bol

BOLBOLCreate PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

http://www.novapdf.com


BOL je neugodan senzoričko BOL je neugodan senzoričko ii emocionalno emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva. oštećenjem tkiva.

Osjet boli je jedna od vitalnih funkcija živčanog Osjet boli je jedna od vitalnih funkcija živčanog sustava koji upozorava organizam na potencijalnu sustava koji upozorava organizam na potencijalnu ozljedu.ozljedu.

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)



BolBol

VremenskiVremenski akutnaakutna kroničnakronična

UzrokUzrok organskiorganski psihogenipsihogeni

Mjesto nastankaMjesto nastanka glava, vrat, leđa itd.glava, vrat, leđa itd.

PatofiziologijaPatofiziologija nociceptivnanociceptivna nenociceptivna nenociceptivna ((neuropatskaneuropatska))




Deskriptori boliDeskriptori boli

Podaci dobijeni od bolesnikaPodaci dobijeni od bolesnika Podaci dobijeni iz pitanja ispitivačaPodaci dobijeni iz pitanja ispitivača Podaci dobijeni iz upitnika o boliPodaci dobijeni iz upitnika o boli




Postavljanje dijagnozePostavljanje dijagnoze

Uzimanje anamnezeUzimanje anamneze-- postavljanje hipoteze o postavljanje hipoteze o kakvoj se vrsti boli radi i što joj je uzrokkakvoj se vrsti boli radi i što joj je uzrokShotgun ili Gesthalt strategijaShotgun ili Gesthalt strategija

-- najbolja je kombinacijanajbolja je kombinacija

Rijetke manifestacije uobićajenih bolesti, puno su Rijetke manifestacije uobićajenih bolesti, puno su češće nego uobićajene prezentacije rijetkih bolesti!češće nego uobićajene prezentacije rijetkih bolesti!




Uzimanje anamnestičkih podataka o boliUzimanje anamnestičkih podataka o boli Nastanak, postoji li podatak o traumiNastanak, postoji li podatak o traumi Kada i kako se bol javila Kada i kako se bol javila LokalizacijaLokalizacija Gdje je bol lokaliziranaGdje je bol lokalizirana

--na površini/dubljena površini/dublje JačinaJačina Koliko je bol jakaKoliko je bol jaka KarakteristikeKarakteristike Opišite bolOpišite bol Vremenska distribucijaVremenska distribucija Koliko bol trajeKoliko bol traje Komponeneta neugodeKomponeneta neugode Koliko je neugodna bolKoliko je neugodna bol Pridruženi simptomiPridruženi simptomi Nesanica, trnjenje, Nesanica, trnjenje,

motorički ili senzorni motorički ili senzorni ispad..ispad..

Psihološki čimbeniciPsihološki čimbenici Postoji li Postoji li anksiznost/depresijaanksiznost/depresija

Čimbenici koji bol pojačavajuČimbenici koji bol pojačavaju Što pogoršava bolŠto pogoršava bol Čimbenici koji bol ublažavajuČimbenici koji bol ublažavaju Što umanjuje bolŠto umanjuje bol Učinak na svakodnevno funkcioniranjeUčinak na svakodnevno funkcioniranje Da li i koliko bolesnik funkcioniraDa li i koliko bolesnik funkcionira Odgovor na terapijuOdgovor na terapiju Kakav je bio učinak lijekova do sadaKakav je bio učinak lijekova do sada NavikeNavike Pušenje, alkohol, DM, psihoaktivna Pušenje, alkohol, DM, psihoaktivna

sredstvasredstva Kako se bolesnik nosi s bolomKako se bolesnik nosi s bolom Kako se nosite s bolomKako se nosite s bolom




Detaljan neurološki pregledDetaljan neurološki pregled Mapiranje boli i senzornih poremećajaMapiranje boli i senzornih poremećaja Neurofiziološki pregled (EMNG,SSEPNeurofiziološki pregled (EMNG,SSEP--

somatosenzorni evocirani potencijali,LEP somatosenzorni evocirani potencijali,LEP laser evoked potentials, Nociceptivni laser evoked potentials, Nociceptivni refleksi, mikroneurografija)refleksi, mikroneurografija)

Metode slikovnog prikazaMetode slikovnog prikaza--CT, MRi, PETCT, MRi, PET




Procjena boliProcjena boli

LokacijaLokacija KarakteristikeKarakteristike Vremenski slijedVremenski slijed Čimbenici koji utječu na bolČimbenici koji utječu na bol IntenzitetIntenzitet




Mjerenje intenzitetaMjerenje intenziteta

Vizualne analogne skale, numeričke skale, opis boliVizualne analogne skale, numeričke skale, opis boli

Mjerenje prije terapije i 30Mjerenje prije terapije i 30--60 minuta nakon 60 minuta nakon popo th, 10th, 10--20 20 min nakon min nakon iviv th, 15th, 15--30 min nakon 30 min nakon scsc thth




O kojim čimbenicima ovisi percepcija boli?

Tjelesni spolgenetikatjelesna težina; debljina koženeurobiološki čimbenicimetoda stimulacije

Psihološki anksioznoststrahdepresijavještine suočavanja

Kulturalni predrasudestrahsramnormalna pojava kod žena -(liječnici im ne vjeruju da je bol stvarna)




Spolne razlike u percepciji boli

Žene: - niži prag boli- ponavljajuća, intenzivnija i dugotrajnija bol- istovremeno multipla bolna stanja- razlike u prevalenciji određenih kroničnih bolnih stanja

češće kod žena – migrena, fibromialgija, RA, OA, bol u TMZ, sy iritabilnog crijeva

češće kod muškaraca – cluster glavobolja- promjene u spolnim hormonima moderiraju percepciju boli- estrogen suprimira stresom induciranu analgeziju kod žena

- manje u kasnijoj dobi

May A. Curr Opin Neurol 2005;18:293-7.




AKUTNA BOLAKUTNA BOL Bol koja traje 4 do 6 tjedanaBol koja traje 4 do 6 tjedana Protektivni mehanizam koji omogućava Protektivni mehanizam koji omogućava

živim bićima opstanak u potencijalno živim bićima opstanak u potencijalno opasnom okolišuopasnom okolišu

Uzrok boli se može saniratiUzrok boli se može sanirati




KRONIČNA BOLKRONIČNA BOL Patološka bol koja traje dulje od Patološka bol koja traje dulje od

uobičajenog vremena cijeljenja uobičajenog vremena cijeljenja ozljede ili liječenja bolestiozljede ili liječenja bolesti

Samostalna bolest sa vlastitim Samostalna bolest sa vlastitim simptomima, sindromima i simptomima, sindromima i komplikacijamakomplikacijama

22% ukupnog čovječanstva (SZO)22% ukupnog čovječanstva (SZO)




Klasifikacija kronične boliKlasifikacija kronične boli

Predominiraju 3 jasna patofiziološka mehanizma :Predominiraju 3 jasna patofiziološka mehanizma :

1/ nociceptivna kronična bol > polazi od normalne aktivnosti perifernih 1/ nociceptivna kronična bol > polazi od normalne aktivnosti perifernih nociceptora lociranih u mjestu ozljede tkivanociceptora lociranih u mjestu ozljede tkiva

2/ neuropatska kronična bol > preskače normalne nociceptivne putove te je 2/ neuropatska kronična bol > preskače normalne nociceptivne putove te je obično precipitiran sa direktnom ozljedom nervnog tkivaobično precipitiran sa direktnom ozljedom nervnog tkiva

3/ idiopatska ( psihogena ) kronična bol > perzistira u odsutnosti jasno 3/ idiopatska ( psihogena ) kronična bol > perzistira u odsutnosti jasno prepoznatog organskog izvora boliprepoznatog organskog izvora boli




Osjet boli mogu pobuditi dva temeljna Osjet boli mogu pobuditi dva temeljna mehanizma, po razlikujemo dvije temeljne mehanizma, po razlikujemo dvije temeljne patogenetske vrste bolipatogenetske vrste boli

NOCICEPTORSKA NOCICEPTORSKA –– nastaje pobuđivanjem nastaje pobuđivanjem nociceptora, perifernih receptora za bolnociceptora, perifernih receptora za bol

NEUROPATSKA NEUROPATSKA –– koju pobuđuju poremećaji koju pobuđuju poremećaji živčnog sustava živčnog sustava




Patofiziološka podjela boliPatofiziološka podjela boli

NOCICEPTIVNANOCICEPTIVNA

SOMATSKA VISCERALNASOMATSKA VISCERALNA

NEUROPATSKANEUROPATSKA

PERIFERNA CENTRALNAPERIFERNA CENTRALNA

Zurak N. Neurogena bol. Medicus 1999; 8:23Zurak N. Neurogena bol. Medicus 1999; 8:23--7.7.




Nociceptivna bolNociceptivna bol

Nastaje podraživanjem struktura osjetljivih na Nastaje podraživanjem struktura osjetljivih na bol (bol (nociceptorinociceptori) ili kao posljedica prejakog ) ili kao posljedica prejakog podraživanja bilo kojih drugih receptorapodraživanja bilo kojih drugih receptora

Zaštitna ulogaZaštitna uloga





SomatskaSomatska Lokalizirana, osjeća se na mjestu oLokalizirana, osjeća se na mjestu ošštećenja tkiva, tećenja tkiva,

jasno je definirana i ograničena na zahvaćeno jasno je definirana i ograničena na zahvaćeno područjepodručje





VisceralnaVisceralna bol je tupa i često se ne može jasno bol je tupa i često se ne može jasno

lokaliziratilokalizirati, , prenesena bolprenesena bol uu područja kože područja kože ((Headove zoneHeadove zone))

posljedica je oposljedica je oššttećenja unutarnjih organa koji ećenja unutarnjih organa koji su osjetljivi na bolsu osjetljivi na bol




NEUROPATSKA BOLNEUROPATSKA BOL Stanje koje je uzrokovano primarnom lezijom ili disfunkcijom Stanje koje je uzrokovano primarnom lezijom ili disfunkcijom

živčanog sustavaživčanog sustava

A.A. SIMPATETIČKI POSREDOVANASIMPATETIČKI POSREDOVANA –– uslijed periferne lezije uslijed periferne lezije živca i povezana je s autonomnim promjenama (kompleksni živca i povezana je s autonomnim promjenama (kompleksni regionalni sindrom regionalni sindrom –– refleksna simpatička distrofija i refleksna simpatička distrofija i kauzalgija)kauzalgija)

B.B. NESIMPATETIČKI POSREDOVANANESIMPATETIČKI POSREDOVANA –– uslijed periferne uslijed periferne lezije bez zahvaćanja autonomnog živčanog sustava (PHN)lezije bez zahvaćanja autonomnog živčanog sustava (PHN)

C.C. CENTRALNA BOLCENTRALNA BOL –– uslijed abnormalne aktivnosti uslijed abnormalne aktivnosti CNSCNS--a (fantomska bol, bol nakon oštećenja leđne moždine, a (fantomska bol, bol nakon oštećenja leđne moždine, nakon CVInakon CVI--a)a)




RECEPTORI ZA BOLRECEPTORI ZA BOL Odgovaraju na jake podražaje koji mogu oštetiti tkiva tako da pobuđuju osjet Odgovaraju na jake podražaje koji mogu oštetiti tkiva tako da pobuđuju osjet

boliboli Građeni su kao živčani završeciGrađeni su kao živčani završeci

Nociceptori kože: Nociceptori kože: a) mehanoreceptori s visokim pragom podražajaa) mehanoreceptori s visokim pragom podražajab) polimodalni receptorib) polimodalni receptori




KEMIJSKI POSREDNICI BOLIKEMIJSKI POSREDNICI BOLI

Brojni vanjski i nutarnji čimbenici koji Brojni vanjski i nutarnji čimbenici koji uzrokuju bol podražuju receptore neposredno uzrokuju bol podražuju receptore neposredno mehaničkim, toplinskim ili kemijskim mehaničkim, toplinskim ili kemijskim djelovanjem ili posredno, oslobađajući djelovanjem ili posredno, oslobađajući ALGOGENE TVARI koje pobuđuju osjet boli ALGOGENE TVARI koje pobuđuju osjet boli ili snizuju prag podražaja nociceptoraili snizuju prag podražaja nociceptora




Povišenje koncentracije K+ ili H+ u mikrookolišu Povišenje koncentracije K+ ili H+ u mikrookolišu nociceptora pobuđuje osjet bolinociceptora pobuđuje osjet boli

To se zbiva pri tkivnim oštećenjima kada K+ To se zbiva pri tkivnim oštećenjima kada K+ izlazi iz stanica u izvnstanični prostor, odnosno izlazi iz stanica u izvnstanični prostor, odnosno pri ishemiji kas se anaerobnim metabolizmom pri ishemiji kas se anaerobnim metabolizmom proizvodi mliječna kiselinaproizvodi mliječna kiselina

Pri većim tkivnim oštećenjima se oslobađaju Pri većim tkivnim oštećenjima se oslobađaju posrednici upale (biogeni amini, histamin, posrednici upale (biogeni amini, histamin, serotonin, bradikinin) koji podražuju nociceptore, serotonin, bradikinin) koji podražuju nociceptore, dovode i do vazodilatacije i edema koji dovode i do vazodilatacije i edema koji mehaničkim podražajem nociceptora izaziva bolmehaničkim podražajem nociceptora izaziva bol




Aferentna vlakna za bol

A delta - mijelinizirana(1.0-5.0 µm) trenutna bol“probadajuća”Glutamat, aspartat, ATP

C - nemijelinizirana(0.4-1.1 µm) sporo provodeća, duže traje“paleća”, “tupa”Supstanca P




Sakralni segmenti - superficijalnoveći dio KL – spinotalamički traktLat.spinotalamički trakt

- brzo provodeći- projicira direktno u talamus

Anterolat. trakt (spino-retikulo-talamički)- sporiji- projicira bol kontinuirano

Talamus (VPL grupa jezgara)

Kortikalne strukture- prim. i sek. senzorički korteks- diskriminirajući aspekt- area za vid, sluh- cingulum, insula

Hipotalamus, amigdala, limbički korteks - afektivna komponenta boli- autonomni odgovori




NADZOR OSJETA BOLINADZOR OSJETA BOLI

Na svim razinama sustava osjeta boli (receptorskoj, Na svim razinama sustava osjeta boli (receptorskoj, prijenosnoj i središnjoj) brojni mehanizmi ugađaju prijenosnoj i središnjoj) brojni mehanizmi ugađaju osjet boli bilo da ga pojačavaju ili potiskujuosjet boli bilo da ga pojačavaju ili potiskuju

Promjene mikrookoliša nociceptora mogu povisiti ili Promjene mikrookoliša nociceptora mogu povisiti ili sniziti prag osjeta bolisniziti prag osjeta boli




GLAVOBOLJE, NEURALGIJE GLAVOBOLJE, NEURALGIJE I OROFACIJALNA BOLI OROFACIJALNA BOL




Bol Bol momožže nastati samo u onim strukturama glave koje imaju e nastati samo u onim strukturama glave koje imaju zavrzavrššetkeetke žživaca koji registriraju bolni podraivaca koji registriraju bolni podražžajaj

KostiKosti, , meke momeke možždane ovojnice i samo tkivo mozga nemaju dane ovojnice i samo tkivo mozga nemaju mogumoguććnost signalizacije osjeta bolinost signalizacije osjeta boli, , ostale strukture koje ukljuostale strukture koje uključčuju uju kokožžu i potkou i potkožžno tkivono tkivo, , mimiššiićće i njihove ovojnicee i njihove ovojnice, , pokosnicapokosnica, , zubizubi, , ooččii, , sluznica nosne i usnesluznica nosne i usne ššupljineupljine, , sinusisinusi, , velike arterije i venevelike arterije i vene, , venski sinusivenski sinusi, , dijelovi tvrde modijelovi tvrde možždane ovojnicedane ovojnice, , osjetni moosjetni možždanidanižživci i pripadajuivci i pripadajućći gangliji imaju mogui gangliji imaju moguććnost signalizacije osjeta nost signalizacije osjeta boliboli. .




Strukture za bol- neuralne

Trigeminalni sistem (TNS)- ogranci V1 (V2,V3)- trig. ganglion- trig. kompleks jezgara m stabla

- glavna senzorna jezgra- spinalna trigeminalna jezgra

Jezgre gornjih cervikalnih segmenata




Strukture za bolVaskularne

ArterijskeWillisov krugmeningealne arterijeart. superficialis i trochlearis

Venskesinus sagitalis sup.vene oko Sylijeve fisure




OROFACIJALNA BOLOROFACIJALNA BOL

Orofacijalna bol pogađa milijune ljudi u svijetu Orofacijalna bol pogađa milijune ljudi u svijetu svakodnevno.svakodnevno.Predstavlja osjećaj nelagode ili boli u području Predstavlja osjećaj nelagode ili boli u području lica, usta, nosa, ušiju, očiju, vrata i glave.lica, usta, nosa, ušiju, očiju, vrata i glave.

Ometa mnoge važne funkcijeOmeta mnoge važne funkcije-- disanje i osjet disanje i osjet mirisa, okus, vid, žvakanje, gutanje i mirisa, okus, vid, žvakanje, gutanje i komunikaciju (verbalnu i neverbalnu).komunikaciju (verbalnu i neverbalnu).




Mit:Migrena je JednostranaTemporalna Pulsirajuća

Činjenice1. do 41 % pacijenata se žali na obostranu bol2. Lokalizacija može uključivati:-vrat-područje nosa-područje sinusa

3. 50 % vremena bol nije puslirajuća

Lipton, Headache 2001;41:646-657




1. Migrena bez aure1.2. Migrena s aurom

1.2.1. Tipična aura s migrenom1.2.2. Tipična aura s ne-migrenskom glavoboljom1.2.3. Tipična aura bez glavobolje1.2.4. Obiteljska hemiplegična migrena (FHM)1.2.6. Bazilarni -tip migren

1.3. Periodični sindromi u djetinjstvu - prekursori migrene1.4. Retinalna migrena1.5. Komplikacije migrene

1.5.1. Kronična migrena1.5.2. Migrenski status1.5.3. Perzistentna aura bez infarkta1.5.4. Migrenozni infarkt1.5.5. Migrenom uzrokovani epileptički napadaj

1.6. Vjerojatna migrena




Migrena

Treating mild pain was in protocol violation

Postdromna faza

GlavoboljaPremonitorna Prodromalna

faza

Aura

Kemijska NeurovaskularnaElektrična




Prodromi

Psihološki Neurološki Opći

Depresija Fotofobija Ukočenost vrataHiperkativnost Fonofobija Želja za hranomEuforija Poteškoće koncentracije Osjećaj hladnoćeLogoreja Disfazija AnoreksijaIritabilnost Hiperosmija Opća slabostPospanost Zijevanje Proljev ili konstipacijaNemir Žeđ

Pojačano mokrenjeRetencija tekućine




TerapijaTerapija

FarmakoterapijaFarmakoterapija

neopioidni analgeticineopioidni analgetici antidepresiviantidepresivi antiepilepticiantiepileptici opioidni analgeticiopioidni analgetici ostali lijekovi (antimigrenici, ostali lijekovi (antimigrenici,

kortikosteroidi, lokalni anestetici...)kortikosteroidi, lokalni anestetici...)




Tenzijska glavoboljaEpizodijska- < 180 dana godišnje; < 15 dana mjesečno- barem 10 napadaja sa slijedećim:

- glavob traje 30 min – 7 dana- nema mučnine, povraćanja, foto ili fonofobije- pojačana osjetljivost perikranijalne muskulature- barem 2 je prisutno:

“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bolblagog ili umjerenog intenzitetasvakodnevne aktivnosti se mogu provoditibilateralna lokalizacija10-20 % jednostrana pulsirajuća bol

nema pogoršanja sa fizičkom aktivnošću

Kronična - barem 15 dana mj kroz 6 mjili barem 180 dana godišnje




Cluster glavobolja, Hortonova glavobolja- 87% muškarci, pušači, dobi oko 30 g., -jaka umilateralna orbitalna, supraorbitalna i /ili temporalna bol- traje 15-180 min. (ne liječena)- udružena s barem 1 simptomom na strani glavobolje:

konjunktivalna injekcija, suzenje, nazalna kongestija, rinorea, znojenje čela i lica, mioza, ptoza, edem vjeđe

- frekvencija: 1 u nekoliko dana (u početku), SDD, do 8 napada dnevno

TerapijaAkutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. )

- triptani- ergotamini

Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama)- kortikosteroidi (prednison 60, titrirajući snižavati)- antiepileptici (valproat do 600 mg)- antagonisti serotonina (pizotifen)




Kronična paroksizmalna hemikranija; Sjaastad’s sy

- barem 50 napadaja sa:- jaka unilat orbit, supraorbitalna ili temporalna bol - uvijek ista strana- traje 2- 45 min- frekv napadaja barem 5 dn- bol udružena barem s 1 od slijedćeg na strani glavob

autonomni sy- konjunkt. injekcija, suzenje, nazalna kongestija

rinorea, ptoza, edem vjeđaTerapija: indometacin 150 mg dn




Kronična posttraumatska glavobolja –sa značajnom traumom- gubitak svijesti- posttrumatska amnezija > 10 min- abnormalnost u barem 2 od slijedećeg:

- klinički neurol pregled- kraniogram, neuroimaging- EP- LP- vestibularni testovi- neuropsihološko testiranje

- početak glavobolje < 14 dana od traume- glavobolja traje > 8 tjedana od traumeS manjom traumom- početak glavobolje < 14 dana od traume- glavobolja > 8 tjedana od traume- ostalo NE




Nefarmakološke metode liječenjaNefarmakološke metode liječenja

TENSTENS MAGNETMAGNET LASERLASER AKUPUNKTURAAKUPUNKTURA




Sekundarne glavobolje mogu biti posljedicaSekundarne glavobolje mogu biti posljedica

Bolesti u području kostiju lica, očiju, ušiju, nosa, grla…..Bolesti u području kostiju lica, očiju, ušiju, nosa, grla….. Promjene u tlaku cerebrospinalnog likvoraPromjene u tlaku cerebrospinalnog likvora Idiopatske intrakranijske hipertenzijeIdiopatske intrakranijske hipertenzije Intrakranijske hipotenzije uzrokovane curenjem likvoraIntrakranijske hipotenzije uzrokovane curenjem likvora Sistemske infekcije (lyme borelioza, tuberkuloza, meningitis Sistemske infekcije (lyme borelioza, tuberkuloza, meningitis

izazvan cryptoccocom, HIVizazvan cryptoccocom, HIV--Human immunodeficiency virus)Human immunodeficiency virus) Opstruktivne apnee u snu (npr kod habitualnog hrkanja)Opstruktivne apnee u snu (npr kod habitualnog hrkanja) Pretjerane konzumacije kofeinaPretjerane konzumacije kofeina Temporalnog arteritisa u starijih bolesnikaTemporalnog arteritisa u starijih bolesnika Traume glaveTraume glave

LIJEČI SE UZROK GLAVOBOLJE NAKON ČEGA BOLLIJEČI SE UZROK GLAVOBOLJE NAKON ČEGA BOLNESTAJE.NESTAJE.




KRANIJALNEKRANIJALNE NEURALGIJENEURALGIJE

Jedinstvena skupina neuroloških bolesti koje zahvaćaju živce Jedinstvena skupina neuroloških bolesti koje zahvaćaju živce glave i vrata, a obilježene su:glave i vrata, a obilježene su:

aa) kratkotrajnim ispadima probadajuće boli slične električnom šoku duž ) kratkotrajnim ispadima probadajuće boli slične električnom šoku duž zahvaćenog živcazahvaćenog živca

b) triggerb) trigger--zonama na koži ili sluznici koje na dodir potenciraju bolne zonama na koži ili sluznici koje na dodir potenciraju bolne napadajenapadaje

c) razdobljima bez boliu između dva napadaja i refrakternim razdobljima c) razdobljima bez boliu između dva napadaja i refrakternim razdobljima neposredno nakon napadaja tijekom kojih se može potaknuti novi napadajneposredno nakon napadaja tijekom kojih se može potaknuti novi napadaj




ICHDICHD--II klasifikacija kranijalnih neuralgijaII klasifikacija kranijalnih neuralgija

1. Trigeminalna neuralgija 1. Trigeminalna neuralgija Klasična, SimptomatskaKlasična, Simptomatska

2. Glosofaringealna2. GlosofaringealnaKlasična, Simptomatska Klasična, Simptomatska

3. Neuralgija n. Intermediusa3. Neuralgija n. Intermediusa4. Neuralgija n. Laryngealis sup.4. Neuralgija n. Laryngealis sup.5. Nazocilijarna neuralgija5. Nazocilijarna neuralgija6. Supraorbitalna neuralgija6. Supraorbitalna neuralgija7. Okcipitalna neuralgija7. Okcipitalna neuralgija8. Vrat8. Vrat--jezik sindromjezik sindrom9. Vanjska kompresivna glavobolja9. Vanjska kompresivna glavobolja

10. Cold10. Cold--stimulus glavoboljastimulus glavobolja11. Konstantna bol uslijed kompresije, 11. Konstantna bol uslijed kompresije,

iritacije ili distorzije kranijalnih ili iritacije ili distorzije kranijalnih ili gornjih cervikalnih korjenova gornjih cervikalnih korjenova

12. Optički neuritis12. Optički neuritis13. Okularna dijabetička neuropatija13. Okularna dijabetička neuropatija14. Postherpetička neuralgija14. Postherpetička neuralgija15. Tolosa15. Tolosa--Hunt sindromHunt sindrom16. Oftalmoplegična migrena16. Oftalmoplegična migrena17. Centralni uzroci boli17. Centralni uzroci boli

a. Anestezia dolorosaa. Anestezia dolorosab. Bol nakon CVIb. Bol nakon CVI--aac. Facijalna bol kao posljedica c. Facijalna bol kao posljedica

MSMS--aad. Perzistentna idiopatska d. Perzistentna idiopatska

facijalna bolfacijalna bole. Burning mouth sindrome. Burning mouth sindrom

18. Druge kranijalne neuralgije ili drugi 18. Druge kranijalne neuralgije ili drugi uzroci centralne facijalne boliuzroci centralne facijalne boli




NEURALGIJA TRIGEMINUSANEURALGIJA TRIGEMINUSA

Najčešća kranijalna neuralgijaNajčešća kranijalna neuralgija Iznad 50 godinaIznad 50 godina Zahvaćenost u mlađoj dobi Zahvaćenost u mlađoj dobi –– tumor, MS, aneurizma ili tumor, MS, aneurizma ili

AV malformacija !AV malformacija ! Češće u žena i na desnoj strani licaČešće u žena i na desnoj strani lica Najčešće V2, V3 Najčešće V2, V3 –– jedna ili obje granejedna ili obje grane Izolirana V1 5% Izolirana V1 5% Bilateralno 5%, nikada obje istrane istovremeno Bilateralno 5%, nikada obje istrane istovremeno Ujutro nakon buđenja, rijetko budi pacijenta iz snaUjutro nakon buđenja, rijetko budi pacijenta iz sna




Klasična TNKlasična TN

bol je izuzetno oštra, probijajuća, slična elektrošoku bol je izuzetno oštra, probijajuća, slična elektrošoku nema utrnulosti lica, ni mišićne slabosti nema utrnulosti lica, ni mišićne slabosti postoje jasno odvojene faze remisije, kada nema nikakve bolipostoje jasno odvojene faze remisije, kada nema nikakve boli Bolne atake traju od nekoliko sekunda do nekoliko minutaBolne atake traju od nekoliko sekunda do nekoliko minuta Moguće multiple atakeMoguće multiple atake Obično jedna strana i ograničena na grane n.VObično jedna strana i ograničena na grane n.V Nema slabosti mišićaNema slabosti mišića TN bol je često izazvana određenom vrstom stimulusa, kao što je TN bol je često izazvana određenom vrstom stimulusa, kao što je

dodirivanje određenih točaka na licu, žvakanje, govor, brijanje (trigger dodirivanje određenih točaka na licu, žvakanje, govor, brijanje (trigger zone su često NL brazda i kut usnice)zone su često NL brazda i kut usnice)

klasična TN općenito dobro reagira na antikonvulzivno sredstvo klasična TN općenito dobro reagira na antikonvulzivno sredstvo --karbamazepin.karbamazepin.




Atipična TN bolAtipična TN bol

Jedna od karakteristika TN je da su simptomi rijetko tipični. Jedna od karakteristika TN je da su simptomi rijetko tipični. Kod mnogih pacijenata, stanje ne odgovara simptomima Kod mnogih pacijenata, stanje ne odgovara simptomima „klasične“ TN.„klasične“ TN.

Osim probadajuće, sijevajuće boli, mnogi pacijenti opisuju Osim probadajuće, sijevajuće boli, mnogi pacijenti opisuju drukčije tipove boli, kao što su bol karaktera pritiska, osjećaj drukčije tipove boli, kao što su bol karaktera pritiska, osjećaj žarenja, lomljenja, pulsirajuća bol, itd. Kod nekih bolesnika žarenja, lomljenja, pulsirajuća bol, itd. Kod nekih bolesnika uopće nema remisija. uopće nema remisija.

Ove „atipične“ forme TN obično je teško liječiti. Ove „atipične“ forme TN obično je teško liječiti.




IDIOPATSKA – 90%SIMPTOMATSKA – 10%

Pritisak krvne žile (obično a. cerebelli superior) na živac.

Demijelinizacija živca. U rijetkim slučajevima (manje od 3%), TN je simptom

multiple skleroze, uslijed koje dolazi do razaranja mijelinske ovojnice živca. TN

je rijetko prvi simptom MS, češće se pojavljuje u njezinim uznapredovalim

fazama.

Pritisak tumorozne tvorbe na živac (rijedak uzrok)

Mehaničko oštećenje živca uzrokovano zubarskim ili kirurškim zahvatima,

traumom lica ili infekcijom.

ETIOLOGIJA




Uzrok nastanka boli je PERIFERAN (neurovaskularna kompresija) i CENTRALAN (hiperaktivnost jezgre trigeminalnog živca)

Iritacija korjena živca

kompresijom živca

Hiperaktivnost jezgre n.V

Neki autori vjeruju da je glavni čimbenik u etiologiji TN-a degeneracija ganglija, a ne korijena živca




DIJAGNOZADIJAGNOZA

opći i neurološki pregled i anamnezaopći i neurološki pregled i anamneza neuroradiološka i neurofiziološka ispitivanjaneuroradiološka i neurofiziološka ispitivanja CT ili MRI mozgaCT ili MRI mozga MR angiografija visoke rezolucijeMR angiografija visoke rezolucije -- kompresija živca krvnom žilomkompresija živca krvnom žilom slušnih evociranih potencijala moždanog deblaslušnih evociranih potencijala moždanog debla (BAER) (BAER) -- proces proces

pontocerebelarnog kuta u okviru kojega nastaje bol pontocerebelarnog kuta u okviru kojega nastaje bol refleksa treptajarefleksa treptaja (Blink reflex, BR) (Blink reflex, BR) -- iritativne promjene iritativne promjene

(produljeno trajanje kasnih komponenti refleksnog odgovora i (produljeno trajanje kasnih komponenti refleksnog odgovora i javljanje iritativne R3 komponente kod idiopatskih formi) ili javljanje iritativne R3 komponente kod idiopatskih formi) ili disfunkcija (izostanak kasnih komponenti vala, produljene latencije disfunkcija (izostanak kasnih komponenti vala, produljene latencije R2 obostrano pri istostranoj stimulaciji kod simptomatskih formi) u R2 obostrano pri istostranoj stimulaciji kod simptomatskih formi) u istostranom aferentnom kraku refleksnog luka.istostranom aferentnom kraku refleksnog luka.




NEURALGIJA ŽIVCA GLOSOFARINGIKUSANEURALGIJA ŽIVCA GLOSOFARINGIKUSA

opisuje se kao duboka probadajuća bol opisuje se kao duboka probadajuća bol u inervacijskom području u inervacijskom području glosofaringealnog živca na jednoj strani glosofaringealnog živca na jednoj strani vratavrata

bol se javlja u tonzilarnoj regiji i može bol se javlja u tonzilarnoj regiji i može se širiti do uha se širiti do uha

na više načina je slična trigeminalnoj na više načina je slična trigeminalnoj neuralgiji, osim glede distribucije boli i neuralgiji, osim glede distribucije boli i položaja „trigger“ točaka.položaja „trigger“ točaka.




ETIOLOGIJAETIOLOGIJA Najčešći uzroci Najčešći uzroci –– intrakranijalni ili intrakranijalni ili

ekstrakranijalni tumori te nepravilnosti krvnih ekstrakranijalni tumori te nepravilnosti krvnih žila koje pritišću deveti živac žila koje pritišću deveti živac (n.glossopharyngeus) (n.glossopharyngeus)

GN je bitno rjeđa od TN, u odnosu 1:100.GN je bitno rjeđa od TN, u odnosu 1:100.




DIJAGNOZADIJAGNOZA

ČestoČesto povezanapovezana sasa vagalnimvagalnim simptomimasimptomima(n(n..vagus)vagus) kaokao štošto susu sinkopasinkopa ii aritmije,aritmije, zbogzboganatomskeanatomske blizineblizine dvajudvaju živacaživaca

PrimjenomPrimjenom lokalnoglokalnog anestetikaanestetika nana sluznicusluznicuždrijelaždrijela možemože sese uklonitiukloniti bolbol odod stranestraneglosofaringealnogglosofaringealnog živca,živca, aa toto pomažepomaže uurazlikovanjurazlikovanju oveove boliboli odod boliboli drugihdrugih neuralgijaneuralgija




NEURALGIJA N. INTERMEDIUSA (GENIKULATNA NEURALGIJA N. INTERMEDIUSA (GENIKULATNA NEURALGIJA)NEURALGIJA)

Neuralgija n. intermediusa, poznata također Neuralgija n. intermediusa, poznata također kao genikulatna neuralgija, vrlo je rijedak kao genikulatna neuralgija, vrlo je rijedak bolni sindrom, kod kojega pacijent obično bolni sindrom, kod kojega pacijent obično javlja probadajuće boli u inervacijskom javlja probadajuće boli u inervacijskom području n. intermediusa (u dubini uha), području n. intermediusa (u dubini uha), somatske senzorne grane facijalnog živca somatske senzorne grane facijalnog živca (najčešće kompresija u području ponsa).(najčešće kompresija u području ponsa).

Bol je vrlo slična neuralgiji trigeminusa, Bol je vrlo slična neuralgiji trigeminusa, osim glede distribucije boli. osim glede distribucije boli.

Bolesnik s genikulatnom neuralgijom Bolesnik s genikulatnom neuralgijom uzrokovanom herpes zosterom obično ima uzrokovanom herpes zosterom obično ima vezikularne erupcije na ušnoj resici i duž vezikularne erupcije na ušnoj resici i duž vanjskog slušnog kanala, koje izbijaju 1vanjskog slušnog kanala, koje izbijaju 1--2 2 dana nakon javljanja boli.dana nakon javljanja boli.




DIJAGNOZADIJAGNOZA Nije moguće blokirati vlakna nervus intermediusa Nije moguće blokirati vlakna nervus intermediusa

lokalnim anesteticima, no moguće je blokirati lokalnim anesteticima, no moguće je blokirati glosofaringikus i trigeminus, da bi se isključilo glosofaringikus i trigeminus, da bi se isključilo sudjelovanje poremećaja ova dva živca u razvoju sudjelovanje poremećaja ova dva živca u razvoju neuralgijske boli. neuralgijske boli.

Ukoliko blokada ovih živaca nema učinka, uzrok boli Ukoliko blokada ovih živaca nema učinka, uzrok boli je n. intermedius. je n. intermedius.




OKCIPITALNA NEURALGIJAOKCIPITALNA NEURALGIJA

Okcipitalna neuralgija karakterizirana je Okcipitalna neuralgija karakterizirana je oštrom boli u subokcipitalnoj regiji i oštrom boli u subokcipitalnoj regiji i stražnjim dijelovima glave.stražnjim dijelovima glave.

Veliki broj pacijenata kod kojih se sumnja na Veliki broj pacijenata kod kojih se sumnja na ovaj sindrom zapravo imaju tenzijske ovaj sindrom zapravo imaju tenzijske glavobolje, no neki zaista imaju pravu glavobolje, no neki zaista imaju pravu neuralgijsku bol.neuralgijsku bol.

Bol se ne izaziva vanjskim stimulusima, no Bol se ne izaziva vanjskim stimulusima, no pritisak na okcipitalne živce može dovesti do pritisak na okcipitalne živce može dovesti do egzacerbacije. Fizička i emocionalna egzacerbacije. Fizička i emocionalna napetost također mogu pogoršavati smetnje.napetost također mogu pogoršavati smetnje.




ETIOLOGIJAETIOLOGIJA

Poznati uzroci neuralgijskih boli u ovom području uključuju Poznati uzroci neuralgijskih boli u ovom području uključuju traumu velikih ili malih okcipitalnih živaca, kompresiju ovih traumu velikih ili malih okcipitalnih živaca, kompresiju ovih živaca ili gornjih cervikalnih korjenova uslijed degenerativnih živaca ili gornjih cervikalnih korjenova uslijed degenerativnih promjena na kralješnici, te tumore koji zahvaćaju gornje promjena na kralješnici, te tumore koji zahvaćaju gornje cervikalne senzorne korjenove. cervikalne senzorne korjenove.




LIJEČENJE NEURALGIJE N.V I DRUGIH LIJEČENJE NEURALGIJE N.V I DRUGIH KRANIJALNIH NEURALGIJAKRANIJALNIH NEURALGIJA

MEDIKAMENTOZNOMEDIKAMENTOZNO NEMEDIKAMENTOZNONEMEDIKAMENTOZNO




MEDIKAMENTOZNO LIJEČENJE MEDIKAMENTOZNO LIJEČENJE KRANIOFACIJALNIH NEURALGIJAKRANIOFACIJALNIH NEURALGIJA

Antikonvulzivi Antikonvulzivi (antiepileptici).(antiepileptici). AntidepresiviAntidepresivi MiorelaksansiMiorelaksansi AnalgeticiAnalgetici




KKIRURŠKO LIJEČENJE FACIJALNIH IRURŠKO LIJEČENJE FACIJALNIH NEURALGIJANEURALGIJA

kada medikamentozne metode liječenja ne uspiju dati kada medikamentozne metode liječenja ne uspiju dati pozitivan terapijski rezultat ili dovedu do ozbiljnih nuspojavapozitivan terapijski rezultat ili dovedu do ozbiljnih nuspojava

Mikrovaskularna dekompresijaMikrovaskularna dekompresija Balonska kompresijaBalonska kompresija Radiofrekvencijska rizotomijaRadiofrekvencijska rizotomija Glicerolska rizotomijaGlicerolska rizotomija Radiokirurško liječenjeRadiokirurško liječenje (Gama nož) (Gama nož)




ODLUKA O PRISTUPANJU ODLUKA O PRISTUPANJU KIRURŠKOM ZAHVATUKIRURŠKOM ZAHVATU

Nema općeg slaganja o tome koja metoda kirurškog liječenja je «najbolja». TN Nema općeg slaganja o tome koja metoda kirurškog liječenja je «najbolja». TN i neke srodne facijalne neuralgije reagiraju na sve gore navedene procedure, ali i neke srodne facijalne neuralgije reagiraju na sve gore navedene procedure, ali ni jedna od metoda nije učinkovita kod svih bolesnika. ni jedna od metoda nije učinkovita kod svih bolesnika.

Jesu li provedene kliničke studije ispitivanja učinkovitosti rečene Jesu li provedene kliničke studije ispitivanja učinkovitosti rečene metode? metode?

Koje su moguće komplikacije? Koje su moguće komplikacije? Koliko je postupak siguran? Koliko je postupak siguran? Kolika je realna uspješnost postupka? Kolika je realna uspješnost postupka? Koliko je iskustvo operatera?Koliko je iskustvo operatera?




MVD je velika i složena mikrokirurška MVD je velika i složena mikrokirurška operacija, koja nosi sve rizike takvog operacija, koja nosi sve rizike takvog zahvata, zato rijetko predstavlja zahvata, zato rijetko predstavlja kiruršku metodu prvog izbora.kiruršku metodu prvog izbora.

novije studije pokazuju da je novije studije pokazuju da je učinkovitost metode oko 70% kod učinkovitost metode oko 70% kod pacijenata s TNpacijenata s TN

ukoliko je operacija uspješno izvedena, ukoliko je operacija uspješno izvedena, mala je opasnost od stvaranja ožiljaka mala je opasnost od stvaranja ožiljaka na živcu, a razvoj utrnulosti lica je na živcu, a razvoj utrnulosti lica je rijedak rijedak

mala je i vjerojatnost recidiva boli.mala je i vjerojatnost recidiva boli.

MIKROVASKULARNE KIRURŠKE METODE MIKROVASKULARNE KIRURŠKE METODE LIJEČENJALIJEČENJA




Lumbosakralni bolni Lumbosakralni bolni sindromsindrom




DefinicijaDefinicija

Lumbosakralni bolni sindrom = Lumbosakralni bolni sindrom = LumboishijalgijaLumboishijalgija

= = lumbagolumbago + + ischiasischias

= Bol u donjem dijelu leđa (LBP) koja se širi uzduž noge, = Bol u donjem dijelu leđa (LBP) koja se širi uzduž noge, u inervacijskom području u inervacijskom području n.ischiadicusan.ischiadicusa

Lumbosakralni radikularni sindromi najčešći su uzrok Lumbosakralni radikularni sindromi najčešći su uzrok lumboishijalgijelumboishijalgije




UvodUvod

Drugi najčešći razlog javljanja liječniku (po epidemiološkim Drugi najčešći razlog javljanja liječniku (po epidemiološkim podacima zapadnih zemalja) podacima zapadnih zemalja)

85% populacije će u toku svog života doživjeti barem jednu 85% populacije će u toku svog života doživjeti barem jednu epizodu križoboljeepizodu križobolje

Izravni i neizravni troškovi liječenja LSBSIzravni i neizravni troškovi liječenja LSBS--a se u SAD a se u SAD procjenjuju na 100 milijardi $ godišnjeprocjenjuju na 100 milijardi $ godišnje




PatofiziologijaPatofiziologija

Brojni mogući uzroci koji mogu dovesti do LBS:Brojni mogući uzroci koji mogu dovesti do LBS:

degenerativne promjene kralješnicedegenerativne promjene kralješnice traumatski uzrokovane promjenetraumatski uzrokovane promjene upalne promjeneupalne promjene tumoritumori prirođene i razvojne anomalijeprirođene i razvojne anomalije “prenesena bol (proces u unutrašnjim (abdominalnim) “prenesena bol (proces u unutrašnjim (abdominalnim)

organima organima -- bol se može reflektirati u područje kralješnicebol se može reflektirati u područje kralješnice psihogeno uzrokovanim bolovima kralješnicepsihogeno uzrokovanim bolovima kralješnice




PatofiziologijaPatofiziologija

PokretiPokreti lumbalnelumbalne kralješnicekralješnice sastojesastoje sese iziz zajedničkihzajedničkihgibanjagibanja kralješakakralješaka –– 8080--9090%% lumbalnelumbalne fleksije/ekstenzijefleksije/ekstenzijedogađadogađa sese uu LL44--LL55 ii LL55--SS11 intervertebralnimintervertebralnim diskovimadiskovima

NajrizičnijiNajrizičniji pokretipokreti zaza izazivanjeizazivanje lumbagalumbaga susu::

fleksijafleksija premaprema naprijednaprijed (pretklon),(pretklon), rotacijarotacija (torzija(torzija trupa)trupa) ii podizanjepodizanje teškihteških objekataobjekata ss ispruženimispruženim

rukamarukama




Klinička slikaKlinička slika

Protruzija intervertebralnog diska najčešća je Protruzija intervertebralnog diska najčešća je između:između: L5 i S1 (korijen S1) i L5 i S1 (korijen S1) i L4 i L5 (korijen L5)L4 i L5 (korijen L5)




Klinička slika Klinička slika

L4L4 Širenje bolova u koljenoŠirenje bolova u koljeno Poremećaj osjeta pretežno medijalno, na prednjoj površini Poremećaj osjeta pretežno medijalno, na prednjoj površini

potkoljenicepotkoljenice Oslabljen prednji tibijalni mišić (podizanje stopala) i Oslabljen prednji tibijalni mišić (podizanje stopala) i

kvadricepskvadriceps Oslabljen patelarni refleksOslabljen patelarni refleks Pozitivan obratni LaseguePozitivan obratni Lasegue




Klinička slikaKlinička slika L5L5

Bolovi i poremećaj osjeta na lateralnoj strani natkoljenice i Bolovi i poremećaj osjeta na lateralnoj strani natkoljenice i potkoljenice te dorzalnoj strani stopalapotkoljenice te dorzalnoj strani stopala

Oslabljeni ekstenzori prstijuOslabljeni ekstenzori prstiju Patelarni i Ahilov refleks očuvaniPatelarni i Ahilov refleks očuvani

S1S1 Bolovi i poremećaj osjeta stražnjom stranom natkoljenice i Bolovi i poremećaj osjeta stražnjom stranom natkoljenice i

potkoljenice prema peti, lateralnom stranom stopalapotkoljenice prema peti, lateralnom stranom stopala Oslabljeni Oslabljeni m. peronaeus brevis m. peronaeus brevis i i m. triceps surae m. triceps surae (otežan hod na (otežan hod na

prstima)prstima) Oslabljen Ahilov refleks Oslabljen Ahilov refleks pozitivan Laseguepozitivan Lasegue




CERVIKOBRAHIJALNICERVIKOBRAHIJALNI

SINDROMSINDROM




DEFINICIJADEFINICIJA

•• Skupina simptoma i znakova koji se pojavljuju Skupina simptoma i znakova koji se pojavljuju udruženo udruženo u području vrata i duž rukeu području vrata i duž ruke

•• Obično je riječ o Obično je riječ o bolovima, trncima, smetnjama bolovima, trncima, smetnjama osjeta, slabostima mišićaosjeta, slabostima mišića

•• NajčešćNajčešći uzrok sui uzrok su promjenpromjenee na kralježnicina kralježnici--degenerativne promjene na intervertebralnom degenerativne promjene na intervertebralnom diskusu i malim zglobovima na donjim diskusu i malim zglobovima na donjim kralješcima vratne kralježnicekralješcima vratne kralježnice

•• Do protruzija intervertebralnog diska najčešće Do protruzija intervertebralnog diska najčešće dolazi dolazi u donjem dijelu vru donjem dijelu vraatne kralježntne kralježniicece,, između između C6C6--C7, C5C7, C5--C6C6 i i C4C4--C5C5




Osnovna je tegoba Osnovna je tegoba BOLBOL koja se širi kroz cijelu koja se širi kroz cijelu ruku, također se javljaju ruku, također se javljaju trnci u rukamatrnci u rukama, i to , i to pogotovo u prstima šaka.pogotovo u prstima šaka.

Tegobe su jače izražene Tegobe su jače izražene u jutarnjim satimau jutarnjim satima, što , što remeti san bolesnika koji se budi da bi remeti san bolesnika koji se budi da bi razgibavanjem ruku smanjio trnjenje i bolrazgibavanjem ruku smanjio trnjenje i bol

Refleksi i snaga u rukama oslabljeni suRefleksi i snaga u rukama oslabljeni su Bolovi se pojačavaju pri istezanju i palpaciji Bolovi se pojačavaju pri istezanju i palpaciji

brahijalnog pleksusa.brahijalnog pleksusa.




GGlava u bilo kojem uspravnom pololava u bilo kojem uspravnom položžaju tijela aju tijela uvijek pokušava biti u horizontalnoj ravnini tj. uvijek pokušava biti u horizontalnoj ravnini tj. ravnini očiju. To znači da se, bez obzira na ravnini očiju. To znači da se, bez obzira na zakrivljenost nizakrivljenost nižžih dijelova kraljeih dijelova kralježžnice u hodu, nice u hodu, glava trudi biti maksimalno horizontalno što glava trudi biti maksimalno horizontalno što dovodi do različitog tonusa u vratnim mišićima. dovodi do različitog tonusa u vratnim mišićima. To vrijedi i za sjedeći poloTo vrijedi i za sjedeći položžaj.aj.

ETIOLOGIJAETIOLOGIJA




Skraćivanje mišića uvijek uzrokuje smanjenje Skraćivanje mišića uvijek uzrokuje smanjenje intraartikularnog prostora, a time i intraartikularnog prostora, a time i neravnomjerno raspoređen pritisak na okolne neravnomjerno raspoređen pritisak na okolne strukture koje mogu biti komprimirane ili strukture koje mogu biti komprimirane ili razvučenerazvučene

Skraćenje mišića vrata uzrokuje asimetrije ili Skraćenje mišića vrata uzrokuje asimetrije ili pojačavanje fizioloških krivina kraljepojačavanje fizioloških krivina kralježžnice i glavenice i glave

Mišići ukočeni duMišići ukočeni dužže vremena na nekom području e vremena na nekom području tijela znak su da je potrebno obratiti pozornost tijela znak su da je potrebno obratiti pozornost na razlog takve tjelesne reakcije, pogotovo ako na razlog takve tjelesne reakcije, pogotovo ako se radi o području glave i vrata jer tamo postoje se radi o području glave i vrata jer tamo postoje vrlo vavrlo važžni receptori, krvne ni receptori, krvne žžile i ile i žživčani ogranci. ivčani ogranci. Vrlo često problemi glave i vrata zahtjevaju Vrlo često problemi glave i vrata zahtjevaju prilagodbu posture cijelog tijela.prilagodbu posture cijelog tijela.




KLINIČKA SLIKAKLINIČKA SLIKA Kod akutne protruzije diska dolazi do naglo nastalih Kod akutne protruzije diska dolazi do naglo nastalih

bolova u vratu koji se radikularno šire u ruku i bolova u vratu koji se radikularno šire u ruku i pojačavaju se aktivnim i pasivnim pokretima kralježnice pojačavaju se aktivnim i pasivnim pokretima kralježnice

Paravertebralni mišići su u refleksnom spazmu, bolni su Paravertebralni mišići su u refleksnom spazmu, bolni su na palapcijuna palapciju

Vrat je ukočen i ponekad nagnut na stranu oštećenja, Vrat je ukočen i ponekad nagnut na stranu oštećenja, pokreti vrata su ograničeni pokreti vrata su ograničeni

Osjet je poremećen (hipestezija, hiperestezija, Osjet je poremećen (hipestezija, hiperestezija, parestezija, hiperalgezija) u inervaciparestezija, hiperalgezija) u inervacijskjskom području om području pritisnutog korjena, tonus i refleksi mišića zahvaćenog pritisnutog korjena, tonus i refleksi mišića zahvaćenog segmenta su sniženi što je izraženije s dužinom trajanja segmenta su sniženi što je izraženije s dužinom trajanja kompresije korjena živcakompresije korjena živca




Pritisak na Pritisak na C2C2 i i C3C3 korjenove dovodi do okcipitalne korjenove dovodi do okcipitalne glavobolje i do submandibularnih bolova glavobolje i do submandibularnih bolova

Pritisak na Pritisak na C4C4 korjen dovodi do pareze i korjen dovodi do pareze i relaksacije dijafragme relaksacije dijafragme

Pritisak na Pritisak na C5C5 korjen dovodi do bolova i osjetnih korjen dovodi do bolova i osjetnih poremećaja u ramenu i na prednjoj strani poremećaja u ramenu i na prednjoj strani nadlaktice, slabosti i atrofije mišića supraspinatusa nadlaktice, slabosti i atrofije mišića supraspinatusa i infraspinatusa, deltoidnog, brahioradijalnog i infraspinatusa, deltoidnog, brahioradijalnog mišića i bicepsa. Refleks bicepsa i brahioradialisa mišića i bicepsa. Refleks bicepsa i brahioradialisa je oslabljen ili ugašen.je oslabljen ili ugašen.




Pritisak na Pritisak na C6 C6 korkoriijen dovodi do bolova i osjetnih jen dovodi do bolova i osjetnih poremećaja u lateralporemećaja u lateralnomnom dijeldijeluu nadlaktice i podlaktice sve nadlaktice i podlaktice sve do palca, slabosti i atrofije bicepsa i brahioradijalnog do palca, slabosti i atrofije bicepsa i brahioradijalnog mišića. Refleks bicepsa i brahioradialisa je oslabljen ili mišića. Refleks bicepsa i brahioradialisa je oslabljen ili ugašen.ugašen.

Pritisak na Pritisak na C7C7 korkoriijen dovodi do bolova i osjetnih jen dovodi do bolova i osjetnih poremećaja na dorzalnoj površini nadlaktice i podlaktice poremećaja na dorzalnoj površini nadlaktice i podlaktice sve do kažiprsta i srednjeg prsta, slabosti i atrofije sve do kažiprsta i srednjeg prsta, slabosti i atrofije tricepsa, ostalih ekstenzora i tenara. Refleks tricepsa je tricepsa, ostalih ekstenzora i tenara. Refleks tricepsa je oslabljen ili ugašen.oslabljen ili ugašen.

Pritisak na Pritisak na C8C8 korkoriijen dovodi do bolova i osjetnih jen dovodi do bolova i osjetnih poremećaja na medijalnoj površini nadlaktice, podlaktice i poremećaja na medijalnoj površini nadlaktice, podlaktice i šake sve do malog prsta, slabosti i atrofije malih mišića šake sve do malog prsta, slabosti i atrofije malih mišića šake i hipotenara. Može se razviti i šake i hipotenara. Može se razviti i pandžasta šakapandžasta šaka. . Refleks tricepsa je oslabljen ili ugašen. Zbog pritiska na Refleks tricepsa je oslabljen ili ugašen. Zbog pritiska na autonomna vlakna može nastati i autonomna vlakna može nastati i Hornerov sindromHornerov sindrom..




IntervertebralIntervertebralnini diskdisk sese sastojisastoji odod vanjskogvanjskog fibroznogfibroznogprstenprstenaa ii unutarnjeunutarnje jezgrejezgre (nucleus(nucleus pulposuspulposus))

VanjskiVanjski diodio ((prstenprsten)) unosiunosi sese uu tijelotijelo kralješkakralješka ii sadržisadržinociceptorenociceptore ii proprioceptivnproprioceptivnee živčanživčanee završetkzavršetkee

UnutarnjiUnutarnji diodio prstenprstenaa obuhvaćaobuhvaća jezgrjezgruu,, tete osiguravaosiguravadiskdiskuu dodatnudodatnu snagusnagu tijekomtijekom kompresijekompresije

JezgraJezgra kkodod zdravogzdravog intervertebralnogintervertebralnog diskadiska činičini dvijedvijetrećinetrećine površinepovršine diskadiska ii podržavapodržava viševiše odod 7070%% tlačnotlačnoggopterećenjopterećenjaa




JezgraJezgra sese sastojisastoji odod megamolemegamolekkululaa proteoglikanaproteoglikanakojikoji mogumogu upijatiupijati voduvodu dodo kapacitetakapaciteta okooko 250250%%odod svojesvoje težinetežine

DoDo trećetrećegg desetljećdesetljećaa života,života, gelgel unutarnjeunutarnje jezgrejezgresese sastojisastoji odod približnopribližno 9090%% vode,vode, međutim,međutim,sadržajsadržaj vodevode postupnopostupno sese smanjujesmanjuje tijekomtijekom idućidućaačetiričetiri desetljećadesetljeća nana okooko 6565%%

PrehranaPrehrana zaza unutarnjiunutarnji fibroznifibrozni prstenprsten ii jezgrjezgruuovisiovisi oo difuzijidifuziji vodevode ii malmalihih molekulamolekula prekoprekopovršinepovršine trupatrupa kralješkakralješka jerjer samosamo vanjskvanjskaa trećinatrećinaprstenprstenaa primaprima opskrbuopskrbu krvljukrvlju iziz epiduralnogepiduralnogprostoraprostora




PonovljPonovljanjeanje ekscentričnekscentričnogog ii torzitorzijskogjskog opterećenjaopterećenja iirekurentnihrekurentnih mikrotraumamikrotrauma rezultrezultiraira cirkumferencijskimcirkumferencijskim iiradijalniradijalnimm trganjemtrganjem uu vlaknvlaknimimaa prstenaprstena

NekNekee lezijelezije prstenaprstena mogumogu uzrokovatiuzrokovati odvajanjeodvajanje površinepovršinetrupatrupa,, štošto rezultirarezultira dodatnimdodatnim gubitkomgubitkom prehraneprehrane iihidratacijhidratacijee jezgrejezgre

StapanjStapanjee cirkumferencijskihcirkumferencijskih poderotinapoderotina uu radijalneradijalne možemožedodoćići dodo migracijemigracije jezgrinihjezgrinih materijalamaterijala iziz prstenaprstena uuepiduralniepiduralni prostorprostor ii kompresijkompresijee iliili iritacijeiritacije korijenkorijenaa živcaživca




DgDg

Klinička slikaKlinička slika

Rtg LS kralježniceRtg LS kralježnice Suženje intervertebralnog prostoraSuženje intervertebralnog prostora Reaktivna spondiloza/spondiloartrozaReaktivna spondiloza/spondiloartroza OsteofitiOsteofiti Degenerativne promjene zglobovaDegenerativne promjene zglobova

EMNGEMNG




DgDg CTCT MRMR protruzijaprotruzija mijelografija ( rijetko )mijelografija ( rijetko )




Diferencijalna dgDiferencijalna dg

Isključiti ostale uzroke pritiska na korijene živacaIsključiti ostale uzroke pritiska na korijene živaca TumorTumor OsteomijelitisOsteomijelitis Ankilozirajući spondilitisAnkilozirajući spondilitis Mb. BechterewMb. Bechterew

Pritisak na živce u abdomenu ili maloj zdjelici (npr. Pritisak na živce u abdomenu ili maloj zdjelici (npr. tumor)tumor)




LiječenjeLiječenje

Konzervativno liječenjeKonzervativno liječenje

Mirovanje na tvrdoj, ravnoj podlozi, kroz Mirovanje na tvrdoj, ravnoj podlozi, kroz 22--3 3 dana dana

Analgetici (NSAIL, COXAnalgetici (NSAIL, COX--2, opioidi)2, opioidi) Kortikosteroidi (peroralno, lokalno)Kortikosteroidi (peroralno, lokalno) Nakon smirenja bolova Nakon smirenja bolova -- fizikalna terapija; vježbe fizikalna terapija; vježbe

leđaleđa......




LiječenjeLiječenje Ovisno o preporuci fizijatraOvisno o preporuci fizijatra –– termoterapijatermoterapija / / krioterapija krioterapija u terapijske u terapijske

svrhesvrhe

ElektroterapijaElektroterapija označava primjenu različitih struja u terapijske svrheoznačava primjenu različitih struja u terapijske svrhe --> > hiperemijahiperemija (povećana prokrvljenost) okolnih struktura(povećana prokrvljenost) okolnih struktura

TENS TENS (transkutana električna stimulacija)(transkutana električna stimulacija) laserska laserska terapijaterapija primjena primjena trakcijetrakcije (istezanje određenih dijelova tijela čime se oslobađa (istezanje određenih dijelova tijela čime se oslobađa

bol)bol)Pacijenta informirati! :Pacijenta informirati! : vježbe vježbe se se moramorajuju provoditi kod kuće svakodnevnoprovoditi kod kuće svakodnevno (KINEZITERAPIJA)(KINEZITERAPIJA) kako pravilno dizati teške terete ( da se ne optereti kralješnica), kako pravilno dizati teške terete ( da se ne optereti kralješnica), koje kretnje i sportove izbjegavati (npr sportovi koji zahtijevaju skokove koje kretnje i sportove izbjegavati (npr sportovi koji zahtijevaju skokove

po tvrdoj podlozi, naglo okretanje i sl. ).po tvrdoj podlozi, naglo okretanje i sl. ).




Liječenje Liječenje Neurokirurško liječenjeNeurokirurško liječenje

Indikacije: Indikacije: Masivna hernijacija s obostranom slabošću i poremećajem Masivna hernijacija s obostranom slabošću i poremećajem

rada sfinkterarada sfinktera ((apsolutnaapsolutna indikacija za hitnu operaciju)indikacija za hitnu operaciju) Akutna pojava izrazite slabostiAkutna pojava izrazite slabosti Perzistencija simptoma i znakova 2Perzistencija simptoma i znakova 2--4 tjedna usprkos 4 tjedna usprkos

ispravnom konzervativnom liječenjuispravnom konzervativnom liječenju Česti relapsi s težim simptomima i znakovimaČesti relapsi s težim simptomima i znakovima Intenzivna bol koja ne odgovara na konzervativni tretman Intenzivna bol koja ne odgovara na konzervativni tretman

i koja se može pripisati leziji korijena živca na bazi i koja se može pripisati leziji korijena živca na bazi objektivnih pokazateljaobjektivnih pokazatelja




PrognozaPrognoza

Jaki bolovi Jaki bolovi ––> 2> 2--3 tjedna3 tjedna

Oporavak nakon 1Oporavak nakon 1--2 mjeseca u 80%2 mjeseca u 80%

Česti relapsi bolovaČesti relapsi bolova

Nakon op. Nakon op. dobra prognoza u 2/3 slučajevadobra prognoza u 2/3 slučajeva Nezadovoljavajuća u ~10%Nezadovoljavajuća u ~10%




bol

Documents

Transcript of bol