìtkom smo prebirali va{ ~asopis. Za poslani izvod se vamnajlep{e zahvaljujemo in upamo, da bomo kmalu imeli mo`nost dobiti v roke {ekak{en izvod ~asopisa HEP - Vjesnik.

Lep pozdrav!

ELES:V imenu operaterjev

Nenad Zoranovi}

HEP VJESNIK U MA\ARSKOJVe} smo se vi{e puta uvjerili da HEP Vjesnik ne poznaje granice, zemljopisne ni te-matske. Posljednja potvrda tome je promocijska knjiìca izlo`be fotografija iz edicije"Terra Croatica", snimatelja i fotografa [ime Strikomana. Fotografije su izloène uGaleriji "Csopor Horda" Hrvatskog kazali{ta u ma|arskom gradu Pecsuhu i mogu sepogledati od 13. rujna do 17. listopada ove godine.

U knjiìci koja prati izlo`bu, naveden je i dio teksta o ediciji "Terra Croatica",objavljenog u HEP Vjesniku. Zanimljivo je da je prire|iva~ izlo`be iz teksta izabraoupravo onaj dio u kojemu se spominje Hrvatska elektroprivreda ~iji su predstavnici uDubrovniku i Poègi prepoznali "vrijednost i autenti~nost autorova pristupa".

ZNANSTVENO-STRU^NI SKUP ZA[TITA ZRAKA 2001.

ISO 14001 – JEDAN ODSTRATEGIJSKIH CILJEVA HEP-AZNANSTVENICI i stru~njaci koji se bave one~i{}enjem zraka ipredlaganjem rje{enja koja }e doprinijeti njegovu smanjenjuu Hrvatskoj, okupili su se u [ibeniku od 26. do 29. rujna natre}em znanstveno-stru~nom skupu Za{tita zraka 2001.Organizator skupa, koji se odràva svake druge godine, jeHrvatsko udruènje za za{titu zraka, a suorganizatorskupomo} pruìli su mu: Institut za medicinska istraìvanja i me-dicinu rada, Dràvni hidrometeorolo{ki zavod i Ekonerg. Pok-rovitelji su bili, uz posebno zainteresirano Ministarstvo za{titeokoli{a i prostornog ure|enja i Ministarstvo znanosti i teh-nologije, Ministarstvo zdravstva, te Hrvatska gospodarska ko-mora. Broj prijavljenih sudionika, kao i Zbornik radova s vi{eod 40 priloga potvrda je velike zainteresiranosti za temuSkupa, a rezultat su, prema rije~ima dr.sc. Fedora Vali}a -predsjednika Hrvatskog udruènja za za{titu zraka iZnanstveno-stru~nog odbora Skupa - povoljne ocjene dosada odrànih skupova, onog iz 1997. i 1999. godine.

I ovoga puta izabrane su teme koje su najzna~ajnije zaodràvanje zadovoljavaju}e kakvo}e zraka i za u~inkovituprimjenu odgovaraju}eg zakonodavstva. Tako se, uz uvodnaizlaganja pozvanih stru~njaka iz ovog podru~ja, na ovomSkupu govorilo o Upravljanju kakvo}om zraka, inspekciji inadzoru, Emisiji, One~i{}enju vanjske atmosfere – imisiji,Razvoju i provjeri metoda, Procjeni izloènosti i u~incima.

Posebna tema predvi|ena za raspravu na ovom Skupu bila jeKakvo}a zraka u funkciji turizma.

EKOLO[KI ODGOVORAN VODE]IPOSLOVNI SUSTAV

Posljednjeg radnog dana Skupa organizirana je rasprava uokviru okruglog stola, {to su koordinirali predsjednici i do-predsjednici Organizacijskog i Znanstveno-stru~nog odbora.Na po~etku se predstavio generalni sponzor ovog Skupa,Hrvatska elektroprivreda.

Teme su izloìli mr. sc. Zoran Stani}, koordinator razvojasustava za{tite okoli{a u HEP-u i dr. sc. Nikola Barbali},koordinator za{tite okoli{a u Sektoru za termoelektrane uHEP-u. Predstavljaju}i prezentante prof. Mihovil BogoslavMatkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u, jerekao kako se HEP ne samo u razvojnoj politici nego i usvojoj dnevnoj praksi pridràva konzistentnih programaza{tite okoli{a, o ~emu je kroz nekoliko referata bilo go-vora i na ovom Skupu.

Govore}i o Planu upravljanja i organizacije za{tite okoli{a,koji je u zavr{noj fazi izrade, mr.sc. Zoran Stani} je naglasiokako je HEP-u predstavljanje na ovakvom stru~nom skupu za-dovoljstvo, ali istodobno i izazov: Mi sustavno radimo na do-bijanju svih zelenih certifikata, a kona~an cilj nam je ISO14001 od kojeg, nadam se, nismo daleko.

To da je u svim razvojnim planovima, ali i u svakodnevnomposlovanju okoli{ i njegova za{tita bitna odrednica, govori ipodatak da je Uprava HEP-a u svoj Program rada za razdoblje2000. – 2003., kao jedan od prioritetnih zadataka naglasilaupravo sustavnu i promi{ljenu skrb o okoli{u. Krajem pro{legodine objavljen je interno obvezuju}i dokument - Propisi oza{titi okoli{a zna~ajni za rad i razvoj elektroenergetskog sus-tava – smjernice, te je imenovan i Tim za koordinaciju i stan-dardizaciju za{tite okoli{a u HEP-u za dono{enje strategijskihdokumenata iz ovog podru~ja i njihovu operativnu provedbu.Sudionike Skupa na{ prezentant je obavijestio ukratko i okonkretnim projektima koji se ostvaruju u HEP-u. U okviruprojekta ESCO, doniranog od Svjetske banke i GEF fonda, aza ~iju realizaciju je oformljen i HEP-ov ESCO tim, ve} jeizra|eno osam projekata pove}anja energetske u~inkovitostisa zna~ajnim u{tedama energije i smanjenim emisijama.Tako|er se sustavno po~elo raditi na razvoju dopunskih ob-novljivih izvora energije, o ~emu govori poslovna suradnjaizme|u HEP-a i privatnih proizvo|a~a elektri~ne energije.Tako HEP ve} otkupljuje elektri~nu energiju od tri male HE, aupravo je potpisan i ugovor o isporuci elektri~ne energije izprve vjetroelektrane u Hrvatskoj koja se gradi na otoku Pagu.Ova vjetroelektrana, snage 5,6 MW i s godi{njom proizvod-njom od 15 GWh, ima ulogu pilot projekta, koji }e datismjernice i za razvoj ve}ih projekata kada su u pitanju alter-nativni i dopunski izvori elektri~ne energije.

100 MILIJUNA KUNA ZA ZA[TITUOKOLI[A

Ovom prigodom, mr.sc. Zoran Stani} prvi put je javno pred-stavio publikaciju Hrvatska elektroprivreda i okoli{ 1999. –2000., tek iza{lu iz tiska.

Da je briga za okoli{ jedno je od temeljnih i trajnih opredje-ljenja HEP-a govori i podatak iz ovog poslovnog izvje{}a,prema kojem HEP u za{titu okoli{a ulaè godi{nje vi{e od100 milijuna kuna kroz brojne provedene i pokrenute aktiv-nosti za{tite okoli{a.

O provedbi Programa uspostave kontinuiranog mjerenjaemisije one~i{}uju}ih tvari govorio je dr. sc. Nikola Barbali},kao predstavnik Sektora za TE, koji je najzainteresiraniji zaproblematiku o~uvanja zra~nog omota~a. Postaja za konti-nuiran monitoring emisija u zrak iz termoelektranepostavljena je i pu{tena u rad u Zagrebu, dok je u okolici TEPlomin u tijeku izgradnja mreè takvih postaja. Izradom Planaza{tite okoli{a TE Sisak, koji je prvi takav dokument za jedanod na{ih pogona, zapo~ela je priprema za postupnouvo|enje sustava upravljanja okoli{em u toj elektrani.

Marica @aneti} Malenica

zrcalo

REZULTATI VELIKEISTRA@IVA^KE STUDIJEEUROPSKE UNIJE

PRAVE CIJENEU PRIOP]ENJU za tisak koji je objavila Europska komisijakaè se da kona~ni rezultati studije ExternE potvr|uju da bicijene proizvodnje elektri~ne energije iz ugljena ili nafte bilepodvostru~ene, a cijena proizvodnje elektri~ne energije izplina pove}ana za 30 posto, ako bi vanjski tro{kovi kao utje-caj na okoli{ i zdravlje ljudi bili uzeti u obzir.

Europska komisija tvrdi da je studija, zapo~eta 1991. go-dine, "prvi istraìva~ki projekt koji je koristio vjerojatne fi-nancijske pokazatelje {tete koja nastaje razli~itim oblicimaproizvodnje elektri~ne energije (fosilna goriva, nuklearnaenergija, obnovljivi izvori) za cjelokupnu Europsku uniju". Topokazuje da vanjski tro{kovi moraju biti op}enito dru{tvenopokriveni, jer nisu uklju~eni u ra~une koje pla}aju potro{a~ielektri~ne energije.

Glavni zaklju~ci projekta bili su raspoloìvi na Internetu ve}prije nekoliko godina (http:externe.jrc.es), ali nisu nikad bilipublicirani. U priop}enju za tisak najavljuje se nastavak pro-jekta u kojem }e biti razmotreni dodatni elementi zaprocjenu vanjskih tro{kova.

Europska komisija procjenjuje da su vanjski tro{kovi proiz-vodnje energije pribli`no 1-2 posto ukupnog brutodoma}eg proizvoda u EU (BDP). Ta brojka ne uklju~uje pret-postavljenu cijenu op}eg zatopljenja, {to je najve}i po-jedina~ni ~imbenik vanjskih tro{kova, ali najteì za izra~unpri odre|ivanju cijene. Po~etni rezultat primjene iste metodena cestovni prijevoz pokazali su ukupno pove}anje vanjskihtro{kova za daljnjih 1-2 posto BDP.

Glavni rezultati studije su kako slijedi:

• Temeljeno na usporednim studijama za razli~ite europskezemlje, nuklearna energija prednja~i u usporedbi sa svimtehnologijama, osim energije vjetra i Sunca (fotonaponska).Prosje~ni vanjski tro{kovi iznose manje od 0,4 euro centapo kilovatsatu. (Od osam zemalja EU s nuklearnim pro-gramima, [panjolska, [vedska i Finska nisu ra~unaletro{kove nuklearne energije zbog metodolo{kih razloga).Europska komisija tvrdi da je prednost nuklearne energije uzanemarivom doprinosu op}em zatopljenju i maloj vjerojat-nosti nesre}a u nuklearnim elektranama u EU.

• Ugljen i nafta imaju najve}e vanjske tro{kove (ugljen4,1-7,3 cent/kWh, nafta 4,4-7 cent/kWh). To je usporedivosa stvarnim (unutra{njim) tro{kovima proizvodnje kojiiznose pribli`no 4 cent/kWh.

• Treset je sljede}i (temeljem dvije studije) - 2,5-4,5cent/kWh.

• Plin je sljede}i, ali iznos je zna~ajno manji od ostalih fo-silnih goriva. Prosje~ni vanjski tro{kovi su izme|u 1,3 i 2,3cent/kWh.

• Fotonaponska energija razmatrana je samo u Njema~koj irezultat za cijenu vanjskih tro{kova iznosi 0,6 cent/kWh.

• Hidro energija dolazi odmah iza nuklearne s cijenomvanjskih tro{kova od 0,4-0,5 cent/kWh.

• Energija vjetra ima najmanje prosje~ne vanjske tro{kove,a cijena iznosi od 0,1-0,2 cent/kWh.

Metodologija kori{tena za izra~un vanjskih tro{kova nazivase metodologija staze. Zapo~inje se mjerenjem ispu{tanja(koriste}i uskla|ene metode koje omogu}avajuuspore|ivanje), {irenja zaga|iva~a u okoli{u i posljedi~nogpove}anja koncentracije u okoli{u. Potom se procjenjuje ut-jecaj na podru~ja kao {to su ìtarice ili zdravlje ljudi i rezul-tati se izraàvaju u financijskim ekvivalentima.

U slu~aju nuklearne energije, metodologija uzima u obzir~itav gorivni ciklus, uklju~uju}i radioaktivna ispu{tanja izaga|enje okoli{a op}enito, radiolo{ki utjecaj nastanovni{tvo, te rizik od nesre}a.

Sljede}a studija pod nazivom NEWEXT (Novi elementi zaprocjenu vanjskih tro{kova energetskih tehnologija) razma-trat }e dodatne elemente za procjenu vanjskih tro{kovauklju~uju}i:

• nov~anu procjenu smrtnog rizika,

• procjenu utjecaja acidifikacije i eutrofikacije (oboga}enjeokoli{a hranjivim tvarima rezultira neèljenim u~inkom kao{to je bujanje algi) na eko-sustav i bio raznolikost,

• u~inci proiza{li iz mogu}eg o{te}enja dijelova okoli{a(zrak, voda, tlo),

• u~inci velikih nesre}a u nenuklearnom gorivnom ciklusu(primjerice istjecanje nafte).

Prevela: Nevenka NovoselIzvor: NucNet vijest broj 10


PRIGODOM 45 GODINA PRIJENOSNE DJELATNOSTI U DALMACIJI

OTOK BRA^: ODNEDAVNO -DVOSTRUKA VEZA S KOPNOMI BABLJE ljeto godi Bra~u. Turisti malo vi{e odlaze negodolaze, ali jo{ uvijek ih je u dovoljnim koli~inama zauspje{nu podsezonu. Muvam se po pristani{tu traè}i, uzrazmahani maestral, obe}ani jugo, kad se ono ispredmene stvori ve} isluèna, ali dobrodrè}a slu`bena ~et-vorka i Jerko Guerieri koji se danas prihvatio, nadam sebarem djelomice dragovoljno, va`nog posla: vozi novinaratamo-amo, a moè i obratno.

U Supetru se ne zadràvamo, jer put vodi ne{to vi{e umjesto smje{teno usred otoka, u negda{njeg upravnosredi{te srednjovjekovnog Bra~a. A to izvori{te oto~nogìvota nikako da se, barem prema putokazima, odlu~ikako se zapravo zove. Tako nailazimo na naziv Nereì{}a,koji metar iza ve} su nazvana Nereì{}e, vjerojatno zaone koji vole jedninu. Prelistav{i malo libre, odlu~ih seza prvo ime na kojem }u ustrajati barem do kraja ovogteksta.

MALENA, ALI MOJA

Nereì{}a nisu primorsko mjesto i to ih je stajalo razvojai napretka, ali zato se ispred njega i nadalje kriàju ceste{to vode u sva ostala mjesta. Prema pu~koj tradiciji os-novali su ih izbjeglice anti~kih gradova Salone i Epeti-uma (Solina i Stobre~a), a najstarija isprava u kojoj sespominju je privilegij bra~kim plemi}ima iz 1077. go-dine. Jednostavne, ali skladne plemi}ke ku}e, ne izdva-jaju se ni veli~inom ni bogatstvom gra|evnih uresa, {togovori o skromnosti i umjerenosti biv{ih ìtelja plavekrvi. Kao potvrda toga i danas na jednoj omanjoj ku}istoji natpis na latinskom jeziku koji je, vje~nosti zavjeto-vao njezin vlasnik, onda{nji plemi}, a glasi: Parvula sedmea (Malena ali moja).

BRA^KI "BONSAI" BOR

Ovdje povijest jo{ uvijek duboko di{e. Kako u ostacimaporu{ene kneève pala~e, tako i u sveta~kom miru ùpnecrkve Gospe od Karmela, najve}e na Otoku. Spominje sejo{ u 13. stolje}u, ali je potom nekoliko puta dogra|ivanau goti~kom, renesansnom i baroknom stilu. Na dva manjamjesna trga smje{tene su srednjovjekovna crkva Sv. Mar-garite i goti~ka crkvica Sv. Petra. Izgra|ena jo{ u 14.stolje}u, ova crkvica ve} stotinu godina privla~i pozornostposjetitelja minijaturnim borom koji raste na njenomkrovu prekrivenom kamenim plo~ama. Zovu ga bonsai, jer

je uvijek jednako malen, poput ove japanske biljke. A ikakav bi bor mogao biti kad raste na Bra~u? Sjetimo sesamo da se ne{to sli~no dogodilo i onom krokodilu kojise, nakon {to su ga Bra~ani hranili, pretvorio u gu{tericu.

INDUSTRIJSKA DOLINA U SRCUOTOKA

Ali, {alu na stranu. Imalo bi se tu jo{ puno toga za vidjeti.Me|utim, kako me nisu poslali na turisti~ko putovanje,nego - zna se - u trafostanicu, evo me i u njoj.

Ako laganim hodom nekih dva kilometra od raskri`ja kojevodi na sve strane krenete lijevo, na}i }ete se u potpunodruk~ijem okruènju od onog priobalnog. Nereì{}ko poljeje svojevrsna industrijska zona u kojoj se nalaze pogoniAquariusa (biv{i Favorit), kamenolom, betonara, pilana...i, dakako, TS 110/35 Nereì{}a.

Ovdje ekipa broji pet ~lanova. Uz deùrnog uklopni~araTon}a Dul~i}a, kojeg sam zatekla u smjeni i Jerka Gueri-erija, koji mi je vo|a puta, s njima se u poslu izmjenjujujo{ i Nik{a Goi} i Jadranko Mutarello. Pomaè ih pomo}niradnik Ivica Garafuli}.

SLA@EMO SE K'O BRA]A

Ton}i je najmla|i me|u njima, ali s ovom TS druì se odnjenih po~etaka, 1987., dok je jo{ bila u izgradnji.

• Ovo mi je prvo, jedino i, nadam se, zadnje radno mjesto.Sve me u ovom poslu zadovoljava.

Uvjeti rada su im se zadnju godinu promijenili. Sve dopro{log ljeta radili su u smjenama, a sada u reìmu:smjena i pripravnost. To zna~i da od ponedjeljka do ~et-vrtka rade od sedam do petnaest sati, s tim da je jedan od

izravno

PODMORSKA VEZA BRAÂ S KOPNOM POSTOJI JO[ OD 1968.GODINE I TO JE BIO PRVI POLO@ENI PODMORSKI KABEL 110KV NA JADRANU, A U OKVIRU PROJEKTA JADRANSKI OTOCI1995. GODINE POLO@EN JE 110 KV KABEL IZME\U TS DUGIRAT I LOZNE MALE, PRATE]I DALEKOVOD DO NERE@I[]A1999. GODINE, KADA ZAPOÎNJE PRO[IRENJE TS DUGI RAT ITS NERE@I[]E, A POTOM JE 2000. GODINE PRORADILA IPARALELNA VEZA IZME\U DUGOG RATA I NERE@I[]A

TS 110/35 kV Nereì{}aNereì{}a su smje{tena na raskri`ju oto~nih puteva

U prostranompolju upodno`juNereì{}asmjestila se"industrijskazona" Bra~a

22

njih pripravan, odnsono obvezno na otoku i dostupan usvako doba. Petkom, subotom i nedjeljom su klasi~nadeùrstva. Uska~u prema potrebi jedan drugom u smjenu,potpomaù se koliko mogu jer se, kaù, slaù, k'o bra}a,ma {to to zna~ilo.

Tijekom trinaest godina rada bilo je sitnijih kvarova, ali ni{tazna~ajnije ne pamte. O~ekuju da }e uskoro sti}i i drugitrafo, a i automatizacija bi mogla jednog lijepog dana zaku-cati im na vrata. Kada - ne zna se. Va`no je da redovito stièHEP Vjesnik, koji ocjenjuju dobrim i raznolikim.

• Odvojeni smo od kopna i ostatka tvrtke, pa nam dobrodo|e da doznamo {to se zbiva u drugim dijelovima HEP-a,kaè Jerko, koji se druì s HEP-om 23 godine. Devet go-dina bio je zaposlenik Elektrodalmacije, a od 1987. godineje u TS, koja mu je blià, jer ìvi u obli`njem [kripu,najstarijem bra~kom naselju.

PODMORSKA I ZRA^NA VEZA SKOPNOM

Od pro{le godine Bra~ je dvostruko vezan s kopnom. Mor-ska veza postoji jo{ iz 1968., kada je poloèn prvi 110 kVkabel na Jadranu i to onaj izme|u Dugog Rata i Postira.Zbog niza kvarova na ovoj najstarijoj kabelskoj dionicipo~etkom devedesetih godina po~elo se planirati pola-ganje paralelne veze izme|u kopna i Bra~a. Tako je uokviru projekta Jadranski otoci, 1995. godine poloènjednoìlni polietilenski 110 kV kabel na dionici TS DugiRat - Lozna Mala. Prate}i dalekovod izme|u Lozne Male iNereì{}a izgra|en je 1999. godine, kada zapo~inju radovii na pro{irenju TS Dugi Rat i TS Nereì{}a. U svibnju2000. godine proradila je i paralelna 110 kV veza izme|uDugog Rata i Nereì{}a, koja se sastoji od troìlnog polie-tilenskog kabela duljine 8,2 km.

DA IM NE BUDE DOSADNO

To da su oto~ani vridni judi potvrdilo se i ovom prigodom.To {to im je raspoloìvo tlo pod nogama ograni~eno, ~inibodule nekako snala`ljivijim i `veltijim, pa svi oni - skoro

bez iznimke - svoje redovne prihode dopunjuju i nekimdodatnim {oldom. Tako Jerko, poput kolege êde s Paga,u slobodno vrijeme tjera ov~ice na bludne radnje, kako bibilo {to vi{e poznatih bra~kih janjaca, isklju~ivo za ku}nitretman. Tu je i rad u obiteljskim vinogradima i maslini-cima da se ima ~ime poulit zeje i zalit janjetina.

I dok se Jerko orijentirao na polje i blago, dotle je Ton}isvoj dodatni interes usmjerio prema turizmu. Donedavnosu uzgajali i ~in~ile, ali su odustali.

PRIJE KO[ARKA[, SADA TRENER

Me|utim, ono po ~emu ga zna cijeli Supetar u kojem ìvije njegova {portska aktivnost. Biv{i aktivni ko{arka{ sadatrenira ènski KK Supetar, najuspje{niji na otoku. êstoidu na turnire, a na nedavno odrànom natjecanjuMe|uùpanijske lige kadetkinja njegove cure bile su ~et-vrte. Avanturisti~ki duh na{eg kolege odu{ak nalazi i uputovanjima s prijateljima u njegovom jugu zvanom tere-nac. Provozali su cijelu Europu, obi{li trideset zemalja, ali

posebno je ponosan na to {to je uzdu` i poprijeko pro{aoHrvatsku, ali sporednim putovima koji su mu omogu}ili davidi ono {to nikada ne bi.

• To su bile totalne avanture, hvali se Ton}i, i planira zaidu}e ljeto ponovi posjet Norve{koj, njenom najsjever-nijem dijelu. Ako se to i ostvari, imat }emo dobar razlogda ga ponovno posjetimo.

TRA@I SE "SUMMIT" UKLOPNIÂRA

Za kraj i jedna poruka s Bra~a, iz TS Nereì{}a: Jo{ nikadase nije organizirao susret ljudi iz prijenosnih TS, baremonih koji svakodnevno sura|uju i ~uju se telefonom, a nisubili u prigodi sresti se. Volio bih da nas jednom okupe i dase upoznamo, prozborimo dvi-tri ri~i, poèlio je Jerko, asloìo se i Ton}i.

Rukovoditelju Vedranu Novaku i direktoru Marku Lovri}una znanje!


Mini bor koji raste na krovu crkvice Sv. Petra, ve} stotinu godina jedna od turisti~kih atrakcija ovog mjesta i Bra~a

Ton}i Dul~i}, deùrni uklopni~ar i ko{arka{ki trenernastavlja obiteljsku tradiciju rada u HEP-u

Jerko Guerieri nije bio u smjeni, ali je pomogaokolegi Ton}u u izjavama za HEP Vjesnik

23

PRIGODOM 45 GODINA POSTOJANJA PRIJENOSNE DJELATNOSTI U DALMACIJI

OTOK HVAR: STAROMGRADU STARA TSZA RAZLIKU od Florentina Arize, jednog od Márguesovih lik-ova, mislim da je more stvoreno zbog puno drugih razloganego {to je puko gledanje kroz prozor, a jedan od njih je i tajda vas dovede do otoka koji samo njemu pripadaju.

A mene svi putovi ljeta dvijetisu}eprvog vode na otoke. Ovogaputa na Drugi Bra~, kako bi vlaji rekli, odnosno na For, kakoHvar od milja zovu njegovi ìtelji, kojima je uzanca koristiti sa-moglasnik "o" u malo ve}im koli~inama od uobi~ajenih.

CA TI JE MAKINA BEZ COVIKA

Od srednjodalmatinskih otoka, Hvar je prvi dobio visokona-ponsku TS 110/35 kV, pu{tenu u pogon 1977. godine. Daje kojim slu~ajem cura, bila bi ona prava, ovako je tektehni~ki zastarjeo, premda naoko u{~uvan objekt. Tijekomljeta su malo opiturali uklopnicu, upristojili namje{taj, ali toje tek da se zamaù o~i. Objekt vapi za modernizacijom. Zaautomatizacijom ve} malo manje jer, kako bi rekli Forani,ca ti je makina bez covika.

GRAD "RIBARSKIH PRIGOVARANJA"

Kao najstarija na otocima, na{a TS se smjestila i uznajstarije mjesto na Hvaru, u predgra|u Staroga Grada iliFarosa (Pharosa), kako su ga jo{ davno nazvali stari Grci.Nekad zna~ajno upori{te anti~ke povijesti Jadrana, i danasu svojim uskim kalama i kaletama, te velebnim kamenimzdanjima, ~uva opojni miris stolje}a i ìvota koji je za so-bom ostavio tako mnogo tragova. Na pjaceti ispred pala~erenesansnog pjesnika Petra Hektorovi}a kao da se jo{ ~ujuribari i njihova ribarska prigovaranja. U ovom Gradu,smje{tenom u duboku zaljevu, vrijeme kao da je stalo.Vjerojatno se stoga, upravo tu, u okrilju povijesnog kultur-nog ambijenta, organizira svake godine tijekom ljeta te~ajanti~ke kulture za srednjo{kolce i studente kroz arheolo{kaistraìvanja i radionice za mozaike i keramiku.

Kao i na Bra~u, tako i ovdje vlada mala jezi~na zbrka okoimena ovog mjesta, pa nailazite na dva naziva: Starigrad iStari Grad, {to je ispravno.

SLAVONAC NE @ELI NA KOPNO

U sarogradskoj TS radi se u smjeni u kojoj se izmjenjujepet uklopni~ara: Andro Tadi}, Zdravko Mlinac, StipePeronja, Berti Petri} i Ivo [krmeta. Kako je te{ko pri jednomposjetu okupiti svu petoricu, imala sam tu sre}u da sam ihupoznala ~ak trojicu. Uz deùrnog Andru i Ivu, koji mi je usvoje slobodno vrijeme i svojim osobnim automobilompriu{tio nezaboravan obilazak sjevernog dijela otoka,pridruìo nam se i Zdravko Mlinac, koji je tu jo{ odizgradnje TS. Premda je podrijetlom Slavonac, s ocem kojije tako|er radio u splitskom Prijenosu, od malena je obi{aomnoge priobalne objekte od Komolca do Bilica. Kako mu jeHEP bio su|en i on je ve} 1969. godine zapo~eo tu svojradni vijek u ekipi za odràvanje dalekovoda. Vidjev{i naHvaru mogu}nost rje{enja svog stambenog pitanja, odlazina izgradnju ove TS 1977. godine i tu ostaje do daljnjega.

Navikao sam se na oto~ane, razumijem ih, premda ne govo-rim njihovim dijalektom. Ovdje mi je dobro i ne èlim se vra-titi na kopno.

U slobodno vrijeme igra {ah, donedavno je skupljao marke,ali kad su postale preskupe, odustao je. Kako mi, u pravilu,ne objavljujemo ènidbene oglase, ne}emo to uraditi niovoga puta. Tek na znanje zainteresiranoj ènskoj klijenteli:Zdravko je slobodan i useljiv. Za po~etak - dovoljno.

POZDRAV @ENSKOM GLASU

Godinu dana prije Zdravka u HEP je do{ao Andro. Dvade-set~etiri godine radio je u PU Hvar splitske Elektrodalmacijeali je, prije deset godina, distribucijsku djelatnost drago-

voljno mijenjao za prijenosnu jer ovdje je vi{e reda i mirnijeje, {to mu odgovara. Premda je no}i provodio u deùranju,Andro je uspio kompletirati obitelj s dvije k}erke i dva sina.

Kaè da se ve} izverzirao za prepoznavanje glasova svojihkolega s kojima sura|uje, ali da mnoge nije nikada susreo.

Drugo je kad se covika vidi uìvo, jer se time sti~e i ve}epovjerenje pri komunikaciji, a poja~ava se i ona osobnaodgovornost kada znate covika s kojom kontaktirate. Po-dupirem bra{ku inicijativu da se sretnu uklopni~ari i njihovisuradnici. Eto, ja bih ovom prigodom pozdravio na{e split-ske dispe~ere, posebno najnje`niji glas, mislim na kolegicuSnjeànu, koju bih rado i vidio.

SVEKOLIKI TALENTI I NEMIRNIDUHOVI

Andro i Ivo su nesvakida{nji uklopni~ari. Za njih je punotoga izazov, ali o njihovim talentima, zanimanjima i na-dahnu}ima vi{e u sljede}em broju i u drugoj rubrici.

Ivo, ina~e ìvi u susjednoj Jelsi i u HEP-u je {esnaest go-dina. Kaè da mu ovaj dvanaestosatni radni reìm vi{eodgovara od prija{njeg cjelodnevnog.

[to se dulje radi u ovom reìmu, po~inju se osje}ati raznaoptere}enja, poremeti se, kako bioritam, tako i obiteljski idru{tveni ìvot. Zra~enja kojih ovdje ima puno moraju seodraziti na na{e zdravstvene potencijale, ali {to se mora -mora se!

IZME\U BRAÂ I KORÛLE

S Ivom sam uspjela vidjeti, onako s visoka, jednu od dvijekableske stanice i to onu Medvid Bad, blizu Ivan Dolca nasjevernoj strani, koja podmorskim kabelom povezuje Hvarsa susjednom Kor~ulom. Ona druga Travna, u istoimenojuvali, uspostavlja podmorsku vezu s Bra~om na ju`nojstrani.

Su{a se ove godine zamjerila i lozi i maslinama i to se vidina uvenulim licima njihovih plodova. Bit }e malo manjepoznatog hvarskog Zlatnog otoka, a i ulje bi idu}e sezonemoglo biti skuplje od sada{njih pedeset kuna.

Ne znam kako je forskim uklopni~arima bilo tijekomvi{esatnog druènja samnom, jer iz predostro`nosti nisamprovela anketu. Ono, pak, {to mogu sa sigurno{}u re}i je toda je meni s njima bilo kruto lipo.


izravno

24

Dvorac s ribnjakom pjesnika Petra Hektorovi}a iz 16. stolje}a

Panorama Starog Grada

OTOKKORÛLA:TS BLATO -UPRAVLJANARU^NO, ALISIGURNOHvali kopno, dr`' se mora, vjerojatno nije op}eprihva}ena uzre~ica,ali prihvatili su je oni ~iji kruh ima malo vi{e kora od na{eg kopne-nog. Prihva}amo je ponekad i mi, ljetni robinzoni, koji najljep{immorem plutamo u potrazi za komadi}ima kopna tako ma{tovitorazbacanim na namre{kanoj modroj podlozi. Je li krivo more, ljetoili sunce, to sveto trojstvo na{ih godi{njih odmora, ili onaj crv udu{i kojeg psiholozi nazivaju genom uzbu|enja i koji nas goni da,uz vjetar u kosi i sjaj u oku, doìvimo ono o ~emu sanjamo udugim i hladnim zimskim no}ima.

I tako sam opet na Kor~uli, u potrazi za odmorom i opu{tanjem.Ali, kako vrag nikad ne spava, tako ni novinar nikad ne miruje.Prolaze}i svakodnevno cestom koja spaja Velu Luku s Blatomprema uvali Prigradica, u kojoj sam bacila sidro, koketiram pogle-dom - onako nesvjesno - s jedinom visokonaponskom trafostani-com na ovom srednjedalmatinskom vrlo napu}enom otoku,smje{tenom na blatskom predjelu Krtinja. Preciznije, na dijelukoji se zove malo neobi~no - Seca. Gledim ja nju, gledi ona menei obje se pravimo ravnodu{ne. Pa, ja sam na godi{njem, uvjera-vam sebe, ali uzalud. Nema smisla ponovno dolaziti tu slu`beno,jer te{ko da mogu s napisom o jednoj trafostanici opravdati dnev-nicu, rekao bi jedan od mojih rukovoditelja, a mo`da i oba.

DO\ITE KAD DO\E ANTE!

I, savjest je pobijedila. Bez najave dolazim jedno jutro u TS 110/35kV Blato. Deùrni uklopni~ar, Robert Pletikosi}, ~uv{i tko sam, aosobito {to sam, ljubazno ali odlu~no mi re~e da bi bilo bolje dado|em kad je u smjeni najstariji i po godinama i po staù, kolegaAnte. Do|em ja ponovno u to jutro, a ono opet nema Ante. Deùranje Tino Padovan i odlu~im da nema vi{e vra}anja. Pa ja sam ipak naodmoru, barem sam tada tako mislila.

NISMO NI "[I[MI[I" NI "SPAVAÎ"!

Velalu~anin Tino je tu od vremena njene izgradnje, lipnja 1987. go-dine. Naviknuo se na radno samovanje koje je najbolje u dijelu ukojem si sam sebi gazda, kako on kaè, uz nadopunu da je rije~ oposlu koji je iznimno ozbiljan, stru~an i odgovoran. Stoga ga i ljutinaziv spava~i, koji su im nadjenuli kolege prijenosa{i: Nismo mi"{i{mi{i", samo su na{a radna mjesta malo stati~nija i specifi~nijaod drugih. Ja "ubijam" dosadu tako da u razdobljima mirnog hodapopravim koji manji ku}anski aparat i tako se zabavim.

Uz Tina Padovana i ve} spomenutog Roberta Pletikosi}a, inter-ventni uklopni~ari su jo{: Ante Bu{kariol, Dragan Bili} i TihoBar~ot. Ovoj {estero~lanoj posadi pripada jo{ i pomo}ni radnikNeno Nadilo. Ako je vjerovati Tinu, a nitko ga nije opovrgao, slaùse dobro, pomaù jedan drugomu, imaju razumijevanja za obite-ljske doga|aje.

BEZ TRE]E, NEMA SRE]E!

I to bi bilo to, da ja nisam ja. Stoga, evo me tre}i put pred vratimaistog objekta. Ovog puta vrata me ~ekaju otvorena, kao pravogznanca, a ne usputnog prolaznika.

Ipak, ovaj napis ne bi bio cjelovit bez susreta s pravim, tipi~nimdomorocem, Antom Bu{karilom.

TS 110/35 kV Stari Grad

Zdravko Mlinac i Ivo [krmeta, nisu bili u smjeni ali su seodazvali pozivu za zajedni~ko druènje u TS i izvan nje


Andro Tadi}, deùrni uklopni~ar u TS, iKatica za sve u privatnom ìvotu

KS Medvid Bad na ju`noj strani otoka{alje kabel prema susjednoj Kor~uli, amo`da ga i prima od nje, tko zna?

- Vi ste Blajka, veli Ante.

- Odgovor je to~an, potvr|ujem, i odmah doùntam nadimak kaoznak prepoznavanja.

Zaviriv{i, tu i tamo, u svoju du{u spoznala sam, istina u trago-vima, kakve su Blajke, ali kako bismo opisali Bla}ane, pitamAntu, izvornog izdanka ovog podneblja:

- Bla}ani su vam ugodna ~ejad, gostoljubiva i puna vici!

Kako znam pozama{an broj viceva i anegdota po kojima su upravoovda{nji stanovnici Kor~ule nadaleko poznati kao osebujne {a-ljiv~ine, radije }u ovom prigodom poslu{ati slu`benu Antinu ispo-vijed. U HEP-u je dvadeset i pet godina, s tim da je do 1987.godine bio u blatskom Pogonskom uredu dubrova~kog Elektrojuga.Svjedok je izgradnje ove TS i njenog pu{tanja u pogon:

• Bilo je to 1. lipnja 1988. godine kada smo, to~nu u 11 sati, do-bili napon iz TS Ston, a u 11,35 minuta pu{teni smo u pogon.Ne{to kasnije, 28. lipnja, stigao je do nas i napon iz TS Stari Grad~ime je zatvoren ju`ni dio petlje.

Ante, kao vode}i uklopni~ar, sve to potanko vodi u svom rad-nom dnevniku. Tijekom trinaest godina, koliko je ova TS u po-

gonu, nije bilo ve}ih intervencija. Jedanput je stradala jednafaza, nekoliko puta je oti{a trafo, ali, ina~e je sve u redu.

• Kada su u prolje}e i ljeto stabilniji vremenski uvjeti, ovdje jemirno, ali kad krenu nevere i kad se "raskrivi" sirena, probudiBoga u tebi, ukratko i slikovito opisuje svoje radno mjestoAnte.

Ne bi zamjerili {efovima da ih ~e{}e posje}uju. Istina, ~uju im~esto glas, ali bilo bi lipo ponekad ih vidit i uìvo, kaè mojdoma}in.

Ante bi mogao puno pri~ati o elektrifikaciji svog rodnog kraja jerje u potpunosti, od projekta do realizacije, radio na pokrivanjusjeverozapadnog dijela blatske op}ine.

U slobodno vrijeme, dok je bio mla|i, imao je vi{e raznolikih za-nimacija, od onih vrlo korisnih, poput izgradnje vikendice uobli`njoj vali, pa do {portskih aktivnosti. Dugo se druìo s loptomkao igra~ u NK Zmaj, te kao vratar u RK Blato. Jo{ uvijek ~uva ibron~anu medalju dobivenu u stolnom tenisu prije dvadeset go-dina na elektrijadi u Zadru.

Je, imali su pravo. Ne bi bilo lipio da za mnom govore: Oti{la je,Antu vidila nije!


PI[E u jednom prigodnom prospektu da vas ulazak umjesto Blato, kroz dugu aleju lipa ne moè ostaviti rav-nodu{nim. Ne èle}i, ali i ne mogav{i biti ravnodu{na, ula-zim alejom u nekad najve}e selo dvaput biv{e Jugoslavije,a sada povijesni i kulturni centar zapadnog dijela otokaKor~ule i prema broju stanovnika, a ima ih 4000 tisu}e,drugo mjesto na otoku. Blato se proteè sredinom otoka inije na moru, ali je jo{ od davnine osiguralo nekolikoizlaza na obalu. Tako je sa svojim ìvopisnim uvalama, daspomenem tek Prigradicu i Pri`bu na ju`hnoj i sjevernojobali, i zna~ajno turisti~ko odredi{te.

izravno

TS 110/35 kV Blato - jedina je prijenosova TS na otoku Kor~uli

TS Blato i nedaleko istoimeno mjesto

Uklopni~ar Tino Padovan: nismo mi ni {i{mi{i, nispava~i kakvima nas nazivaju

Ante Bu{kariol, interventni uklopni~ar, tipi~nidomorodac: Bla}ani su vam ugodna ~ejad, gostoljubivai puna vici!


UVALA BABINANA KORÛLIDOVEDITESTRUJU IVRATITENAM @IVOT!

DALJINSKO VO\ENJE NA VIDIKU!TS Blato jedna je od malobrojnih na popisu prijenosnih ob-jekata s posadom. Govori se da }e u 2002. godini bitidovr{eni radovi i pripreme koje bi omogu}ile njenouklju~ivanje u SDV.

Do tada, ona }e i nadalje biti u sigurnim i odgovornim ru-kama na{ih mu{ketira: Ante, Dragana, Tina, Tihe, Roberta iNene.

Tu je negdje bila osnovna {kola, a danas je mjesto zajedini grafit - potpuno neprimjeren dobu u kojemìvimo: Ho}emo asfalt i struju!

TS 10(20)/0,4 kV Naplovac - zgradu su izgradilimje{tani prema tipskom projektu jo{ prije godinu ipol dana, ~eka se oprema

Kako se dobre vijesti daleko ~uju, a lo{e jo{ dalje - tako sepro~ulo i to da se novinar HEP-a, tijekom kolektivnoggodi{njeg odmora, vrzma uokolo i po zvizdanu obilazi tra-fostanice jer je, bidna, ve} profesionalno deformirana. Nedrè}i se ba{ strogo one tko je lud ne budi mu drug, na~el-nik blatske op}ine Branko Ba~i} ipak se druìo samnomonoliko koliko je bilo dovoljno da zagucam udicu i odem uuvalu Babina, 13 km udaljenu od Blata.

Nije da nisam ~ula za tu uvalu, u koju usmjerava puto-kaz na glavnoj oto~noj prometnici izme|u Kor~ule iVele Luke, ali put me nikad nije tamo odveo. Ne bi nisad da znatièlje nije!

Mislila sam, to je tek jedna u nizu vala koju su zadnjih de-setlje}a okupirali turisti i ovda{nji stanovnici svojim sam-svojmajstor vikendicama. Ali, istina je malo druk~ija.

OD DVJESTO NA DVADESETSTANOVNIKA

Babina je, zapravo, malo naselje koje se ugnijezdilo upitomoj uvali na sjevernoj strani otoka. Njeno ime prviput se spominje u Kor~ulanskom statutu u 13. stolje}u,a podrijetlo imena ostalo mi je tajna, ukoliko se ne mislina pripadnost majci na{e majke. Bla}ani, u potrazi zasvojim bokun~i}em mora koje ìvot zna~i, spustili su se

ovdje sredinom 19. stolje}a i zapo~eli sa zakupom{umskih povr{ina za kr~enje i privo|enje kulturi u svrhuproizvodnje vina, maslina, smokava, uzgoja ovaca ikoza, te agrarnih kultura za vlastite potrebe. Vlasnik{umskih povr{ina bila je veleposjedni~ka blatska obiteljPetkovi}-Kova~. Zbog velike udaljenosti i ne-mogu}nosti svakodnevnog dolaska i povratka u Blato,poljoprivrednici su nastojali osigurati temeljne uvjeteza vi{ednevni, sezonski boravak u Babini. Stoga suzapo~eli s izgradnjom zgrada i osmi{ljavanjem naselja,a neke obitelji su se i stalno tu nastanile. Prvi put seBabina na popisu stanovni{tva spominje 1880. godinekada je popisano 8 ìtelja. Vrhunac naseljenosti doseèna popisu 1921. godine kada ih je 200, a tek nekolikogodina poslije njeni stanovnici pridruìli su sezna~ajnom valu iseljavanja oto~nog stanovni{tva u pre-komorske zemlje. Pedesetih godina migriraju i premave}im oto~nim mjestima te prema kopnu, pa ih je napopisu iz 1953. godine to~no 101. Osipanje se pos-tupno nastavlja i posljednjih nekoliko godina u Babiniìvi tek dvadeset stanovnika. Najstarija stanovnica ima93 godine, a najmla|a 63 (?!).

Tuàn je tijek doga|aja za naselje koje je ranih ~etrde-setih godina pro{log stolje}a imalo i svoju samosalnu~etverogodi{nuju, a potom i {estogodi{nju osnovnu{kolu, koja je zbog osipanja stanovni{tva prestala s ra-dom 1959. godine.

HO]EMO ASFALT I "STRUJU"!

A sve to zbog "struje" i asfalta! Tako barem kaù njenistanovnici koji su prije dvije godine, iscrpljeni od ~ekanja inemo}i, na zgradi svoje biv{e {kole ispisali veliki,netipi~an i jedini grafit u mjestu: Ho}emo asfalt i struju!

Sad znate za{to sam u Babini. Zbog "struje"! Jer, sve senekako pomalo mi~e, kaè na~elnik Ba~i}, ali desetzahtjeva upu}enih HEP-u posljednjih nekoliko godina,odnosno dubrova~kom Elektrojugu, jo{ nisu dobili è-ljeni odgovor koji bi vratio ìvot ovom lijepom, alinapu{tenom i zapu{tenom naselju.

Mjesto, koje ima iznimne prirodne uvjete za razvoj tu-rizma, demografski propada jer mu manjkaju elemen-tarni infrastrukturni sadràji, jednostavno re~eno: put,struja i voda!

Ali, premda ih je malo - odabrani su! Sedamdesetih go-dina krenulo se s makadamskom cestom koja je sada

ve} i dobrim dijelom as-faltirana. Osamdesetih go-dina po~eli su radovi navodoopskrbi. Devedesetihsu prekinuti. Zadnjih neko-liko godina poku{ava se sastrujom, ali kao utje{nanagrada stiè im - telefon.

MI VAMAZEMLJI[TE, RAD I

KU]ICU - VI NAMAVODOVE I

TRANSFORMATORE

Nakon provedenog teren-skog o~evida iz travnja1999. godine, koji je obaviostru~njak iz Dalekovoda,izra|eno je idejno rje{enjekojim bi se ova i susjedne

uvale izbavile iz mraka. Uz opise trase kojim bi i{li vodovipredvi|ena je i izgradnja dviju TS (Rasoha i Babina) kao~vrstih objekata. Uz niz tehni~kih podataka, mi{ljenjesadrì i sljede}u konstataciju: Kao nuàn preduvjetuspje{nijeg razvoja navedenog podru~ja, prije svega u tu-risti~kom smislu, logi~ki se name}e potreba {to hitnijeelektrifikacije navedenog podru~ja.

[to hitnija elektrifikacija navedenog podru~ja odjekivalo jepoput jeke u èljama, mislima i nadanjima ovda{njihstanovnika koji su odlazili jer nisu mogli ìvjeti samo odmalo loze, uja i smokava... Njihov glasnogovornik Franko[eparovi} Buda oti{ao je ~ak do Australije u potrazi za bo-ljim ìvotom, ali vra}a se svake godine jer bolji ìvot nijeuvijek i sretniji ìvot. Izgradio je ovdje, usred mjesta, svojuhacijendu i ve} 22 godine boravi po dva do tri ljetna mje-seca. Od starosjeditelja po mu{koj lozi on je najmla|istanovnik, a i on ve} broji 65 godina. Vitalan i optimisti~anvodi me oko ku}e i pokazuje, umjesto papirnatih idejnih -svoja konkretna rje{enja. Solarna energija mu daje svjetlo itoplu vodu, plin mu pokre}e friìder i {tednjak, voda te~e izcisterne. Sve kasni, samo je telefon stigao na vrijeme, kaèbarba Franko koji oblije}e op}inare, agitira za svoju rodnuvalu i aktivno se uklju~uje u sve akcije koji vode njenomboljitku. Izgradili su oni i lukobran, betonirali sredi{te, alijo{ uvijek sanjaju "struju".... U~init }e sve {to treba kako bijoj krenuli ususret.

Mi smo spremni pokloniti zemlji{te, raditi na iskopima,izgraditi gra|evinski dio trafostanica, poru~uje namovda{nji Australac.

Uostalom, idu}i putem prema Babini uvjerila sam se uspremnost stanovni{tva i op}inskih vlasti da HEP-u na svemogu}e na~ine olak{aju posao. Potvrda mi je budu}a TS10(20)/0,4 kV Naplovac, koju su mje{tani izgradili prematipskom projektu, jo{ prije godinu i pol dana tako da jematerijalne tro{kove pokrila op}ina, a rad je bio dragovo-ljan. Prema rije~ima Ivana @akni}a, rukovoditelja Pogon-skog ureda Blato, to je ovdje uobi~ajena praksa, a njenopu{tanje u rad o~ekuje se do kraja ove godine.


Uvala Babina, zaklonjena i idealna za razvoj nauti~kog turizma (sredi{njim dijelom mjesta dominira hacienda barba Franka)

Branko Ba~i}, na~elnik Op}ine Blato: nakon bro-jnih neuspjelih poku{aja sa strujom, kao utje{nanagrada stigao nam je telefon

Vrime je da se i nama rasvane, re~e mi barbaFrano na odlasku, misle}i kako }e se ta njegovaporuka, uz moju pripomo}, daleko ~uti.

Ne treba daleko. Samo do dubrova~kog Elektrojuga!


poruka HEP-u

PO@ARI, PONOVNO, PUSTO[ILI DALMACIJOM

GORJELO JE OKO KNINA, DRNI[A, [IBENIKA,OMI[A, SPLITA, MAKARSKE, NA OTOKUBRAÛ...

SVAKE godine, u o~ekivanju ljeta, ponadamo se da }e nje-gova zavr{na bilanca iskazati samo radne pothvate, izgra|enenove objekte i postrojenja, ili uspje{no ispra}enu turisti~kusezonu. Ali, na{a nadanja svaki put pohara plameni pakaokreiran u krugovima nemara ili zlo}e nekog izopa}enog uma.Dalmacija, od sjevernog zadarskog do najju`nijeg du-brova~kog pogonskog podru~ja, nakon prve kolovo{ke burepretvara se u buktinju koja u pepeo sravnjuje vi{egodi{njitrud ljudskih ruku. Vatra je, u samo tri, ~etiri najokrutnijapoàrna dana, progutala stoljetne borove i maslinike, vino-grade, vo}njake, ku}e, dalekovode. Od 11. do 14. kolovoza,tlo se {ibenskog i splitskog DP-a zacrnjelo novim zgari{tima.Gorjelo je istodobno oko Knina, Drni{a, [ibenika, Omi{a,Splita, Makarske, gorjelo je na otoku Bra~u...

DP ELEKTROJUG DUBROVNIK: VATRA JEOVOG LJETA BILA MILOSTIVA PREMA

NA[IM OBJEKTIMA

I, prije nego {to progovorimo o {tetama koje smo pretrpjeli,izdvojimo najva`nije: na podru~ju dubrova~kog Elektrojugaovog je ljeta vatra bila milostiva prema na{im objektima.Prouzro~ene su tek neznatne {tete, pa su stoga i uspje{nosanirane postoje}im zalihama opreme.

DP ELEKTRA ZADAR: U TRI ZADARSKA DANAPO INJENA JE [TETA OD PO@ARA BLIZUTRISTO OD UKUPNO 431 TISU]E KUNA

Pri analizi izvje{}a koja su na{a distribucijska podru~jaizradila nakon poàra, moè se zapaziti da je put vatreimao malo druk~iji tijek na tlu Elektre Zadar. Ve} 21.

vatra

Ovo je, prije vatre, bila ukrasna ìvica oko ku~inskih vrtova

28

Dim se iz obli`njih poàri{ta 12. kolovoza o.g. nadvio i nad Splitom

srpnja, po~injena je {teta na DV 10 kV Obrovac - @egar iLisi~i} - Smil~i} i dosegla je blizu 100 tisu}a kuna. Ali,najve}i broj poàra i s najvi{e po~injenih {teta dogodiose krajem srpnja i prvog dana kolovoza, kada su gorjelistupovi i vodi~i na 10 kV dalekovodima Nin - Raànac iZemunik Gornji - Gole{, te na mreì niskog napona u Ja-godnji. U ova tri zadarska dana po~injena je {teta naraslado blizu tristo tisu}a od ukupno 431 tisu}a kuna, kolikoiznosi procjena njihovih ovoljetnih neda}a. Vatra je od-nijela sedamdeset stupova na visokom i dvadeset na ni-skom naponu. Prema rije~ima Branka Bur~ula,rukovoditelja Odjela za odràvanje, najteè je bilo prisaniranju {teta pod 10 kV dalekovodom Zemunik -[kabrnja, jer je o~i{}en samo njegov koridor u {irini odpetnaest metara i nekoliko njemu pristupnih putova, asve ostalo je minirano podru~je koje je tijekom poàraodjekivalo detonacijama. Na{i su zaposlenici bili primo-

rani ~ekati dok i zadnji metar tla nije dogorio i tek tadapo~eli otklanjati posljedice vatre. Na kraju kaìmo i to dasu svi kvarovi otklonjeni u roku od {esnaest doosamnaest sati, pa tako ni potro{a~i nisu trpjeli duèprekide u isporuci elektri~ne energije.

DP ELEKTRA [IBENIK: VATRA ZAPRIJETILAKRE[IMIROVU GRADU

Na Distribucijskom podru~ju njihova prvog susjeda -{ibenske Elektre, poàri su bje{njeli onih nekolikospomenutih dana sredine kolovoza. Gorjela je kninskaPlje{evica, drni{ka predgra|a i okolni Siveri}, Tepljuh,Kri~ke, gorjela su sela iznad Jadrtovca gdje je vatra sti-gla nadomak ku}a, gorjeli su zaseoci oko Boraje,Greba{tice, Primo{tena Burnog, oko Ro{kog Slapa... Va-tra je zaprijetila i samom Kre{imirovu gradu. Zatvorenesu ceste, a ùpanijski vatrogasni zapovjednik zatraìo jepomo} dràve u tehnici i opremi. Poàri su prouzro~ilivi{e od tristo sati prekida u isporuci elektri~ne energije.Najdulje je otklanjanje vatrenih posljedica trajalo pri ra-dovima na otcjepima 10 kV dalekovoda za TS Konobe,TS Kr~ulj, TS Kalina, otcjepu za Brnja~u, te mreì niskognapona u Donjem polju i Bogati}ima Miljeva~kim. Kadase {teta koju je vatra na ovom podru~ju prouzro~ilaHrvatskoj elektroprivredi iskaè novcem, ona iznosi 311tisu}u kuna. Ali, najzna~ajniji od svih navedenih poda-taka, a moglo bi ga se - kako kaè Draèn Nini}, rukovo-ditelj Ureda DP - nazvati sre}om u nesre}i, je onaj kojigovori da na{a postrojenja nisu uzro~nikom niti jednompoàru.

DP ELEKTRODALMACIJA SPLIT: [TETASAMO SPLITSKOG POGONA

PROCJENJUJE SE NA 1,3 MILIJUNA KUNA- U SAMO JEDNOM TRENUTKU OSTALO

JE 10 TISU]A POTRO[AÂ BEZNAPAJANJA

Na Distribucijskom podru~ju splitske Elektrodalmacijepo~elo je gorjeti u subotu, 11. kolovoza. Najprije iznadOmi{a, da bi zahvatilo Du}e, Dugi Rat, Sumpetar. Kada jejaka jutarnja bura razgorjela novu vatru iznad Gornje Pod-strane i Mutograsa, zatvorena je glavna jadranska pro-metnica, a ljudi su napu{tali ugroène domove. Gorjele

DALMACIJA SE, NAKON PRVEKOLOVO[KE BURE, OD SJEVERNOGZADARSKOG DO NAJJU@NIJEGDUBROVA^KOG POGONSKOGPODRU^JA - PRETVORILA UBUKTINJU KOJA U PEPEO SRAVNJUJEVI[EGODI[NJI TRUD LJUDSKIH RUKU

Evo {to je ostalo od stupova nakon ovoljetnih poàra

Izgorio je i novopodignuti stup

29

su ku}e i poneki automobil. I elektri~ni stupovi i daleko-vodi. Toga je dana samo na Bra~u izgorjelo trideset stu-pova 10 kV dalekovoda Milna - Sutivan. Sutradan jeopoàreno podru~je bivalo sve ve}e, sad ve} gori @rnov-nica, Kore{nica, Ku~ine, mjesta koja zovemo pred-gra|em Splita. Dim nad gradom sve je crnji i gu{}i. Nazgari{tu je ostalo blizu 130 stupova Pogona Split. Danasje te{ko i na Bra~u. U sela~kim zaseocima izgorio je 10kV dalekovod, blizu tri kilometra mreè niskog napona,devedesetak stupova i jedna stupna trafostanica. Ovajdugotrajan prekid u isporuci elektri~nom energijom,sre}om, nije pogodio velik broj potro{a~a, jer ve}inastanovnika imaju ku}e i u drugom mjestu, a izgubljenaenergija nije ravna jednoj ve}oj ulici bra~kog sela.Najteè trenutke, prema rije~ima Ivice Markovi}a, koor-dinatora poslova ovog Pogona, na{i su zaposlenici imalikada je Sutivan bio bez napajanja 24 sata i kada supoku{avali ublaìti redukciju prijenosom energije preko

Supetra, ~ime su ozbiljno ugrozili njegov napon i dovelipostrojenje do krajnjih snaga. S Bra~a se vra}amo opetkopnu. Po~elo je gorjeti i u blizini Ba{ke Vode, a uKu~inama ve} je izgorjelo nekoliko ku}a. U okolici Splitaopoàreno je 16 tisu}a ~etvornih metara, a na tom pros-toru izravno je ugroèno 15 trafostanica. Izgorjelo je 41km mreè niskog napona, 10 km DV 10 kV, 6,5 km SKSvodi~a, blizu 180 stupova. [teta koju je samo splitskiPogon ovog DP-a pretrpio procjenjuje se na 1,3 milijunakuna. U samo jednom trenutku ostalo je 10 tisu}a po-tro{a~a bez napajanja.

- Zato je va`no naglasiti - kaè nam Ivan Borzi}, rukovo-ditelj Odjela nadzemnih mreà - da je najve}i broj tih po-tro{a~a dobio elektri~nu energiju istog dana, a samo malidio sljede}eg. Jer, na{i su ljudi radili od jutra do mraka,dok se vatra jo{ nije ni ugasila, a kanaderi bacali vodenebombe. Da bi se {to brè saniralo, negdje smo primijenilitemeljna rje{enja, a negdje tek privremena koja traè da-ljnji rad. Stoga nas ~eka jo{ najmanje dva tjednaopse`nog posla.

Umjesto njega, mi }emo pohvaliti radnike spomenutogOdjela, na ~elu s grupovo|ama Ivicom Pu~i}em, PeromBaji}em, Ivanom Dujmi}em i Davorom Soldom, te gruputrafostani~ara 10/0,4, grupu iz kabelskih mreà i radnikevoznog parka. A, radnici su nam opet spomenuli kolikoim pote{ko}a prouzro~i nepostojanje otvorenogskladi{ta, kojega drugi po veli~ini hrvatski Pogon jo{uvijek nema. Da nismo imali svoje zalihe stupova, moglismo lajat na misec! zaklju~ili su.

A, mi smo za kraj ostavili podatak da se iznimno velik brojpoàra na ovom podru~ju srednje Dalmacije, ime na{etvrtke vezuje samo uz iskrenje dalekovoda 10 kV koji je za-palio korov u Ba{koj Vodi, ali ni to nije bila na{a pogre{ka,nego je slu~aj pripisan vi{oj sili, jer je bura podigla krovnuplo~u s obli`njeg skladi{ta i bacila je na vodi~.

HEP POKAZUJE SVOJE NAJLJUDSKIJE LICEONDA KADA JE NAJPOTREBNIJE

Zaklju~it }emo na{e izvje{}e o ovoljetnim poàrima jed-nom pri~om koja je, ne samo srce ovom napisu, nego icjelokupnom ìvljenju i radu ove na{e neobi~ne tvrtke,koja svoje najljudskije lice pokazuje onda kada je to inajpotrebnije.

Dok su, èle}i potro{a~ima {to prije omogu}iti napa-janje, neposredno nakon poàra, radili u blizini Tra-fostanice Tugare 3, dvojica radnika na{eg omi{kogPogona, Matko Jer~i} i Nikica Marun~i}, doìvjeli sute{ku povredu na radu. Naime, kamion je dovezao stu-pove i istovario ih podalje od mjesta rada, a pod trasu110 kV dalekovoda. Matko je krenuo utovariti dizalicomdva betonca na svoj kamion i dok je to radio stup jezaplesao. Nikica ga je poku{ao umiriti, ali nije uspio istup je udario u dalekovod. Obojica radnika ozlije|eni su110 kV naponu. Deset metara dalje radili su Ivan Toki} iNikola [imi} i prisko~ili u pomo}. Masaòm srca i um-jetnim disanjem spasili su svojim kolegama ìvot.

- Jako sam ponosan na Ivana i Nikolu - rekao nam je @e-ljko Kljakovi} - Ga{pi}, rukovoditelj Odsjeka za za{titu naradu i za{titu od poàra, jer su koriste}i znanje ste~eno naobuci prve pomo}i uspjeli, ve} klini~ki mrtve kolege, re-animirati i vratiti ih ìvotu.

Za neprocjenjivo bogatstvo koje su stekli o~uvanjemdvaju ljudskih ìvota, Ivanu i Nikoli ~estitamo i zahvalju-jemo.

Vero~ka Garber

vatra

Nediljko ôndi} "ispravlja" upravopostavljeni stup

Na dalekovodu visokog napona po-dru~ja zvanog Kamen rade Ivica Pu~i},Ivica Brakus i Boris Le{ki

Ivan Dujmi} i DenisPodrug pripremaju stupza ugradnju u ku~inskumreù niskog napona

Terenski organizatori posla split-skog Pogona: [ime Vido{evi},Ivan Borzi} i Tomislav Pelivan is-pred novoizgra|enih stupovakamenskog dalekovoda 10 kV

Puno posla bilo je od Omi{a do Krilo Jesenica, a ovdje jepodru~je Tugare gdje se za di}i u zrak pripremaju novi be-tonski stupovi

Poàri{te na podru~ju Tugara: ovdje je bio na{10 kV stup

Nagorjeli stupDV 10 kV uMalom ratu

OstaciDV 10 kV

30

POGON CRES-LO[INJ -NAPOKON ELEKTRIFICIRANADVA NASELJA NA CRESU

DOGA\AJSTOLJE]A ZAPLAT I VERINDA je u neko naselje stigla elektri~na energija na po~etku 21.stolje}a i nije neka vijest, a mo`da ba{ zbog toga i jest velika vij-est. Sparni ljetni dani prve godine tre}eg tisu}lje}a donijeli su ra-dost mje{tanima naselja Plat i Verin na otoku Cresu. Dugo su~ekali i napokon do~ekali da elektri~na energija do|e do njihovihdomova. Bio je to doga|aj stolje}a za mje{tane ovih naselja.

Do ovoga ljeta mje{tani zaseoka Plat i Verin snalazili su se narazli~ite na~ine kako bi sebi osigurali najelementarnije uvjeteza ìvot ili makar dulji boravak u rodnim selima. Pomo}i nijebilo jer nisu postojali ni minimalni tehni~ki uvjeti zadovo|enje elektri~ne energije. No, izgradnjom priklju~nihdalekovoda za napajanje trafostanica Plat i Verin, te niskona-

ponske mreè ipak su stvoreni uvjeti da svako ku}anstvokona~no moè rabiti ku}na pomagala na elektri~ni pogon.Elektromonta`ne radove na izgradnji trafostanica Plat i Verin,priklju~nih dalekovoda i niskonaponske mreè izveli su radniciDP Elektroprimorje Rijeka - Pogon Cres-Lo{inj.

Zanimljivo je da su tek sada elektri~nu energiju dobila, ina~evrlo stara naselja koja su nekad bila puna ìvota, dok je danasvi{e mje{tana u Americi nego na Cresu. Prema kazivanjuobitelji Belvin, Maru{i} i Vlakan~i}, prvi objekti u Platu

izgra|eni su prije 120 godina. Nekad je u ovom naselju bilapu~ka {kola koju su poha|ali |aci iz Srema i Verina, a mjestoje prije 90 godina ve} imalo javnu rasvjetu, dakako na plin.Preostali malobrojni mje{tani Plata radosno su do~ekaliuvo|enje elektri~ne energije u njihove domove.

Ni{ta manje odu{evljenja i radosti nije bilo u Verinu gdjeobitelji Mu{kardin, Siskovi}, Codella, [umak i Stagni ìveu ku}ama starijima od jednoga stolje}a. One tek sada, prviput, dobivaju elektri~nu energiju. Sa starih objekata uovom naselju moè se bez mnogo napora is~itavati povij-est ovog kraja. Primjera radi, na ku}i obitelji Mu{kardin ukamenu je isklesana godina gradnje objekta - 1879. Lakoje zaklju~iti da su ovdje ro|eni brojni nara{taji ljudi koji sudanas rasuti po cijelom svijetu. Oni koji su ostali, napokonsu dobili elektri~nu energiju. Bio je to povijesni doga|aj zaovo malo mjesto. Mo`da je to prvi korak u budu}nost u ko-joj se ljudi iz Verina vi{e ne}e iseljavati, nego naprotiv -vra}ati u svoj rodni kraj. Bilo bi lijepo kada bi Plat i Verinponovno oìvjeli.

@eljko Mataja

jo{ ima i toga

FOTOZAPA@AJ

ÛVAJMO (@IVU) GLAVU!

AKO vas put nanese na prva dva, tri kata velike zgrade u Gun-duli}evoj ulici 9 gdje rade zaposlenici splitskog Distribucijskogpodru~ja, ne zaboravite odmah na porti zatraìti kacige. Njih kodnas uvijek ima vi{ka, jer nisu u trendu tamo gdje bi trebale biti.Tada }ete dobiti i povijesni uvid da je ovo biv{a zgrada sada ve} (usvakom pogledu) biv{e Jugoplastike i da su njihova postrojenjadobrano protresla podove. Neka vas ne ~udi {to zaposlenici nadrugom katu imaju iskrivljene vratove i spremne kacige. Svi upirupoglede prema gore, ali ne u nebo, premda se ljudi ~esto mole.

Tamo, naime, svako malo padne strop, pa molite da to bude nakonradnog vremena. (A, tek da vidite njihovu instalacijsku plo~u nadrugom ili sanitarni ~vor na prvom katu! Mislili bi da ste proma{ilitvrtku ili stolje}e). Oni na vi{im katovima, zaposlenici Proizvodnogpodru~ja, kao da nisu u istoj zgradi i u istoj tvrtki. A lijepo navanjskom zidu pi{e HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA. Samo oni sniìh katova imaju problema s dioptrijom - od tolikih udaraca poglavi ne vide ljudi tolika slova.

V. Garber

Rukovoditelj Pogona Cres-Lo{inj rije~kog Elektroprimorja Sergio Grbin sa suradnicima: V. [ainom, @. Aleksom iG. Samardì}em ispred novoizgra|ene trafostanice Verin u Verinu na otoku Cresu, zahvaljuju}i kojoj je ovonaselje napokon dobilo elektri~nu energiju

MO@DA JE ELEKTRI^NA ENERGIJA PRVI KORAK U BUDU]NOSTZA OVA MALA MJESTA NA CRESU, IZ KOJIH SE LJUDI NE]EVI[E ISELJAVATI, NEGO VRA]ATI U SVOJ RODNI KRAJ


Na drugomkatu zgrade uGunduli}evojulici u Splitu,gdje rade za-posleniciDistribu-cijskog po-dru~ja, ovakvisu prizori ve}vi|eni. Pa-danje stropa,ovog puta,sre}om pro-tutnjalo je bezve}ih poslje-dica

Ovo je snimak za"tehni~ki" obrazovanije -instalacijsko "sredi{te"ugra|eno ranih {ezdesetih

POGON TROGIR

VE] U RUJNU ZAKLJUÎLIUSPJE[NU RADNU GODINU!

TIJEKOM ove godine Pogon Trogir bio je, i jo{ je uvijek,jedno od najmarljivijih podru~ja splitske Elektrodalma-cije. S trinaest novoizgra|enih trafostanica, od kojih sutri gradske izrasle tijekom ljeta, porekli su sve numer-olo{ke teorije o lo{em znamenju ovog broja. Jer njima jedonio samo puno dobroga i kad bi, kojim slu~ajem, i usljede}oj godini izgradili jednako toliko, postali bi naj-sretniji pogon DP-a. A, ako sre}a prati hrabre, onda su onijama~no njena prava prethodnica, uvijek spremni na ino-vacije i neobi~na rje{enja. Dovoljno nam je prisjetiti seprve i jedine HEP-ove podmornice (trafostanice uronjeneu more), jedine sojenice u DP-u (trafostanice nad po-tokom), prvog samonosivog 10 kV snopa na otoku îovuili prve helikopterske rekonstrukcije dalekovoda koju suobavili na otoku Drveniku. Mo`da }e nam njihova sprem-nost da hrabro zakora~e u novoponu|ena tehni~karje{enja biti jasnija kada se malo bliè primaknemo nji-hovoj radnoj i energetskoj svakodnevnici.

ZBOG PODIZGRA\ENOSTIPOSTROJENJA - VODA DO[LA DO

GRLA

Za po~etak }emo ponoviti stari podatak da je rije~ o Po-gonu sa {ezdeset i sedam zaposlenih, koji se prostire nadoista velikom podru~ju od {est op}ina. Imaju vi{e od 16tisu}a potro{a~a i prema uspje{nosti u naplati svojih po-traìvanja me|u najboljima su u ovom DP-u. Njihov po-tro{a~ - Aerodrom - progla{en je najboljim uSplitsko-dalmatinskoj ùpaniji, a njima uz bok stoji tvrtkaAlpro-ATT, koja je progla{ena i najboljom podu-zetni~kom ku}om i s kojom su, zajedni~kim ulaganjem,izgradili trafostanicu.

- Jedna od najve}ih pote{ko}a s kojima se suo~avamo jepodizgra|enost na{ih postrojenja, zbog ~ega su jako lo{enaponske okolnosti, ali i sigurnost napajanja kod ve}egbroja potro{a~a - obja{njava nam Nenad Tomi}, rukovo-ditelj Pogona. - Naime, ve}ina na{ih gradskih i seoskihmreà nije obnavljana blizu trideset godina, neke jo{ odvremena prvih elektrifikacija. Zbog padova napona ~estesu pritu`be na{ih potro{a~a, posebice u zagorskom se-lima, Vrsinama, Pozorcu, Rastovcu, Prapatnici, dijeluLabina, ali i na otoku îovu. Uz sve to, zadnjih godina ovopodru~je ima nevjerojatno velik priliv novih potro{a~a kojisu se doseljavali tijekom ratnih godina, a to je pratila iizgradnja novih turisti~kih privatnih objekata, pa jegodi{nja stopa rasta i potreba za angaìranjem novoin-stalirane snage vi{a od deset posto. Ovo jo{ vi{e na-gla{ava problem podizgra|enosti postrojenja, jer smodosad koristili nekakve zalihe snage, ali sada je "vodado{la do grla".

PRVA TROGIRSKA TS 35/10 KV VAPIZA REKONSTRUKCIJOM

Jedino u~inkovito rje{enje vide samo u zna~ajnijem ula-ganju, odnosno u izgradnji ve}eg broja novih tra-fostanica. Tako|er je nu`no {to prije obnoviti prvutrogirsku TS 35/10 kV, koja je izgra|ena jo{ {ezdesetihgodina i koja vapi za rekonstrukcijom. Projekti su ve} u

izravno


AKO SRE]A PRATI HRABRE, ONDA SU TROGIRANIJAMA^NO NJENA PRAVA PRETHODNICA, UVIJEK SPREMNINA INOVACIJE I NEOBI^NA RJE[ENJA. DOVOLJNO NAM JEPRISJETITI SE PRVE I JEDINE HEP-OVE PODMORNICE(TRAFOSTANICE URONJENE U MORE), JEDINE SOJENICE UDP-U (TRAFOSTANICE NAD POTOKOM), PRVOGSAMONOSIVOG 10 KV SNOPA NA OTOKU ÎOVU ILI PRVEHELIKOPTERSKE REKONSTRUKCIJE DALEKOVODA KOJUSU OBAVILI NA OTOKU DRVENIKU

Trogirski elektromonter Mijo Lovri} montira nosa~e kabelskog snopa na fasade

izradi i ~ekaju se odobrenja. Ipak, ovog su ljeta problempoku{ali barem ublaìti. Proljetos su dovr{ili dvije, augovorom o zajedni~kom ulaganju izgradili jo{ tri, ve}spomenute, trafostanice na gradskom podru~ju, ukupneinstalirane snage 1.000 kVA. Jednako tako su pridovr{etku radovi u Primorskom Dolcu, gdje su prema is-tim ugovorima s Op}inom, izgradili ~etiri nove TS 10/0,4

kV i obnovili svu pripadaju}u niskonaponsku mreù.Ovdje je vrlo va`no naglasiti da je Op}ina sudjelovala upripremi i rje{avanju imovinsko-pravnih pitanja, pa jeovo hvalevrijedan primjer da se izgradilo toliko objekatabez ikakvih pote{ko}a. Preostalo je jo{ izgraditi dvije TS idvije pripadaju}e mreè, nakon ~ega bi op}ina PrimorskiDolac bila u cijelosti energetski rije{ena.

SLUÂJ VIKEND NASELJA SEVID PREDRJE[ENJEM

Obi{li smo staru trafostanicu na opjevanim Pasikama, a uobli`njoj uli~ici nai{li i na na{e radnike kako postavljajukabelske snopove po fasadama. Jedna je gospo|a izi{lapred ku}ni prag kako bi sprije~ila postavljanje ìca nafasadi svog doma, a D. Milun joj poku{ava objasnititehni~ke prednosti takve ugradnje. Vlasnica nije popus-tila. Potom kre}emo prema Sevidu, danas ve} moèmore}i - turisti~kom mjestu na pola puta izme|u Trogira iRogoznice. Prije toga smo svratili do nove trafostanice,pu{tene u rad tijekom kolovoza, a izgra|ene za potrebeprivatnog apartmanskog objekta. ûli smo zanimljiv po-datak da je ovoljetni broj hotelskih no}enja nadrastaoljeto u 1990. godini. I, stièmo u sevidsko vikendnaselje, o ~ijim smo elektrifikacijskim te{ko}ama ~estonalazili napise u podru~nim medijima.

- Ovaj "sevidski slu~aj" star je dvanaest godina i sam posebi nije nimalo jednostavan - obja{njava nam N. Tomi}.- Rije~ je o naselju koje danas ima 350 objekata bez elek-tri~ne energije, ali donedavno nisu bila rije{ena ni os-novna pitanja infrastrukture. U po~etku su se

elektrifikacijom bavili za to imenovani odbori i Op}ina Ma-rina. Mi u te poslove nismo bili uklju~eni. Previ{e se tutraìlo stru~nog i svakog drugog rada, a odbori na dobro-voljnoj osnovici to nisu mogli rije{iti. Podru~je nije bilourbanizirano, pa nije moglo imati ni gra|evinske dozvole.Tek nedavno su doneseni prostorni planovi i tako su zanas stvoreni uvjeti. Ovdje je potrebno izgraditi ~etiri tra-fostanice 10/0,4 kV, {to smo ve} dovr{ili, kao i poloìli 2km visokonaponskog kabela. Potrebno je sveukupno kab-lirati 11,5 km trase i mi se nadamo da }emo do kraja lis-topada objekte pustiti u rad. Elektromonta`ne radoveizvodi na{a splitska Slu`ba za izgradnju i usluge, agra|evinske na{i kooperanti. Usporedo s ovom izgradn-jom obavljat }emo i pojedina~ne priklju~ke potro{a~a.Cjelokupno ulaganje vrijedno je 6,2 milijuna kuna, a dioopreme i materijala nabavili su potro{a~i.

- Dovr{etak sveukupnih radova ovisi isklju~ivo o samimpotro{a~ima - dopunjuje D. Milun. - Mi smo stvorili pre-duvjete da svi dobiju elektri~nu energiju, a oni sada tre-baju podnijeti zahtjeve za priklju~enje. Tre}inu zahtjevave} smo zaprimili, pa o~ekujemo da }emo do idu}eg ljetau cijelosti zaklju~iti pitanje elektrifikacije naselja Sevid.

Premda na{i Trogirani smatraju da je trinaest novo-izgra|enih trafostanica samo kap u moru i tek ~etvrtinaukupnih potreba ovog Pogona, mi se ipak ne bi s tim pot-puno suglasili. Oni, naime, ve} danas - u rujnu - moguzaklju~iti uspje{nu radnu godinu.

Vero~ka Garber


TS na Pasikama, jedna je od rijetkih koja je na{la svoje mjesto u staroj trogirskoj jezgri Ovo je samo dio sevidskog vikend naselja, koje danas ima 350 objekata - bez elek-tri~ne energije

Jedna od ~etiri sevidske trafostanice koje }e krajem listopada biti pu{tene u rad Nenad Tomi}, rukovoditelj Pogona Trogir i Domagoj Milun, rukovoditelj Odjela zatehni~ke poslove, ispred trafostanice u hotelskom naselju, koja je pu{tena u radtijekom kolovoza ove godine

Dok {etamo najljep{im dugovjekim dijelom grada,traè}i stare trafostanice i na{e zaposlenike naradu, Domagoj Milun, rukovoditelj Odjela zatehni~ke poslove, nam pripovijeda:

- Jedan od na{ih najve}ih problema je u te{kom iskoro nemogu}em pronalaènju lokacija za novetrafostanice ili nove dalekovodne trase. Pote{ko}enam ne stvaraju samo za{titari ba{tine, nego su ibilo kakva kabliranja tehni~ki neizvediva. Naime,na{e su ulice {iroke jedva dva do tri metra, ave}ina ih se vodi kao privatno vlasni{tvo. âk inekoliko ùpanijskih cesta jo{ uvijek nije uknjièno.U Trogiru nema ulice normalnog profila i mi ne-mamo gdje uklopiti kabel nego u prometnicu. Tonije samo na{ problem, to jednako mu~i i Po{tu iVodovod. Na{e ulice nemaju nogostupe, a o zele-noj povr{ini da i ne govorim. Mnoge nemaju nirasvjetu, niti ju je mogu}e napraviti. Uz sve to, lo-kalna samouprava je lo{e organizirana i slabo pri-premljena i ne prati nas odgovaraju}im prostornimplanovima, pa to dodatno oteàva isho|enje loka-cija za gradnju na{ih objekata.

REMONT HE SENJ

NAJVE]I REMONT U POVIJESTI ELEKTRANEOVE godine obavljali smo zamjenu sustava uzbude na svatri generatora. Krenuli smo najprije s remontom agregata3, potom smo obavili generalni remont agregata 2 (to jeveliki posao koji se obavlja svakih pet godina), a tre-nuta~no je u remontu agregat broj 1.

Istodobno s remontom generatora krenuli smo 10. rujna2001. godine i s, tako|er, velikim i zna~ajnim poslovimazamjene opreme na rasklopi{tu 220 kV HE Senj. Mijenjajuse sabirnice, sabirni~ki rastavlja~i, prekida~i 220 kV, linijskii mjerni rastavlja~i, strujni i naponski mjerni transformatori..Posao je povjeren tvrtki Kon~ar Monta`ni inènjering iplaniramo da }e biti zavr{en do 15. listopada 2001. go-dine, rekao nam je direktor HE Senj Josip Brklja~i}.

ÊSTE KI[E I POZNATA SENJSKA BURAOTE@AVAJU RADOVE

Na terenu u krugu HE Senj na velikom rasklopi{tu, zateklismo uz radnike Hidroelektrane te Kon~ara i radnikeDalekovoda koji koriste obustavu rada rasklopi{ta zamontaù opti~kog kabela na dalekovodima 220 kV Senj-Brinje i Senj-Melina, a tu su i radnici Prijenosnog po-dru~ja Opatija, te DP Elektroprimorje Rijeka s dizalicama.Posao ide prema planu i bez zastoja premda vremenskeokolnosti nisu bile ba{ naklonjene izvo|a~ima radova.Naime, uz ~este ki{e u prvoj polovici rujna, nerjetko bi

zapuhala i poznata senjska bura kada je nemogu}eobavljati radove na visini.

No, remont generatora agregata 1 i zamjena opreme narasklopi{tu 220 kV nisu jedini poslovi u HE Senj. Naime,i HE Senj i HE Sklope potpuno su obustavili rad 10. rujnaradi generalnog remonta ~istilice fine re{etke zat-vara~nice Gusi} polje, sanacije dna bazena Gusi} polje

gdje su se pojavila dva ponora te uklanjanje trave iraslinja iz kanala Marasi. Obavlja se i remont svih zat-vara~nica, zna~i osim Gusi} polja i zatvara~nica[ume}ica, [vica i Seli{te, a u redovnom godi{njem re-montu je i HE Sklope. O~ekuje se da }e ve}ina poslovabiti zavr{ena do 30. rujna, te }e HE Senj krenuti u rad sdva agregata i 110 kV rasklopi{tem.

Na terenu u Gusi} polju svi su jako zaposleni i svatkoobavlja svoj dio posla. Akumulacija za dnevno izravna-

vanje, koja moè primiti oko 1.200 000 kubnih metaravode {to je za rad HE Senja bezna~ajna koli~ina koja sepotro{i za nekoliko sati rada elektrane - u potpunosti je is-pra`njena. Za ribe su se pobrinula ribolovna dru{tva, re-mont ~istilice povjeren je tvrtki Senting iz Delnica, a~i{}enje kanala Marasi, dugog 2 kilometra, kojim voderijeka Gacke i Like dolaze do zatvara~nice Gusi} polje,

preuzele su tvrtke Antirost iz Rijeke i Karta~ iz Senja.

Na objektu zatvara~nice Gusi} polje, koji su ~etnicibezrazlo`no minirali i sru{ili 1991. godine, a hepovciponovno obnovili 1992. godine zatekli smo strojara iz HESklope Vladimira Matasi}a koji je tu na zamjeni u ulozi za-porni~ara:

• Par dana je padala ki{a, pa su hladno}a i blato zaus-tavili radove, ali posao je po mom mi{ljenju odli~no or-ganiziran i bit }e zavr{en, vjerojatno i prije roka.

izravno


VE] POÊTKOM LIPNJA OVE GODINE POÊLI SU REMONTNIRADOVI U HE SENJ. S OBZIROM NA OPSEG I SLO@ENOSTPOSLOVA KOJI SU OBAVLJENI LJETOS ILI ]E BITI OKONÂNI ULISTOPADU, SLOBODNO SE MO@E RE]I DA JE RIJE^ ONAJVE]EM REMONTU U POSTOJANJU OVE ELEKTRANE

Akumulacija za dnevno izravnavanje HE Senj Gusi} polje ispra`njena je, ali seodre|ena koli~ina vode mora o~uvati za napajanje vodovoda podvelebitskih naselja

Zatvara~nicu Gusi} polje ~etnici su 1991. godine bezrazlo`no minirali, ali je onapodignuta ponovno 1992. godine

Debele naslage raslinja, trave i mahovine sa zidova kanala Marasi najprije se ispiru mlazevima vode pod jakim pritiskom, a potom se isprano vadi iz korita

ÎSTE SE DEBELE NASLAGE TRAVE,MAHOVINE I RASLINJA KANALA

MARASI

Na kanalu Marasi jo{ je ìvlje nego na zatvara~nici. Naposao ~i{}enja kanala od trave i drugog raslinja prionulisu radnici rije~kog Antirosta i senjskog Karta~a. Najprijese mlazevima vode pod visokim tlakom trava ispire sa zi-dova kanala, a potom se strojevima ~isti dno i sve sme}eizvla~i iz kanala. Ve} na prvi pogled vidi se da je posaoopseàn i vrlo teàk, ali da ga ekipe koje smo zatekli naterenu rade vrlo dobro. To su nam potvrdili i TomislavPrpi}, gra|evinski inènjer iz HE Senja, te BrankoTomljanovi}, vlasnik tvrtke Karta~, specijalizirane za ra-dove u vodi i blatu, odnosno u najteìm uvjetima.

Debele naslage trave, mahovine i raslinja moraju sesvakih nekoliko godina uklanjati sa zidova betoniranogkanala jer o{te}uju plo~e, istodobno skrivaju}io{te}enja od pogleda. Osim toga, trava moè za~epitire{etku zatvara~nice te zaustaviti protok vode, a tako|eri pro}i kroz re{etku te nanijeti {tetu elektrani, odnosnoza~epiti filtre za pitku vodu. Sve su to razlozi zbog kojihkanal mora biti ~ist.

Sve u svemu, brojni remonti u HE Senj odvijaju seprema planu, a osim vremenskih okolnosti koje ne iduna ruku izvo|a~ima, najve}i problem je opskrba pitkomvodom Senja, Karlobaga i naselja na otocima Rab i Pag.Naime, svi ovi gradovi dobivaju vodu iz akumulacija HESenj i nemaju zamjenskih sustava vodoopskrbe. Raditoga HE Senj nikad ne moè u potpunosti ispustiti svuvodu {to itekako usporava i oteàva izvo|enje remonata.No, taj vi{egodi{nji problem ne moè biti rije{en bezsudjelovanja Hrvatskih voda, odnosno {ire zajednice.Za sada, HEP ~ini onoliko koliko moè da o~uva svojeure|aje, ali da pri tomu ne ostavi èdne mje{tane pod-velebitskog podru~ja. S tim u svezi, obilne ki{e koje supadale tijekom rujna za vrijeme izvo|enja remontnih ra-dova jesu ometale posao, ali su bile i korisne.

Ivica Tomi}

Sabirnica je gore bliè ki{onosnim oblacima koji ne raduju izvo|a~e radova iz tvrtke Kon~arev Monta`ni inènjering, ali {to je - tu je

Direktor HE Senj JosipBrklja~i} i upraviteljpogona HE Senj Dario[krgati}, zadovoljni sus onim {to su vidjelina rasklopi{tu 220 kVna kojemu je u tijekupromjena opreme

Dizalice Prijenosnogpodru~ja Opatija i DPElektroprimorje Rijekaspremne za podizanjesabirnice

35

Obustava rada 220 kVrasklopi{ta HE Senj isko-ristili su radnici Daleko-voda da na dalekovoduSenj-Brinje i Senj-Melinapostave opti~ki kabel koji}e ih povezati u jedinstveni kvalitetan informacijskisustav

jedinstveni doga|aj


EUROPA 14. RUJNA 2001.

JEDNA MINUTA [UTNJE

Ovaj napis kao i svi oni dosad objavljeni, opisuje no-vosti ili neobi~nosti u na{em EES-u koje ne morajubiti velike gabaritom, ali pojavno{}u to jesu. Takva imje osnovna i jedina svrha. Ovog puta rije~ je o minuti{utnje u cijeloj Europi 14.rujna 2001.godine (petak),te kako se ta minuta odrazila na frekvenciju sustava.Frekvenciju ina~e smatramo stabilnom kada je 50 Hz.Ona je tada, na neki na~ini, u granicama tolerancije.Takvo stanje odràva mo}na Europska mreà sa svo-jom proizvodnjom (u smislu snage) od 140 000 do300 000 MW i interkonekcijom.

To~nost mjerenja frekvencije ovisi o mjestu u kojemse ona upotrebljava kao parametar. Tako, kod primarneregulacije ova to~nost mora biti ve}a od 10 mHz. Kodsekundarne regulacije, to~nost mora biti u granicamaod 1 do 1,5mHz. Za potrebe podfrekventnog ras-tere}enja sustva, naj~e{}e se uzima za prag isklopareleja vrijednost od 50 do 100 mHz.

MALO POVIJESTI

Povezivanje sustava biv{ih republika Jugoslavije ost-vareno je na 110 kV razini 1957. godine. Do tada,naime, nije bilo mogu}e govoriti o nekom skupnomradu, jer je rad ostvarivan u ve}im ili manjim -uvjetno re~eno - “otocima” vezanim za ve}a po-tro{a~ka sredi{ta. U razdoblju od 1957. do 1971. go-dine regulacija frekvencije jugoslavenskogelektroenergetskog sustava obavljala se pomo}usniène primarne statike, takozvane elektrane koje suvozile frekvenciju tada{njeg sustava. Ovaj naziv(frekvecija elektrane) poti~e iz tog razdoblja i pogon-sko osoblje tih regulacijskih elektrana imalo jeposebno odgovornu zada}u - vo`nju frekvencije. Tonije bio lagan zadatak u uvjetima mehani~kih centri-fugalnih regulatora. Ako se spomene ~injenica da je{ezdesetih godina jedna pribranska elektrana vezanana 110 kV naponskoj razini sa snagom 6 x 30 MVA (ilipribli`no 150 MW sa kvalitetnom akumulacijom) bilamo}na elektrana koja je dràla frekvenciju, svepostaje bar malo jasnije.

Rastom sustava i njegovim sve ~vr{}im povezivanjem,te potrebom paralelog rada s drugim sustavima,odlu~eno je da se regulacijski zahtjev podijeli na vi{eelektrana. Na taj na~in, vi{e subjekata teì jednakomzadanom cilju, odnosno odrànju frekvencije 50 Hz.Ovaj broj sad se ~ini obi~an, ali ljudi koji su vozilifrekvenciju i odràvali je, sje}aju se svih te{ko}a iz togvremena. (Na àlost, tijekom posljednjeg rata ponovnosu se dva DC na{la i dugo radila u uvjetima rada sus-tava iz {ezdesetih godina. To su DC Split i DC Sara-

jevo. Ti ljudi imaju povijesna iskustva o oto~nom radui na~inima rada u takvim uvjetima.) Narastanjem sus-tava i temeljem potrebe paralelnog rada, do{lo se doodluke o potrebi nabave kvalitetnog regulatora auto-matske sekundarne regulacije.

Nabavljen je analogni sustav automatske sekundarneregulacije frekvencija - snaga, proizvodnje Leeds&Northrup SAD, koji je pu{ten u rad 1. kolovoza 1971.godine. Hrvatski elektroenergetski sustav funkcioniraoje u okviru EES tada{nje Jugoslavije. Regulacijusnaga – frekvencija ostvarivali su HE Zaku~ac, HE Senji HE Vinodol, te ostale regulacijske elektrane biv{ihrepublika. Pu{tanju u rad ove regulacije na raziniEES-a Jugoslavije prethodilo je dono{enje iprihva}anje odgovaraju}ih pravila igre u uvjetima no-vog na~ina regulacije rada. Tek izgradnjom ovog sus-tava stvoreni su preduvjeti za kvalitetno trajnoreguliranje frekvencije i paralelan rad sa susjednimsustavima i interkonekcijama. Prvi paralelan rad ost-varen je s Italijom 16. rujna 1974. godine, a s Austri-jom od 23. travnja 1975. godine. Kasnije, odnosno1977. godine, ostvaren je paralelan rad sustavatada{nje Jugoslavije s Gr~kom. Zna~i proteko je 27godina od po~etka paralelnog rada s Italijom.

IZA 50 HZ STOJI MO]NA EUROPSKAMRE@A I PROIZVODNJA ENERGIJE

Ovakvim kratko opisanim tehni~ko – tehnolo{kimrje{enjem prema statisti~kim pokazateljima, stanjeregulacije se popravilo. Vrlo brzo se zaboravilo

negda{nje stanje i mukotrpan rad odràvanja frekven-cije u dopu{tenim granicama. Samo su ponekad ljudikoji su davno oti{li u mirovinu sa sjetom znali pitati ova`noj informaciji - kolika je frekvencija? Novoprido{limla|i ljudi, ne razumiju}i o ~emu je zapravo rije~,hladnokrvno su odgovarali - pa 50 Hz! ne razmi{ljaju}ikakva mo}na europska mreà i proizvodnja energijestoji iza tih 50 Hz. Zaklju~imo, od navedenog datuma,mi i sve ostale zemlje povezane u paralelan rad imamozajedni~ku frekvenciju (Hz). Ovo vrijedi za sve zemlje~lanice UCTE-a i ostale koje su povezane s njim. Karta~lanica UCTEa, NORDELA i ostalih dana na slici 1.

Slika 1 prikazuje granice UCTE-a, NORDELA, UKTSOAi ostalih. One daju uvid u koli~ine me|udràvnerazmjene u 2000. godini. Tablica 1 daje informacije obitnim obilje`jima sustava zemalja ~lanica UCTE-a.Prvi red tablice 1 daje slu`beni UCTE podatak ogodi{njoj potro{nji ~lanica u TWh (1TWh = 1 000000 000 kWh). Drugi red je promjena izraèna u pos-tocima u odnosu na 1999.godinu. Tre}i red ove tabliceje iznos maksimalnog tereta ({pica) u prosincu 2000.godine u GW , ~etvrti njegova promjena u odnosu na1999.godinu. Posebnu pozornost èlio bih skrenuti~itateljima ovog teksta na broj~ane iznose nazna~eneu tablici 1. Pregledom ove tablice, moè se dobiti do-jam veli~ine pojedina~nih sustava i uo~iti odnosiveli~ine pojedina~nih jedinki. Ovim opisom stvorenaje slika stanja na{eg okru`ja.

SADA[NJE STANJE I UCTESTATISTIKA FREKVENCIJE

Frekvencija sustava nije nikad idealnih 50 Hz, negovarira u granicama predvi|ene tolerancije. Tko èliprovjeriti trenuta~nu frekvenciju sustava i korekcijusistemskog vremena, moè u svakom trenutku to ost-variti na adresi www.etrans.ch/online/frequenz/fre-quenz_etrans.cfm. Slijedi slika 2. koja se dobije iobnavlja u kratkim vremenskim intervalima od pri-bli`no 3-6 sekundi. Na sredini plave skale pokaznoginstrumenta frekvencija je nulta (idealna) vrijednostkojoj odgovara 50 Hz. Lijevo i desno su njena odstu-panja izraèna u mHz. Oznaka minus zna~i niù, a

TO^NO U 12 SATI 14. RUJNA 2001. GODINE, U CIJELOJEUROPI ZAUSTAVLJENE SU SVE AKTIVNOSTI KAKO BI SEEUROPLJANI PRIDRU@ILI IZRICANJU SU]UTI ZA POGINULE UTERORISTI^KOM NAPADU NA NEW YORK, A ZANIMLJIVO JEVIDJETI KAKO SE TO ODRAZILO NA ELEKTROENERGETSKISUSTAV, ODNOSNO FREKVENCIJU UCTE, JER JE TO BILAJEDINSTVENA PRIGODA KAKVU NE PAMTIMO DA SEDOGODILA ISTODOBNO U VELIKOM BROJU EUROPSKIHZEMALJA


Slika 2

jedinstveni doga|aj

plus vi{u frekvenciju od 50 Hz. Trenutna vrijednost jeispisana u kvadrati}u ispod skale. Desno od navedenepozicije je odstupanje sistemskog vremena od astro-nomskog, izraèno u sekundama*. Na slici 2. su danesnimke dvije vrijednosti frekvencije u neposredno dvabliska trenutka. Kad se pojavi prva slika na navedenojadresi, ona traje sve do promjene frekvencije. Za is-pis idu}e vrijednosti treba malo pri~ekati. Kako je 1Hz= 1000 mHz, a pojam miliherca se u na{em elek-troenergetskom sektoru vrlo rijetko moè ~uti.(Obi~no je rije~ o prefiksima kilo, mega, giga ...)

CENTAR U LAUFENBURGUBRINE SE ZA IZRAÛNAVANJE

SINKRONOG VREMENA

Nesklad izme|u vrijednosti sinkronog vremena iuniverzalnog koordinacijskog vremena ne smijeiznositi vi{e od ± 30 sekundi. Centar upravljanja ikoordinacije u Laufenburgu u [vicarskoj brine se zaizra~unavanje sinkronog vremena, te organizaciju nje-gove korekcije. Ova korekcija sinkronog vremenaobuhva}a zadavanje postavne vrijednosti frekvencijeza sekundarnu regulaciju na 49,99 Hz ili 50,01 Hz,{to ovisi o smjeru korekcije za razdoblje od jednogdana (00:00 do 24:00). Stoga, svakodnevno u NDCZagreb stiè pisana obavijest o zahtjevanoj postavnojvrijednosti frekvencije.

Slika 3. prikazuje statistiku frekvencije, odnosno od-stupanja ve}a od +/- 50 mHz u satima konkretnogmjeseca. Na slici 4. je prikaz korekcije sistemskogvremena za protekle tri godine. Kroz sve navedeneslike i tablicu stvorena je podloga za opis doga|aja«jedna minuta {utnje u Europi» i posljedice nafrekvenciju sustava.

Naime, u petak 14.rujna 2001 godine, to~no u 12:00minutom {utnje i prekidom uobi~ajenijh aktivnosti,Europa se pridruìla su}uti za poginule u teror-isti~kom napadu u Americi. To je jedinstvena prigoda(koja se ne}e ostvariti istodobno u velikom broju eu-

ropskih zemalja) da se na frekvenciji UCTE-a vidi dioutjecaja te jedne europske minute.

ZA OÊKIVANI DOGA\AJ ^LANICEUCTE DOBILE POTREBNE NAPUTKE

Slika orginalnog monitorskog zapisa 5. u svomdoljnjem djelu pod naslovom grafikonaFREKVENCIJA daje predod`bu porasta frekvencije unazna~enom vremenu. Ovo je grubi zapis, pa je izprikupljenih podataka nacrtan precizniji dijagram naslici 6 u vremenu od 11:58:47 do 12:05:37 s kora-kom 5 sekundi. Na ovom dijagramu vidi se tijek pora-sta frekvencije u navedenom vremenu . Odabraneskale frekvencije i vremena su vrlo precizne i dajufiniji uvid u doga|aj, odnosno od po~etne vrijednostido, uvjetno re~eno, stacionarne.

Znaju}i {to }e se dogoditi u takvim okolnostima kadsvi strojevi i sve ostalo na kratko stane (porastfrekvencije na razini UCTE) iz Laufenburga je pisanimputem zatraèna ve}a rezerva sustava u tom razdo-blju, te eventualna deblokada regulatora na bilo ko-joj elektrani ako ova postoji. Sve ~lanice UCTE dobilesu sat ranije potrebne naputke, te su minutu {utnjedo~ekale pripravno. Bez navedene pripravnosti, ovajbi u~inak porasta frekvencije bio izraèn u pravom ipotpunom obliku. Ovako, on je na izvjestan na~in am-ortiziran poja~anom pripravno{}u, {to posebnovrijedi za velike EES poput onog francuskog, talijan-skog, njema~kog... U svemu tomu, udjel na{eg EES-aje proporcionalan njegovoj snazi koja je, u odnosu nanavedene sustave, zanemaruju}a. Iz usmenih kon-takata s kolegama iz Italije, dobili smo operativnupredod`bu o tom doga|aju. U tom trenutku, naime,kod njih je bilo u regulaciji malo vi{e od 2 x NE Kr{ko.Ljubazno{}u kolega iz GRTN (Italija) u prilogu na slici7. prikazan je taj doga|aj povu~enom strelicom. Is-tina, vremenska skala na izvornom dijagramu jegruba, za razliku od na{e skale prikazane na slici 6.

Ona ima vremenski korak od deset minuta i porastfrekvencije je o~itiji.

Postoji puno podataka vezanih za ovaj jedinstvenidoga|aj, te ih je potrebno selekcionirati i prikazati naiscrpniji na~in, {to se moè pripremiti za jedan odsljede}ih brojeva ~asopisa «Energija».

JEDINSTVEN DOGA\AJ NATEHNI^KOJ RAZINI

[to zapravo prikazuje slika 6 (pozornost valja usmjer-iti na sliku frekvencije, ostale nisu va`ne za ovaj napisi produkt su usputnog slikovnog zapisa na monitoruNDC Zagreb) ? Vidi se o~it porast frekvencije uzroko-van poznatim razlogom, za razliku od mogu}ih drugihsli~nih pogonskih doga|aja. Ovaj doga|aj je nastupionajavljeno i sve ~lanice UCTE-a su ga do~ekale, naneki na~in, posebno u smislu pripremljenosti po-gona. Ovdje je va`no jo{ jedanput podsjetiti da trebarazlikovati broj~anu satnu vrijednost promjenjenefrekvencije od trenuta~ne vrijednosti (temporary fre-quency). Razlike mogu biti i jesu velike. Uz pret-postavku korektnog rada samoregulacije potro{njezemalja UCTE-a, a pri trenuta~nom ispadu iz pogonaproizvodne jedinice = 3 000 MW, frekvencija sustavane smije pasti ispod 49,2 Hz.

Ovaj doga|aj je kuriozitet koji se dogodio usvakodnevnom obavljanju poslovnih obveza.

Name}e se pitanje: sje}a li se itko da se ikada dogo-dilo ovako ne{to, ili moè li se u budu}nosti o~ekivatiponavljanje ovakvog u~inka minute {utnje diljemEurope? Ovo pitanje je postavljeno isklju~ivo natehni~koj razini i samo se ti~e tog aspekta.

Ovom prigodom bih se èlio zahvaliti svojim kole-gama u Zagrebu, Ljubljani, Laufenburgu (ETRANS-[vicarska) i Rimu (GRTN- Italija) na ustupljenim po-dacima i informacijama, te svima koji su pomogli nabilo koji na~in u pohrani ovih podataka.

Niko Mandi}

jedinstveni doga|aj


Slika 7: Originalni dijagram kretanja frekvencije u EES-u Italije (GRTN) za dan 14 rujna 2001. godine (strelicom je nazna~en porast frekvencije tijekom minuta {utnje)

NA IZGRADNJI NAJDULJEG DALEKOVODA S IZOLIRANIM VODI IMA U NAS U DP ELEKTRA PO@EGA

IZOLIRANI VODIÎSMANJILI OPASNOSTIKORISTE]I svoja i iskustva skandinavskih zemalja, s obzirom napotrebu stalnog i neometanog prijenosa elektri~ne energije,radna ekipa Odjela za odràvanje DP Elektra Poèga, s voditeljemgra|enja Darkom Vidom, izradila je ovog ljeta dalekovod s izoli-ranim vodi~ima Orljava - \edovica s krajnjom to~kom na KTS10(20) 0,4 kV - 1 Zve~evo u duljini od 5.315 metara. To je prvitakav dalekovod u nas u brdskim predjelima s velikim usponima ipadovima, gdje njegova uloga dolazi do potpunog izraàja, oso-bito zimi kada nastaju velike {tete od snijega, leda i vjetra, ali iljeti, kada postoji opasnost od poàra i strujnog udara. Sadatakvih opasnosti vi{e nema. Naime, kod izoliranih dalekovodnihvodi~a, u `ljebovima izolatora omogu}en je provjes i prokliza-vanje izoliranog vodi~a ~ak i do 15 metara. Upravo da grana ilidrvo padne na vodi~ i sru{i ga na zemlju, nema vi{e opasnosti odkratkog spoja ili strujnog udara, jer su vodi~i izolirani. Tu seo~ituje ekonomi~na strana, jer nema prekida u prijenosu elek-tri~ne energije i gubitaka u gospodarstvu i ku}anstvima, a ek-olo{ka je u tomu {to su prosjeke za liniju dalekovoda tri puta uè(samo tri metra) od dosada{njih. Osim toga, otklonjena je opas-nost od poàra, osobito izraèna u ljetnim mjesecima.

No, krenimo redom. U dogovoru s voditeljem gradenje, DarkomVidom i uz odobrenje rukovoditelja Odjela za odràvanje SlavkaBe{li}a, krenuo sam s tehni~arem Josipom Grgi}em na teren zaekipom, na trasu dalekovoda u izgradnji. Lijepo ljetno jutro.Smjer - obronci Psunja i Papuka. Prolazimo selima Kujnik i Or-ljavac s obnovljenom niskonaponskom mreòm (o ~emu smove} pisali). Iza Strijeèvice na cesti prema Zve~evu i Vo}inu,kod prekrasnog planinskog izvora uz cestu prije Vu~jakasustièmo voditelja ekipe i njegovog voza~a i zati~emo ih uzplaninski izvor gdje pune boce i kanistare za potrebe ekipe. I mismo se osvjeìli.

Kre}emo dalje, pokraj obnovljene {umarije i lova~ke ku}e, pre-lazimo pokraj ârugina kamena, gdje je svojim ti~ima ~ekao iotimao seljacima novce kada su se vra}ali s va{ara iz Vo}ina uPoègu. Dolazimo na trasu dalekovoda, gdje je ve} dio ekipe,kamion~i} i kabel s izoliranim vodi~em, te ostalom mehanizaci-jom. De~ki se dogovaraju o nastavku radova na trasi dalekovda.Odlazimo dalje i skre}emo na {umski put. U podno`ju smonajvi{eg dijela trase dalekovoda. Tu je ve} drugi dio ekipe s di-zalicom, kamionima i ostalom opremom i mehanizacijom,spremni za navla~enje izoliranih vodi~a. Na dalekovodnim stu-povima montirani su kolutovi za lak{e uvla~enje i natezanjevodi~a, ali prije toga dio ekipe mora se popeti na najvi{u kotudalekovoda gdje je ve} postavljen visinski betonski stup. Pres-jedamo u Ladu - Nivu Ruskinju - kako je de~ki od milja zovu, aona grebe i ska~e po {umskom putu kao koza, penje se sa sva~etiri kota~a prema vrhu pribli`no 400 metara i uspje{no svla-dava sve prepreke zahvaljuju}i spretnom voza~u Edi. Vozimo

pokraj starih stoljetnih izvaljenih debla i stièmo na vrh! Tu sunas do~ekali de~ki koji su ve} dopje{a~ili na vrh s opremom.Tom prigodom smo napravili i zajedni~ku snimku ekipe s po-gledom na trasu dalekovoda u izgradnji prema jugoistoku. Tusmo, tako|er, snimili i montera na novom betonskom stupu kojiza montaù priprema izolatore sa `ljebovima za uleì{tenje izoli-ranog vodi~a, kao i kolotura koje olak{avaju navla~enje i preba-civanje izoliranog vodi~a u `ljebove izolatora. De~ki su namobjasnili da im staro dalekovodno uè pomaè u navla~enju ipostavljanju novoga izoliranog vodi~a: spajaju ih posebnimàbicama koje se poslije navla~enja lagano uklone, te izoliranivodi~ ostane u `ljebu izolatora. S obzirom da trasa dalekovodaprolazi terenom gdje je bila prva crta boji{nice, pitam ih boje lise mina. Uz osmjeh kaù da je uz liniju razminirano (mi se zasvaki slu~aj tri put prekriìmo, pa {to Bog da!), no najvi{e ratu-jemo u ovim sparnim i vru}im ljetnim danima s obadima i ko-marcima, a posebice s krpeljima. Zato je uslijedilodobronamjerno upozorenje da se dobro pregledamo.

U povratku prolazimo kroz selo Slobo{tina pokraj lijepo ure|enei obnovljene nekada{nje Ekonomije PIK - Kutjevo, gdje je 100hektara zemlje za proizvodnju zdrave hrane kupio na{ poznatiboksa~ @eljko Mavrovi}. I u tom selu, HEP, odnosno DP ElektraPoèga obnovila je lani trafostanicu i niskonaponsku mreù.

Ivan Maruszki

koraci


OSNOVNI PODACI ONADZEMNOM DALEKOVODUNadzemni dalekovod 10(20) kV TS 35/10 kV Orljava - \edovica - zamjenagolih A/^ vodi~a s poluizoliranim E-ALMgSi 3x50 mm2 s izolacijom PE2,3 mm.

Namjena i korist objekta je zamjena golih vodi~a novim poluizoliranimvodi~ima radi mehani~ke i elektri~ne sigurnosti u isporuci kvalitetne elek-tri~ne energije potro{a~ima i sa zadovoljavaju}im elektroenergetskim ka-pacitetom.

TEHNI^KI PODACI:

• Nazivni napon: 10(20) kV

• Najvi{i pogonski napon: 12(24) kV

• Stupanj izolacije: Si 24

• Duljina trase: 5315 m

• Materijal, br. i presjek vodi~a: Nadzemni (poluizolirani vodi~ NVIP) kom-parirani PAS/BLX 3x50 mm2 - E - AIMgSi sa izolacijom PE 2,3 mm

• Najve}e radno vla~no napr.: � = 10,5 daN/mm2 (kod t = 20° C) za di-menzioniranje stupova

• Najve}e radno vla~no naprezanje vodi~a: � = 9,0 daN/mm2 (kod t = -5° C+DT)

• Normalno dopu{teno naprezanje vodi~a: � = 9,5 daN/mm2 (kod t = -20° C)

• Dodatni teret: 1x0,18 x d

• Tip glave stupa: G - gama s vodoravnim rasporedom vodi~a 400 mmkod nosivih stupova s ~eli~nom konzolom VM1, a kod betonskih 700 mm

° Izolatori: Potporni izolatori SDI 37 i zatezni {tapasti SDI 80.1

• Podupore: Za potporne izolatore SDI 37 tip NVP 28 A

• Konzole: VM1 (L) i VM2 (DL) ~el. poc. "Metalprodukt" Zagreb za nosivedrvene stupove i ~eli~ne poc. na bet. stupovima:- nosive IVK^ 16/31 GN/50- zatezne IVK^ 16/31 GZ/70

• Stupovi

Nosivi: Postoje}i drveni jelovi impregnirani 8,5 m na betonskim nogarima"Tehnobeton" Vara`dinMx/My=20/8 KNm tip "C".Zatezni i kutno zatezni: Postoje}i SB 1600/12 i SB 2500/12 "Tehnobeton"Vara`din

• Trasa voda: Postoje}a trasa dalekovoda

• Napajanje elektri~nom energijom: Jednostrano iz TS 35/10 kV "Orljava"

• Klimatski uvjeti: Prema (P1) Pravilniku o tehni~kim normativima zaizgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona 1-400kV (Sl. list br. 65/88)

• Geomehani~ki podaci:

Nosivost tla: Prosudbena 0,15 Mpa (1,5 daN/cm2)

Spec. otpor tla: 60 � m

• Uzemljenje: Svi betonski stupovi su zemljeni s dva prstena oko stupa sbakrenim uètom 35 mm2

• Prenaponska za{tita: Izvest }e se na svakom nosivom stupu na mjestimave}e ugroènosti voda za{titnim prenaponskim iskri{tima SDI 20.3, te cinkoksidnim odvodnicima prenapona HAD 10N-NNF 10 kV "Raychem" naprijelazu gola mreà - izolirani vodi~, te na odcjepima sa A1/^ vodi~ima iza{titnim rogovima na {tapastim izolatorima i kutno zateznim mjestima.

• Reìm eksploatacije "O" to~ke transf. SNM: Sada "izolirano" zvjezdi{te, ubudu}nosti rezistentno uzemljeno preko malog otpora s ograni~enom stru-jom jednopolnog KS na 150 A

• Struja zemljospoja: Iz TS 35/10 kV "Orljava" Iz = 7,56 A

• Rasponi:

Najmanji: 40 m

Najve}i: 93 m

Srednji: 70 m

Radove izvodi: Odjel za odràvanje

Voditelj gra|enja: Darko Vido, in`. el.

Radni dogovor poè{ke ekipe o nastavku radova Ekipa na najvi{oj koti trase (Ravna Gora prema Zve~evu)

Priprema visinskog dalekovodnog stupa

S RADNICIMA TOPLINSKIH MRE@A

SVAKA SE STANICA MORA PREGLEDATI

IZ vru}ih ljetnih mjeseci ove smo godine nekako naglousko~ili u sivu i hladnu jesen, a sa sve hladnijim danimajedna nam je od omiljenih i naj~e{}ih tema za "razgovore uzkavu" postala ona o grijanju. Oni stanovnici Zagreba"ovisni" o centraliziranom toplinskom sustavu (u kojemu,podsjetimo, dvije termoelektrane-toplane, TE-TO i EL-TO,jedna u isto~nom, a druga u zapadnom dijelu grada,opskrbljuju Zagreb toplinskom energijom, a o njezinoj dis-tribuciji brinu Toplinske mreè), sve su vi{e zaokupljeni do-bro poznatim, svakogodi{njim pitanjem: "Kad }e po~etigrijati?". Na sre}u i zadovoljstvo mnogih korisnika central-iziranog toplinskog sustava, od ove je godine dokinutopravilo da ogrjevna sezona slu`beno po~inje nakon {to ter-mometar tri dana zaredom zabiljeì pad temperature ispod12 stupnjeva - grijanje se odsad automatski uklju~uje,ovisno o temperaturi: ako je ona vani manja od 15, a ustanovima manja od 20 stupnjeva Celzijusa. Tako su ovegodine, zahvaljuju}i automatiziranom sustavu, na{i radija-tori postupno sve topliji i bez slu`benog datuma po~etkagrijanja.

I kad grijanje kona~no "krene", na tu temu zaboravimo. Tkosve stoji iza na{ih toplih radijatora, ne zanima nas, niti {tosve valja u~initi kako bi sustav uredno funkcionirao. Mismo, ipak, ove sezone odlu~ili malo zaviriti "iza radija-tora", te smo se jednog rujanskog jutra, dok se ogrjevnasezona ozbiljno zahuktavala, pridruìli na{im toplinarcimana terenu, u obilasku toplinskih stanica u stambenim zgra-dama.

Premda je i u toplinarstvu automatizacija preuzela veliki dioposlova ljudskih ruku, za radnike iz Toplinskih mreà po~etaksezone grijanja podrazumijeva obvezan prethodni obilazaksvih toplinskih stanica u gradu. Remonti su zavr{ili, te uo~inove sezone valja jo{ jedanput sve dobro provjeriti, napunitivodom ku}ne instalacije, ispustiti zrak iz sustava...

Ivan Domi{ljanovi}, poslovo|a i @eljko Vedrina, strojar iz Od-jela eksploatacije Toplinskih mreà, jedni su od tih brojnih"nevidljivih" osoba koje su doprinijele toplini na{ih domova,ureda... Uo~i sezone pobrinut }e se o obilasku svih toplin-skih stanica na svom terenu - a to je u njihovu slu~aju isto~nidio Zagreba i taj je posao u ovom godi{njem razdoblju njihovprioritetni zadatak. (Ina~e, za svaki dio grada zaduèna jejedna skupina radnika Toplinskih mreà: u Termoelektrani-Toplani na @itnjaku smje{tena je ona za isto~ni, a uElektrani-Toplani u Zagorskoj ulici za zapadni dio Zagreba).

Oni, tako|er, i stanuju u isto~nom dijelu grada, a kako su iposlom za njega vezani, poznaju ga kao svoj vlastiti dèp.Ivan je, saznajemo, u HEP-u 18, a @eljko 25 godina. Ne skri-vaju zadovoljstvo svojom tvrtkom i poslom koji obavljaju.

@eljko je, kaè nam, ve} godinama zaduèn za isto gradskopodru~je, a danas je na redu Borovje, novije stambenonaselje na istoku grada.

• Na mom podru~ju me svi poznaju - znate, kao {to svi znajupo{tara u svojoj ulici, smije se on, govore}i nam kako vrlodobro sura|uje sa stanarima i predstavnicima zgrada, te dapoku{ava izi}i u susret svima koji zatraè neku pomo}.

• Te{ko je uvijek ugoditi sva~ijoj èlji za odgovaraju}om topli-nom u stanovima: nekima su temperature previsoke, a ne-kima preniske, no naj~e{}e pronalazimo neko kompromisnorje{enje, kaè I. Domi{ljanovi}.

Svaku od toplinskih stanica obilaze preteìto po dva topli-narca. Ove u Borovju, s obzirom da su u novijim zgradama,uredne su i zra~ne, no, - kako nam kaè I. Domi{ljanovi} - tonije svugdje slu~aj: u malo starijim naseljima neke izgledajupoput katakombi, ispod su razine zemlje, bez rasvjete...

I dok on razmatra raspored svojih ekipa i idu}ih radnih zada-taka, @eljko u toplinskoj stanici mora vodom napuniti instala-cije, ispustiti zrak iz centralnog sustava, obi}i stanove nanajvi{im katovima... I tako iz zgrade u zgradu, iz naselja unaselje... Vezani su UKV stanicama, no puno su im seprakti~nijim pokazali mobiteli, kojima ostvaruju brù komu-nikaciju.

Instalacije se pune postupno, a saznajemo kako postoje dvasustava punjenja: noviji, neizravni, gdje pogonska voda prvodolazi do toplinske stanice odakle ide u ku}ne instalacije,dok u drugom slu~aju voda u radijatore dolazi izravno iz to-plana. No, bez obzira na na~in punjenja, napominju na{i top-linarci, sve se zgrade moraju obi}i, te nam tuma~e kako }ezbog brojnih prednosti u primjeni biti sve vi{e neizravnihsustava. Postoji i tre}i tip - novi sustav u kompaktnim stani-cama, koje su u najve}oj mjeri automatizirane, a zauzimaju imanje prostora od dosada{njih stanica. U Borovju, u zgradinovijeg datuma vidjeli smo jednu takvu suvremenu toplinskustanicu.

Nagla{avaju}i kako je suradnja s predstavnicima zgrada vrlodobra, kao najve}u te{ko}u u ovom "predsezonskom" raduizdvajaju slu~ajeve onih zgrada u kojima je sustav ispra`njenbez njihova znanja.

• Nekada smo jedino mi, kao stru~no osoblje, imali klju~ odtoplinskih stanica, dok danas u njih ulazi puno neovla{tenihljudi koji ~esto puta znaju izazvati neku te{ko}u.

Ipak, obilazak toplinskih stanica uo~i ogrjevne sezone jedanje, kaù, od lak{ih dijelova njihova posla - kao najteì izdva-jaju puknu}a magistralnih toplovodnih cijevi, kada su im ok-olnosti rada puno stresnije.

Premda ovom prigodom nismo ~uli niti jednu àlbu, na pi-tanje jesu li zadovoljni brojem ljudi u svom Odjelu, sazna-jemo kako ih ima 17, da ih je dio oti{ao u mirovinu, daponekad na teren - premda nije preporu~ljivo - izlazi samojedan radnik, te da bi im malo kadrovsko poja~anje, bila ve-lika pomo} - skromno kazuju.

Tatjana Jalu{i}

zapis s terena

Pregled stanice, pun-jenje sustava, ispu{tanjezraka... o tome briguvodi @. Vedrina

Naj~e{}e s olovkom uruci: poslovo|a I.Domi{ljanovi} brine orasporedu zadataka iekipa

Tzv. kompaktna toplinska stanica: manje prostora, vi{e automatizacije

40

IZ INSTITUTA ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU

OSCILOSKOP ZANOVO VRIJEMEMO@ETE li zamisliti svijet bez elektri~ne energije? Danas,vjerojatno, vi{e ne.

Kad je jo{ davne tisu}u osamsto osamdeset i neke, ta ~udnaprirodna pojava na{la svoju prvu komercijalnu primjenu u viduàrulje i elektri~ne vu~e, nitko ni slutio nije da }e nam se u to-likoj mjeri uvu}i u sve pore ìvota. No, svjedoci smo da se do-godilo upravo to. Pa ako sada uti~nica slu~ajno "presu{i",makar i na kratko, svi se uzvrtimo i ne znamo {to po~eti. Nemarasvjete, dizala ne rade, kompjutori su mrtvi, grijanje postajeupitno, glazba je utihnula, a ni od kafe-aparata nema utjehe.

Svakodnevno se na trì{tu pojavljuju novi ure|aji razli~ite kon-strukcije i namjene, ali ipak s jednim zajedni~kim obilje`jem:da bi funkcionirali, treba im elektri~na energija.

I tako, kako raste potro{nja elektri~ne energije, raste i potrebada sve vi{i napon dolazi sve bliè gradu. U urbanim sredinamaovo se pokazalo krajnje neprakti~no. Za rasklopi{te i pripadnutransformaciju treba rezervirati cijelo jedno polje, propisno gaograditi i osigurati od neovla{tena pristupa, a u prizoru {umeportala, konzola i srebrnastih kugli, neodoljivu ljepotu nalazesamo elektrotehni~ari jakostruja{i - populacija koja je ve} nekovrijeme, naàlost, u izumiranju.

Rje{enje je pruìla tehnika plinom izoliranih postrojenja ilipopularno zvani GIS (Gas Insulated Switchgear). Zahvaljuju}imetalom oklopljenim i plinom SF6 izoliranim postrojenjima,dimenzije opreme su se drasti~no smanjile, a vod 110 kVmoè u}i izravno u grad. Cijelo postrojenje smije{ta se uzgradi prihvatljiva vanjskog izgleda i u blizini {kola, bolnica ilidje~jih igrali{ta.

I sad, kakve sve ovo ima veze sa osciloskopom kojeg vidite naslici? (odmah moramo re}i, jednim sjajnim primjerkom svojevrste). E pa - ima.

Jer, u cijeloj toj pri~i oko GIS-a, opet se to~nom pokazala~esta izjava "teorija je jedno, a praksa ne{to potpuno drugo".Uz sve dobre strane, GIS ima i neka manje simpati~naobilje`ja.

Prijelazne pojave do kojih dolazi prigodom sklapanja u GIS-uvrlo su brze i uzrokuju prenapone iznimno strmog ~ela. Ti pre-naponi {ire se oklopom i, osim nelagode koju mogu izazvatikod osoblja, mogu u}i u sekundarne sustave, {iriti la`ne infor-macije po za{titnim, upravlja~kim i signalizacijskim krugo-vima, te ometati rad ra~unala potpore.

Da bismo uspjeli na}i odgovaraju}e mjere za{tite od ovakvihpojava i provjeriti njihovu efikasnost u svakom konkretnomslu~aju, moramo najprije obaviti odgovaraju}u analizu. A tuonda stupa na scenu kvalitetna specijalisti~ka ispitnaoprema. Jer, kakvog imaju smisla sva teoretska razmatranja iprora~uni ako nemate na~ina provjeriti ih mjerenjem, bilo urealnom svijetu, bilo u kontroliranim uvjetima u laboratoriju?

Osciloskop koji je nedavno nabavljen u Institutu za elektro-privredu i energetiku, prema svojim obilje`jima zadovoljavasve zahtjeve za snimanje ovakvih vrlo brzih i drugih sli~nihpojava. To je najsuvremeniji ure|aj za analizu prijelaznih po-java - svih karakteristi~nih veli~ina od nastupa poreme}ajado ustaljenog stanja. Time je Institut opremljen, uzprovjerene stru~njake, za najsloènija ispitivanja u elektro-energetskom sustavu.

Rije~ je o ~etverokanalnom ure|aju, dodatno oklopljenomza rad u elektromagnetski iznimno one~i{}enoj okolini,zna~i u samom postrojenju. Brzina uzorkovanja je impre-sivnih 1 GS/s (jedna milijarda uzoraka u jednoj sekundi),uz mogu}nost pohranjivanja 500 MS (petsto milijuna uzo-raka) po kanalu, {to predstavlja pam}enje ~itavih polasekunde promatrane pojave. Pola sekunde mo`da zvu~imalo, ali kod vrlo brzih prenapona to je zapravo doistaduga~ko vrijeme. Uz prikaz signala na zaslonu u boji,mogu}nost spremanja podataka na disketu, mogu}nostprintanja na vlastiti termo printer, te slanja podataka navanjski printer ili izravno na PC - ovaj osciloskopomogu}uje ispitiva~u ugodan i efikasan rad. Osobito jezanimljiva mogu}nost izravne i brze analize signala posvim klju~nim parametrima, amplitudnom i frekven-cijskom spektru, primjerice, sekvencionalno uzorkovanje isli~no. Dodatno, uz pomo} predprogramiranja, ovaj os-ciloskop se moè koristiti i za snimanje odvijanja nekogprocesa tijekom vrlo dugih vremenskih intervala.

Njegova izuzetnost ve} je provjerena na snimanjima uelektroenergetskim sustavima Hrvatske kao i Bosne i Her-cegovine.

Prema sada{njem stanju u na{em dru{tvu, daljnja ur-banizacija je jo{ uvijek budu}nost. Prema sada{njemstanju tehnike, GIS je jo{ uvijek rje{enje za tubudu}nost. Nabavom ovog osciloskopa na{ Institut jespremno o~ekuje.

Olga [tajdohar-Pa|en

novo


RAD KOLEGIJA DIREKCIJE ZA PRIJENOS

INFORMATIZIRANA POSLOVNA KOMUNIKACIJAUZ obiljeàvanje 106. godina postojanja elektro-privredne djelatnosti u Hrvatskoj i 75. godina elektri-fikacije grada Osijeka, Prijenosno podru~je Osijek biloje doma}in 11. sastanka Kolegija Direkcije za prijenosHEP-a. Sastanku odrànom 29. kolovoza u Osijekunazo~ili su mr. sc. Ivica Toljan, direktor Direkcije zaprijenos, Miroslav Mesi}, pomo}nik direktora, BoìdarKolega, direktor Sektora za tehni~ku potporu, DragutinDvorski, rukovoditelj Slu`be za ekonomske poslove,@eljko Ko{~ak, rukovoditelj Slu`be za pripremuizgradnje i izgradnju, Juraj [imuni}, direktor PrP Opa-tija, Marko Lovri}, direktor PrP Split, BoìdarFilipovi}-Gr~i}, direktor PrP Zagreb i doma}in, MihajloAbramovi}, direktor PrP Osijek.

Ovaj datum i sastanak, zbog svoje posebnosti, moè sesmatrati zna~ajnim za Hrvatsku elektroprivredu, ne zbogsamog radnog sadràja Kolegija, ve} zbog na~ina pri-preme, organizacije i pra}enja tijeka Kolegija. Iz radnogdijela Kolegija, ovom prigodom moè se izdvojiti nekolikoto~aka dnevnog reda. To su prije svega: analiza realizacijeplanova poslovanja u 2001. godini, razmatranje aktualneproblematike i perspekitva djelatnosti telekomunikacija uDirekciji za prijenos i analiza poslovne i rukovodne ovlasti ikomunikacije unutar Direkcije i prema drugim organiza-cijskim jedinicama HEP-a d.d.

No, o ovom sastanku pi{emo, jer je njegova organiza-cija ostvarena u koordinaciji tajni{tva Direkcije idoma}ina Kolegija, PrP Osijek, putem E-maila, pri~emu je pra}enje tijeka Kolegija, sa svim prilozima,obavljeno putem notebookova. Tako je ovo prvi KolegijDirekcije za prijenos na kojem je u potpunosti pripremai rad Kolegija odràn informati~kom komunikacijom iprihva}en kao na~in daljnjeg rada. I to ne samo Kole-gija, nego i rukovodne strukture na razini Direkcije zaprijenos.

^lanovi Kolegija su opremljeni notebokovima, instali-ranim svim potrebnim aplikacijama za cjelovitopra}enje poslovanja, a uspostavom call-backomogu}ena je danono}na me|usobna komunikacija iizmjena informacija.

^lanovi Kolegija su ocijenili da je ovakvim na~inomu~injen zna~ajan korak ka djelotvornijem radu i poslov-noj komunikaciji, a time i realizaciji obveza i zadataka.

Julije Huremovi}

Notebook ispred~lanova KolegijaDirekcije zaprijenos, nov jeu~inkovitkomunikacijski alat

TE[KA INVESTICIJA NA ÊKANJU• TVORNICA duhana Rovinj u okviru industrijsko-servisne-trgovinske zone u Kanfanaru(pokraj @minja) za svoje potrebe kupila je zemlji{te. U tijeku pro{le godine za tu lokacijusu od Pogona Rovinj zatraìli 5,4 MW snage za budu}u gradnju. U Tehni~koj slu`bi DPElektroistra odmah je obra|eno fazno rje{avanje energetskih potreba na spomenutompodru~ju.

U me|uvremenu, za istu lokaciju pojavljuje se zahtjev jednog austrijskog konzorcija (za~ije je potrebe analizu napravio Urbanisti~ki institut Hrvatske) za dodatnih 6 MW snage zabudu}i poslovno-proizvodni objekt.

Na temelju dosada{nje potro{nje na tom podru~ju (koje se napaja iz TS 35/10 kVVin~ent - rasklopi{ta @minj) i novoiskazanih potreba, name}e se potreba izgradnje tra-fostanice 110/20 kV u blizini Kanfanara. Za lokaciju (eventualne) budu}e TS 110/20 kV iza pristupe 110 kV dalekovode ne postoji planska prostorna dokumentacija, ni na raziniùpanije, ni u planovima Elektroprijenosa, a to oteàva mogu}u izgradnju. Analizompotrebnih radova za izgradnju novih elektroenergetskih objekata, procjenjuje se da bivrijednost radova iznosila od 7 do 10 milijuna njema~kih maraka, ovisno o lokaciji itehni~kim rje{enjima. Kako bi se jo{ jedanput valorizirale potrebe prema navedenim en-ergetskim veli~inama, iz Stru~nih slu`bi DP Elektroistra poslano je dodatno pismenoo~itovanje, i zatraèno je ve}e jamstvo od traìtelja usluga, kako bi se {to korektnije obra-dio problem s obzirom na veli~inu ulaganja. O~ekuje se o~itovanje iz TDR-a i austrijskogkonzorcija, nakon ~ega bi uslijedila podrobnija analiza.

Ruà @mak

koraci


VIJESTI IZ ELEKTROISTRE: POGON ROVINJ

KAKO DO LOKACIJE U STAROJJEZGRI?

• Dugogodi{nji problem napajanja u starom gradu u Rovinju, te nemogu}nosti ugradnjepriklju~aka za nove potro{a~e posebice dolazi do izraàja u jeku turisti~ke sezone kada je pove}anapotro{nja. Nema slobodne snage u trafostanicama ni mjesta za izgradnju novih, pa su u pogonuprisiljeni odbijati nove zahtjeve. U pogonsko-energetskoj slu`bi svakodnevno se prati optere}enjeu pojedinim trafostanicama u starogradskoj jezgri. Potro{nja je u porastu, a optere}enje je sveve}e. Zbog prisutnih problema (kao privremeno rje{enje) ugra|ena je ventilacija u trafostanicama(za hla|enje transformatora i prostora oko njih).

U starom gradu u proteklim godinama je u dijelu visokonaponske mreè djelomi~no rije{en prob-lem. Me|utim, za interpolaciju u trafostanicama u staroj jezgri te{ko je dobiti lokaciju. Ipak su upogonu optimisti i nadaju se brzom rje{enju. Naime, u tijeku je izrada generalnog urbanisti~kogplana grada Rovinja. Vjeruju da }e se "na}i" primjerena lokacija za rje{enje elektroenergetskogproblema u tom dijelu grada.

Ruà @mak

OPTI^KA VEZA 4x2 Mbit/s DP ELEKTROLIKAGOSPI] - TS LI^KI OSIK 110/35 kV

ELEKTROLIKA UKLJUÊNA U SDHTRANSPORTNI SUSTAV HEP-AU vrlo kratkom roku realizirana je opti~ka veza izme|u poslovne zgrade DP Elektrolika Go-spi} i TS Li~ki Osik 110/35 kV, ~ime je DP Elektrolika uvedena u SDH transportni sustavHEP-a. Osvrnut }u se na tijek "doga|aja" koji su prethodili ovoj uspje{noj realizaciji i,moè se re}i, ve} tradicionalno dobroj suradnji izme|u DP Elektrolika Gospi} i PrP Opa-tija.

Na sastanku odrànom 17. srpnja 2001. godine u poslovnoj zgradi HE Senj, na kojem subili nazo~ni predstavnici HEP PrP Opatija i HEP DP Elektrolika Gospi} dogovoreno jepovezivanje Elektrolike na SDH-sustav opti~kih veza HEP-a. Elektrolika se obvezala {toprije nabaviti potrebnu opremu, no kako je sve trebalo {to prije ostvariti, osobito povezi-vanje za potrebe Sektora poslovne informatike, predstavnici Odjela telekomunikcija PrPOpatija predloìli su kori{tenje postoje}e opreme iz TS Novalja (Iskra OLX4x2 Mbit/s iMUX30). Naime, postojala je opti~ka veza izme|u TS Li~ki Osik i TS Novalja 4x2 Mbit/s,a nedavno su te trafostanice povezane na 155 Mbit/s, ali u probnom radu. Dogovoreno jeda bi se sve dosada{nje potrebe za vezama prebacile na novi SDH-transportni sustavizme|u Li~kog Osika i Novalje, a stari opti~ki ure|aj iz TS Novalja prebacio privremeno uposlovnu zgradu DP Elektrolike Gospi} do nabave nove opreme.

Realizacija je zapo~ela ve} sljede}eg dana, kada su zaposlenici odjela telekomunikacijaPrP Opatija (dio njih u TS Li~kom Osiku, dio u TS Novalja) demontirali i prebacili veze nanovi ve} prije pripremljeni SDH opti~ki sustav (155 Mbit/s) izme|u Li~kog Osika i No-valje. Veza na 155 Mbit/s pu{tena je prije vi{e od dva mjeseca zajedni~kim trudom Od-jela telekomunikacija PrP Opatija i PrP Split. Naime, TS Novalja 110 kV spada pod PrPSplit, a prije je bila u ingerenciji PrP Opatija, ali su neke veze ostale u "vlasni{tvu" PrPOpatija, pa tako i ova "skinuta" veza 4x2 Mbit/s.

U sljede}em tjednu 24. i 25. srpnja 2001. dogovoreno je montiranje, ispitivanje ipu{tanje u rad opti~ke veze na dionici poslovna zgrada DP Elektrolika Gospi} - TS Li~kiOsik 110/35 kV, {to je dakako, i u~injeno. Ostvarena je opti~ka veza 4x2 Mbit/s od kojih}e se za sada koristiti samo dvije 2 Mbitne grupe. Prva 2 Mbitna grupa zavr{ava i koristise za povezivanje PZ DP Elektrolika Gospi} i TS Li~ki Osik (daljinska stanica, tel.priklju~ci i drugo). Druga 2 Mbitna grupa prispojena je do poslovne zgrade u HEP-u Za-greb za potrebe Sektora poslovne informatike.

Treba napomenuti da je ovom vezom Elektrolika uklju~ena u SDH transportni sustavHEP-a (155 Mbit/s), koji postoji vi{e od godinu dana.

Radove na montaì, ispitivanju i pu{tanju u rad obavila je ekipa Odjela telekomunikacijaPrP-a Opatija u sastavu Mario [kalamera, Tomislav Todorovi}, Marin Crvelin i IgorPo{~i}.

Potrebno je zahvaliti i kolegama u DP Elektrolika Gospi}, Ivici Lemi}u i Ivici [imcu koji suzajedno s nama sudjelovali u ostvarenju ove veze, kao i kolegama u Odjelu telekomu-nikacija PrP-a Zagreb koji su pomogli u prespajanju 2 Mbitne grupe prema Zagrebu.

Igor Po{~i}

SANJA JAKSETI], TAJNICA DIREKTORA PROIZVODNOGPODRU^JA ZAPAD

MOJ JE POSAO DAMISLIM ZA DIREKTORANA[A {armantna sugovornica ve} 16 godina radi u Hrvatskojelektroprivredi, kao daktilografkinja, djelatnica na telefonskojcentrali i drugdje, ali na mjestu tajnice tek tri godine. Unato~relativno kratkom staù na vrlo dinami~nom radnom mjestu,dok odgovara na reporterska pitanja, Sanja s lako}om rje{avasvoje obveze - telefonske pozive, upite kolega i kolegica, na-jave za direktora... Reklo bi se da je privilegirana radi prek-rasnog pogleda na Kvarnerski zaljev iz njezina ureda - kadave}inu radnog vremena ne bi provodila le|ima okrenuta pro-zoru.

• Kako spretno sve ovo radite, reklo bi se da ste na ovom rad-nom mjestu "sto godina"?

Ovo je dinami~an posao, radno mjesto na kojemu se stalnone{to doga|a. Upravo takav posao mi "leì". Volim komunici-

rati s ljudima i nikad nemam neugodnosti. Ljubazno{}u, os-mijehom, dobrom voljom i lijepom rje~ju sve se moè rije{iti,pa i obuzdati nestrpljivi ili naporniji sugovornici.

• Pomaè li pri tomu genetsko naslije|e, osobine poput lje-pote i {arma, na kojima u Va{em slu~aju priroda nije {tedjela?

Pa, mo`da bi neki na ovo moje pitanje odgovorili nije~no, alija ne èlim biti neiskrena. Lijep izgled pomaè u poslu tajnice,ali samo u slu~aju ako znate savr{eno raditi svoj posao. Uko-liko ne znate raditi, ljepota vam ni{ta ne koristi. Ipak jenajva`nije znati raditi i voljeti posao koji radite, a ako ispun-javate ta dva uvjeta, lijep izgled vam moè olak{ati posao, jerje na{ posao najvi{e komunikacija s ljudima.

• Kao tajnica ili zamjena za tajnicu ve} ste promijenili tri direk-tora. Kako se prilago|avate novim ljudima, budu}i da svaki odnjih ima vjerojatno svoj vlastiti stil rada?

Nema s tim nikakvih problema. Sa sada{njim direktoromodli~no se slaèm, a tako je bilo i s njegovim prethodnicima.Jednostavno se prilago|avam njima. Moj je posao da mislimza direktora, bez obzira kako se on zvao. Razmi{ljam o ra-sporedu njegovih obveza i podsje}am ga na njih, a budu}i dasam prilagodljiva osoba, vrlo brzo osjetim kakav na~in rada ikoji tempo odgovara kojem direktoru.

Jedno je sigurno, na ovom mjestu nikad nije dosadno, jerposla ima preko glave. Uz klasi~ni posao tajnice vodim iurud`beni zapisnik, te obavljam i druge administracijske po-slove. Poznajem sve potrebne programe na ra~unalu {to miolak{ava posao.

• Na kraju, {to je, ipak, prema va{em mi{ljenju odlu~uju}e zajednu dobru tajnicu?

Uz ve} nabrojanu okretljivost, prilagodljivost, ljubaznost ikomunikativnost, najva`nije je svoje privatne probleme osta-viti kod ku}e jer tijekom radnog vremena tajnica mora bitipotpuno koncentrirana na posao koji radi. Ina~e, od poslanema ni{ta.

• [to tajnica Sanja Jakseti} radi kada nije tajnica?

Nastavljam se druìti s ljudima, samo na opu{teniji i zabav-niji na~in. Oboàvam zabave, a posebice ma{karanje, obi~ajkoji ovdje u Hrvatskom primorju ima vrlo dugu tradiciju. Ja imoje prijateljice cijele godine pripremamo kostime zanastupe u razli~itim gradovima, a vrhunac je, dakako, na ve-likom ma{karanom ludilu u Rijeci.

Ivica Tomi}

OVISNI^KA OBITELJ

MARIJA nije zavr{ila srednju {kolu. Nezaposlena je. Ro|ena je u ~et-vero~lanoj obitelji 1980. godine kao drugo dijete. Obitelj je ìvjela upodstanarstvu do njezine desete godine, kada su roditelji dobili dvoso-ban stan na Jarunu, gdje jo{ sada svi zajedno ìve. Otac je privatni po-duzetnik u Zagrebu, a majka administrativna slu`benica. Oboje su sadau petom desetlje}u ìvota. Marija ima dvije godine starijeg brata stu-denta. Od ranog djetinjstva prvo je i{la u jaslice, a poslije u vrti}. Bila jemirna djevoj~ica. Roditelji se nisu ba{ slagali, niti su imali bliske od-nose jer je tata ~esto dolazio ku}i pod utjecajem alkohola, zbog ~ega bimajka bila vrlo ljuta. Otac, me|utim, nikad nije bio agresivan ni premamajci ni prema djeci. Majka je uvijek mnogo radila. Roditelji su za-jedni~ki brinuli o djeci, no na tatu nisu mogli ba{ ra~unati jer je ~estonakon posla ostajao s dru{tvom vani. Uslijedila su razdoblja sva|a, ukojima se nisu rastali, nego i danas ìve zajedno premda samo kao pri-jatelji, svaki prema vlastitu naho|enju.

OSNOVNA [KOLA, PUBERTET IADOLESCENCIJA

U osnovnoj {koli bila je odli~an u~enik, dobrog pona{anja i neupad-ljiva u razredu. Imala je dru{tvo prijateljica iz ulice, a slobodno vrijeme~esto provodila vani s njima jer je doma uvijek bilo nekako napeto.Pred kraj osnovne {kole, u po~etku adolescencije, po~inje izlaziti, upo~etku s bratom. Rano je po~ela izlaziti u diskoteke i kafi}e. Na tenjezine promjene roditelji nisu reagirali, jer su smatrali da je uz brata iu dru{tvu starijih za{ti}ena i sigurna. Popustila je u {koli, te je moglaupisati samo neku "lak{u" srednju {kolu. Upisala se u gra|evinsku{kolu, koja ju nije zanimala. Tada je u dru{tvu maloljetnika, naj~e{}emladi}a, izostajala je s nastave i lutala. Po~ela je pu{iti marihuanu, ana techno partyjima isku{avala bi ecstasy. Roditeljski odgojni postupcii uvjeravanja nisu davali nikakvih rezultata, te joj je predloèno da seispi{e iz redovne {kole i nastavi neku dopisnu srednju {kolu.

Sa 17 godina po~ela je ìvjeti po svom. S partyija ne bi dolazila ku}ido drugog dana, bila je neukrotiva i svi dogovori o promjeni na~inapona{anja zavr{avali bi èstokim obiteljskim sva|ama. Brat, koji jeimao svoje dru{tvo, znao bi je fizi~ki ka`njavati, no to je samopove}avalo jaz me|u njima, te u tom razdoblju nisu bili u skoro ni-kakvim odnosima.

Upoznala je de~ka iz naselja u kojem je ìvjela, a koji je - kao i ona -napustio redovnu {kolu. Ve} tada je uzimao heroin. Ve}inu je vremenaprovodila upravo s njim; prespavala bi kod njega, odlazila s njim udru{tvo ovisnika, te i sama po~ela isku{avati heroin. De~ko je bionjezine dobi, no s kriminogenim pona{anjem kako bi do{ao do novca.Za vrijeme njegova prvog lije~enja priznala je da i ona ponekad isku{avaheroin i tada je zapo~ela obiteljska terapija. Budu}i da je imala lo{e od-nose s majkom (govorila je da je ona ne voli, te da joj ne moè pomo}i),isprva je dolazila samo s ocem. No, na poticaj terapeuta, i majka se ipakuklju~ila u obiteljsku terapiju. Brat nikad nije bio s njima.

OBITELJSKA TERAPIJA

Marija nikako nije htjela prekinuti vezu s de~kom ovisnikom, te je nje-zino ovisni~ko pona{anje u njegovu dru{tvu uznapredovalo. Razvila seovisnost o heroinu i, unato~ stalnom radu, Marija je sve vi{e propa-dala. Prekinula je skoro sve veze s prijateljima koji ne uzimaju drogu,te se isklju~ivo druìla s ovisnicima. Prema svim ~lanovima obiteljibila je iznimno drska.

Tijekom pro{le godine, otkad se redovito ambulantno lije~i, dvaput jebila hospitalizirana na Odjelu za ovisnost Psihijatrijske klinike u bolniciSestara milosrdnica. No, svaki put nakon odlaska, nakon razdoblja ap-stinencije, ponovno bi se vra}ala drogi. Nije poku{avala prona}i po-sao, fizi~ki i psihi~ki jako je propala. U me|uvremenu je na{la novogde~ka, tako|er ovisnika, koji ve} sedam godina uzima heroin. Sada sesprema po}i na bolni~ko lije~enje, no i dalje je vrlo problemati~nogpona{anja, te se opire prema bilo kakvim promjenama pona{anja.

Otac, koji je u po~etku popu{tao i vjerovao njenim laìma, sada je narubu snage, spreman izbaciti je iz ku}e ako ne pristane na lije~enje.Majka je u me|uvremenu saznala da boluje od sr~ane mane i stanjejoj se pogor{ava ako se uzrujava. Ni ona ne zna {to poduzeti.

Agonija te nesretne obitelji se nastavlja.

Ovu obitelj ne zanima statistika ve} izlije~enje svoje k}erke, ali za-nimljivo je napomenuti da se godi{nje u svijetu zaplijeni izme|u 10 i15 % godi{nje proizvodnje droga. U opipljivim pokazateljima to zna~ida se samo u Europi godi{nje zaplijeni izme|u 15 i 20 tona kokaina,da se o drugim narkoticima i ne govori. Narkomafjia na Europskotrì{te plasira od 150-200 tona kokaina u vrijednosti 5 milijardi USD.Napominjemo da je rije~ o veleprodajnim cijenama. Ukupno je rije~ o500 milijardi USD {to ~ini 8 posto ukupne svjetske trgovine.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

narkomanijatajnice


UZ OKRETNOST, PRILAGODLJIVOST, LJUBAZNOST IKOMUNIKATIVNOST, ZA JEDNU TAJNICU JE NAJVA@NIJEDA SVOJE OSOBNE PROBLEME OSTAVI KOD KU]E, JERTIJEKOM RADNOG VREMENA TAJNICA MORA BITIPOTPUNO SKONCENTRIRANA NA POSAO KOJI RADI - USUPROTNOM, OD POSLA NEMA NI[TA

TU@NA MARIJINA PRIÂ

ENERGETIKA NA INTERNETU

POWER PAPERPostoje neki pronalasci i izumi koji nas zapanjuju svojom grandiozno{}u i koji pobu|uju uzbu|enje nara{taja. Ve}ina stvari se ipak ne ra|a udarom groma, ve}polaganim i strpljivim evoluiranjem i borbom za tehnolo{ki boljitak.

Baterije, kao sveprisutna sitnica, jedan su od takvih proizvoda. Voljni smo ih se sjetiti tek u trenucima kada otkaù. Marljivi proizvo|a~i su nas tijekom godinanavikli na najrazli~itije vrste - cilindri~ne, plosnate, dugmaste, kvadrataste...No, ono {to }ete na}i na ovim stranicama jo{ niste vidjeli - baterije tanke poput pa-pira. Mo`da taj tehnolo{ki uspjeh i ne izgleda grandiozno, ali kada malo bolje razmislite, ili posjetite ove stranice na kojima je sve potanko opisano, takav bi proiz-vod mogao doista donijeti bitno druk~iji izgled svih ure|aja koji se koriste baterijama, a mogao bi dovesti i do nekih potpuno novih. Sigurnost, automatika,procesni ure|aji, pohrana podataka, medicina, pa sve do audiovizualnih proizvoda i industrije zabave - sve su to podru~ja na kojima ovakav proizvod moè na}i, ive} polako nalazi, {iroku primjenu.

Zna~i, na ovim stranicama na va{ posjet ~eka tehnologija koja je trenuta~no na naslovnim stranicama svjetskih znanstvenih ~asopisa - trebate li bolju preporuku?

ERGON ENERGYAustralija je, ~esto tako mislimo, tek vru}a ina~ica Amerike, u kojoj se kopa ruda~a i zara|uje od turizma. Ne samo Australci, ve} i punoHrvata koji su se stolje}ima nastanjivali na sedmom kontinentu, ne bi se s tim sloìli.

Ergon Energy je kompanija u kojoj se sve to ogleda - profesionalnost na razini svjetskog trì{ta sa specifi~nim za~inom lokalnih posebnosti. Jedna je to odnajve}ih australskih energetskih tvrtki, nastala prije tri godine spajanjem {est regionalnih elektrodistribucija. Govorom brojki, nastala je kompanija koja vi{e od135 tisu}a kilometara energetske mreè i vi{e od 70 tisu}a distribucijskih trafostanica opskrbljuje vi{e od pola milijuna potro{a~a. Ako bi se veli~ina vezala zaprofesionalnost, ova bi tvrtka izgledala i ve}a, jer je na ovim stranicama sve predstavljeno s decentnim osje}ajem za mjeru i poslovnost. Èitav je sadràj orga-niziran pregledno, od strogo poslovnih podataka za eventualne investitore do zabavnih sadràja za djecu i besplatnih prora~una energetske efikasnosti.

Zna~i, èlite li saznati pojedinosti o australskom dereguliranom trì{tu energije, presnimiti screensaver s munjom na svoj kompjutor ili saznati na koji na~in Er-gon Energy sponzorira slavne Lete}e Doktore - ovo je mjesto za vas.

http://www.gemcar.com/

http://www.ergon.co.au/

http://www.powerpaper.com/

GLOBAL ELECTRIC MOTORCARSPuno puta dokazivane prednosti javnog prijevoza na financijskom i energetskom podru~ju nisuuspjele poni{titi jednostavnu ~injenicu - tvrdoglavo odbijanje ~ovjeka da odustane od svogautomobila i individualnog prijevoza. Jedno od mogu}ih rje{enja za smanjenje emisija {tetnihplinova i pove}anje energetske efikasnosti u transportu na|eno je, zasad, u napu{tanju fosil-nih goriva i prelasku na elektromobile. Na tom podru~ju tako|er ima razli~itih pristupa.

Tvrtka Global Electric Motorcars je, za razliku od nekih drugih, odabrala pomalo konzervativan pristup. Vozila koja }ete vidjeti na ovim stranicamane odlikuje avangardna tehnologija i radikalanraskid s dosada{njom svakodnevicom. Umjestotoga nudi se evolutivan razvoj koji }e pos-jetitelja ovih stranica uvjeriti u kvalitetu pred-stavljenih vozila. Rije~ je o prakti~nim i lijepodizajniranim vi{enamjenskim automobil~i}imakoji sluè za kratke gradske vo`nje, a da u tojideji ima "ono ne{to" dokazuje i ~injenica da jetvrtka pro{le godine kupljena od koncernaDaimler-Chrysler.

Kratka prezentacija, za-nimljive novosti, spe-cifikacije, pa ~ak iglumica Pamela An-

dersson koju su za prezentacijske svrhe pos-jeli u jedan od automobil~i}a - sve }e to bitidovoljno za zainteresiranog posjetitelja.

STUART ENERGYJedna od velikih te{ko}a s kojima se susre}u zagovaratelji obnovljivih i ~istih energetskih tehnologija je ~injenicada su oni, naàlost, najnepouzdaniji. Kako ostvariti pouzdano napajanje iz vjetroelektrana kada vjetra nema? Kakodobiti elektri~nu energiju iz fotonaponskih izvora tijekom no}i?

Jedno od rje{enja kojemu se pribjegava na teorijskom podru~ju je zagovaranje tehnolo{ke revolucije koja bi ute-meljila novu energetsku eru, zasnovanu na vodiku kao energetskom mediju. U praksi, jo{ je puno nezgodnih i vi-sokih stuba koje treba svladati do ostvarenja te zamisli. No, da tako ne{to nije i nemogu}e, pokazuju pojedinci,tvrtke i organizacije koje djeluju na tom nesigurnom ali primamljivom energetskom podru~ju.

Stuart Energy je tvrtka ~iji su poizvodi mala postrojenja koja na licu mjesta elektrolizom proizvode vodik. Ako stesumnji~avi prema svakodnevnoj upotrebi vodika, oni }e u~initi sve da vas razuvjere. Na raspolaganju su vam bro{ure za presnimavanje u PDF formatu,svjedo~enja o uspje{nim projektima tvrtke, mali edukacijski kutak, najnovije industrijske vijesti i puno zanimljivih ~injenica. U popisu referenci }ete nai}ii na najve}a trì{na imena, poput General Electrica ili Mitsubishija, kao i na ~injenicu da tvrtka djeluje ve} pola stolje}a - od 1948. godine.

Ako u proteklih pola stolje}a nismo stigli u ekonomiju vodika, {to nas ~eka u idu}ih pedeset godina? Posjetite virtualni svijet Stuart Energy imo`da }e vam se ukazati odgovor.

http://www.stuartenergy.com/

Priprema:Gordan Bakovi}

putokaz surferima


DEBORAH TANNEN: TI TO BA[ NE RAZUMIJE[ (@ENE I MU[KARCI U RAZGOVORU), IZVORI, ZAGREB

ME\USPOLNE GOVORNE ZAVRZLAME

ZA promjenu, ovoga }u puta po~eti vicom koji bi mogaobiti i anegdota. Glasi, otprilike, ovako.

@ena, u dugogodi{njem braku, pokrene sudski procesza rastavu. Na su~ev upit o razlozima ona odgovara danjen mu` ve} dvije godine nije s njom prozborio nirije~i. Sudac, iznena|en razlogom, zapita potom muà:Za{to ve} dvije godine niste prozborili ni rije~i sa svojomènom? Mu`, mrtav-hladan, odgovori: Nisam joj htioupadati u rije~!

Dobar vic, ali i dobra potpora uvrijeènom stereotipuprema kojem ène previ{e pri~aju i upadaju mu{kar-cima u rije~. Me|utim, ispitivanja spola i jezika doka-zuju ne{to potpuno suprotno: mu{karci, naime, ~e{}eupadaju u rije~ ènama.

Ljudi iz razli~itih krajeva, etni~kih skupina i dru{tvenogpodrijetla imaju i razli~ite razgovorne stilove. Me|utim,to nam u svakodnevnom ìvotu ne predstavlja neki znat-niji problem, jer ti kontakti kod ve}ine ljudi nisu takou~estali. Puno va`nija nam je razli~itost razgovornih sti-lova izme|u mu{karaca i èna, jer taj odnos izbje}i nemoèmo, bilo da je rije~ o rodbinskim, kolegijalnim,prijateljskim ili, {to je naj~e{}e, ljubavnim vezama.

Ako ~injenicu o nu`nosti me|uspolne komunikacijeprihvatimo kao ispravnu, onda bi bilo uputno te razlikeprepoznati i razumjeti, kako ne bismo bili osu|eni daoptuùjemo partnera, sebe ili vezu za, u pravilu, zbu-njuju}e, a potom i {tetne u~inke na{ih suprotstavljenihrazgovornih stilova. Mnoga nezadovoljstva u na{imbliskim vezama proizlaze iz nerazumijevanja koja nasjo{ dodatno frustriraju i oneraspoloè kada nespora-zume poku{avamo ra{~istiti dodatnim razgovorima. Akou na{u vezu ugradimo i sociolingvisti~ki pristup, mo}i}emo neke stvari shvatiti i prihvatiti tako da nikoga neoptuìmo niti da odbacimo vezu. Razlike koje pre-poznamo uzet }emo u obzir, prilagoditi im se i, u~e}i izna{ih me|usobnih stilova, olak{at }emo ìvot i partnerui sebi, a vezi dati poseban stupanj razumijevanja i tole-rancije.

To bi bila bit knjige Ti to ba{ ne razumije{, svjetskogbestsellera autorice Deborah Tannen i svojevrsnog nas-tavka knjige Nisam tako mislila!, usmjeren name|uspolne govorne razlike.

RAZGOVOROM NAGLA[AVAMOILI UBLA@AVAMO

ME\USOBNE RAZLIKE

Dakako da se razlikama u razgovornom stilu ne moguobjasniti svi problemi u na{im vezama, jer one pobo-lijevaju i zbog drugih razloga poput psiholo{kih, nedo-statka ljubavi i brige, sebi~nosti ili prenagla{eneljubomore, te stvarnih u~inaka politi~ke i ekonomskenejednakosti. Me|utim, ukoliko raspoznamo razlike na

temelju razgovornog stila, mo}i }emo lak{e i bezbolnijerje{avati sukobe interesa. Svi mi, naime, èlimo da nasse ~uje i razumije, onako kako mi znamo da smo mislili.Mnogi mu{karci iskreno ne znaju {to ène ho}e, a èneiskreno ne znaju za{to je mu{karcima tako te{ko razum-jeti i dati ènama ono {to one ho}e. Za mnogemu{karce, udobnost doma zna~i oslobo|enje od togada se moraju dokazivati i dojmiti govornim izraàvan-jem, pa oni slobodno mogu ostati {utljivi i, primjerice,~itati jutarnje novine iza kojih se ne vidi ènsko lice kojese upravo u domu osje}a slobodno i iskazuje najve}upotrebu za razgovorom s najbliìma. Za njih udobnostdoma nije muk, ve} sloboda govora, bez brige kako }ese procjenjivati re~eno.

ON I ONA TO RADE NA SVOJ NAÎN

înjenica je da se te{ko mijenjamo, osobito u nekim re-spektabilnim godinama. Ali, i ène i mu{karci u~inili bidobro kad bi nau~ili strategije koje tipi~nije koriste pri-padnici drugog spola. Pa, premda je te{ko mijenjatisvoj uobi~ajeni na~in govorenja, puno lak{e je nau~itipo{tivati na~ine govorenja drugih ljudi. Tako bimu{karci trebali prihvatiti da mnoge ène razmjenji-vanje pojedinosti o osobnom ìvotu drè temeljnimsastojkom bliskosti, dok bi ène trebale prihvatiti damnogi mu{karci ne misle tako. Me|usobno prihva}anje}e, ako ni{ta drugo, barem sprije~iti bol koju moè izaz-vati ne~ija primjedba da ne{to radite pogre{no, kad vine{to ~inite jednostavno na svoj na~in, ili {to bi rekaodobri stari Frank: I did it my way!

S pove}anim razumijevanjem na~ina na koji ène imu{karci koriste jezik, smanjit }e se u~estalost pritu`bitipa: Ti to uop}e ne razumije{!, ili Ti me ne shva}a{!, za{to se istinski zalaè autorica na stranicama ove za-nimljive knjige.


u svijetu knjige


MNOGA NEZADOVOLJSTVA U NA[IMBLISKIM VEZAMA PROIZLAZE IZNERAZUMIJEVANJA KOJA NAS JO[DODATNO FRUSTRIRAJU IONERASPOLO@E KADA NESPORAZUMPOKU[AVAMO RA[ÎSTITI DODATNIMRAZGOVORIMA - KAKO PREPOZNATIRAZLIKE, KAKO IM PRILAGODITI I UÎTI IZNA[IH ME\USOBNIH STILOVA, KAKOOLAK[ATI @IVOT SEBI I PARTNERU IPOSTI]I POTREBAN STUPANJRAZUMIJEVANJA I TOLERANCIJE - BIT JEKNJIGE KOJU VAM PREPORUÛJEMO DAPROÎTATE

STARTAMO U RAZLIÎTIMKULTURAMA

PREMA njoj, mnogi nesporazumi nastaju zato jerdje~aci i djevoj~ice odrastaju u bitno razli~itimkulturama, pa je i njihov razgovor, ustvari, komu-nikacija dviju kultura. Ako ène govore i ~uju jezikveze i bliskosti, a mu{karci jezik dru{tvenogpoloàja i nezavisnosti, onda njihova me|usobnakomunikacija moè biti poput komunikacijeizme|u dviju kultura: Umjesto razli~itih dijalekata,kaè se da govore razli~ite rodolekte. Premda je~injenica da mu{karci vladaju u na{em dru{tvu, teda mnogi poku{avaju vladati ènama i njihovimìvotima, ipak bi bilo previ{e jednostavno svesvesti na poku{aje mu{ke dominacije nad ènama.Pogotovo to nije po{teno prema mu{karcima uvezama u kojima se mu{karci i ène odnose jedniprema drugima iskreno, s pozorno{}u i po{tova-njem. Ono na ~emu ova knjiga inzistira i po ~emuje originalna je postavka da u~inak dominacije nijeuvijek posljedica namjere da se dominira.

PUT U MOBILNI RAJ

BLAGOSLOV ILI PROKLETSTVO?STATISTIKA je, kaè skepti~na primjedba, skup brojki kojesvatko tuma~i na svoj na~in. No, kaè druga poslovica, bro-jke ne laù. A evo {to se u statistici moè prona}i: u Hrvat-skoj ima vi{e od 700 tisu}a korisnika mobilnih telefona,kojih se kupi 1100 komada svaki dan, odnosno po jedanmobilni telefon skoro svake minute (?!). Zna~i, premabroj~anim pokazateljima i gra|ani Hrvatske slijede suvre-mena sociotehnolo{ka kretanja karakteristi~na za razvijenisvijet.

Jedno od tih kretanja jest fuziranje dva stupa na tehnolo{komportalu dana{njice - informacijske i komunikacijske tehnolo-gije. Informacije, Internet, komunikacija i ekonomija - sve seto stapa u zlatni kamen mobilne budu}nosti u alkemi~arsko -tehnolo{kim laboratorijima {irom svijeta, dok mediji ianaliti~ko-konzultantske tvrtke otvorenih o~iju pratedoga|aje i poku{avaju ih ispravno predvidjeti.

Broj beì~nih pretplatnika koji koriste Internet }e dose}i,prema Bank of America, do kraja 2003. godine brojku od 400milijuna, samo u SAD-u.

"U idu}ih 24 mjeseca o~ekujemo da nove tehnologije i ve}ebrzine pristupa dovedu milijune novih korisnika na beì~niWeb", kaè William Boehm, product manager u ameri~kojtvrtki Verizon Wireless. "To je proces koji se ve} dogodio uJapanu".

Globalni je trend stvoriti uvjete u kojima se korisnicimaomogu}uje pristup èljenim podacima, bez obzira na vrijeme imjesto.

Glavnu ulogu u tomu imaju dvije komponente - nova ge-neracija elektronskih naprava koje u sebi integriraju neko-liko do sada razdvojenih tehnologija, i sistemski potezi ve-likih komunikacijskih operatera, koji bi trebali omogu}itispajanje korisnika na globalnu mreù - Internet, koji sluìkao glavni medij i trì{na pozornica.

Obratimo li pozornost na hardver, trì{ni izvje{taji upravopokazuju da se korisnici okre}u prijenosnim napravama.Brojka sveprisutnih mobitela je ve} pre{la pola milijardeprodanih primjeraka. U Njema~koj ih koristi 50 postostanovni{tva, u Italiji 57 posto, a u Finskoj ~ak 65 posto.Svakim danom su sve brojniji i PDA (Personal Digital Ass-sitant) ure|aji, kojih se godi{nje {irom svijeta proda vi{e od10 milijuna. No, popis raznih ure|aja tu ne zavr{ava, ve} tekpo~inje: E-telefon (hibrid mobitela i laptopa), sat s pristu-pom Internetu, dèpni E-Mail ure|aj, PC za no{enjeveli~ine walkmana, kamera s elektronskim organizatorom,digitalni nov~anik (!), hibrid PC-a i mobitela... Izmislite linajmanje mogu}u kombinaciju i to je prigoda da to ve}netko i proizvodi i reklamira kao najkra}i put u mobilni raj.

Nakon dugih godina kada je prodaja kompjutora rasla premagodi{njoj stopi od 15 do 20 posto, ima naznaka da je takavtrend pri kraju.

"PC dugo vremena nije imao nikakvu konkurenciju", kaè se uizvje{taju istraìva~ke tvrtke Channel Marketing Group. "No,sada je industrija na prekretnici, nakon koje }e ku}ni komp-jutor biti tek jedan od brojnih ure|aja koji }e pruàti po-jedincu mogu}nost da prikupi, spremi i koristi informacije."

BLUETOOTH - TRENUTA^NONAJRA[IRENIJI STANDARD

PRIJENOSA PODATAKABE@I^NOM TEHNOLOGIJOM

Me|utim, proizvo|a~i osobnih ra~unala poku{avaju ostatihladni na takve najave, tvrde}i da korisnici prijenosnih na-prava redovno koriste i ra~unala kad su kod ku}e ili na rad-nom mjestu. Njima u prilog ide i arhitektura nove - mobilneekonomije, u kojoj nema spomena okon~anju kompjutora.Dapa~e, dobijaju}i mnoge nove uloge, on bi trebao sazrijeti

u tehnolo{ki "mozak" na{eg privatnog i poslovnog ìvota.Naj~e{}e spominjan termin u kojem se to ogleda jest Blue-tooth - trenuta~no najra{ireniji standard prijenosa podatakabeì~nom tehnologijom. Umjesto snopova ìca koji se tre-nutno pletu po va{em radnom stolu i izviru ispod tepiha nanajnezgodnijem mjestu, ova tehnologija nudi radio primo-predajnike kratkog dometa - biti }e dovoljno uklju~iti na-pravu unutar kruga od 30 metara i va{ }e ure|aj trenutno bitiumreèn sa svim ostalima u ku}anstvu. Nije samo rije~ ocentralnom i prijenosnim kompjutorima, ve} i o svim ku}an-

skim aparatima sa ~ipovima koji bi kontrolirali njihovo stanjei dojavljivali podatke u centralni procesor - va{ ku}ni PC.Hladnjak, bojler, {tednjak, perilice, TV, rasvjeta - svi }eure|aji postati dijelom pametne mreè, koja }e upravljatiku}anstvom na bolji, brì, jeftiniji i efikasniji na~in. Za~ecitakve budu}nosti ve} uvelike postoje, a prema istraìvanjimaorganizacije Yankee Group, u Americi bi do kraja 2003. go-dine trebalo biti ve} 9,5 milijuna ku}nih kompjutorskihmreà.

PUTOVAT ]E INFORMACIJE,A NE LJUDI

Prednosti koje bi trebala donijeti tehnologija koja biomogu}avala mobilan rad s najve}im se nestrpljenjemo~ekuju u krugovima velikih korporacija. Ozna~io bi taj prije-laz radikalan pomak s krute strukture radnog vremena imjesta, u vi{e ne virtualno ve} stvarno okru`je noveekonomije koje bi obiljeàvala posvema{nja pokretljivost.Izbjegli bi se golemi tro{kovi koji sada postoje radi potrebefizi~kog transporta zaposlenika. Putovale bi informacije, a neljudi.

Kakva fantasti~na budu}nost - mogli biste, kao na sladunja-vim oglasima mo}nih financijskih organizacija, pijuckatikavu ili jedriti, a istodobno pomo}u mobitela i prijenosnihra~unala obavljati sve ono {to ste dotad radili unutar zatvore-nog prostora va{eg radnog mjesta.

No, ta pri~a ima i drugu stranu. Kako u tom slu~aju znati kadaposao zavr{ava? Kako se izboriti za slobodno vrijeme odnasrtljivog poslodavca kada je vaàn dio va{eg posla upravoda ste u svako doba dostupni? I pri dana{njem, rudimentar-nom stanju mobilne tehnologije - razina stresa u indus-trijskim zemljama ve} dosiè zabrinjavaju}u razinu. Gube segranice izme|u posla i ku}e, izme|u radnog vremena i od-mora. Ve} danas nije rijetkost nai}i na mobilni telefon kojegaje vlasnik jednostavno isklju~io - ne èle}i biti dostupan.

Stoga je ~injenica da }e zna~ajan dio u prelasku na mobilnina~in poslovanja odigrati upravo promjene na podru~judru{tvenih odnosa.

Svakako da pokretni ìvot ne}e biti ograni~en tek na va{ po-sao. Preko svoje malene, pametne napravice mo}i }ete gle-dati filmove, naru~ivati putne ili kazali{ne karte, raspitivati seo najnovijim popustima u trgovinama i saznati o gu`vama nacesti koje je najbolje zaobi}i. Uz sve prednosti, ne manjkaniti te{ko}a koje nove tehnologije moraju svladati da bi u{leu {iroku upotrebu.

Sigurnost je svakako jedna od osnovnih koji treba prevladati.Kako pla}ati, otvarati privatnu po{tu i uop}e posti}i bilokakvu vrstu sigurnosti kod komuniciranja elektronskimure|ajem?

Dobra je vijest, tvrde proizvo|a~i, da su ti ure|aji toliko jed-nostavni da je transakcije mogu}e za{titititi u 99,9 postoslu~ajeva. Lo{a vijest? Da onih 0,01 posto jo{ uvijek ~inemedij nesigurnim za ozbiljnu upotrebu, a za potvrdu tomu supo~etkom godine registrirani i prvi virusi koji su se pojavilina prijenosnim ure|ajima.

Problem se poku{ava rije{iti na razli~ite na~ine. FinskaNOKIA ispituje posebnu vrstu kodiranog ~ipa koji bi sam mo-bitel u~inio identifikacijskom karticom. [irom svijeta su utijeku opse`ni zahvati pri standardizaciji hardvera, softvera izakonske regulative, kojima bi se omogu}ila upotreba elek-tronskog potpisa pri elektronskim transakcijama. Brojnadruga rje{enja obuhva}aju specijalne senzore, softverskarje{enja, autorizacije i mnoge druge ideje, ali do kona~nog,standardnog i upotrebljivog rje{enja se tek treba do}i.

ÔVJEK SE U PRAKSI MORAUVJERITI DA TEHNOLOGIJARADI U NJEGOVU KORIST

Trì{na je komponenta, osim one tehnolo{ke, upravo onajdrugi dio slike koji se mora uklopiti da bi se stvorili pre-duvjeti za masovan prelazak na mobilni na~in ìvota i rada.Ne samo preduvjet, dodali bismo, ve} i veliko nerije{enopitanje. Veliki operatori na trì{tu mobilnih komunikacijajo{ uvijek nisu usuglasili stavove - na koji na~in posti}ikompromis koji bi im omogu}io da za ra~un budu}ih velikihprofita ispuste iz ruku dio zarade koji imaju sada i na takavna~in daju onaj presudan poticaj razvoju mobilneekonomije. Istraìvanja provedena u Americi pokazala sujednostavnu istinu - silne pri~e o prednostima tehnologijene}e uroditi plodom dok se ~ovjek u praksi ne osvjedo~i da

mobilna tehnologija


GLOBALNI JE TREND STVORITI UVJETE DA SE KORISNICIMAOMOGU]I PRISTUP @ELJENIM PODACIMA, BEZ OBZIRA NAVRIJEME I MJESTO, A GLAVNU ULOGU U TOMU IMAJU DVIJEKOMPONENTE - NOVA GENERACIJA ELEKTRONSKIH NAPRAVAKOJE U SEBI INTEGRIRAJU NEKOLIKO DO SADA RAZDVOJENIHTEHNOLOGIJA I SISTEMSKI POTEZI VELIKIH KOMUNIKACIJSKIHOPERATERA, KOJI BI TREBALI OMOGU]ITI SPAJANJE KORISNIKANA GLOBALNU MRE@U - INTERNET, KOJI SLU@I KAO GLAVNI MEDIJI TR@I[NA POZORNICA.

VELIKI OPERATORI NA TR@I[TU MOBILNIH KOMUNIKACIJA JO[UVIJEK NISU USUGLASILI STAVOVE - NA KOJI NAÎN POSTI]IKOMPROMIS KOJI BI IM OMOGU]IO DA ZA RAÛN BUDU]IHVELIKIH PROFITA ISPUSTE IZ RUKU DIO ZARADE KOJI IMAJUSADA I NA TAKAV NAÎN DAJU ONAJ PRESUDAN POTICAJRAZVOJU MOBILNE EKONOMIJE.

tehnologija radi u njegovu korist. Anketa je pokazala daprosje~an Amerikanac ne}e kupiti PDA ure|aj ukolikone bude vrlo jeftin ili ako mu ga ne kupi poslodavac.Najve}i servisi koji pruàju usluge beì~ne komunika-cije razmi{ljaju o uvo|enju mogu}nosti komuniciranja,koja bi se temeljila isklju~ivo na pretplati i pla}anju lo-kalnih impulsa. "Ljudi ne}e koristiti beì~ni na~inkomunikacije ukoliko u glavi budu zami{ljali sat koji ot-kucava skupe impulse", kaè Thomas Trinner iz AT&T-a.

Uz sve dvojbe, entuzijazam prema tome tehnolo{ko-dru{tvenom preokretu koji bi trebao promijeniti slikuna{e svakodnevnice, buja na svim stranama svijeta.Najnovije tehno igra~ke koje se spremaju u vrhunskimrazvojnim laboratorijima su jedva zamislive. Bell Labo-ratorije, primjerice razvijaju sat-mobitel koji }e seupravljati glasom (?!).

"Takvi satovi su tek po~etak", tvrdi Gary Elko, manager uBell-u: "Uskoro }e komunikacije biti ucijepljene u skorosvaku mogu}u stvar - od nao~ala do penkale. Mislim dase nalazimo na evolucijskom prijelazu tehnologije in-tegriranih krugova, i kona~no stièmo do to~ke kada }esve nekada fantasti~ne ideje postati mogu}e."

[to }e to zna~iti za evolucijski razvitak ljudskog dru{tvai ljudi samih, nitko ne zna. Ispod tog silnog i opti-misti~nog tehnolo{kog vrtuljka, skriva se maleno potpi-tanje - a {to }e biti s na{im zdravljem ako sve na nama,od nao~ala, odijela, satova i penkala bude zujalo izra~ilo?

Jednu vrstu rje{enja pruàju vijesti da se ve} razvijamobitel koji bi, detektiraju}i valove koji se odbijaju odna{ih unutra{njih organa, stalno motrio na tijelo i svenepravilnosti javljao izravno u ordinaciju va{eg ku}noglije~nika.

Koliko je to za sve nas utjeha - zaklju~ite sami.

Pripremio: Gordan Bakovi}

47

USKORO ]E KOMUNIKACIJEBITI UCIJEPLJENE U SKOROSVAKU MOGU]U STVAR -OD NAOÂLA DO PENKALE,JER NALAZIMO SE NAEVOLUCIJSKOM PRIJELAZUTEHNOLOGIJEINTEGRIRANIH KRUGOVA IKONA^NO STI@EMO DOTO^KE KADA ]E SVENEKAD FANTASTINÊ IDEJEPOSTATI MOGU]E. [TO ]ETO ZNAÎTI ZA EVOLUCIJSKIRAZVITAK LJUDSKOGDRU{TVA I LJUDI SAMIH,NITKO NE ZNA. ISPOD TOGSILNOG I OPTIMISTI^NOGTEHNOLO[KOG VRTULJKA,SKIRVA SE POTPITANJE - A[TO ]E BITI S NA[IMZDRAVLJEM AKO SVE NANAMA, OD NAOÂLA,ODIJELA, SATOVA IPENKALA BUDE ZUJALO IZRAÎLO?

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Prestra{enost, rasprostiranje, estrada, Loren, Tihomirka, ogi, pjev, Narta, U.S., Laros, N(ikola) K(opernik), milja, AN, DTO, Adami~, tornado, Alec,aspiratori, A(ntun) B(arac), Z(vonko) T(orjanac), lokacija, O, A, kis, Croatia,urasti, bunt,Z,oka, sg., jodati,Sharon,T(ino)V(egar),Où, vatsat, otpaci

[PORTSKI SUSRETI DP ELEKTRA KRI@ U LIPIKU

DO KRAJA NEIZVJESNOUNATO^ lo{im vremenskim okolnostima - ki{i koja jenemilice padala na podru~ju ovog dijela Slavonije,odràni su {portski susreti zaposlenika Elektre Kri`"Lipik 2001.", koje je organizirala 15. rujna Sindikalnapodru`nica Elektre Kri`.

Kao i ranijih godina, ~etiri kri{ka pogona (Daruvar, Kri`,Kutina, Lipik) i Stru~ne slu`be nadmetalo se u {est disci-plina: mali nogomet, strelja{tvo, kuglanje, potezanjeuèta, elektromonterska {tafeta i pikado, dok je belotostao izvan konkurencije. Recimo samo da je zbog

dosadne vremenske nepogode u pitanje dolaziloodràvanje nekih disciplina, no na kraju se ipak nijeprevi{e odstupilo od satnice, a zavr{etak je bio najdra-mati~niji. Naime, nakon {to je okon~ana posljednja dis-ciplina - elektromonterska {tafeta, popularno {tajganje,natjecateljski odbor sve je uredno zbrojio i utvrdio da trinajbolje ekipe imaju jednaki broj bodova (20). Na krajuje ukupna pobjeda pripala Pogonu Kri`, jer je osvojionajvi{e prvih mjesta. Kriàni su bili najprecizniji ustrelja{tvu i najbrì u {tajganju. Ukupno drugo mjesto

pripalo je Pogonu Lipik, a tre}e su Stru~ne slu`be. S 15osvojenih bodova Pogon Daruvar bio je ~etvrti, aposljednje mjesto i 10 bodova pripalo je Pogonu Kutina.

Kraj {portskih druènja organiziran je u restoranu ZRC(Bazeni) u Lipiku, gdje je odràna mala sve~anost po-vodom 61 godina Elektre Kri` i dodijeljeni pokali ipriznanja najboljima. Direktor DP Elektra Kri` BrankoKolari} pozdravio je sve nazo~ne, zahvalio se Sindikatuna organizaciji i uputio nekoliko rije~i.

• Mo`da je ovo posljednji put da smo ovako svi zajednona okupu. Zapravo, nitko ne zna "{to donosi sutra", paiskoristimo ovaj dan kako najbolje znamo.

Svi su poslu{ali direktora i druènje je nastavljeno uzpjesmu i ples.

Alen Petra~

{port

OBILJE@AVANJE 61 GODINA ELEKTRE KRI@ "ZAÎNJENO" JENAJDRAMATI^NIJIM ZAVR[ETKOM [PORTSKIH NADMETANJA, GDJESU TRI NAJBOLJE MOMÂDI OSVOJILE JEDNAKI BROJ BODOVA, ALIZBOG NAJVI[E POBJEDA U POJEDINIM KATEGORIJAMA - UKUPNOPRVO MJESTO PRIPALO JE POGONU KRI@

U kuglanju je redoslijed: prvi - Pogon Kutina,drugi - Stru~ne slu`be, tre}i - Pogon Kri`, ~etvrti -Pogon Lipik, peti - Pogon Daruvar

Najbolji strijelci su iz Pogona Kri`, drugi su iz Lipika, tre}i iz Ku-tine, ~etvrti iz Stru~nih slu`bi i peti iz Daruvara

Pobjedni~ka mom~ad u malom nogometu izbliza

Pobjednice u pikadu - prvo mjesto pripaloje damama iz Lipika, drugo iz Stru~nihslu`bi, tre}e iz Pogona Kri`

Disciplina izvan konkurencije - belot, pokazala je da suKriàni najbolji karta{i, pa Kutinjani, pa Daruvar~ani, paStru~ne slu`be, pa Lipi~ani

Najja~i su u potezanju uèta bili Daruvar~ani, malo slabijeStru~ne slu`be, jo{ slabiji Lipi~ani i jo{ slabiji Kriàni

Posljednja disciplina - elektromonterska {tafeta, {tajganje odlu~ila jepobjednika, a tu su najvje{tiji bili monteri Pogona Kri` (PU âzma), aslijede ih monteri iz Pogona Daruvar, tre}i su iz Pogona Lipik, ~etvrtiiz Pogona Kutina i posljednje su - razumljivo - Stru~ne slu`be

I za kraj, pokal upobjedni~kim rukama,odnosno u rukamarukovoditelja Pogona Kri`Drage Bukovca

49

NAJBROJNIJA OBITELJ HEP-a

DEVET MALIH VIDEKOVI]AVUKOVARKA Marija Videkovi}, stigla je u Primorje 1991.godine u tu`noj koloni prognanih Vukovaraca, vode}i zaruku ili nose}i troje djece od kojih je najstarija Magdalenaimala jedva ~etiri godine. êtvrto dijete, donijela je uutrobi. Mali }e Filip postati prvi ro|eni Primorac u obiteljiVidekovi}, a kasnije u prognanstvu }e se roditi jo{ i Pavao iAntun. Hrabra Vukovarka Marija, premda daleko od ku}e izkoje je nasilno istjerana i bez muà, tada{njeg radnikaElektre Vinkovci, za kojeg nije znala je li ìv ili mrtav i gdjese nalazi, nije klonula duhom. Bri`no je skrbila o trojero|ene djece, ~ekaju}i ~etvrto i nadaju}i se da njezinadjeca ne}e ostati bez oca. Molitve upu}ene Bogu bile suusli{ene. Stipe se vratio ìv iz srpskog logora, a do~ekalisu ga supruga i - ~etvero djece.

@ivjeti u progonstvu s ~etvoro male djece, sve jednodrugom do uha!!!! Mnogi bi posustali duhom, predalise, o~ajavali... Ne, Videkovi}i nisu ljudi takve vrste.Ponovno zajedno, Marija i Stipe, hrabro su rje{avali ì-votne te{ko}e. Stipe je kao zaposlenik HEP-a raspore|enu DP Elektroprimorje Rijeka na mjesto montera i Vi-dekovi}i, unato~ svemu, odlu~uju pro{iriti {estero~lanuobitelj. Tako je u Primorje 1991. godine stiglo ~etveroVidekovi}a plus otac Stipe nakon pu{tanja iz logora, aRijeku je 1997. napustilo osmero Videkovi}a. PutOsijeka, s roditeljima su, uz troje ro|enih Vukovaracakrenula i trojica ro|enih Primoraca. U Osijeku, izme|u1997. i 2001. godine obitelj Videkovi} dobila je tri pri-nove, jednog ro|enog Slavonca i dvije Slavonke.Posljednja (za sada) Elizabeta, rodila se u Osje~kom ro-dili{tu 14. kolovoza u 8 sati i 55 minuta. Imala je, za-pamtila je majka Marija, 50 centimetara i 3.920 grama.

Je li to kraj? Tko zna. Marija i Stipe jo{ su mladi ljudi.Stipe je tek u{ao u peto desetlje}e, a Marija jo{ nema ni40 godina. Djeca su, dovoljno je pogledati sliku - prek-rasna, a svi koji poznaju Videkovi}eve kaù i vrlo mar-ljiva. Svi pomaù mami, stariji malo vi{e, a oni mla|imanje. Uz to, nikako ne zanemaruju {kolu. Naprotiv, odpetero Videkovi}a koji su stasali za {kolske klupe, ~et-voro su odlika{i, a jedno je vrlo dobar u~enik. Za-divljuju}e, zar ne?

SLATKI[I IZ PREDSJEDNI^KIH DVORA

Devetero djece, a svi lijepi, pametni, zdravi i marljivi.Prekrasno. Ali kako preìvjeti? Kako ih nahraniti, odje-nuti, obuti, spremiti za {kolu? Stipe je danas umi-rovljenik, a Marija je na porodiljnom dopustu. Pomaù liDràva, @upanija, Grad...?

Osim dje~jih doplataka, druge pomo}i od dràvnih institu-cija skoro da i nema. Matija, (sedmoro|eno dijete Marije iStipe Videkovi}a) kojemu je kr{teni kum bio prvi predsjed-nik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu|man, dobivao je - doove godine - iz Predsjedni~kih dvora, za ro|endannov~anu ~estitku vrijednu 700 kuna, te pakete saslatki{ima i igra~kama za Boì} i Uskrs. Ove godine,nov~ana ~estitka je izostala. Stigli su samo paketi}i. Lanije bilo obe}anja za besplatne ud`benike, ali na kraju sumali Videkovi}i dobili samo dio polovnih ud`benika od{kole, a ostatak su morali kupiti u knjiàrama. Ove godine,pred sam po~etak {kole ud`benici jo{ nisu stigli, ali seMarija nada da ipak ho}e, jer se na nabavi besplatnihud`benika angaìrala, prije tri godine u Slavonskom Broduutemeljena udruga "Osam plus", koja okuplja obitelji s

vi{e od osmoro djece. Ako ne stignu besplatne knjige Vi-dekovi}i }e morati sami nabaviti pet kompleta ud`benika,a za to treba puno novaca. Primjera radi, samo knjige zaosmi razred stoje 900 kuna.

• Kad bi dobili besplatne ud`benike to bi nam punozna~ilo, jer za ostalo, bilje`nice, olovke i pribor nekako}emo se sna}i. Knjige su doista preskupe. Ove godinevalja nabaviti pet, a na godinu, ako Bog da, i {est kompletakaè Marija, dodaju}i i da jedno od djece kre}e u vrti}, aboravak u osje~kom vrti}u stoji mjese~no 500 kuna.

Nadamo se da }e Udruga "Osam plus" koja okuplja,vjerovali ili ne, ~ak 36 hrvatskih obitelji koje imaju vi{eod osmoro djece prona}i sponzora za besplatne ud`be-nike. Udruga, naàlost, jo{ uvijek nije u{la niti u jedanop}inski, ùpanijski ili dràvni prora~un, pa se moèpouzdati jedino u donacije uspje{nih tvrtki i plemenitihljudi. Zanimljivo je da su ~lanovi udruge "Osam plus"po jedna obitelj iz Splita, Dubrovnika, Karlovca i Ogu-lina, tri obitelji iz Zagreba i okolice, a skoro sve ostaleobitelji s vi{e od osmoro djece su iz Slavonije. Zna~i,glede nataliteta Hrvatskoj se, bez Slavonaca, crno pi{e.

Ivica Tomi}

osam plus


DANAS, KADA DEMOGRAFI [ALJU JAVNOSTI DRAMATI^NAUPOZORENJA O IZUMIRANJU HRVATA, PRIMJER VUKOVARSKEOBITELJI MARIJE I STIPE VIDEKOVI]A, UMIROVLJENOGHEPOVCA - ZASLU@UJE ITEKAKVU POZORNOST. VIDEKOVI]ISU U PREDVEÊRJE BLAGDANA VELIKE GOSPE, 14.KOLOVOZA 2001. GODINE DOBILI DEVETO DIJETE, MALUELIZABETU. PRVO TROJE VIDEKOVI]A SVJETLOST DANA JEUGLEDALO U VUKOVARU, TROJE SU RO\ENI RIJEÂNI, ATROJE NAJMLA\IH OSJEÂNI

[KOLSKI SASTAVAK

MOJA DOMOVINA

Jednoga dana razmi{ljao sam kako bih opisao naj-ljep{u domovinu. Znam da je te{ko, ali }upoku{ati.

Gledam na beskrajna polja ìta, gledam kako se udaljini oblaci spajaju sa tlom. Gledam kako jastrebo{trog oka kruì nad ravnicom, ~ini se kao da jojèli objasniti da je voli. Slu{am vjetar {to {u{ka ukro{njama drveta i kruì nad rijekom kao da ihhladi. Htio bih se pridruìti pticama, pa da pre-letim ljepotu ravnice. Idem na jug. Tamo gdje jemore slano, gdje se ìvi uz vodu. Planina Velebit!Uzdigao se! Najvi{i je! Uzdigao se kao kralj plan-ina. Pretrpio je mnogo toga, zato mu hvala.

More je veliko i jako duboko, zbog toga je pre-divno. Moja je domovina prekrasna.

Da u meni ìvota ima koliko kapi u moru, sve bih ihdao domovini da dugo ìvi.

Petar Videkovi}O[ "Ljudevit Gaj" 4.b. Osijek

Devetoro Videkovi}a na okupu u osje~kom stanu: stoje slijeva na desno Rije~ani: Antun, Filip i Pavao, sjedeVukovarci: Magdalena, Petar i Jakov, a u krilima starije bra}e i sestre sjede najmla|i Videkovi}i, ro|eniOsje~ani: Matija, Marta i Elizabeta

DENIS SMOJVER I ANTO PERKOVI], SVIRAÎ BUGARIJE I BASA

ELEKTROPRIMORJA[I NA SICILIJI

NA ovogodi{njem me|unarodnom festivalu folklora na Si-ciliji sudjelovali su ansambli s orkestrima i plesa~ima unarodnim no{njama svojih zemalja iz Italije, [panjolske,Izraela, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Hrvatsku je pred-stavljao Folklorni ansambl Zora iz Opatije sa slavonskim,prigorskim, baranjskim i istarskim plesovima.

Denis Smojver je ~lan proslavljenog opatijskog folklornogansambla ve} 13 godina. Njegovo glazbalo je bugarija ilikontra. Sa Zorom je ve} bio u Italiji, Francuskoj i SAD-u.Anto Perkovi} priklju~io se ansamblu 2000. godine preu-zev{i tambura{ki bas.

• Bili smo u gradu koji se zove Likate i vrlo smo se lijepoproveli. Sicilijanci su krasni doma}ini, kaù nam Denis i Ante.

• Ma kakvi mafija{i? Na Siciliji smo se osje}ali jednakosigurno kao u Rijeci i Opatiji. Doma}ini su bili vrlo ljubazni,otvoreni, divni... Zanimljivi su ljudi. Svi su me|usobno urodbinskim odnosima, {to otvoreno pokazuju. Tamo se nacesti prigodom pozdrava svi me|usobno ljube, kazujuelektroprimoraj{ki glazbenici ~ude}i se slanoj rijeci i ve-likom broju nedovr{enih gra|evina na Siciliji.

• Koliko smo se mi raspitali, to je zbog nekih poreza. Valjdase porezi ne pla}aju dok je objekt nedovr{en, pa ve}inaostavi ne{to nedovr{eno i godinama nakon {to je objektuseljen.

Ivica Tomi}

na{i izvan HEP-a


FOTOZAPA@AJ SU@IVOT HEPOVACA I JEDRILIÂRA

IL' JE SNIJEG IL' SU LABUDOVI

Pripreme

NIT' je snijeg nit' su labudovi ve} su bezbrojna jedra zabijelilajezero Bajer kod Fuìna. Velika jedrili~arska regata, odràna udrugoj polovici kolovoza 2001. godine, dovela je na jezeroBajer koje vodom napaja HE Vinodol, stotine zaljubljenika ujedra i vjetar, te drugih ljubitelja druènja u prirodi. Maloprije ove bijele povorke, okolicu jezera Bajer "okupirali" sumladi izvi|a~i. Tako su hepovci iz Proizvodnog podru~ja Za-pad sve ~e{}e, posebice tijekom ljetnih mjeseci, doma}inimnogim manifestacijama, premda ih sami ne organiziraju.No, suìvot proizvo|a~a struje i ljubitelja prirode, u prelije-pom Gorskom kotaru je nuàn, a ovi primjeri pokazuju i pot-puno mogu}.

Prekrasnu sliku bijelih jedara koja su zakrilila jezero Bajerfotoaparatom je ovjekovje~io Milutin Buri}, direktor Proiz-vodnog podru~ja Zapad Hrvatske elektroprivrede.

Ivica Tomi}Jezero Bajer i jedrilice

Dio orkestra Zora i dio plesa~a koji su nastupili na Siciliji, predvo|eni predsjedni-com Ansambla Vidom Brozovi}

Defile ulicama sicilijanskog grada Likate (prvi i drugi zdesna su elektroprimorja{iAnto Perkovi} i Denis Smojver)

Elektroprimorja{i Anto Perkovi} i Denis Smojver name|unarodnom festivalu folklora na Siciliji: makakvi mafija{i, Sicilijanci su divni ljudi i iznimnoljubazni doma}ini, samo se za na{e obi~aje malopre~esto ljube

RADNICI DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA, DENIS SMOJVER I ANTO PERKOVI],SA ZNAMENITIM OPATIJSKIM FOLKLORNIM ANSAMBLOM ZORA TIJEKOMLJETA GOSTOVALI TJEDAN DANA NA SICILIJI NA ME\UNARODNOMFESTIVALU FOLKLORA

POLA STOLJE]A ANSAMBLA ZORA

FOLKLORNI ansambl Zora iz Opatije jo{ 1998. go-dine proslavio je 50. obljetnicu nastanka i rada. Zavi{e od pola stolje}a postojanja, ansambl je postaosimbol i prepoznatljivi znak Opatije i {ire regije.Zora je za ovo vrijeme odràla vi{e od 3000nastupa pred vi{e od milijuna gledatelja, imala jevi{e od tisu}e aktivnih ~lanova. Ansambl, uteme-ljen 1948. godine krenuo je na prvu inozemnu tur-neju u Nizozemsku 1954. godine, a poslije togaobi{ao je mnoge gradove Europe i SAD-a. Svugdjegdje se pojavila Zora je srda~no do~ekana, a is-pra}ena ovacijama, jer nastupi Zorinih folklora{apredstavljaju uvijek vrijedan umjeti~ki doìvljaj.

ÊDO PERNJAK, OVÂR I VINOGRADAR

TRAGOM TIPI^NE OBITELJSKE PRIÊINTERVENTNI uklopni~ar êdo Pernjak rodom je iz Kolana,naselja smje{tenog izme|u Paga i Novalje u kojima su loci-rane prijenosne TS koje on opsluùje od njihove izgradnje dodanas. U Kolanu, istina, nije bilo posla za mene, ali ~uv{i - uslu`benom dijelu vo`nje - privatnu pri~u o ov~icama,odlu~ih posjetiti i êdino prebivali{te. U mjestu koje je do-voljno blizu mora, ali ipak ne tik uz obalu, njegovih petstoti-njak stanovnika nije se zadovoljilo tek golom turisti~komponudom preno~i{ta. Pa nije ni êdina obitelj. Majka Marijapri~a da su ona i njen stari svoju djecu podigli i {kolovalizahvaljuju}i ovcama, siru i vinu. To na ovom netipi~nom dal-matinskom otoku nije neobi~no, dapa~e, rije~ je o tipi~nojobiteljskoj pri~i.

OÎ U OÎ S OVÎCAMA NA "RANÛ"

êdo je preuzeo i nastavio tu pri~u. Nije mu bilo te{kozamijeniti roditelje jer ovce nisu bile tek nasljedstvo ve} i diodjetinjstva, ne{to {to je blisko ~ovjeku ro|enom na {krtoj ioskudnoj zemlji kakva je oto~ka.

Odlazimo na njegov ran~ smje{ten na kraju mjesta. Tridesetovaca sklonilo se u svoju nastambu od podnevne ège i ble-janjem iskazuju ~u|enje {to nas vide u tu uru, kad sunce

pamet ispija. I dok êdo nje`no razgovara s njima na meninepoznatom jeziku, ja {kljocam uokolo aparatom ~itaju}i imu o~ima jasnu poruku: [to bulji{, k'o da nikad ovce vidila nisi!

Vidjela sam, nije da nisam. Ali, ovo su êdine ovce o kojimapi{em, pa ih moram i osobno posjetiti. Po{tuju}i njihovu pri-vatnost uskoro ih napu{tamo i }akulu nastavljamo u ugod-nom hladu njegovog doma, uz fetu sira i `mul vina. Svedoma}e i sve prvoklasno, vjerujte mi na rije~.

SIR "CUM GRANO SALIS"!

Od tolikih vrsta sira, ovaj pa{ki, nekako je poseban. Po ~emu,pitaju se svi oni koji vremenom postaju ovisnici o njemu.

• Pa{njaka ima, ali su {krti travnom, kaè êdo, pa toograni~ava broj ovaca. Me|utim, ta oskudna ispa{a ople-menjena solju i mirisom mora, daje mlijeku pa{kih ovaca, apotom i siru, onaj specifi~an okus zrelosti i pikantnosti koji gaje pro~uo diljem svijeta.

Kako izgleda ta tehnologija pravljenja sira, pitam êdu imajku mu, osamdesetogodi{nju baku Mariju. Postupakpo~inje muòm koja traje {est mjeseci, od sije~nja do

srpnja. Tada nastupa dvomjese~na stanka, mrtva sezona zauzgajiva~e, ali vrlo ìvahna za ov~ice. Naime, tijekom ljetaone se vole i pare, kako bi se krajem godine ojanjile i bilespremne za ponovnu muù na zadovoljstvo njihovih gazda.[est litara mlijeka dovoljno je za jedan kilogram zrelog sira.Mladi sir prosje~no je teàk 3,50 kg, ali tijekom zrijenja ka-lira na 2,10 kg. Ciklus sazrijevanja traje mjesec i pol do dva.

• Nakon dva mjeseca sir je najbolji, ni mlad ni tvrd, uvjeravame êdo, ali ovaj uzorak {to ga ku{am nekako je uvjerljivijiod njega.

Kako sve to stigne, pitam ga i time dobivam na vremenu zadegustiranje {to vi{e uzoraka.

• Traì vremena i truda, ali podijelili smo obiteljski posao. Jase brinem o ovcama, a sestra koja ìvi u Novalji, pravi sir.Prvih {est mjeseci, dok traje muà, poprili~no je naporno, aliovaj drugi dio godine manje je zahtjevan, tako da na obilazakovaca izgubim po sat vremena ujutro, prije posla i nave~er.

U ovoj vrijednoj ku}i ni loza nije prepu{tena sama sebi i vre-menu. Na êdinom stolu moète birati izme|u bijele ùticeod sorte gegi} i crne sorte brajda. Kako dok radim ne smijempiti - tako nas je, naime, (na)u~ila urednica - toliko o vrsnimpa{kim vinima.

Ipak, ako ste zainteresirani za dodatne informacije o njihovojkakvo}i, ne trebate traìti enologa. Dovoljno je da okrenetemoj broj.


na{i izvan HEP-a

FOTOZAPA@AJU SELU Dervi{aga,pokraj Poège, vodaribnjaka zarobila jestup zra~nog daleko-voda, a na njemu je iupozorenje "zabra-njeno pecanje"! Da-kako, stup }ezaposlenici DP Elek-tra Poèga dislociratiredovnim postupkom,a vlasnik ribnjaka bit}e ka`njen jednimfi{-paprika{em.

Mirko Vei}

ÊDO JE PREUZEO I NASTAVIO POSAO, NIJE MU BILO TE[KO ZAMIJENITIRODITELJE JER OVCE NISU BILE TEK NASLJEDSTVO VE] I DIO DJETINJSTVA,ONO [TO JE BLISKO ÔVJEKU RO\ENOM NA [KRTOJ I OSKUDNOJ ZEMLJIKAKVA JE OTO^KA

Ovo je radno mjesto ^. Pernjaka - interventni uklopni~ar u TS Novalja i TS Pag A, ovo je njegovo drugo radno mjesto, na ran~u s ov~icama

52

Jedan isluèni VHD izolator krasi jednu kapiju u selu Komorica pokraj Poège

STANKO [KROBONJA, PORTRETIST

@ELJE IMA, ALI VREMENA NEMADOGOVORILI smo da }emo, nakon isteka radnog vremena,nastaviti se druìti u njegovu domu. Slu`beni dio bio je onaj uTS 110/35/10 kV Novalja, gdje mi je Stanko [krobonja, elek-troenergeti~ar po struci, a interventni uklopni~ar po radnommjestu, objasnio sve vezano uz visokonaponsko postrojenje zakoje je specijalist. Ali, shvativ{i da me se ìce, sklopke i pre-kida~i nisu posebno dojmili, obe}ao mi je nastavak po momgu{tu.

GOTOVO JE S PJEVANJEM

Od njegovo troje djece do~ekao nas je sin Antonio, koji ima mi-lozvu~ni glas i priznanje za prvo osvojeno mjesto na pro{lo-godi{njem dje~jem festivalu u Novalji. Ve} razmi{ljam kako }upopuniti i rubriku HEP Vjesnika Nadarena djeca, ali Antonio sene da zbuniti ni uhvatiti na brzinu. Kaè, vi{e mu se ne pjeva, paumjesto da pri~amo o tomu - on bi radije ne{to konkretno, re-cimo da mu po{aljem sliku svoje ~etrnaestogodi{nje k}eri An-tee, imenjakinje i vr{njakinje. Odmah vidim da de~ko, za razlikuod mene, zna {to i kako, pa se povla~im i vra}am tati Stanku.

NEVOLJA IH JE DOVELA U NOVALJU

Stanko je ìvio s obitelji u Rijeci sve do prije godinu dana, kadaih je te{ka bolest supruge prisilila na preseljenje u Novalju,njeno rodno mjesto, gdje su imali pomo} i potporu rodbine.Kada je supruga prije ~etiri mjeseca umrla, odlu~ili su ostati tu,gdje je Stanko dobio posao koji je i prije radio u TS Gra~ac.

Tuge i boli jo{ je previ{e u ovoj ku}i da bi se o njoj moglopri~ati. Zato se vra}amo u vrijeme kada su ljubav, sre}a i ra-dost stanovale kod obitelji [krobonja i kada im je ìvot bioblagonaklon.

PROCRTAO IZ "ÎSTA MIRA"

U tim mirnim godinama i jo{ mirnijim i pomalo jednoli~nimzimskim popodnevima prije petnaest godina, Stanko je onakoiz ~ista mira, otkrio u sebi dar za kojeg nije znao da postoji.Razgovaraju}i sa svojim prijateljem upe~atljiva lika, iznenada

je osjetio potrebu da ga skicira. Na{ao se tu komad papira,olovka, i precizno oko, vje{ta ruka i - prijatelj je bioovjekovje~en. Svi su bili ugodno iznena|eni, a i sam Stankoostao je zate~en, kako svojim porivom tako i umije}em.

• Reakcije okoline bile su podupiru}e i ponukale su me nanove poku{aje. Dakako, prvi na redu bili su ~lanovi mojeobitelji, supruga Milka, sin i k}erke Tea i Kasandra. Potom susvojih "pet minuta" do~ekali i prijatelji, ali i nepoznato, za-nimljivo lice koje bi sreo. Probudile bi se u meni neke unu-tra{nje "vibre" i lik koji sam satima ili danima nosio u sebiprenosio sam na papir. Do sada sam nacrtao pedeset portreta ito isklju~ivo tehnikom olovke na papiru. Ve}ina radova ostala jeu Rijeci, ovdje ih je tek nekoliko.

Stanko voli zadràti radove u svojoj zbirci, ali ako netko ba{navali ipak mu pokloni crte`.

PAMTIM SAMO SRETNE DANE...

Sada je nastupio zastoj. @elje, ima, kaè Stanko, ali vremenanema. Tragi~no izmijenjene obiteljske okolnosti donijele su

mu nove ku}ne obveze za koje prije nije znao ni da postoje. Unjihovom obavljanju pomaù mu k}er Tea, koja se nedavnozaposlila u Novalji i Antonio, koji poha|a zavr{ni razred os-novne {kole. K}er Kasandra se udala i ìvi u Rijeci.

Ali, obe}ao je, bit }e jo{ portreta, jer oko je i dalje znatièljno,ruka nemirna, a i zanimljivih lica ima koliko mu du{a èli.Sre}om, jo{ uvijek èli.

Stanko je hrabar ~ovjek koji svoj kri` nosi svjestan da moradalje. U stilu one pjesme Pamtim samo sretne dane, prisje}ase sa sjetnim smje{kom, jednog posebnog isje~ka iz bra~nogìvota zadnjih godina, dok je supruga jo{ bila zdrava. Naime,godinama su sudjelovali na Rije~kom karnevalu, ali i na onomu Novalji, koji se odràva u velja~i:

• Na{u ekipu ~inila su tri bra~na para i svake godine oìvljavalismo druge likove. Naj~e{}e smo ih "posu|ivali" iz bajki i crti}a.Tako sam bio crnac, ali i Crvenkapi~ina baka, mornar i ... da nenabrajam. U pravilu bismo uvijek "pokupili" prvu nagradu. Bilopa pro{lo!


na{i izvan HEP-a


@IVOT JE UVIJEK LIJEP VINKO GRÎ], UMIROVLJENIK I PJESNIK

PJESME NAJVI[E VESELEPOSJETILI smo na{eg nekada{njeg radnika, sada umi-rovljenika DP Elektre Poèga, Vinka Gr~i}a, u Ulici A.Star~evi}a 56, gdje ìvi u svojoj ku}i s k}erkom i sinom. Kadasmo pozvonili, ljubazno nas je pozvao i po~eo zanimljivupri~u. Ro|en 1929. u selu Golobrdci pokraj Poège, od malihnogu samostalno se probijao kroz ìvot. Sa svojom suprugomkoja je, naàlost, prerano preminula i s djecom, izgradio jeku}u uz pomo} kredita koji je otplatio prije umirovljenja. Iz ka-zivanja V. Gr~i}a smo zabiljeìli:

"Do{ao sam u Elektroslavoniju 1960. godine. Bilo nas je tekmalo vi{e od stotinu sa slu`benicima. Bili smo malo, alislo`no poduze}e, voljeli smo rad i me|usobno se po{tivali.Zavolio sam svoje poduze}e i bio sam ponosan {to tu radim.To je bilo vrijeme najve}e elekrifikacije u zemlji i Slavoniji. Upo~etku sam radio sve fizi~ke poslove. Radilo se od jutra domraka, a nekada i nedjeljom. Ali, bilo je i novaca. Nakon ne-kog vremena postao sam inkasator, {to je za mene zna~io ve-liki napredak i povjerenje. Ne znam koliko dugo sam radiokada sam slomio sko~ni zglob lijeve noge i od tada po~inje zamene te{ko razdobolje i bolovanje u trajanju od dvije i pol go-dine. Nakon nekoliko te{kih operacija noge, bio sam invalidrada i dobio radno mjesto kartotekara brojila. Poslije prelaskana elektri~nu obradu, postao sam obra~unski slu`benik,

"{ifrant". Na àlost, doìvio sam infarkt, izdalo me srce imorao sam u invalidsku mirovinu 1986. godine".

Tako se tih proteklih godina sje}a V. Grgi}. No, po prirodiupornom i optimisti~nom, nije mu mirovina te{ko pala. Kaèda mu je dan prekratak, ima puno posla oko i u ku}i, dokk}erka i sin rade, a on voli iz hobija raditi bravariju. Tako si jenapravio pecalo, stalak za cirkular pilu, nekoliko stolova,stelaìca i klupa, sam si odràva fi}u, a ponosi se sa svojomdjecom koju je od{kolovao i zaposlio. A ono {to ga najvi{eveseli je pisanje pjesama u stihu.

"Kada ne{to radim do|e mi ideja i ja si to na komadi} papiranapi{em. Papira ima po svim dèpovima, u no}nom ormari}u iu kredencu. Ima ih za jednu zanimljivu zbirku."

Donosimo jednu namijenjenu HEP Vjesniku, ali ima tu ibe}araca, po{alica, a i pjesama o Domovinskom ratu, kao i osada{njem stanju u zemlji i ìvotnim te{ko}ama. V. Grgi} uìvai u rje{avanju kriàljki, tako da je za jedno nagradno rje{enjedobio i set posu|a. Osim toga, svake godine ispe~e koji kotaofine kru{kova~e - kako kaè, za dezinfekciju, u {to sam se isam uvjerio ku{aju}i ju iz malog {tampli}a. Naime, na po~etkuvrta nalazi se prekrasno stablo kru{ke, upravo pogodno zaslatko vo}e, koje na{ doma}in uzgaja prirodno, bez {pricanja.Dru{tvo, dok je sam kod ku}e, pravi mu dobro}udni pas (kojeg

sam ja od milja prozvao - MEDO) i ma~ka s mladima, koji se,za ~udo, dobro slaù. Sada kada je vrijeme godi{njih odmora,pomo}i }e sinu da pospremi drva za zimu. K}erka uglavnomvodi ku}anstvo, a èlja V. Grgi}a je da i njegova djeca osnujusvoj dom, pa da s unucima podijeli svoju sre}u i stihove i pre-nese na njih stvarala~ki duh, i da vole svoju lijepu zemljuHrvatsku.

Pozdravili smo Vinka sa èljom da puno toga jo{ u~ini inapi{e i da ga zdravlje sluì.

Ivan Maruszki

PJESMA PO@EGI

OJ PO@EGO MALI GRADU

SVI HRVATI ZA TE ZNADU

I TI SI MI SLAVONIJA

AL' SI MENI NAJMILIJA.

U TEBI ME MAJKA RODI

DVADESET DEVETE

LIJEPA MOJA SLAVONIJO

JA SAM TVOJE DIJETE.

NOSIT ]U TE U SVOM SRCU

GDJE GOD BUDEM BIO

JER NAJVI[E TEBE VOLIM

MOJA DRAGA SLAVONIJO!

Stanko [kro-bonja sportretimakojeisklju~ivoradi u olovcina papiru

FOTOGRAFIJE IVICE BADURINE

PJESMA OD TISU]U RIJE^IMASLINA....kamen....komadi} mora..... u uvali oka, uzatonu primorske du{e, satkani od na{ih ~e`nji, neod-vojivi od tkiva na{e jave. Pratimo se iz dana u dan, izgodine u godinu, dio su na{eg Vremena I trajemo kolikoi sje}anje.

Uz fotografije na{eg kolege Ivice Badurine, v.d. rukovo-ditelja Elektrolikinog Pogonskog ureda u Novalji naotoku Pagu mogli bi napisati pjesmu, pa i onu od tisu}urije~i. Ali, ove fotografije ne govore rije~ju, one {apu}usrcem. I odnose nas tiho u na{e sne.

V. G.

na{i izvan HEP-a


BICIKLOM PO EUROPI

19. DAN, 4. KOLOVOZA 2000. - PETAK

JUÊR, nakon izlaska iz Londona, vozili smo se do kasno uno}, s namjerom da do|emo do kampa smje{tenog ju`no odauto-ceste A2 u blizini mjesta Chartham Hatch. No, to jesprije~ila ki{a, pa smo stali malo ranije. No} smo proveli kam-piraju}i na jednom brda{cu u neposrednoj blizini auto-ceste.Mjesto nije za to predvi|eno, no ovoga puta nismo mogli punobirati. Ovakvom divljem na~inu kampiranja najve}a je mananedostatak osnovnih higijenskih uvjeta, a dobra ta {to smou{tedjeli po koju funtu.

Ono {to je u Engleskoj neizostavna tema je - klima. Danas smotre}i dan u Engleskoj, a u prva dva dana ki{a je padala svaki danpo ~etiri puta. Osim jednog pravog pljuska na ulasku u London,ostalo je bila ki{a koju ovdje skoro nitko i ne primje}uje. Ve}inau takvim okolnostima svoje ki{obrane niti ne otvara.

Kre}emo prema Doveru. Vo`nja od na{eg kampa do Doveraprotekla je vrlo brzo. Vozili smo prosje~no vi{e od 27 km/h i uDover smo stigli za malo vi{e od jednog sata. Preko kanala}emo opet s tvrtkom Hoverspeed. Me|utim, ovog puta na{eprijevozno sredstvo do Calaisa u Francuskoj, bit }e Hovercraft.

Postojala je jo{ jedna èlja i mogu}nost povratka s Otoka nakopno, ali ona je otpala jo{ u Londonu: na kopno smo se mo-gli vratiti i vlakom koji kre}e ~etiri puta dnevno s postaje Lon-don Waterloo za Calais, a prolazi kroz tunel ispod La Manchea.Za taj doìvljaj, u vlaku Eurostar koji tih 130 km prelazi za je-dan sat i 35 minuta, treba izdvojiti 159 ameri~kih dolara. Tadasam si postavio pitanje: "Postoji li jo{ koje prijevozno sredstvou kojem vo`nja stoji vi{e od deset kuna po kilometru?" i, da-kako, odustao od te varijante.

êkali smo karte, te se ukrcali na na{e vrlo ~udno vozilo.Ne{to prije devet sati, na{ hovercraft uklju~io je motore,napumpao svoj jastuk i to~no u devet sati krenuo lebde}iprema Calaisu.

Iz Engleske nosimo dobre i lo{e uspomene. Dobre: London je"najsvjetskiji" grad, zgodne su crvenokose Irkinje, hovercraft,Guinness... Lo{e: klima, bolje re}i ki{a, pla}a se pumpanjeguma na benzinskim postajama, prljavo i neuredno, ne moè{normalno niti ruke oprati, jer topla voda curi na slavini polametra udaljenoj od slavine s hladnom vodom. Primijetili ste,4:3 za lo{e.

Onog trenutka kada smo se iskrcali na kopno, obuzeo nas je~udan osje}aj. U tom trenutku do Pariza je preostalo jo{ 300km, ali nama je to izgledalo kao igra. Krenuli smo u vrlo do-brom raspoloènju prema jugu, odnosno Normandiji. Dan jesun~an i nakon obla~nih i ki{nih dana na Otoku, ovo je pravoosvjeènje.

Ipak, novi problemi. U mo`da deset kilometara vo`nje, tri putami puca zadnja guma. Vanjska guma je dosta potro{ena, acesta je dosta gruba. Odlu~ujem ju promijeniti s onom kojuMarko nosi jo{ iz Zagreba, a ve} je kori{tena malo prije Praga.

Nastavljamo dalje, prolazimo kroz vrlo lijepo ure|ena mjestapoput Wimereuxa, a u prvom ve}em gradu, Boulogne-sur-Mer,zaustavljamo se zbog objeda. Ovaj dio Francuske svoju povijest,barem na prvi pogled, najvi{e veè za kraj Drugog svjetskograta, kada su se zapadni saveznici na razne na~ine poku{avali

iskrcati na kopno, te tada krenuli u kona~nu pobjedu u ratu.Puno je muzeja u spomen na te dane. Dan "D" ili iskrcavanje uNormandiji imalo je svoje heroje, ali i `rtve, o ~emu govore bro-jna savezni~ka groblja koja se nalaze uz cestu.

Zaustavljamo se u turisti~kom mjestu Stella-Plage. Cijelikamp smje{ten je na velikoj pje{~anoj ravnici, okruènpje{~anim dinama. Ina~e ovdje ima puno vjetra, pa ga turistikoriste za razli~ite sadràje. Najzanimljivija je juranjava ponepreglednim pje{~anim plaàma na trokolicama s jedrima, apostiù se nevjerojatne brzine. Ali nama nije do vo`nje. Mismo rijetki koji to poslijepodne odlazimo na kupanje. Neèlimo propustiti takvo osvjeènje. Kona~no, tko bi propustiokupanje skoro u Oceanu?

TRP - 129,03 km (prije|eni put)

AVS - 22,23 km/h (prosje~na brzina)

STP - 5 sati, 48 min (vrijeme vo`nje)

20. DAN, 5. KOLOVOZA 2000. - SUBOTA

Uìvaju}i u Coopertonovim reklamama koje su snimane napje{~anim plaàma punim palmi, okupani suncem i moremkoje ih zapljuskuje, ~ovjek pomisli: "Ma da mi je samo jedan-put potr~ati tim vrelim pijeskom i uletjeti u more!"

Ali, nije ba{ sve tako sjajno kako izgleda na prvi pogled. Dobrovjerujem da palme, odnosno hlad kojeg one ~ine, nikome ne

bi smetao, no pijesak je pri~a za sebe. Problem br. 1: kada jesuh i puhne vjetar, a on ovdje pu{e ~esto - tada ne postoji{ator ili vre}a koja }e vas za{tititi od pijeska koji ulazi u skorosvaku poru na va{em tijelu, da ne spominjem vre}u u kojoj~uvate hranu. Poseban doìvljaj biciklistima u tim uvjetimatrenutak je kada pogledaju svoj bicikl, odnosno one njegovedijelove kojima se posve}uje najvi{e brige, a to su svjeèo~i{}eni pogonski lanci i pripadaju}i zup~anici. U tom tre-nutku dobro je jedino to to se sve to doga|a u inozemstvu gdjemalo tko razumije va{ jezik. Problem br. 2: vla`ni i mokar pije-sak. Vlaàn, za jutarnje rose prigodom izlaska iz {atora vrlolako prijanja uz noge, a va{a je namjera upravo navu}i ~arape,ili je potpuno mokar kada se digne prigodom ulaska u more,gdje ste èljeli na}i osvjeènje. Ipak ovo ovdje nije ona plaà sCoopertonove reklame i nema niti jedne palme.

[to se turizma ti~e, ostajem kod one svoje tvrdnje: pijesak je uredu, ali samo za `bukanje na vikendicama. Ipak, htjeli ili ne, utakvim uvjetima mi smo proveli ve~er i jutro, te sada kre}emodalje prema jugu.

Lagani usponi, pa povratak na razinu mora, te stalni pogledprema pu~ini obiljeàvaju vo`nju od Stella-Plage do mjesta LeCrotoy, gdje mijenjamo pravac. Kre}emo prema jugoistoku,odnosno udaljavamo se od mora. Do Pariza je ostalo malovi{e od 200 km, a dana{nji plan je pribliìti mu se {to vi{e.

Ponovo problemi s mojom zadnjom gumom. Primje}ujem daniti ova ne}e dugo izdràti, pa kako vi{e nemamo niti jednupri~uvnu vanjsku gumu, prioritet je potraìti du}an ili servis ukojem moèmo kupiti novu.

Prvi ve}i gradi} je Grandvilliers u koji ulazimo oko 14 sati. Od-lazimo na ru~ak. Saznali smo i za traèni du}an, ali do njegane uspijevamo sti}i biciklima. Samo dvjestotinjak metara prijenjega, zadnja guma popu{ta, pa nastavljamo guraju}i bicikle.Izbor u du}anu je vrlo skroman, pa kupujem gumu koju u nor-malnim uvjetima ne bih niti pogledao. To je guma za brdski bi-ciklizam, koja jako oteàva vo`nju po asfaltu. Ipak, dobro smopro{li. Naime, danas je subota, pa nismo bili sigurni postoji liuop}e danas, iza 14 sati, otvoreni du}an s takvom opremom.

Nastavljamo dalje cestom D 301, za koju mogu re}i da nas jeumorila vi{e nego {to smo o~ekivali. Pamtimo bolje etape, alitje{imo se da je bilo i puno gorih. Oko 19 sati dolazimo uBeauvais. No}as spavamo u hotelu, Formula 1. Ve~era jemediteranska (premda smo daleko od bilo kakvog mora,posebno Mediterana): malo pr{uta, malo sira, malo maslina,pa onda jedna buteljica. Pivo nam Francuzi ne bi oprostili!

TRP - 173,34 km

AVS - 22,75 km/h

STP - 7 sati, 37 min.

Mladen Ga}e{a

na{i izvan HEP-a


Jedno od brojnih savezni~kih groblja u Normandiji Pijesak je pri~a za sebe: pje{~ana plaà u mjestu Stella-Plage

PARIZ JE SVE BLI@I

KAD SMO SE ISKRCALI NA KOPNO, OBUZEO NAS JE ÛDANOSJE]AJ. DO PARIZA JE PREOSTALO JO[ 300 KM, ALI NAMA JETO IZGLEDALO POPUT IGRE

C:Color StudioHEP ujan 2001 - inet · 2016. 5. 10. · liberalizaciji tr`i{ta elektri~ne energije i...

Documents

Transcript of C:Color StudioHEP ujan 2001 - inet · 2016. 5. 10. · liberalizaciji tr`i{ta elektri~ne energije i...