CBBiH Bilten 1, 2005

BILTEN 1 MART 2005 BULLETIN 1 MARCH 2005

PUBLISHERPUBLISHER

Central Bank of Bosnia and HerzegovinaCentral Bank of Bosnia and Herzegovina25 Mar{ala Tita St, 71000 SarajevoTel. (387 33) 663 630Tel. (387 33) 278 100Fax (387 33) 278 299Internet: www.cbbh.bae-mail: [email protected]

For all information concerning this publication please contact:Publication, Library and Administrative Affairs ServicePublication, Library and Administrative Affairs ServiceTel. (387 33) 664 230Tel. (387 33) 278 225Fax (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bulletin is available on internet: www.cbbh.ba

All rights reserved.

Reproduction of this material for educational and non-commercial purposes is permitted provided that the source is acknowledged.

The Bulletin contains translations in the following languages: Bosnian, English, Croatian and Serbian.

Bulletin is prepared by Economic Researches and Statistics Division.

Editorial Board:Editorial Board:- Amir Hadìomeragi}, Editor in Chief- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Janji}- Dejan Kova~evi}- Vedran Milisav

Wordings in Serbian, Croatian and Bosnian proofread by:Wordings in Serbian, Croatian and Bosnian proofread by:Ema Mundèhasi}

Translation in English:Translation in English:Daniela Valenta

Design and DTP:Design and DTP:@eljkoNi

Printed by:Printed by:Mosst Print, Bijeljina

Circulation:Circulation:450 copies

The cut-off date for statistics included in this issue was:May 16, 2005

ISSN 1840-0094

IZDAVAÎZDAVA^

Centralna banka Bosne i HercegovineCentralna banka Bosne i HercegovineMar{ala Tita 25, 71000 Sarajevotel. (387 33) 663 630tel. (387 33) 278 100faks: (387 33) 278 299Internet: www.cbbh.bae-mail: [email protected]

Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa:Slu`bom za publikacije, biblioteku i administrativne posloveSlu`bom za publikacije, biblioteku i administrativne poslovetel. (387 33) 664 230tel. (387 33) 278 225faks: (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bilten se moè na}i na internetu: www.cbbh.ba

Sva prava zadràna.

Publikovanje i umnoàvanje u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoljeno uz obavezno navo|enje izvora.

Ovaj bilten sadrì verziju na: bosanskom, engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

Bilten priprema Odjeljenje za ekonomska istraìvanja i statistiku.

Uredni{tvo:Uredni{tvo:- Amir Hadìomeragi}, glavni i odgovorni urednik- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Janji}- Dejan Kova~evi}- Vedran Milisav

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Ema Mundèhasi}

Prijevod na engleski:Prijevod na engleski:Daniela Valenta

Dizajn i priprema:Dizajn i priprema:@eljkoNi

[tampa:[tampa:Mosst Print, Bijeljina

Tira`:Tira`:450 primjeraka

Rok za statisti~ke podatke koji su uklju~eni u ovaj broju bio je:16.5.2005. godine

ISSN 1840-0094

BILTEN 1 O@UJAK 2005 BILTEN 1 MART 2005

IZDAVAÎZDAVA^


Za sve informacije glede ove publikacije kontaktirati sa:Slu`bom za publikacije, biblioteku i administrativne posloveSlu`bom za publikacije, biblioteku i administrativne poslovetel. (387 33) 664 230tel. (387 33) 278 225faks: (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bilten se moè na}i na internetu: www.cbbh.ba

Sva prava pridràna.

Publiciranje i umnoàvanje u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoljeno uz obavezno navo|enje izvora.


Bilten priprema Odjeljenje za ekonomska istraìvanja i statistiku.

Uredni{tvo:Uredni{tvo:- Amir Hadìomeragi}, glavni i odgovorni urednik- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Janji}- Dejan Kova~evi}- Vedran Milisav

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Ema Mundèhasi}


Dizajn i priprema:Dizajn i priprema:@eljkoNi

Tisak:Tisak:Mosst Print, Bijeljina

Tira`:Tira`:450 primjeraka

Rok za statisti~ke podatke koji su uklju~eni u ovaj broj bio je:16.5.2005. godine

ISSN 1840-0094

IZDAVAÎZDAVA^


Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa:Slu`bom za publikacije, biblioteku i administrativne posloveSlu`bom za publikacije, biblioteku i administrativne poslovetel. (387 33) 664 230tel. (387 33) 278 225faks: (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bilten se moè na}i na internetu: www.cbbh.ba.

Sva prava zadràna.

Publikovawe i umnoàvawe u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoqeno uz obavezno navo|ewe izvora.


Bilten priprema Odjeqewe za ekonomska istraìvawa i statistiku.

Uredni{tvo:Uredni{tvo:- Amir Haxiomeragi}, glavni i odgovorni urednik- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Jawi}- Dejan Kova~evi}- Vedran Milisav

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Ema Munxehasi}


Dizajn i priprema:Dizajn i priprema:@eqkoNi

[tampa:[tampa:Mosst Print, Bijeqina

Tira`:Tira`: 450 primjeraka

Rok za statisti~ke podatke koji su ukqu~eni u ovaj broj bio je:16.5.2005. godine

ISSN 1840-0094


CONTENTSCONTENTS

LIST OF GRAPHS

ABBREVIATIONS

INTRODUCTION

MAIN ECONOMIC INDICATORS

1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT

2. REAL SECTOR2.1 Industrial production2.2 Prices2.3 Wages and employment

3. FINANCIAL SECTOR3.1 Foreign exchange reserves and monetary base3.2 Monetary aggregates3.3 Required reserve3.4 Activities of commercial banks3.5 Interest rates3.6 Stock Exchanges3.7 Payment systems

4. EXTERNAL SECTOR4.1 Foreign trade4.2 Current account4.3 Capital and financial account4.4 Foreign debt servicing4.5 Nominal and real effective exchange rate of KM

5. GOVERNMENT FINANCE5.1 Government finances in 2004

6. STATISTICAL TABLES

7. APPENDIX

SADR@AJSADR@AJ SPISAK GRAFIKONA

SKRA]ENICE

UVOD

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE

2. REALNI SEKTOR 2.1 Industrijska proizvodnja 2.2 Cijene 2.3 Plate i zaposlenost

3. FINANSIJSKI SEKTOR 3.1 Devizne rezerve i monetarna baza 3.2 Monetarni agregati 3.3 Obavezna rezerva 3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka 3.5 Kamatne stope3.6 Berze 3.7 Platni promet

4. VANJSKI SEKTOR 4.1 Vanjska trgovina 4.2 Teku}i ra~un 4.3 Kapitalni i finansijski ra~un 4.4 Stanje i servisiranje vanjskog duga 4.5 Nominalni i realni efektivni kurs KM

5. VLADINE FINANSIJE5.1 Vladine finansije za 2004. god.

6. STATISTI^KE TABELE

7. DODATAK

6

8

10

12

14

18182226

3030344042464852

545460606264

6868

82

186


KAZALOKAZALO SPISAK GRAFIKONA

KRATICE

UVOD

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE

2. REALNI SEKTOR2.1 Industrijska proizvodnja2.2 Cijene 2.3 Pla}e i zaposlenost

3. FINANCIJSKI SEKTOR3.1 Devizne pri~uve i monetarna baza3.2 Monetarni agregati3.3 Obvezna pri~uva3.4 Aktivnosti poslovnih banaka 3.5 Kamatne stope3.6 Burze3.7 Platni promet

4. VANJSKI SEKTOR4.1 Vanjska trgovina4.2 Teku}i ra~un 4.3 Kapitalni i financijski ra~un4.4 Stanje i servisiranje vanjskog duga4.5 Nominalni i realni efektivni te~aj KM

5. VLADINE FINANCIJE5.1 Vladine financije za 2004. god.

6. STATISTI^KE TABLICE

7. DODATAK

SADR@AJSADR@AJ SPISAK GRAFIKONA

SKRA]ENICE

UVOD GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@EWE

2. REALNI SEKTOR2.1 Industrijska proizvodwa2.2 Cijene2.3 Plate i zaposlenost

3. FINANSIJSKI SEKTOR3.1 Devizne rezerve i monetarna baza3.2 Monetarni agregati3.3 Obavezna rezerva3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka3.5 Kamatne stope3.6 Berze3.7 Platni promet

4. SPOQNI SEKTOR4.1 Spoqna trgovina4.2 Teku}i ra~un4.3 Kapitalni i finansijski ra~un4.4 Stawe i servisirawe spoqnog duga4.5 Nominalni i realni efektivni kurs KM

5. VLADINE FINANSIJE5.1 Vladine finansije za 2004. god.

6. STATISTI^KE TABELE

7. DODATAK

7

9

11

13

15

19192327

3131354143474953

555561616365

6969

83

187


LIST OF GRAPHSLIST OF GRAPHS

Graph 1: Interest rates of some central banksGraph 2: Industrial Production Index FBHGraph 3: Industrial Production Index RSGraph 4: Inflation in BHGraph 5: Cost of Living IndexGraph 6: Consumer basket and net wages for FBiH and RSGraph 7: Sale and purchase of KMGraph 8: Foreign exchange reserves of CBBHGraph 9: Monetary baseGraph 10: Monetary aggregatesGraph 11: Broad money (M2)Graph 12: Liquidity of commercial banksGraph 13: Claims on non-government sectorGraph 14: Claims on EnterprisesGraph 15: Deposits of householdsGraph 16: SASE and BLSE turnoverGraph 17: Payment System TransactionsGraph 18: Imports and exports of goodsGraph 19: Seasonally adjusted series of importsGraph 20: Seasonally adjusted series of exportsGraph 21: Balance of payments: Current accountGraph 22: Balance of payments: Financial accountGraph 23: Nominal KM exchange rate Graph 24: KM real and nominal effective exchange rate indexGraph 25: Consolidated expenditures on government levelsGraph 26: Consolidated government finances BiH - GDPGraph 27: FBH - surplus or deficitGraph 28: FBH - consolidated expendituresGraph 29: RS - surplus or deficitGraph 30: RS - consolidated expendituresGraph 31: Gross Domestic Product

6

SPISAK GRAFIKONASPISAK GRAFIKONA Grafikon 1: Referente kamatne stope nekih centralnih banakaGrafikon 2: Indeks industrijske proizvodnje u FBiHGrafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u RSGrafikon 4: Inflacija u BiHGrafikon 5: Indeks tro{kova ìvotaGrafikon 6: Potro{a~ka korpa i neto plate u FBiH i RSGrafikon 7: Kupovina i prodaja KMGrafikon 8: Devizne rezerve CBBiHGrafikon 9: Monetarna bazaGrafikon 10: Monetarni agregatiGrafikon 11: Nov~ana masa (M2)Grafikon 12: Likvidnost komercijalnih banakaGrafikon 13: Potraìvanja od nevladinog sektoraGrafikon 14: Potraìvanja od preduze}aGrafikon 15: Depoziti stanovni{tvaGrafikon 16: Promet na SASE i BLSEGrafikon 17: Transakcije platnog prometaGrafikon 18: Uvoz i izvoz robeGrafikon 19: Sezonski prilago|ena serija uvozaGrafikon 20: Sezonski prilago|ena serija izvozaGrafikon 21: Platni bilans: teku}i ra~un Grafikon 22: Platni bilans: finansijski ra~unGrafikon 23: Nominalni kurs KMGrafikon 24: Indeks nominalnog i realnog efektivnog kursa KMGrafikon 25: Konsolidovani rashodi na nivoima vladaGrafikon 26: Konsolidovane vladine finansije BiH - BDPGrafikon 27: FBiH - suficit ili deficitGrafikon 28: FBiH - konsolidovani rashodiGrafikon 29: RS - suficit ili deficitGrafikon 30: RS - konsolidovani rashodiGrafikon 31: Bruto doma}i proizvod

16202022242630323234384042444650525456566062646670727476767886


SPISAK GRAFIKONASPISAK GRAFIKONA Grafikon 1: Referencne kamatne stope nekih sredi{njih banakaGrafikon 2: Indeks industrijske proizvodnje u FBiHGrafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u RSGrafikon 4: Inflacija u BiHGrafikon 5: Indeks tro{kova ìvotaGrafikon 6: Potro{a~ka ko{ara i neto pla}e u FBiH i RSGrafikon 7: Kupnja i prodaja KMGrafikon 8: Devizne pri~uve CBBiHGrafikon 9: Monetarna bazaGrafikon 10: Monetarni agregatiGrafikon 11: Nov~ana masa (M2)Grafikon 12: Likvidnost poslovnih banakaGrafikon 13: Potraìvanja od nevladinog sektoraGrafikon 14: Potraìvanja od poduze}aGrafikon 15: Depoziti stanovni{tvaGrafikon 16: Promet na SASE i BLSEGrafikon 17: Transakcije platnog prometaGrafikon 18: Uvoz i izvoz robeGrafikon 19: Sezonski prilago|ena serija uvozaGrafikon 20: Sezonski prilago|ena serija izvozaGrafikon 21: Platna bilanca: teku}i ra~unGrafikon 22: Platna bilanca: financijski ra~unGrafikon 23: Nominalni te~aj KM Grafikon 24: Indeks nominalnog i realnog efektivnog te~aja KMGrafikon 25: Konsolidirani rashodi na razinama vladaGrafikon 26: Konsolidirane vladine financije BiH - BDPGrafikon 27: FBiH - suficit ili deficitGrafikon 28: FBiH - konsolidirani rashodiGrafikon 29: RS - suficit ili deficitGrafikon 30: RS - konsolidirani rashodiGrafikon 31: Bruto doma}i proizvod

SPISAK GRAFIKONASPISAK GRAFIKONA Grafikon 1: Referente kamatne stope nekih centralnih banakaGrafikon 2: Indeks industrijske proizvodwe u FBiHGrafikon 3: Indeks industrijske proizvodwe u RSGrafikon 4: Inflacija u BiHGrafikon 5: Indeks tro{kova ìvotaGrafikon 6: Potro{a~ka korpa i neto plate u FBiH i RSGrafikon 7: Kupovina i prodaja KMGrafikon 8: Devizne rezerve CBBiHGrafikon 9: Monetarna bazaGrafikon 10: Monetarni agregatiGrafikon 11: Nov~ana masa (M2)Grafikon 12: Likvidnost komercijalnih banakaGrafikon 13: Potraìvawa od nevladinog sektoraGrafikon 14: Potraìvawa od preduze}aGrafikon 15: Depoziti stanovni{tvaGrafikon 16: Promet na SASE i BLSEGrafikon 17: Transakcije platnog prometaGrafikon 18: Uvoz i izvoz robeGrafikon 19: Sezonski prilago|ena serija uvozaGrafikon 20: Sezonski prilago|ena serija izvozaGrafikon 21: Platni bilans: teku}i ra~unGrafikon 22: Platni bilans: finansijski ra~unGrafikon 23: Nominalni kurs KM Grafikon 24: Indeks nominalnog i realnog efektivnog kursa KMGrafikon 25: Konsolidovani rashodi na nivoima vladaGrafikon 26: Konsolidovane vladine finansije BiH - BDPGrafikon 27: FBiH - suficit ili deficitGrafikon 28: FBiH - konsolidovani rashodiGrafikon 29: RS - suficit ili deficitGrafikon 30: RS - konsolidovani rashodiGrafikon 31: Bruto doma}i proizvod

7

17212223242731333335394143454751535557576163656771737577777987


ABBREVIATIONSABBREVIATIONS

Bosnia and Herzegovina

Central Bank of Bosnia and Herzegovina

Federation of Bosnia and Herzegovina

Republika Srpska

International Monetary Fund

Convertible Marka

Currency of Serbia

Croatian Kuna

US Dollar

Currency of the European Monetary Union

Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications

Special Drawing Rights

Real Time Gross Settlement

US Federal Reserve System

Gross Domestic Product

European Central Bank

Real Effective Exchange Rate

Nominal Effective Exchange Rate

base point

quarter

required reserve

Sarajevo Stock Exchange

Banja Luka Stock Exchange

8

SKRA]ENICESKRA]ENICE Bosna i Hercegovina

Centralna banka Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Me|unarodni monetarni fond

konvertibilna marka

valuta Srbije

hrvatska kuna

ameri~ki dolar

valuta Evropske monetarne unije

Me|unarodna bankarska mre`a

specijalna prava vu~enja

bruto poravnanja u realnom vremenu

Federalni sistem rezervi SAD

bruto doma}i proizvod

Evropska centralna banka

realni efektivni kurs

nominalni efektivni kurs

bazni poen

kvartalni period

obavezna rezerva

Sarajevska berza

Banjalu~ka berza

BiH / BH

CBBiH / CBBH

FBiH / FBH

RS

MMF / IMF

KM

CSD

HRK

USD

EUR

SWIFT

SDR

RTGS

FED

BDP / GDP

ECB

REER

NEER

bp

Q

OR / RR

SASE

BLSE


KRATICEKRATICE Bosna i Hercegovina



Republika Srpska


konvertibilna marka

valuta Srbije

hrvatska kuna

ameri~ki dolar

valuta Europske monetarne unije


specijalna prava vu~enja

bruto poravnanja u realnom vremenu

Federalni sustav pri~uva SAD


Europska sredi{nja banka

realni efektivni te~aj

nominalni efektivni te~aj

bazni poen

kvartalno razdoblje

obvezna pri~uva

Sarajevska burza

Banjalu~ka burza

SKRA]ENICESKRA]ENICE Bosna i Hercegovina



Republika Srpska


konvertibilna marka

valuta Srbije

hrvatska kuna

ameri~ki dolar

valuta Evropske monetarne unije


specijalna prava vu~ewa

bruto poravnawa u realnom vremenu

Federalni sistem rezervi SAD



realni efektivni kurs

nominalni efektivni kurs

bazni poen

kvartalni period

obavezna rezerva

Sarajevska berza

Bawalu~ka berza

9

BiH / BiH

CBBiH / CBBiH

FBiH / FBiH

RS / RS

MMF / MMF

KM

CSD

HRK

USD

EUR

SWIFT

SDR

RTGS

FED

BDP / BDP

ECB

REER

NEER

bp / bp

Q

OP / OR

SASE / SASE

BLSE / BLSE


INTRODUCTIONINTRODUCTION

Dear readers and users,

In addition to the standard information, we are happy to provide overall fiscal data for 2004 in the first quarterly Bulletin of 2005. Collecting and consolidating fiscal data for BH is an extremely complicated task considering the numerous levels of authority and decentralized method of collecting and spending public revenues. For this report, it was necessary to collect data from 41 reporting units (budgets and extra-budgetary funds), which apply different accounting standards and reporting systems. We hope that these statistics will be useful in establishing better fiscal coordination, a task that the governments recently started to address.

The following economic trends are noticeable in the first quarter of 2005:

- The beginning of each year is characterized by reduced industrial production, caused by seasonalities. Still, however, compared with the same period in 2004, industrial production grew in FBH by 1.6% and in RS by 9.3%.

- Prices recorded a significant increase for the first time after a long period. Annual inflation rate at the end of March 2005 amounted to 2.3%, which is significantly more than three months ago (0.5%). This jump in prices was mainly caused by increased prices of tobacco products (due to new excise rates) and industrial products.

- Data from panel survey Living in BH show that the BH unemployment rate (according to the international definition) in 2004 amounted to 21.5%.

- Foreign exchange reserves stagnated mildly in the first quarter of 2005, which indicates the end of the strong growing trend experienced in 2004.

- Monetary aggregate M2 continued its fast growth from the previous periods and its multiplier grew strongly as a result of decreased money supply compared with the amount of demand deposits.

- Annual credit growth rates started to decline since the beginning of 2005, which indicates that the credit expansion in 2005 may be somewhat slower than in 2004. It is notable that banks are approving more and more long-term loans to private enterprises.

- In foreign trade, the trend of strong growth of exports and twice weaker growth of imports continued. Trade imbalance in the first three months was KM 94 million more than in the same period of 2004.

- Restrictive fiscal policy in BH in 2004 resulted in the consolidated fiscal net surplus of KM 244 million, which is more than in 2003. Total revenues grew by 4.9% and expenditures grew by 2.9%. Public expenditures as a percentage of GDP have been reduced. Both Entity budgets had a surplus, as well as the majority of extra-budgetary funds.

Editor-in-ChiefAmir Hadìomeragi}, M.S.

10

UVODUVOD

Po{tovani ~itaoci i korisnici,

U prvom ovogodi{njem Biltenu imamo priliku da vam, pored redovnih informacija, ponudimo i ukupne fiskalne podatke za 2004. Prikupljanje i konsolidovanje fiskalnih podataka za BiH izuzetno je komplikovan zadatak, s obzirom na mnogobrojne nivoe vlasti i decentralizovani na~in prikupljanja i tro{enja javnih prihoda. Stoga je za ovaj konsolidovani izvje{taj bilo potrebno prikupiti podatke od 41 izvje{tajne jedinice (budèta i vanbudètskih fondova) koje primjenjuju razli~ite ra~unodstvene standarde i na~ine izvje{tavanja. Nadamo se da }e ovi statisti~ki podaci pomo}i u procesu bolje fiskalne koordinacije na kojem vlade intenzivno rade.

U prvom kvartalu 2005. zapaàmo slijede}a ekonomska kretanja:

- Karakteristika po~etka svake godine jeste nià industrijska proizvodnja, {to je uzrokovano uticajima sezone. Ipak u pore|enju sa istim periodom pro{le godine, industrijska proizvodnja u FBiH ve}a je za 1,6%, a u RS za ~ak 9,3%.

- U pogledu cijena, poslije dugog vremena zabiljeèn je zna~ajan porast. Godi{nja stopa inflacije na kraju marta 2005. iznosila je 2,3%, {to je zna~ajno vi{e nego prije tri mjeseca (0,5%). Ovaj skok cijena ve}im dijelom uzrokovan je vi{im cijenama duhanskih proizvoda (usljed novih stopa akcize) i industrijskih proizvoda.

- Podaci iz panelnog statisti~kog istraìvanja @ivjeti u BiH govore da je stopa nezaposlenosti (prema me|unarodnoj definiciji) u BiH u 2004. iznosila 21,5%.

- Devizne rezerve tokom prvog kvartala 2005. blago su stagnirale, {to indicira zavr{etak trenda jakog porasta koji je zabiljeèn tokom 2004.

- Monetarni agregat M2 nastavio je ubrzani rast iz prethodnih perioda i njegov multiplikator zna~ajno je narastao zahvaljuju}i opadanju novca u opticaju u odnosu na visinu depozita po vi|enju.

- Godi{nje stope rasta kredita po~ele su da opadaju od po~etka 2005, {to upu}uje da tokom 2005. moèmo o~ekivati malo sporiju kreditnu ekspanziju u odnosu na 2004. Zapaà se da banke sve vi{e plasiranju dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima.

- U pogledu vanjske trgovine nastavljeni su trendovi sna`nog porasta izvoza i duplo manjeg rasta uvoza. Trgovinski debalans u prva tri mjeseca bio je za 94 miliona ve}i nego u istom periodu 2004.

- Restriktivne fiskalne politike u 2004. doprinijele su da konsolidovani fiskalni neto suficit za 2004. u BiH iznosi 244 miliona KM i da ve}i je nego 2003. Ukupni prihodi pove}ani su za 4,9%, a rashodi za 2,9%. Javna potro{nja procentualno je smanjena u odnosu na nacionalni BDP. Oba entitetska budèta imala su suficit, kao i ve}ina vanbudètskih fondova.

Glavni i odgovorni urednikmr Amir Hadìomeragi}


UVODUVOD

Po{tovani ~itatelji i korisnici,

U prvom ovogodi{njem Biltenu imamo priliku da vam, pored redovitih informacija, ponudimo i ukupne fiskalne podatke za 2004. Prikupljanje i konsolidiranje fiskalnih podataka za BiH izuzetno je kompliciran zadatak, s obzirom na mnogobrojne razine vlasti i decentralizirani na~in prikupljanja i tro{enja javnih prihoda. Stoga je za ovo konsolidirano izvje{}e bilo potrebno prikupiti podatke od 41 izvje{tajne jedinice (prora~una i izvanprora~unskih fondova) koje primjenjuju razli~ite ra~unodstvene standarde i na~ine izvje{tavanja. Nadamo se da }e ovi statisti~ki podaci pomo}i u procesu bolje fiskalne koordinacije na kojem vlade intenzivno rade.

U prvom tromjese~ju 2005. zapaàmo slijede}a ekonomska kretanja:

- Karakteristika po~etka svake godine jeste nià industrijska proizvodnja, {to je uzrokovano utjecajima sezone. Ipak u usporedbi sa istim razdobljem pro{le godine, industrijska proizvodnja u FBiH ve}a je za 1,6%, a u RS za ~ak 9,3%.

- U pogledu cijena, poslije dugog vremena ubiljeèn je zna~ajan porast. Godi{nja stopa inflacije na kraju oùjka 2005. iznosila je 2,3%, {to je zna~ajno vi{e nego prije tri mjeseca (0,5%). Ovaj skok cijena ve}im dijelom uzrokovan je vi{im cijenama duhanskih proizvoda (usljed novih stopa akcize) i industrijskih proizvoda.

- Podaci iz panelnog statisti~kog istraìvanja @ivjeti u BiH govore da je stopa nezaposlenosti (prema me|unarodnoj definiciji) u BiH u 2004. iznosila 21,5%.

- Devizne pri~uve tijekom prvog tromjese~ja 2005. blago su stagnirale, {to indicira zavr{etak trenda jakog porasta koji je zabiljeèn tijekom 2004.

- Monetarni agregat M2 nastavio je ubrzani rast iz prethodnih razdoblja i njegov multiplikator zna~ajno je narastao zahvaljuju}i opadanju novca u optjecaju u odnosu na visinu depozita po vi|enju.

- Godi{nje stope rasta kredita po~ele su da opadaju od po~etka 2005, {to upu}uje da tijekom 2005. moèmo o~ekivati malo sporiju kreditnu ekspanziju u odnosu na 2004. Zapaà se da banke sve vi{e plasiranju dugoro~ne kredite privatnim poduze}ima.

- U pogledu vanjske trgovine nastavljeni su trendovi sna`nog porasta izvoza i duplo manjeg rasta uvoza. Trgovinski debalans u prva tri mjeseca bio je za 94 milijuna ve}i nego u istom razdoblju 2004.

- Restriktivne fiskalne politike u 2004. doprinijele su da konsolidirani fiskalni neto suficit za 2004. u BiH iznosi 244 milijuna KM i da ve}i je nego 2003. Ukupni prihodi uve}ani su za 4,9%, a rashodi za 2,9%. Javna je potro{nja postotno smanjena u odnosu na nacionalni BDP. Oba entitetska prora~una imala su suficit, kao i ve}ina izvanprora~unskih fondova.

Glavni i odgovorni urednikmr Amir Hadìomeragi}

UVODUVOD

Po{tovani ~itaoci i korisnici,

U prvom ovogodi{wem Biltenu imamo priliku da vam, pored redovnih informacija, ponudimo i ukupne fiskalne podatke za 2004. Prikupqawe i konsolidovawe fiskalnih podataka za BiH izuzetno je komplikovan zadatak, s obzirom na mnogobrojne nivoe vlasti i decentralizovani na~in prikupqawa i tro{ewa javnih prihoda. Stoga je za ovaj konsolidovani izvje{taj bilo potrebno prikupiti podatke od 41 izvje{tajne jedinice (buxeta i vanbuxetskih fondova) koje primjewuju razli~ite ra~unodstvene standarde i na~ine izvje{tavawa. Nadamo se da }e ovi statisti~ki podaci pomo}i u procesu boqe fiskalne koordinacije na kojem vlade intenzivno rade.

U prvom kvartalu 2005. zapaàmo slijede}a ekonomska kretawa:

- Karakteristika po~etka svake godine jeste nià industrijska proizvodwa, {to je uzrokovano uticajima sezone. Ipak u pore|ewu sa istim periodom pro{le godine, industrijska proizvodwa u FBiH ve}a je za 1,6%, a u RS za ~ak 9,3%.

- U pogledu cijena, poslije dugog vremena zabiqeèn je zna~ajan porast. Godi{wa stopa inflacije na kraju marta 2005. iznosila je 2,3%, {to je zna~ajno vi{e nego prije tri mjeseca (0,5%). Ovaj skok cijena ve}im dijelom uzrokovan je vi{im cijenama duvanskih proizvoda (usqed novih stopa akcize) i industrijskih proizvoda.

- Podaci iz panelnog statisti~kog istraìvawa @ivjeti u BiH govore da je stopa nezaposlenosti (prema me|unarodnoj definiciji) u BiH u 2004. iznosila 21,5%.

- Devizne rezerve tokom prvog kvartala 2005. blago su stagnirale, {to indicira zavr{etak trenda jakog porasta koji je zabiqeèn tokom 2004.

- Monetarni agregat M2 nastavio je ubrzani rast iz prethodnih perioda i wegov multiplikator zna~ajno je narastao zahvaquju}i opadawu novca u opticaju u odnosu na visinu depozita po vi|ewu.

- Godi{we stope rasta kredita po~ele su da opadaju od po~etka 2005, {to upu}uje da tokom 2005. moèmo o~ekivati malo sporiju kreditnu ekspanziju u odnosu na 2004. Zapaà se da banke sve vi{e plasirawu dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima.

- U pogledu spoqne trgovine nastavqeni su trendovi sna`nog porasta izvoza i duplo maweg rasta uvoza. Trgovinski debalans u prva tri mjeseca bio je za 94 miliona ve}i nego u istom periodu 2004.

- Restriktivne fiskalne politike u 2004. doprinijele su da konsolidovani fiskalni neto suficit za 2004. u BiH iznosi 244 miliona KM i da ve}i je nego 2003. Ukupni prihodi pove}ani su za 4,9%, a rashodi za 2,9%. Javna potro{wa procentualno je smawena u odnosu na nacionalni BDP. Oba entitetska buxeta imala su suficit, kao i ve}ina vanbuxetskih fondova.

Glavni i odgovorni urednikmr Amir Haxiomeragi}

11


MAIN ECONOMIC INDICATORSMAIN ECONOMIC INDICATORS

Note:Note:1) Estimates of Central Bank of Bosnia and Herzegovina.2) Preliminary weighted data for 2004. Weights used represent FBH and RS shares in BH GDP for 2003.3) Source: BH authorities, for Revenue, Expense and Balance to 2002 IMF staff estimates.4) Source: Central Bank of Bosnia and Herzegovina.5) Source: BiH Ministry for Finance and Treasury.

* Revised data.

12

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORIGLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

Bilje{ka:Bilje{ka:1) Procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.2) Prethodni podatak za 2004. godinu. Ponderisano udjelom BDP FBiH i RS u BDP BiH za 2003.3) Izvor: Vlasti BiH, za prihode, rashode i saldo do 2002. godine procjena Misije MMF-a.4) Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine.5) Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH.

* Revidirani podatak.

9991 0002 1002 2002 3002 4002 *4002

)MKaminoilimu(HiBPDBinlanimoN )1

)MKfosnoillimni(HBPDGlanimoN )1099.8 050.01 069.01 056.11 303.21 089.21 )1 688.71 )1

)%uatsarapots(PDBinlaeR )1

)%nietarhtworg(PDGlaeR )10,01 5,5 5,4 5,5 **0,3 0,5 )1

)amitnecorpu(HiBuolamananejicatsarapotS )2

)egnahctnecrep(HiBnietarhtworgsecirpliateR )27,3 8,4 1,3 4,0 6,0 4,0 4,0

HiBajicaredeFHBnoitaredeF

9,0- 2,1 7,1 2,0- 1,0 3,0- 3,0-

aksprSakilbupeRaksprSakilbupeR

1,51 6,31 5,6 7,1 8,1 9,1 9,1

edalvet{pote`duB )3

tegduBtnemnrevoGlareneG )3)PDGfoegatnecrepasa/a-PDBamitnecorpu(

idohirPeuneveR

7,75 7,35 7,94 1,44 2,34 9,24 2,13

idohsaRserutidnepxE

5,56 7,06 1,35 2,44 0,14 0,04 0,92

odlaSecnalabllarevO

8,7- 0,7- 3,3- 2,0- 8,0 9,1 4,1

edalvarotkesgudiksjnaVrotceStnemnrevoGfotbeDlanretxE

6,14 2,04 0,04 8,63 7,23 7,03 3,22

tiderkicavoNtiderCdnayenoM

)PDGfoegatnecrepasa/a-PDBamitnecorpu(

)2M(ulsimsmeri{ucavoN)2M(yenoMdaorB

1,42 6,42 6,24 5,34 7,44 6,25 2,83

amirotkesminidalvenitiderKrotceStnemnrevoG-noNottiderC

5,03 7,92 2,03 2,63 3,14 3,54 9,23

snalibintalPtnemyaPfoecnalaB

evrezerenzivedoturBsevreseRlaiciffOssorG

DSUaminoilimuDSUfosnoillimni

274 284 432.1 781.1 406.1 591.2 591.2

agulsuieborazovuamicesejmusecivresdnasdoogfostropmifoshtnomni

3,1 4,1 4,3 0,3 3,3 7,3 7,3

anu~arge}uketodlaSecnalaBtnuoccAtnerruC

MKaminoilimuMKfosnoillimni

400.1- 389- 667.1- 975.2- 110.3- 120.3- 120.3-


745- 464- 608- 352.1- 347.1- 719.1- 719.1-

a-PDBamitnecorpuPDGfoegatnecrepasa

2,11- 8,9- 1,61- 1,22- 5,42- 3,32- 9,61-

enejmzarenborodlaS )4

ecnalaBedarT )4


250.6- 868.5- 074.6- 298.6- 081.7- 291.7- 291.7-

DSUaminujilimuDSUfosnoillimni

003.3- 077.2- 859.2- 143.3- 751.4- 865.4- 865.4-

a-PDBamitnecorpuPDGfoegatnecrepasa

3,76- 4,85- 0,95- 2,95- 4,85- 4,55- 2,04-

agudgoksjnavejnarisivreS )5

gnicivreStbeDlanretxE )5


951 891 871 732 452 722 722


78 39 18 411 741 851 851

agulsuieborazovziamitnecorpusecivresdnasdoogfotropxefoegatnecrepasa

7,6 0,6 0,5 1,7 8,6 0,5 0,5



Bilje{ka:Bilje{ka:1) Procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.2) Prethodni podatak za 2004. godinu. Ponderirano udjelom BDP FBiH i RS u BDP BiH za 2003.3) Izvor: Vlasti BiH, za prihode, rashode i saldo do 2002. godine procjena Misije MMF-a.4) Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine.5) Izvor: Ministarstvo za financije i trezor BiH.



Biqe{ka:Biqe{ka:1) Procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.2) Prethodni podatak za 2004. godinu. Ponderisano udjelom BDP FBiH i RS u BDP BiH za 2003.3) Izvor: Vlasti BiH, za prihode, rashode i saldo do 2002. godine procjena Misije MMF-a.4) Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine.5) Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH.


13

9991 0002 1002 2002 3002 4002 *4002

)MKaminujilimu(HiBPDBinlanimoN )1

)MKaminoilimu(HiBPDBinlanimoN )1099.8 050.01 069.01 056.11 303.21 089.21 )1 688.71 )1

)%uatsarapots(PDBinlaeR )1

)%uatsarapots(PDBinlaeR )10,01 5,5 5,4 5,5 **0,3 0,5 )1

)amicotsopu(HiBuolamananejicatsarapotS )2

)amitnecorpu(HiBuolamananejicatsarapotS )27,3 8,4 1,3 4,0 6,0 4,0 4,0

HiBajicaredeFHiBajicaredeF

9,0- 2,1 7,1 2,0- 1,0 3,0- 3,0-

aksprSakilbupeRaksprSakilbupeR

1,51 6,31 5,6 7,1 8,1 9,1 9,1

edalve}pote`duB )3

edalvet{potexuB )3/a-PDBamicotsopu( a-PDBamitnecorpu )

idohirPidohirP

7,75 7,35 7,94 1,44 2,34 9,24 2,13

idohsaRidohsaR

5,56 7,06 1,35 2,44 0,14 0,04 0,92

odlaSodlaS

8,7- 0,7- 3,3- 2,0- 8,0 9,1 4,1

gudiksjnaVgudinqopS

6,14 2,04 0,04 8,63 7,23 7,03 3,22

tiderkicavoNtiderkicavoN

/a-PDBamicotsopu( a-PDBamitnecorpu )

)2M(ulsimsmeri{ucavoN)2M(ulsimsmori{ucavoN

1,42 6,42 6,24 5,34 7,44 6,25 2,83

amirotkesminidalvenitiderKamirotkesminidalvenitiderK

5,03 7,92 2,03 2,63 3,14 3,54 9,23

acnalibantalPsnalibintalP

evu~irpenzivedoturBevrezerenzivedoturB

DSUaminujilimuaminoilimu DSU

274 284 432.1 781.1 406.1 591.2 591.2

agulsuieborazovuamicesejmuagulsuieborazovuamicesejmu

3,1 4,1 4,3 0,3 3,3 7,3 7,3

anu~arge}uketacnaliBanu~arge}uketewatS

MKaminujilimuMKaminoilimu

400.1- 389- 667.1- 975.2- 110.3- 120.3- 120.3-


745- 464- 608- 352.1- 347.1- 719.1- 719.1-

a-PDBamictotsopua-PDBamitnecorpu

2,11- 8,9- 1,61- 1,22- 5,42- 3,32- 9,61-

enejmzarenboracnaliB )4

enejmzarenborodlaS )4


250.6- 868.5- 074.6- 298.6- 081.7- 291.7- 291.7-


003.3- 077.2- 859.2- 143.3- 751.4- 865.4- 865.4-

a-PDBamictotsopua-PDBamitnecorpu

3,76- 4,85- 0,95- 2,95- 4,85- 4,55- 2,04-

agudgoksjnavejnarisivreS )5

agudgonqopsewarisivreS )5


951 891 871 732 452 722 722


78 39 18 411 741 851 851

agulsuieborazovziamictotsopuagulsuieborazovziamitnecorpu

7,6 0,6 0,5 1,7 8,6 0,5 0,5


1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT

FED raised the federal funds rate twice during the first quarter of 2005, each time by additional 25 bp. The latest decision was made on March 2, 2005, which brought the federal funds rate to 2.75% and the discount rate to 3.75%. FED continues to believe that with the latest action the monetary policy has been adjusted to the current situation in the country, and that, despite the growing prices of fuel, the output continues to grow at a moderate rate and that the labor market conditions are improving. It was also stated that inflation and the long-term expectations regarding inflation are well under control. ECBs and Bank of Englands rates remained unchanged in the first quarter at 2% and 4.75%, respectively.

According to the Eurostat data, the GDP growth in the Euro Zone and EU25 in the first quarter is still lagging behind the United States. The annual GDP growth rate in the first quarter of 2005 amounted to 3.6%, whereas the Euro zone and EU25 recorded rates of 1.4% and 1.7%, respectively. Compared with the previous quarter, GDP grew in the first quarter of 2005 by 0.8% in the U.S. and by 0.5% in the Euro Zone and EU25.

The average annual inflation rate in the first quarter in the U.S. amounted to 5.67%, whereas the Euro Zone and EU25 recorded rates of 2.03% and 2.06%, respectively.

Foreign trade of the Euro zone1) in the first quarter recorded a surplus of EUR 6.1 billion, which represents a decrease of EUR 7.8 billion (56.1%) compared with the previous quarter, and EUR 13 billion (68.1%) compared with the first quarter of the previous year. In the same period, EU25 recorded an increased trade deficit with the rest of the world. Foreign trade of EU25 recorded a deficit of EUR 27.5 billion, which represents an increase of EUR 11.2 billion (68.7%), compared with the previous quarter, and an increase of EUR 6.4 billion (56.2%) compared with the first quarter of 2004. The U.S. foreign trade in the first quarter of 2005 recorded a deficit of USD 174.1 billion, which represents an increase of USD 3.1 billion (1.8%) compared with the previous quarter, and an increase of USD 35.3 billion (25.4%) compared with the first quarter of 2004.

December expectations that the declining price trend of crude oil futures may not last proved to be right. Throughout the first quarter of 2005, the spot price of crude oil and, consequently, the price of nearest futures experienced a strong growing trend. The highest spot price of crude oil in the last eight months was recorded on April 1, and the historically highest price of crude oil futures for the same period was recorded three days later.

14

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE

Dva puta u toku prvog kvartala 2005. FED je podizao stopu na federalne fondove, svaki put za dodatnih 25 bp. Posljednja odluka donesena je 2.3.2005, ~ime je stopa na federalne fondove podignuta na 2,75%, a samim tim i diskontna stopa na nivo od 3,75%. FED vjeruje da je i nakon posljednje akcije monetarna politika prilago|ena sada{njoj situaciji u zemlji, te da, uprkos rastu cijena energenata, proizvodnja nastavlja da raste umjerenim tempom, te da se uslovi na trì{tu rada pobolj{avaju. Tako|e se navodi da su inflacija i o~ekivanja vezana za inflaciju u dugom roku dobro kontrolisani. Referentne stope ECB-a i Banke Engleske u prvom kvartalu ostale su nepromijenjene i iznose 2, odnosno 4,75%.

Prema podacima Eurostata, rast BDP-a u prvom kvartalu u zoni eura i EU25 i dalje zaostaje za SAD. Godi{nja stopa rasta BDP-a u SAD-u u prvom kvartalu 2005. iznosila je 3,6%, dok su u zoni eura i EU25 zabiljeène vrijednosti od 1,4 i 1,7%, respektivno. U pore|enju sa prethodnim kvartalom, BDP je u prvom kvartalu 2005. porastao za 0,8 u SAD, i 0,5% u zoni eura i EU25.

Prosje~na godi{nja stopa inflacije u SAD u prvom kvartalu iznosila je 5,67%, dok su u zoni eura i EU25 zabiljeèni nivoi od 2,03 i 2,06%, respektivno.

Vanjskotrgovinska razmjena zone eura1) u prvom kvartalu zabiljeìla je suficit u iznosu od 6,1 milijardu eura, {to predstavlja smanjenje od 7,8 milijardi eura (56,1%) u odnosu na prethodni kvartal i 13 milijardi eura (68,1%) u odnosu na isti kvartal prethodne godine. EU25 je u istom periodu zabiljeìla pove}anje trgovinskog deficita sa ostatkom svijeta. Vanjskotrgovinska razmjena EU25 zabiljeìla je deficit od 27,5 milijardi eura, {to predstavlja pove}anje od 11,2 milijarde eura (68,7%) u pore|enju sa prethodnim i 6,4 milijarde eura (56,2%) vi{e u odnosu na isti kvartal 2004. Trgovinska razmjena SAD sa ostatkom svijeta u prvom kvartalu 2005. zabiljeìla je deficit u vrijednosti od 174,1 milijardu dolara, {to predstavlja pove}anje od 3,1 milijardu dolara (1,8%) u pore|enju sa prethodnim kvartalom i 35,3 milijarde dolara (25,4%) vi{e u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

O~ekivanja iz decembra, da silazni trend cijena fju~ersa na sirovu naftu ne}e potrajati dugo, pokazala su se ispravnim, jer tokom ~itavog prvog kvartala 2005. cijena sirove nafte, a u skladu sa njom i cijene fju~ersa sa najbliìm dospije}em, imale su jak uzlazni trend. Najvi{a cijena sirove nafte u posljednjih osam mjeseci dostignuta je 1. aprila, a historijski najvi{e cijene fju~ersa na sirovu naftu za isti period dostignute su tri dana kasnije.

1) Sezonski neprilago|eni podaci. 1) Seasonally unadjusted data.


1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE Dva puta tijekom prvog tromjese~ja 2005. FED je podizao stopu na federalne fondove, svaki put za dodatnih 25 bp. Posljednja odluka donesena je 2.3.2005, ~ime je stopa na federalne fondove podignuta na 2,75%, a samim tim i diskontna stopa na razinu od 3,75%. FED vjeruje da je i nakon posljednje akcije monetarna politika prilago|ena sada{njoj situaciji u zemlji, te da, usprkos rastu cijena energenata, proizvodnja nastavlja da raste umjerenim tempom, te da se uvjeti na trì{tu rada pobolj{avaju. Tako|er se navodi da su inflacija i o~ekivanja vezana za inflaciju u dugom roku dobro kontrolirani. Referencne su stope ECB-a i Banke Engleske u prvom tromjese~ju ostale nepromijenjene i iznose 2, odnosno 4,75%.

Prema podacima Eurostata, rast BDP-a u prvom tromjese~ju u zoni eura i EU25 i dalje zaostaje za SAD. Godi{nja stopa rasta BDP-a u SAD-u u prvom tromjese~ju 2005. iznosila je 3,6%, dok su u zoni eura i EU25 ubiljeène vrijednosti od 1,4 i 1,7%, respektivno. U usporedbi sa prethodnim tromjese~jem, BDP je u prvom tromjese~ju 2005. porastao za 0,8 u SAD, i 0,5% u zoni eura i EU25.

Prosje~na godi{nja stopa inflacije u SAD u prvom tromjese~ju iznosila je 5,67%, dok su u zoni eura i EU25 ubiljeène razine od 2,03 i 2,06%, respektivno.

Vanjskotrgovinska razmjena zone eura1) u prvom tromjese~ju ubiljeìla je suficit u iznosu od 6,1 milijardu eura, {to predstavlja smanjenje od 7,8 milijardi eura (56,1%) u odnosu na prethodno tromjese~je i 13 milijardi eura (68,1%) u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine. EU25 je u istom razdoblju ubiljeìla uve}anje trgovinskog deficita sa ostatkom svijeta. Vanjskotrgovinska razmjena EU25 ubiljeìla je deficit od 27,5 milijardi eura, {to predstavlja uve}anje od 11,2 milijarde eura (68,7%) u usporedbi sa prethodnim i 6,4 milijarde eura (56,2%) vi{e u odnosu na isto tromjese~je 2004. Trgovinska razmjena SAD sa ostatkom svijeta u prvom tromjese~ju 2005. ubiljeìla je deficit u vrijednosti od 174,1 milijardu dolara, {to predstavlja uve}anje od 3,1 milijardu dolara (1,8%) u usporedbi sa prethodnim tromjese~jem i 35,3 milijarde dolara (25,4%) vi{e u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine.

O~ekivanja iz prosinca, da silazni trend cijena fju~ersa na sirovu naftu ne}e potrajati dugo, pokazala su se ispravnim, jer tijekom ~itavog prvog tromjese~ja 2005. cijena sirove nafte, a sukladno sa njom i cijene fju~ersa sa najbliìm dospije}em, imale su jak uzlazni trend. Najvi{a cijena sirove nafte u posljednjih osam mjeseci dostignuta je 1. travnja, a povijesno najvi{e cijene fju~ersa na sirovu naftu za isto razdoblje dostignute su tri dana kasnije.

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@EWE1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@EWE Dva puta u toku prvog kvartala 2005. FED je podizao stopu na federalne fondove, svaki put za dodatnih 25 bp. Posqedwa odluka donesena je 2.3.2005, ~ime je stopa na federalne fondove podignuta na 2,75%, a samim tim i diskontna stopa na nivo od 3,75%. FED vjeruje da je i nakon posqedwe akcije monetarna politika prilago|ena sada{woj situaciji u zemqi, te da, uprkos rastu cijena energenata, proizvodwa nastavqa da raste umjerenim tempom, te da se uslovi na trì{tu rada poboq{avaju. Tako|e se navodi da su inflacija i o~ekivawa vezana za inflaciju u dugom roku dobro kontrolisani. Referentne stope ECB-a i Banke Engleske u prvom kvartalu ostale su nepromijewene i iznose 2, odnosno 4,75%.

Prema podacima Evrostata, rast BDP-a u prvom kvartalu u podru~ju evra i EU25 i daqe zaostaje za SAD. Godi{wa stopa rasta BDP-a u SAD-u u prvom kvartalu 2005. iznosila je 3,6%, dok su u podru~ju evra i EU25 zabiqeène vrijednosti od 1,4 i 1,7%, respektivno. U pore|ewu sa prethodnim kvartalom, BDP je u prvom kvartalu 2005. porastao za 0,8 u SAD, i 0,5% u podru~ju evra i EU25.

Prosje~na godi{wa stopa inflacije u SAD u prvom kvartalu iznosila je 5,67%, dok su u podru~ju evra i EU25 zabiqeèni nivoi od 2,03 i 2,06%, respektivno.

Spoqnotrgovinska razmjena podru~ja evra1) u prvom kvartalu zabiqeìla je suficit u iznosu od 6,1 milijardu evra, {to predstavqa smawewe od 7,8 milijardi evra (56,1%) u odnosu na prethodni kvartal i 13 milijardi evra (68,1%) u odnosu na isti kvartal prethodne godine. EU25 je u istom periodu zabiqeìla pove}awe trgovinskog deficita sa ostatkom svijeta. Spoqnotrgovinska razmjena EU25 zabiqeìla je deficit od 27,5 milijardi evra, {to predstavqa pove}awe od 11,2 milijarde evra (68,7%) u pore|ewu sa prethodnim i 6,4 milijarde evra (56,2%) vi{e u odnosu na isti kvartal 2004. Trgovinska razmjena SAD sa ostatkom svijeta u prvom kvartalu 2005. zabiqeìla je deficit u vrijednosti od 174,1 milijardu dolara, {to predstavqa pove}awe od 3,1 milijardu dolara (1,8%) u pore|ewu sa prethodnim kvartalom i 35,3 milijarde dolara (25,4%) vi{e u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

O~ekivawa iz decembra, da silazni trend cijena fju~ersa na sirovu naftu ne}e potrajati dugo, pokazala su se ispravnim, jer tokom ~itavog prvog kvartala 2005. cijena sirove nafte, a u skladu sa wom i cijene fju~ersa sa najbliìm dospije}em, imale su jak uzlazni trend. Najvi{a cijena sirove nafte u posqedwih osam mjeseci dostignuta je 1. aprila, a istorijski najvi{e cijene fju~ersa na sirovu naftu za isti period dostignute su tri dana kasnije.

15

1) Sezonski neprilago|eni podaci.1) Sezonski neprilago|eni podaci.


Graph 1: Interest rates of some central banks

Money and Interest Rates

Source:Source: The Economist Magazine (April 2nd 2005 and April 30th 2005)

Notes:Notes:* Narrow: M1 except Britain and Sweden M0; broad: M2 or M3 except Britain M4.** Germany for bonds

16

Grafikon 1: Referente kamatne stope nekih centralnih banaka

Novac i kamatne stope

Izvor:Izvor: Magazin The Economist (2. april 2005. i 30. april 2005.)

Bilje{ke:Bilje{ke:* Nov~ana masa u u`em smislu: M1 osim u V.Britaniji i [vedskoj M0, nov~ana masa u {irem smislu: M2 ili M3 osim u V. Britaniji M4.** Njema~ka za obveznice

Ameri~ka centralna banka

Banka Engleske


US Federal Reserve

Bank of England

European Central Bank02

.03

03.03

04.03

05.03

06.03

07.03

08.03

09.03

10.03

11.03

12.03

01.04

02.04

03.04

04.04

05.04

06.04

07.04

08.04

09.04

10.04

11.04

12.04

01.05

03.05

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

5,00

02.05

01.03

).5002.ram(*asamana~voN

)5002,.raM(*ylppusyenoM

).5002tram.03uovinmejn{idogan%u,epotsentamaK

)5002,hcraM03(.a.p%setartseretnI

unidogazenejmorp%

ogaraeynoegnahc%

acvonut{i`rtan.jm-3

tekramyenomhtm-3

enidalv.dog-2ecinzevbo

t'vograey-2sdnob

ecinzevboenidalv.dog-01

sdnobt'vograey-01

envitaroprokecinzevbo

etaroprocsdnob

aksu

worran

akori{

daorb

ejndaz

tsetal

.dogel{orp

ogaraey

ejndaz

tsetal

.dogel{orp

ogaraey

ajinatirBakileVniatirBtaerG

2,5+ 4,01+ 59,4 13,4 07,4 27,4 47,4 32,5

napaJnapaJ

5,4+ 1,2+ 20,0 30,0 01,0 43,1 44,1 24,1

aksracjav[dnalreztiwS

6,5- 0,2+ 77,0 52,0 91,1 42,2 04,2 51,2

DASASU

3,3+ 9,4+ 09,2 40,1 48,3 55,4 38,3 05,5

**arueanoZ**aerAoruE

3,9+ 5,6+ 51,2 69,1 05,2 46,3 88,3 49,3


Grafikon 1: Referentne kamatne stope nekih sredi{njih banaka


Izvor:Izvor: Magazin The Economist (2. travanj 2005. i 30. travanj 2005.)

Zabilje{ke:Zabilje{ke:* Nov~ana masa u uèm smislu: M1 osim u V.Britaniji i [vedskoj M0, nov~ana masa u {irem smislu: M2 ili M3 osim u V. Britaniji M4.** Njema~ka za obveznice

Grafikon 1: Referente kamatne stope nekih centralnih banaka


Izvor:Izvor: Magazin The Economist (2. april 2005. i 30. april 2005.)

Biqe{ke:Biqe{ke:* Nov~ana masa u uèm smislu: M1 osim u V.Britaniji i [vedskoj M0, nov~ana masa u {irem smislu: M2 ili M3 osim u V. Britaniji M4.** Wema~ka za obveznice

17

Ameri~ka sredi{nja banka

Banka Engleske

Europska sredi{nja banka

Ameri~ka centralna banka

Banka Engleske


02.03

03.03

04.03

05.03

06.03

07.03

08.03

09.03

10.03

11.03

12.03

01.04

02.04

03.04

04.04

05.04

06.04

07.04

08.04

09.04

10.04

11.04

12.04

01.05

03.05

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

5,00

02.05

01.03

).5002,.uò(*asamana~voN

).5002,.ram(*asamana~voN

).5002kajuò.03(uovinmejn{idogan%u,epotsentamaK

).5002tram.03(uovinmew{idogan%u,epotsentamaK

unidogazenejmorp%

unidogazenejmorp%

acvonut{i`rtan.jm-3

acvonut{i`rtan.jm-3







aksu

aksu

akori{

akori{

ejndaz

ewdaz

.dogel{orp

.dogel{orp

ejndaz

ewdaz

.dogel{orp

.dogel{orp

ajinatirBakileVajinatirBakileV

2,5+ 4,01+ 59,4 13,4 07,4 27,4 47,4 32,5

napaJnapaJ

5,4+ 1,2+ 20,0 30,0 01,0 43,1 44,1 24,1

aksraciv[aksracjav[

6,5- 0,2+ 77,0 52,0 91,1 42,2 04,2 51,2

DASDAS

3,3+ 9,4+ 09,2 40,1 48,3 55,4 38,3 05,5

**arueanoZ**arveej~urdoP

3,9+ 5,6+ 51,2 69,1 05,2 46,3 88,3 49,3


2. REAL SECTOR2. REAL SECTOR

Bosnia and Herzegovina continued with reform processes in the first quarter of 2005, mainly in the areas of privatization, balancing government finance (revenues and expenditures), creating conditions for growth of foreign investments, improvement of business environment, stimulation of exports, and reduction of gray economy to a more acceptable level. This process is slow and according to the EBRD Transition Report, Bosnia and Herzegovina and Serbia and Montenegro must speed up the reforms in order not to leg even more behind.2)

In the privatization sector, the main events were the privatization of Jel{ingrad from Banja Luka, where the interested potential buyer was the leading company in that particular market, Slovenian Livar, and the privatization of Energopetrol Sarajevo, which is in the final stages. This is reason for cautious optimism in terms of bringing the privatization process up the speed. Additionally, Energoinvest, Agrokomerc and KTK in FBH, and the Banja Luka Brewery in the RS, are only a few of many attractive companies that will be privatized in the coming period.

Reforms of the business environment and fiscal sector were particularly important in Bosnia and Herzegovina because of the benefits they may bring to the overall economic transition and fulfilling the criteria for EU integration.

With the view to creating conditions to improve business environment, and thereby the growth of foreign investments, the BH Parliamentary Assembly in July 2004 passed a new Framework Law on Incorporation and the Law on Accounting and Audit. Legislative procedure to adopt Entity legislation on incorporation has been completed. The FBH Parliament passed the Law on Incorporation in March 2005, and the RS National Assembly passed it in April 2005. Entity legislation on accounting and audit was adopted by both Entity governments in December 2004, and their parliamentary adoption is forthcoming. Legislative procedure in the Br~ko District has not yet been initiated for either bill.

In an attempt to identify key obstacles for improvement of business environment, the Association of Employers in FBH conducted a survey of 320 companies regarding obstacles for successful business operations in 2004. The results of the survey were published in Economic Barometer3), and they list the major obstacles as follows: tax policy -- high taxes and fees (56.9% respondents), bureaucracy and administration (53.4%), lack of favorable sources of finance (35.9%), and lack of incentives from domestic authorities (33.8%). Results of the survey lead to a conclusion that the situation in RS are almost identical.

2.1 Industrial production2.1 Industrial production

The volume of industrial production in the first quarter of 2005, when compared with the first quarter of 2004, grew by 1.6% in FBH and by 9.3% in RS. At the same time, the volume of industrial production decreased from the previous quarter in both Entities; by 6.2% in FBH and by 9.1% in RS (Table 3).

18

2. REALNI SEKTOR2. REALNI SEKTOR

U prvom kvartalu 2005. u BiH je nastavljen proces reformi koji se odnosi na proces privatizacije, uravnoteènje vladinih finansija (prihoda i rashoda), stvaranje uslova za rast stranih investicija, pobolj{anje poslovnog okruènja, stimulisanje izvoza, te svo|enje sive ekonomije na prihvatljiviji nivo. Ovaj proces te~e sporo i kako je navedeno u Izvje{taju o tranziciji Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj: Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora trebaju ubrzati reforme ako ne èle da jo{ vi{e zaostanu.2)

Kada je rije~ o procesu privatizacije, moè se konstatovati da su glavni doga|aji privatizacija Jel{ingrada iz Banjaluke, za koji je zainteresovan slovena~ki Livar - vode}a firma na trì{tu ove djelatnosti, i privatizacija Energopetrola Sarajevo, koja se nalazi u finalnoj fazi, {to daje nadu za oprezan optimizam u pogledu ubrzanja privatizacije. Pored toga, Energoinvest, Agrokomerc i KTK u FBiH i Banjalu~ka pivara u RS, samo su neka od atraktivnih preduze}a kojima predstoji privatizacija u narednom periodu.

Reforme u poslovnom okruènju i fiskalnom sektoru posebno su zna~ajne u BiH zbog koristi koje one mogu imati u smislu ekonomske tranzicije u cjelini, te u smislu ispunjavanja kriterija za integraciju u EU.

U cilju stvaranja uslova za pobolj{anje poslovnog okruènja, a samim tim i rast stranih investicija, Parlamentarna skup{tina BiH usvojila je u julu 2004, pored Okvirnog zakona o registraciji preduze}a, i Zakon o ra~unovodstvu i reviziji. Zakonodavna procedura vezana za usvajanje Zakona o registraciji preduze}a na nivou entiteta je zavr{ena. Parlament FBiH usvojio je Zakon o registraciji preduze}a u martu 2005. a Narodna skup{tina RS u aprilu 2005. Entitetske zakone o ra~unovodstvu i reviziji usvojile su u decembru 2004. obje vlade i sada se o~ekuje njihovo usvajanje na sjednicama parlamenata. Oba zakona u Distriktu Br~ko su pripremljena i ~ekaju zakonsku proceduru.

U nastojanju da se identifikuju klju~ne prepreke za pobolj{anje poslovnog okruènja, Udruènje poslodavaca u FBiH provelo je anketu u 320 firmi o preprekama uspje{nom poslovanju u 2004. U Privrednom barometru3) publikovani su podaci ankete i oni pokazuju da su najve}e prepreke u poslovanju: poreska politika visoki porezi i takse (56,9% ispitanika), birokratija i administracija (53,4%), nedostatak povoljnijih izvora finansiranja 35,9% i nedostatak podsticajnih mjera od doma}ih vlasti 33,8%. Nalazi ankete nesporno upu}uju na zaklju~ak da je i u RS gotovo identi~no stanje.

2.1 Industrijska proizvodnja2.1 Industrijska proizvodnja

U FBiH u prvom kvartalu 2005, u pore|enju sa prvim kvartalom 2004, ostvaren je rast obima industrijske proizvodnje u visini od 1,6%, a u RS 9,3%. Istovremeno, u odnosu na prethodni kvartal biljeì se pad obima industrijske proizvodnje u oba entiteta, u FBiH 6,2%, a u RS 9,1% (tabela 3).

2) EBRD, Izvje{taj o tranziciji 2004.3) Glasilo Udruènja poslodavaca u FBiH za 2004. - 2005.

2) EBRD, Transition Report 2004.3) 2004 - 2005 Bulletin of the FBH Employers Association



U prvom tromjese~ju 2005. u BiH je nastavljen proces reformi koji se odnosi na proces privatizacije, uravnoteènje vladinih financija (prihoda i rashoda), stvaranje uvjeta za rast stranih investicija, pobolj{anje poslovnog okruènja, stimuliranje izvoza, te svo|enje sive ekonomije na prihvatljiviju razinu. Ovaj proces te~e sporo i kako je navedeno u Izvje{}u o tranziciji Europske banke za rekonstrukciju i razvoj: Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora trebaju ubrzati reforme ako ne èle da jo{ vi{e zaostanu.2)

Kada je rije~ o procesu privatizacije, moè se konstatirati da su glavni doga|aji privatizacija Jel{ingrada iz Banjaluke, za koji je zainteresiran slovena~ki Livar - vode}a firma na trì{tu ove djelatnosti, i privatizacija Energopetrola Sarajevo, koja se nalazi u finalnoj fazi, {to daje nadu za oprezan optimizam u pogledu ubrzanja privatizacije. Pored toga, Energoinvest, Agrokomerc i KTK u FBiH i Banjalu~ka pivara u RS, samo su neka od atraktivnih poduze}a kojima predstoji privatizacija u narednom razdoblju.

Reforme u poslovnom okruènju i fiskalnom sektoru osobito su zna~ajne u BiH zbog koristi koje one mogu imati u smislu ekonomske tranzicije u cjelini, te u smislu ispunjavanja kriterija za integraciju u EU.

U cilju stvaranja uvjeta za pobolj{anje poslovnog okruènja, a samim tim i rast stranih investicija, Parlamentarna skup{tina BiH usvojila je u srpnju 2004, pored Okvirnog zakona o registraciji poduze}a, i Zakon o ra~unovodstvu i reviziji. Zakonodavna procedura vezana za usvajanje Zakona o registraciji poduze}a na razini entiteta je zavr{ena. Parlament FBiH usvojio je Zakon o registraciji poduze}a u oùjku 2005. a Narodna skup{tina RS u travnju 2005. Entitetske zakone o ra~unovodstvu i reviziji usvojile su u prosincu 2004. obje vlade i sada se o~ekuje njihovo usvajanje na sjednicama parlamenata. Oba zakona u Distriktu Br~ko su pripremljena i ~ekaju zakonsku proceduru.

U nastojanju da se identificiraju klju~ne prepreke za pobolj{anje poslovnog okruènja, Udruènje poslodavaca u FBiH provelo je anketu u 320 firmi o preprekama uspje{nom poslovanju u 2004. U Privrednom barometru3) publicirani su podaci ankete i oni pokazuju da su najve}e prepreke u poslovanju: porezna politika visoki porezi i takse (56,9% ispitanika), birokracija i administracija (53,4%), nedostatak povoljnijih izvora financiranja 35,9% i nedostatak podstjecajnih mjera od doma}ih vlasti 33,8%. Nalazi ankete nesporno upu}uju na zaklju~ak da je i u RS gotovo identi~no stanje.

2.1 Industrijska proizvodnja2.1 Industrijska proizvodnja

U FBiH u prvom tromjese~ju 2005, u usporedbi sa prvim tromjese~jem 2004, ostvaren je rast obujma industrijske proizvodnje u visini od 1,6%, a u RS 9,3%. Istodobno, u odnosu na prethodno tromjese~je biljeì se pad obujma industrijske proizvodnje u oba entiteta, u FBiH 6,2%, a u RS 9,1% (tablica 3).


U prvom kvartalu 2005. u BiH je nastavqen proces reformi koji se odnosi na proces privatizacije, uravnoteèwe vladinih finansija (prihoda i rashoda), stvarawe uslova za rast stranih investicija, poboq{awe poslovnog okruèwa, stimulisawe izvoza, te svo|ewe sive ekonomije na prihvatqiviji nivo. Ovaj proces te~e sporo i kako je navedeno u Izvje{taju o tranziciji Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj: Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora trebaju ubrzati reforme ako ne èle da jo{ vi{e zaostanu.2)

Kada je rije~ o procesu privatizacije, moè se konstatovati da su glavni doga|aji privatizacija Jel{ingrada iz Bawaluke, za koji je zainteresovan slovena~ki Livar - vode}a firma na trì{tu ove djelatnosti, i privatizacija Energopetrola Sarajevo, koja se nalazi u finalnoj fazi, {to daje nadu za oprezan optimizam u pogledu ubrzawa privatizacije. Pored toga, Energoinvest, Agrokomerc i KTK u FBiH i Bawalu~ka pivara u RS, samo su neka od atraktivnih preduze}a kojima predstoji privatizacija u narednom periodu.

Reforme u poslovnom okruèwu i fiskalnom sektoru posebno su zna~ajne u BiH zbog koristi koje one mogu imati u smislu ekonomske tranzicije u cjelini, te u smislu ispuwavawa kriterijuma za integraciju u EU.

U ciqu stvarawa uslova za poboq{awe poslovnog okruèwa, a samim tim i rast stranih investicija, Parlamentarna skup{tina BiH usvojila je u julu 2004, pored Okvirnog zakona o registraciji preduze}a, i Zakon o ra~unovodstvu i reviziji. Zakonodavna procedura vezana za usvajawe Zakona o registraciji preduze}a na nivou entiteta je zavr{ena. Parlament FBiH usvojio je Zakon o registraciji preduze}a u martu 2005. a Narodna skup{tina RS u aprilu 2005. Entitetske zakone o ra~unovodstvu i reviziji usvojile su u decembru 2004. obje vlade i sada se o~ekuje wihovo usvajawe na sjednicama parlamenata. Oba zakona u Distriktu Br~ko su pripremqena i ~ekaju zakonsku proceduru.

U nastojawu da se identifikuju kqu~ne prepreke za poboq{awe poslovnog okruèwa, Udruèwe poslodavaca u FBiH provelo je anketu u 320 firmi o preprekama uspje{nom poslovawu u 2004. U Privrednom barometru3) publikovani su podaci ankete i oni pokazuju da su najve}e prepreke u poslovawu: poreska politika visoki porezi i takse (56,9% ispitanika), birokratija i administracija (53,4%), nedostatak povoqnijih izvora finansirawa 35,9% i nedostatak podsticajnih mjera od doma}ih vlasti 33,8%. Nalazi ankete nesporno upu}uju na zakqu~ak da je i u RS gotovo identi~no stawe.

2.1 Industrijska proizvodwa2.1 Industrijska proizvodwa

U FBiH u prvom kvartalu 2005, u pore|ewu sa prvim kvartalom 2004, ostvaren je rast obima industrijske proizvodwe u visini od 1,6%, a u RS 9,3%. Istovremeno, u odnosu na prethodni kvartal biqeì se pad obima industrijske proizvodwe u oba entiteta, u FBiH 6,2%, a u RS 9,1% (tabela 3).

19

2) EBRD, Izvje{taj o tranziciji 20043) Glasilo Udruèwa poslodavaca u FBiH 2004. - 2005.

2) EBRD, Izvje{}e o tranziciji 2004.3) Glasilo Udruge poslodavaca u FBiH za 2004. - 2005.


When industrial production index in the first quarter of 2005 is analyzed in comparison with the first quarter of 2004, the industrial production volume decreased in FBH by 4.9% in January and by 4.3% and 5.0% in February and March, respectively. In the same period, the RS recorded an 8.1% decline of industrial production volume in February, while January and March recorded increases by 36.1% and 4.3%, respectively.

On the other hand, monthly analysis of the industrial production index in 2005 shows that a negative average growth rate of the industrial production volume was recorded in the first quarter in both Entities, 2.1% in FBiH and 3.1% in RS (in the first quarter of 2004, the negative average growth rate in FBiH was 1.4% and 4.1% in RS). Both Entities recorded a significant decline of the industrial production volume in January 2005 compared with December 2004 (18.0% in FBiH and 24.4% in RS). Decline of the industrial production volume in January 2005 may be explained by seasonalities and a significant number of holidays (especially in RS).

Graph 2: Industrial Production Index FBH

Graph 3: Industrial Production Index RS

20

Kada se analizira kretanje indeksa industrijske proizvodnje tokom prvog kvartala, u odnosu na isti period prethodne godine, u FBiH se u januaru biljeì pad obima industrijske proizvodnje za 4,9%, a u februaru i martu rast za 4,3%, odnosno 5,0%. U istom periodu u RS se u februaru biljeì pad obima industrijske proizvodnje za 8,1%, dok se u januaru i martu biljeì rast za 36,1%, odnosno 4,3%.

Na drugoj strani, analiza mjese~nog kretanja indeksa industrijske proizvodnje u 2005. pokazuje da je u FBiH u prvom kvartalu zabiljeèna negativna prosje~na stopa rasta obima industrijske proizvodnje 2,1%, a u RS 3,1% (u prvom kvartalu 2004. negativna prosje~na stopa rasta u FBiH bila je 1,4%, a u RS 4,1%). Pri tome je u oba entiteta u januaru 2005. u odnosu na decembar 2004. ostvaren zna~ajan pad obima industrijske proizvodnje (u FBiH 18,0%, a u RS 24,4%). Pad obima industrijske proizvodnje u januaru 2005. moè se objasniti kretanjem sezonskih faktora i velikim brojem neradnih dana (posebno u RS).

Grafikon 2: Indeks industrijske proizvodnje u FBiH

Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u RS

Izvor: tabela 3 Source: Table 3

mjesec / prethodni mjesec

(RS)

mjesec / isti mjesec

prethodne god. (RS)

month / previous month (RS)

month / same month

previous year (RS)

60

70

80

90

100

110

120

140

130

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03



(FBiH)


prethodne god. (FBiH)

month / previous month

(FBiH)

month / same month

previous year (FBiH)

60

70

80

90

100

110

120

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03


Kada se analizira kretanje indeksa industrijske proizvodnje tijekom prvog tromjese~ja, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u FBiH u sije~nju se biljeì pad obujma industrijske proizvodnje za 4,9%, a u velja~i i oùjku rast za 4,3%, odnosno 5,0%. U istom razdoblju u RS u velja~i se biljeì pad obujma industrijske proizvodnje za 8,1%, dok se u sije~nju i oùjku biljeì rast za 36,1%, odnosno 4,3%.

Na drugoj strani, analiza mjese~nog kretanja indeksa industrijske proizvodnje u 2005. pokazuje da je u FBiH u prvom tromjese~ju ubiljeèna negativna prosje~na stopa rasta obujma industrijske proizvodnje 2,1%, a u RS 3,1% (u prvom tromjese~ju 2004. negativna prosje~na stopa rasta u FBiH bila je 1,4%, a u RS 4,1%). Pri tome je u oba entiteta u sije~nju 2005. u odnosu na prosinac 2004. ostvaren zna~ajan pad obujma industrijske proizvodnje (u FBiH 18,0%, a u RS 24,4%). Pad obujma industrijske proizvodnje u sije~nju 2005. moè se objasniti kretanjem sezonskih faktora i velikim brojem neradnih dana (osobito u RS).

Grafikon 2: Indeks industrijske proizvodnje u FBiH

Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u RS

Kada se analizira kretawe indeksa industrijske proizvodwe tokom prvog kvartala, u odnosu na isti period prethodne godine, u FBiH se u januaru biqeì pad obima industrijske proizvodwe za 4,9%, a u februaru i martu rast za 4,3%, odnosno 5,0%. U istom periodu u RS se u februaru biqeì pad obima industrijske proizvodwe za 8,1%, dok se u januaru i martu biqeì rast za 36,1%, odnosno 4,3%.

Na drugoj strani, analiza mjese~nog kretawa indeksa industrijske proizvodwe u 2005. pokazuje da je u FBiH u prvom kvartalu zabiqeèna negativna prosje~na stopa rasta obima industrijske proizvodwe 2,1%, a u RS 3,1% (u prvom kvartalu 2004. negativna prosje~na stopa rasta u FBiH bila je 1,4%, a u RS 4,1%). Pri tome je u oba entiteta u januaru 2005. u odnosu na decembar 2004. ostvaren zna~ajan pad obima industrijske proizvodwe (u FBiH 18,0%, a u RS 24,4%). Pad obima industrijske proizvodwe u januaru 2005. moè se objasniti kretawem sezonskih faktora i velikim brojem neradnih dana (posebno u RS.

Grafikon 2: Indeks industrijske proizvodwe u FBiH

Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodwe u RS

21

Izvor: tablica 3 Izvor: tabela 3


(RS)


prethodne god. (RS)


(RS)


prethodne god. (RS)

60

70

80

90

100

110

120

140

130

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03



(FBiH)




(FBiH)



60

70

80

90

100

110

120

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03


Analysis of the industrial production index in the period March 2005 - March 2004, shows that FBH recorded growth in the processing industry of 14.4% and a decline in mining sector, and electricity, gas and water supply of 7.0% and 5.2%, respectively. Coke production experienced drastic growth at the rate of 3,299.7%, and some branches recorded high growth rates: exploitation of metal ore 101.1%, production of textiles 51.7%, production of cellulose and paper 29.2%, production of chemical products 61.5%, production of metal 31.3% and production of furniture 21.9%. In the same period, RS recorded a decline in mining and processing industry of 0.4% and 5.1%, respectively, and a 50.0% growth in electricity, gas and water supply (Table 4). Some branches in RS recorded high growth rates: exploitation of metal ore 47.4%, production of foodstuffs and drinks 35.8%, production of tobacco products 420.5%, production of leather and leather products 62.7%, production of communication equipment 116.7%, production of motor vehicles and trailers 201.1%, and recycling 57.9%.

Consequently, the common characteristic of both Entities is the growth of industrial production volume in the first quarter of 2005 compared with the first quarter of 2004, whereas the industrial production volume declined from the previous quarter.

2.2 Prices2.2 Prices

Annual inflation, measured by the retail price index in the period March 2005 -- March 2004, amounted to 2.3% (Table 5), and it exceeded inflation in the Euro zone, where annual inflation recorded in March 2005 amounted to 2.1%. In the period between 2001 and 2004, inflation in BiH was significantly below the inflation in the Euro zone, by as much as 210 basis points in 2002.

Additionally, when the first quarter of 2005 is compared with the first quarter of 2004, Bosnia and Herzegovina recorded identical growth of the general price level (2.3%) as in the period March 2005 -- March 2004, whereas the prices grew by 1.9% from the previous quarter.

Graph 4: Inflation in BH

22

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada se posmatra period mart 2005. mart 2004, pokazuje da je u FBiH ostvaren rast u prera|iva~koj industriji 14,4%, a pad u rudarstvu i snabdijevanju el. energijom, gasom i vodom za 7,0%, odnosno 5,2%. Pri tome je u proizvodnji koksa ostvarena ekstremna stopa rasta od 3.299,7%, dok su u pojedinim industrijskim granama ostvarene visoke stope rasta: va|enje ruda metala 101,1%, proizvodnja tekstila 51,7%, proizvodnja celuloze i papira 29,2%, proizvodnja hemijskih proizvoda 61,5%, te proizvodnja metala 31,3% i proizvodnja namje{taja 21,9%. U RS zabiljeèn je pad u rudarstvu i prera|iva~koj industriji za 0,4%, odnosno 5,1%, dok je u sektoru snabdijevanja el. energijom, gasom i vodom zabiljeèn rast obima proizvodnje za 50,0% (tabela 4). Pojedine industrijske grane ostvarile su visoke stope rasta: va|enje ruda metala 47,4%, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pi}a 35,8%, proizvodnja duhanskih proizvoda 420,5%, proizvodnja koè i predmeta od koè 62,7%, proizvodnja komunikacijske opreme 116,7%, proizvodnja motornih vozila i prikolica 201,1%, te reciklaà 57,9%.

Prema tome, zajedni~ka karakteristika za oba entiteta jeste ~injenica da je ostvaren rast obima industrijske proizvodnje u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period 2004, dok se u odnosu na prethodni kvartal biljeì pad obima industrijske proizvodnje.

2.2 Cijene2.2 Cijene

Inflacija na godi{njem nivou u BiH, mjerena indeksom cijena na malo u periodu mart 2005. mart 2004, iznosi 2,3% (tabela 5) i ve}a je nego inflacija u zoni eura, gdje je u martu 2005. zabiljeèna inflacija na godi{njem nivou 2,1%. U periodu od 2001. do 2004. inflacija u BiH bila je zna~ajno nià nego u zoni eura u 2002. ~ak 210 baznih poena.

Pri tome, u prvom kvartalu 2005. u odnosu na prvi kvartal 2004. u BiH biljeì se identi~an rast op{teg nivoa cijena (2,3%) kao i u periodu mart 2005. mart 2004, dok u odnosu na prethodni kvartal rast cijena iznosi 1,9%.

Grafikon 4:Inflacija u BiH



(BiH)


prethodne god. (BiH)

month / previous month (BH)

month / same month

previous year (BH)

97

98

99

100

101

102

103

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03


Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada se promatra razdoblje oùjak 2005. oùjak 2004, pokazuje da je u FBiH ostvaren rast u prera|iva~koj industriji 14,4%, a pad u rudarstvu i snabdijevanju el. energijom, plinom i vodom za 7,0%, odnosno 5,2%. Pri tome je u proizvodnji koksa ostvarena ekstremna stopa rasta od 3.299,7%, dok su u pojedinim industrijskim granama ostvarene visoke stope rasta: va|enje ruda metala 101,1%, proizvodnja tekstila 51,7%, proizvodnja celuloze i papira 29,2%, proizvodnja kemijskih proizvoda 61,5%, te proizvodnja metala 31,3% i proizvodnja namje{taja 21,9%. U RS ubiljeèn je pad u rudarstvu i prera|iva~koj industriji za 0,4%, odnosno 5,1%, dok je u sektoru snabdijevanja el. energijom, plinom i vodom ubiljeèn rast obujma proizvodnje za 50,0% (tablica 4). Pojedine industrijske grane ostvarile su visoke stope rasta: va|enje ruda metala 47,4%, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pi}a 35,8%, proizvodnja duhanskih proizvoda 420,5%, proizvodnja koè i predmeta od koè 62,7%, proizvodnja komunikacijske opreme 116,7%, proizvodnja motornih vozila i prikolica 201,1%, te reciklaà 57,9%.

Prema tome, zajedni~ka karakteristika za oba entiteta jeste ~injenica da je ostvaren rast obujma industrijske proizvodnje u prvom tromjese~ju 2005. u odnosu na isto razdoblje 2004, dok se u odnosu na prethodno tromjese~je biljeì pad obujma industrijske proizvodnje.


Inflacija na godi{njoj razini u BiH, mjerena indeksom cijena na malo u razdoblju oùjak 2005. oùjak 2004, iznosi 2,3% (tablica 5) i ve}a je nego inflacija u zoni eura, gdje je u oùjku 2005. ubiljeèna inflacija na godi{njoj razini 2,1%. U razdoblju od 2001. do 2004. inflacija u BiH bila je zna~ajno nià nego u zoni eura u 2002. ~ak 210 baznih poena.

Pri tome, u prvom tromjese~ju 2005. u odnosu na prvo tromjese~je 2004. u BiH biljeì se identi~an rast op}e razine cijena (2,3%) kao i u razdoblju oùjak 2005. oùjak 2004, dok u odnosu na prethodno tromjese~je rast cijena iznosi 1,9%.

Grafikon 4:Inflacija u BiH

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodwe, kada se posmatra period mart 2005. mart 2004, pokazuje da je u FBiH ostvaren rast u prera|iva~koj industriji 14,4%, a pad u rudarstvu i snabdijevawu el. energijom, gasom i vodom za 7,0%, odnosno 5,2%. Pri tome je u proizvodwi koksa ostvarena ekstremna stopa rasta od 3.299,7%, dok su u pojedinim industrijskim granama ostvarene visoke stope rasta: va|ewe ruda metala 101,1%, proizvodwa tekstila 51,7%, proizvodwa celuloze i papira 29,2%, proizvodwa hemijskih proizvoda 61,5%, te proizvodwa metala 31,3% i proizvodwa namje{taja 21,9%. U RS zabiqeèn je pad u rudarstvu i prera|iva~koj industriji za 0,4%, odnosno 5,1%, dok je u sektoru snabdijevawa el. energijom, gasom i vodom zabiqeèn rast obima proizvodwe za 50,0% (tabela 4). Pojedine industrijske grane ostvarile su visoke stope rasta: va|ewe ruda metala 47,4%, proizvodwa prehrambenih proizvoda i pi}a 35,8%, proizvodwa duvanskih proizvoda 420,5%, proizvodwa koè i predmeta od koè 62,7%, proizvodwa komunikacione opreme 116,7%, proizvodwa motornih vozila i prikolica 201,1%, te reciklaà 57,9%.

Prema tome, zajedni~ka karakteristika za oba entiteta jeste ~iwenica da je ostvaren rast obima industrijske proizvodwe u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period 2004, dok se u odnosu na prethodni kvartal biqeì pad obima industrijske proizvodwe.


Inflacija na godi{wem nivou u BiH, mjerena indeksom cijena na malo u periodu mart 2005. mart 2004, iznosi 2,3% (tabela 5) i ve}a je nego inflacija u podru~ju evra, gdje je u martu 2005. zabiqeèna inflacija na godi{wem nivou 2,1%. U periodu od 2001. do 2004. inflacija u BiH bila je zna~ajno nià nego u podru~ju evra u 2002. ~ak 210 baznih poena.

Pri tome, u prvom kvartalu 2005. u odnosu na prvi kvartal 2004. u BiH biqeì se identi~an rast op{teg nivoa cijena (2,3%) kao i u periodu mart 2005. mart 2004, dok u odnosu na prethodni kvartal rast cijena iznosi 1,9%.

Grafikon 4: Inflacija u BiH

23



(BiH)




(BiH)



97

98

99

100

101

102

103

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03


In March 2005 in FBH, compared with March 2004, the general price level grew by 1.8%, which represents the annual inflation rate (Table 5). The price movements in this period were influenced by prices of industrial products and services, which increased by 1.0% and 6.4%, respectively, whereas prices of agricultural products grew by 1.3% (Table 6). Among industrial products, the largest increase was recorded for tobacco products, 20.6%, and industrial, non-food products, 9.3%. Analysis of price movements shows that average prices in the first quarter of 2005, compared with the first quarter of 2004, grew by 1.2%, whereas prices in March 2005 grew by 0.5% from February 2005 (Table 5).

In March 2005 in RS, compared with March 2004, the general price level grew by 3.4%, which represents the annual inflation rate (Table 5). The price increase in RS exceeds the price increase in FBH by 1.6 percentage points. The price movements in this period were influenced by prices of industrial products, agricultural products and services, which increased by 1.6%, 6.0% and 11.2%, respectively (Table 6). Among industrial products, the largest increase was recorded for tobacco products, 27.3%, and beverages (alcoholic and non-alcoholic), 6.8%. Analysis of price movements in RS shows that average prices in the first quarter of 2005, compared with the first quarter of 2004, grew by significant 4.9%, whereas prices in March 2005 grew by 0.2% from February 2005 (Table 5).

The price growth is not concerning yet, although their movements must be carefully monitored in the coming period. It has to be said, however, that with the currency board and an open economy that rests on market principles and does not accept regulation or control mechanisms, there is little that the Central Bank can do to influence price movements.

The cost of living index recorded a similar, though somewhat milder, trend as the retail price index. In the first quarter of 2005, BH recorded an increase of living costs by 1.2%, when compared with the first quarter of 2004, whereas the living costs in March 2005 grew by 1.4% when compared with March 2004. At the same time, the living costs in March 2005 grew by 0.6% from the previous month. (Table 7)).

Graph 5: Cost of Living Index

24

U FBiH u martu 2005. u odnosu na mart 2004. biljeì se rast op{teg nivoa cijena za 1,8%, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njem nivou (tabela 5). Na kretanje cijena u ovom periodu uticao je rast cijena industrijskih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,0%, odnosno 6,4%, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda pale za 1,3% (tabela 6). U okviru industrijskih proizvoda najvi{i rast cijena zabiljeèn je kod proizvoda od duhana 20,6% i industrijskih neprehrambenih proizvoda 9,3%. Analiza kretanja cijena pokazuje da su prosje~ne cijene u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period prethodne godine ve}e za 1,2%, dok su cijene u martu 2005. u odnosu na februar 2005. ve}e za 0,5% (tabela 5).

U RS u martu 2005. u odnosu na mart 2004. biljeì se rast op{teg nivoa cijena za 3,4%, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njem nivou (tabela 5). Rast cijena u RS ve}i je od rasta cijena u FBiH za 1,6 indeksnih poena. Na kretanje cijena u ovom periodu uticao je rast cijena industrijskih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,6%, 6,0%, 11,2%, respektivno (tabela 6). U okviru industrijskih proizvoda najvi{i rast cijena zabiljeèn je kod proizvoda od duhana 27,3% i pi}a (alkoholnih i bezalkoholnih) 6,8%. Analiza kretanja cijena pokazuje da su prosje~ne cijene u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period prethodne godine ve}e za zna~ajnih 4,9%, dok su cijene u martu 2005. u odnosu na februar 2005. ve}e za 0,2% (tabela 5).

Rast cijena jo{ uvijek nije zabrinjavaju}i, mada u narednim mjesecima treba pa`ljivo pratiti njihovo kretanje. Ipak, mora se priznati da pri valutnom odboru i otvorenoj ekonomiji koja po~iva na trì{nim principima i koja ne prihvata administrativno-regulativne i kontrolne mehanizme, Centralna banka ne moè puno uticati na kretanje cijena.

Indeks tro{kova ìvota biljeì sli~an, iako po intenzitetu blaì, trend kao i indeks cijena na malo. Tako je u BiH u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period prethodne godine zabiljeèn rast tro{kova ìvota za 1,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine 1,4%. Istovremeno, tro{kovi ìvota u martu 2005. u odnosu na prethodni mjesec zabiljeìli su rast za 0,6% (tabela 7).

Grafikon 5: Indeks tro{kova ìvota



(BiH)



month / previous month (BH)

month / same month

previous year (BH)

97

98

99

100

101

102

103

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03


U FBiH u oùjku 2005. u odnosu na oùjak 2004. biljeì se rast op}e razine cijena za 1,8%, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njoj razini (tablica 5). Na kretanje cijena u ovom razdoblju utjecao je rast cijena industrijskih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,0%, odnosno 6,4%, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda pale za 1,3% (tablica 6). U okviru industrijskih proizvoda, najvi{i rast cijena ubiljeèn je kod proizvoda od duhana 20,6% i industrijskih neprehrambenih proizvoda 9,3%. Analiza kretanja cijena pokazuje da su prosje~ne cijene u prvom tromjese~ju 2005. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ve}e za 1,2%, dok su cijene u oùjku 2005. u odnosu na velja~u 2005. ve}e za 0,5% (tablica 5).

U RS u oùjku 2005. u odnosu na oùjak 2004. biljeì se rast op}e razine cijena za 3,4%, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njoj razini (tablica 5). Rast cijena u RS ve}i je od rasta cijena u FBiH za 1,6 indeksnih poena. Na kretanje cijena u ovom razdoblju utjecao je rast cijena industrijskih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,6%, 6,0%, 11,2%, respektivno (tablica 6). U okviru industrijskih proizvoda najvi{i rast cijena ubiljeèn je kod proizvoda od duhana 27,3% i pi}a (alkoholnih i bezalkoholnih) 6,8%. Analiza kretanja cijena pokazuje da su prosje~ne cijene u prvom tromjese~ju 2005. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ve}e za zna~ajnih 4,9%, dok su cijene u oùjku 2005. u odnosu na velja~u 2005. ve}e za 0,2% (tablica 5).

Rast cijena jo{ uvijek nije zabrinjavaju}i, mada u narednim mjesecima treba pozorno pratiti njihovo kretanje. Ipak, mora se priznati da pri valutnom odboru i otvorenoj ekonomiji koja po~iva na trì{nim principima i koja ne prihvata administrativno-regulativne i kontrolne mehanizme, Centralna banka ne moè puno utjecati na kretanje cijena.

Indeks tro{kova ìvota biljeì sli~an, iako po intenzitetu blaì, trend kao i indeks cijena na malo. Tako je u BiH u prvom tromjese~ju 2005. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ubiljeèn rast tro{kova ìvota za 1,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine 1,4%. Istodobno, tro{kovi ìvota u oùjku 2005. u odnosu na prethodni mjesec ubiljeìli su rast za 0,6% (tablica 7).


U FBiH u martu 2005. u odnosu na mart 2004. biqeì se rast op{teg nivoa cijena za 1,8%, {to predstavqa stopu inflacije na godi{wem nivou (tabela 5). Na kretawe cijena u ovom periodu uticao je rast cijena industrijskih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,0%, odnosno 6,4%, dok su cijene poqoprivrednih proizvoda pale za 1,3% (tabela 6). U okviru industrijskih proizvoda najvi{i rast cijena zabiqeèn je kod proizvoda od duvana 20,6% i industrijskih neprehrambenih proizvoda 9,3%. Analiza kretawa cijena pokazuje da su prosje~ne cijene u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period prethodne godine ve}e za 1,2%, dok su cijene u martu 2005. u odnosu na februar 2005. ve}e za 0,5% (tabela 5).

U RS u martu 2005. u odnosu na mart 2004. biqeì se rast op{teg nivoa cijena za 3,4%, {to predstavqa stopu inflacije na godi{wem nivou (tabela 5). Rast cijena u RS ve}i je od rasta cijena u FBiH za 1,6 indeksnih poena. Na kretawe cijena u ovom periodu uticao je rast cijena industrijskih proizvoda, poqoprivrednih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,6%, 6,0%, 11,2%, respektivno (tabela 6). U okviru industrijskih proizvoda najvi{i rast cijena zabiqeèn je kod proizvoda od duvana 27,3% i pi}a (alkoholnih i bezalkoholnih) 6,8%. Analiza kretawa cijena pokazuje da su prosje~ne cijene u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period prethodne godine ve}e za zna~ajnih 4,9%, dok su cijene u martu 2005. u odnosu na februar 2005. ve}e za 0,2% (tabela 5).

Rast cijena jo{ uvijek nije zabriwavaju}i, mada u narednim mjesecima treba pa`qivo pratiti wihovo kretawe. Ipak, mora se priznati da pri valutnom odboru i otvorenoj ekonomiji koja po~iva na trì{nim principima i koja ne prihvata administrativno-regulativne i kontrolne mehanizme, Centralna banka ne moè puno uticati na kretawe cijena.

Indeks tro{kova ìvota biqeì sli~an, iako po intenzitetu blaì, trend kao i indeks cijena na malo. Tako je u BiH u prvom kvartalu 2005. u odnosu na isti period prethodne godine zabiqeèn rast tro{kova ìvota za 1,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine 1,4%. Istovremeno, tro{kovi ` ivota u martu 2005. u odnosu na prethodni mjesec zabiqeìli su rast za 0,6% (tabela 7).


25

97

98

99

100

101

102

103

01.04 02 03 04 05 06 07 08 09 1110 12

01.05 02 03



(BiH)




(BiH)




The structure of the cost-of-living index in March 2005, when compared to March 2004, shows that costs related to goods increased by 1.1% in FBH and decreased by 0.2% in RS, whereas the costs related to services increased by 4.5% in FBH and by 5.4% in RS (Table 8).

2.3 Wages and employment2.3 Wages and employment

Concerning the first quarter, data on average net wage in the Br~ko District in March 2005 are not available.

In March 2005 in BH, average net wage amounted to KM 526, which represents an increase of KM 32 or 6.5% from March 2004. At the same time, average net wage in FBH and RS increased by 4.2% and 13.6%, respectively. In March 2005, the net wage in FBH exceeded the consumer basket by KM 94 or 20.7%, whereas the net wage in RS fell short of the consumer basket by KM 11 and covered only 97.7% of the consumer basket (In March 2004, the net wage in RS covered only 83.2% of the consumer basket). At the same time, in March 2005, compared with December 2004, the average net wage increased by 0.6% in FBH and by 1.1% in RS. The average pension in March 2005 amounted to KM 220 in FBH and to KM 179 in RS (Table 9).

Real growth of the nominal net wage in the first quarter of 2005 is somewhat less favorable compared with the nominal growth due to inflation. Real net wages in the period March 2005 - March 2004 grew by 2.4% in FBH and by 9.9% in RS.

Graph 6: Net Wages and Consumer B

CBBiH Bilten 1, 2005

Documents

Transcript of CBBiH Bilten 1, 2005