17078992-EPIGRAFIJA-SKRIPTA

8/12/2019 17078992-EPIGRAFIJA-SKRIPTA

1/19

1. ETNIKA ODREDNICA1.PREMA JEZIKU I VREMENU2. PREMA SADRAJU

javni (tituli publici) i privatni (tituli privati) grobni posvetni posni n gr!evin" #rs$i posni "i%&o$'i

pravni (acti) '$oni e(i$ti

("inistrtivni (o$)"enti $%en(ri

na uporabnim predmetima (instrumenta) instr)"ent)" (o"esti#)" instr)"ent)" privt)" instr)"ent)" s#r)" instr)"ent)" p)b%i#)" *n&po'nti&e s) ostr$e ' gr$o

g%sovn&e i ntpis n nov#) + po$%pn&e s n)"i'"ti$o",2. KRONOLOKI KRITERIJ

3. PO GRUPAMA PISAMA

GROBNI1. STELE

spomenik oblika ploe sa ili bez zabata s natpisnim poljem rimljani preuzimaju oblik od grka jedan od najranijih rimskih preuzet od grka: NATPI !A"A A#$%IN$&

N$%'NA& TP%*% najljep+e stele oko st ,# - ,I$ #ANI./

2. CIPUS 0, sto1ac& kvadrat ili piramida na bazi ili bez nje najpoznatiji i najra+ireniji kod nas - 2I#/2*I

3. ARA oblik simbolikog 1rtvenika tj s prostorom za 1rtvovanje postoji vi+e oblika nadgrobne are

POSVETNI postavljeni u ast bo1anstvima baza i kruni+te pro+ireno s obzirom na natpisno polje mo1e imati prostor za libaciju ili oblik: natpis na bazi 3kip

POASNI


2/19

esti doizani od naroda za neke javne osobe jedan od najva1nijih grkih natpisa kod nas :-/0-. pr.$r. stnovni#i Pros

pobi&e(i%i J(osin 4 - oznaava sestercij tj svotu koja je dana za ne+to (nije nu1no da poasni

spomenik ima svotu& ali ako je ima na natpisu onda je spomenik de5initivnopoasni)

mo1e biti i kao zahvala oslobo6enika - spominje se javna osoba

NATPISI NA GRAEVINAMA govore o investitoru ( hramovi& vodovodi& terme) - gradnja na tro+ak nekog

inovnika /!%A7$N / A#/ !%A7$8IN/999 nemoraju sadr1avati ime investitora T%'P$" - poasne gra6evine sagra6ene u ast pobjede nad nekim narodom - 0

dosada poznata: Tilurij Adam u *lisu

CARSKI POASNI NATPISI iskazivanje poasti caru i njegovoj obitelji s vremenom su natpisi sve op+irniji jer se pi+u sve titule i to tonim redosljedom

(razdoblje kasne antike) naje+;e +iroke natpisne ploe na nekoj gra6evini kada je car bio omra1en njegovi kipovi se skidaju& uni+tavaju ili se naje+;e samo

mjenjaju glave te se stavlja novi vladar ,A#NA primjerka - jedna ide otpu+tenom vojnikuime on dobiva gra6anska prava& druga ide u arhiv - 2A8'N*I .%',

vojnike diplome dobivaju veterani pomo;nih postrjbi koji time dobivaju rimsko

gra6ansko pravo


3/19

ra6ene do *A%A*A2$ (> P'2 0 T) - ima ih i poslije& premda nije jasno za+tojer je *arakala dao svim stanovnicima carstva %im gra6ansko pravo

NATPISI NA UPORABNIM PREDMETIMA

razliitog karaktera& svakodnevne uporabe najbrojniji oni koji pripadaju kuanstvima utiskivani 1igovima i drvenim matricama mozaici s natpisima ABB znakova)

@ A2A.$T*' glasovno - znak (!%A$#) ima 'N$# (ono +to izgovaramo) ogranien na >BD0Bznakova izravno od piktogra5skog (tj nastalo je na mjestima gdje je piktogra5sko

nestalo) naglo +irenje u prvoj pol tisu;lje;a pr *r po redozemlju zbog praktinosti

4I"$%'!2II znakovi koji su izvorno imali simboliko znaenje s vremenom dobivaju

5onemsko


4/19

svedeni su na jednostvanije - egipatsko hijerarhijsko pismo koristili su sve;enici u >E0 tisu;lje;u jo+ je vi+e pojednostvaljeno na ,$#',*' - demos - obian

puk sa natpisa sa rozete (jedini natpis s tim pismom) krajem F st je de+i5rirao

hijerogli5e CPitakuza :J s" Nestorov per3 t$o i' "ene pi&e bit 4e ob(ren p%"eno"

A5ro(ite tamno plavi al5abet je slu1beno pismo svih !rka @B0E@B> godine (nakon

grko -perzijskih ratova) - to je u Ateni najvi+e potaknuo A%4IN za brojeve koriste slova rijetki su interpunkcijski znakovi


5/19

sculptor E lapicida - onaj koji re1e kamen& klesan carmen(a) epigra5ica - natpis u stihovima crte ispod slova - neki smatraju da je to odlika odre6enih radionica& dok drugi misle da je

to bilo pomono crtovlje neki puta je u u slovima i pomonom crtovlju crvena boja - %/.%I*ATI' osnovni alat su scalpelum (dlijeto) i maleus (eki;) razliitih veliina TA./2A ANATA je spomenik iji natpis je uokviren& a urezani okvir ima ruke slova su ponekiput izra6ena od bronce i umetnuta u utore - naje+;e na carskim natpisima

- naje+;e ukardeno u kasnoj antici u vrijeme procvata mozaika pronalazimo natpise unutar mozaika nosai natpisa mogu biti i novci i olovne cijevi itd arhaiski natpisi nisu umjetniki - nesimetrini& bustra5edon - a nosai natpisa su

jednostavne kamene ploe su1ene prema vrhu ili stele natpisi su ponekad na stra1njoj strani& a poneki put dolazi i do sekundarne uporabe tj&

natpis je na obje strane arhaiska slova su relje5na& urezana& punktirana i isklesana u grkoj epigra5iji kratica skoro nema& dok je u rimskoj sve skraeno u grkoj se eventualno skrauju imena koja se vi+e puta pojavljuju na spomeniku ili

5unkcije ( npr APK - arhont) dolaskom kr+;anstva sve je vi+e kratica u grkom te dolazi do *'NT%A* nekropole na 8isu s puno lekita u obliku grobne komore:

5olikos (grka ku;a) tkolos

kamera oblici za paljevinu su urne


6/19

> osnovna oblika natpisa: i"e po$o&ni$ ) no"intiv) i"e po$o&ni$ i onog $o&i &e stvio ntpis

GRKA ONOMASTIKA SHEMA(iliti 5orma u kojoj se nalaze natpisi) osobno ime (N'#) se pro+iruje oevim - PAT%'N'#I* (!$N) ako otac i sin (idjed) imaju isto ime oznaavaju se brojevima (no ita se #enekrat& sin

#enekrata& unuk #enekrata) etniki dodatci topik (mjesto)& zanimanje& uzrok i mjesto smrti pohvale u %imsko doba - obraanje podzemnim bogovima prijetnje protiv oskvrnu;a groba (novana kazna)

grki natpisi datiraju se imenom magistrata ili sveenika:o #ilet - te5ana5oroi ili molpoi tj sve;enicio parta - e5orio Atena - arhonti ( prije njih kao i u parti kraljevi - bazileji)o Arg - broj magistrata od poetka slu1be 4erine sveenice

oko 0BB g pr *r TI#'T$" - po olimpijadama 4elenizam - po erama (eleukidska& Akcijska) carsko vrijeme - po rimskim carevima datiranje po jeziku& sadr1aju& ortogra5iji

ZAVJETNI NATPISI poasni se posveuju 1ivima& zavjetni bogovima privatni ili javni


7/19

poezija ili proza glagol koji oznaava posvetu 'aneQhce bo1anstva su uvijek u dativu tekstovi se skrauju izbacivanjem glagola ( napi+e se tko kome& a zna se +to)&

izbacivanjem imena bo1anstava ako je natpis u hramu ili sveti+tu i zna se kome jeposveen i izbacivanjem glagola i osobnih imena

,',AT


8/19

posljednji lanak o njoj napisao je aninovi; koji je tvrdi da je to grad4var na otoku 4varu jer je tamo prona6eno najvi+e novaca

P4A%*A P$I#A iz > st pr *r - poziv otoka 4vara u pomo;jer im prijeti neka te+ka opasnost

okrugle zagrade - stvari koje se ne nalaze na natpisu& ali zna se da bi tako glasile npr: ,#O ,(is) #(anibus)uglate oznaavaju ono +to je postojalo na natpisu& o+teeno je& ali zna se +to je pisalo A8![8T]8kombinacija : I(ovi)Q '(ptimo) #(aRimo)dvostruke uglate - tekst koji je ve; u antici namjerno otklesan (uglavnom kod carskih)vitiaste - slova koja je klesar gre+kom upisao i uop;e nisu bila potrebna u rijei npr: ,$,I duo nomina tj praenomen i nomen gentile0 praenomen 3 nomen gentile 3 cognomen O tria nomina praenomen

predime uvijek kra;eno samo mu+karci osobnih imena postojalo dvadesetak u cijelom %imu po #acrobiju praenomen se 1enskom djetetu dalo F dan nakon ro6enja& a

mu+kom J ili nakon punoljetnosti u arhaici su 1ene imale praenomen koje kasnije postaju cognomen ( #acrobije

misli na cognomen - ono se daje 1enskom djetetu F dan nakon ro6enja) P/P/ - umjesto imena kada umre dijete bez imena P(urius) - nije ime ve; nezakonito djete& djete bez oca& djete iji otac se nezna /bi tu !ai& sibu !aia O tamo gdje si ti !aj& ja sam !aja - ono +to 1ena izgovara na

vjenanju nomen gentile

obiteljsko ime u punom obliku jer ih ima vi+e osim kada su op;e poznata poput Iulius&


9/19

cognomen 0 element koje je zapravo pravo osono ime kojim se razlikuje najkasnije je razvijen ( slu1beno tek u 0 st pr *r)& no u nekim plebejskim

obiteljima pojavljuje se i ranije ocrtava karakteristike pojedinaca psiho5izike:

o longus - dugo ampliatus - veliko bassus D debelo barbatus D bradato balbus - +epav

geogra5sko porijekloo Illiricuso A5ricanuso Aticcuso 4istero ,almaticus

prema mitolo+kom& legendarnom ili povijsnom porijeklu:o Achilleso 4ermeso 'rpheuso Iuliuso caevola - lijevoruki - neki se nadimci tj cognomeni dobivaju tek u kasnijoj

dobi jer se ne mo1e znati kakvo ;e biti tek ro6eno dijete s pogrdnim znaenjem ( koje se kasnije dobiva)

o


10/19

V8I I,$# $T V8I I,$#V/$ $T V8I I8$ $T

I!N/# - uz 1ensko ime je u mu+kom rodu te se nalazi nanadgrobnim& posvetnim i poasnim natpisima

PAT%'NI#I* (ili 5ilijacija) je kad se ispred imena pojavljuje ime oca u !$N srijei 5iliusE5ilia - va1an dio svih natpisa u gotovo svim razdobljima

5ilijacija je ime oca jer se gledalo oeva stranao 5iliuso nepos -unuko pronepos -praunuko abnepos - prapraunuko mogu;e ukljuiti u ime na natpisu - ne mora biti krvno srodstvo

P2$#$N*A P%IPA,N'T I2I T%I./o u poetku su bila tri plemena ( abinjani& $tru+ani& %imljani)o u klasinom %imu 0C plemena - vi+e imenao za ervija Tulija postoje @ plemena (prva tri su izbrisana i vi+e se ne koriste& ali

od njih je sve krenulo) po teritorijalnoj jedinici& a ne po krvnoj zajednicio oko CBB g pr *r jo+ C plemena dodano iz oklice %ima (kako se %im +irio)o izme6u C i 0 st dodano jo+ L plemena O 0C (ona prva @ u %imu& ostali izvan

grada)o osnivanje kolonija - plansko naseljavanje rimskih gra6ana - svi su stanovnici

istog tribusa i svi imaju istu plemensku pripadnosto puno je natpisa bez tribusa jer su izgubili znaenje i va1nost

o kasnije& pogotovo nakon *arakale& nakon st tribus postaje arhaizamo gotovo uvijek se prikazuje sa 0 slova

P',%I"$T2' ('%I!')o rijetko se spominjeo ako se smatra va1nim ili ako di1u spomenik u mjestu iz kojeg nisuo skoro uvijek su ga imali vojnici ili gladijatori jer su puno putovalio izrazi:

domo natione - slijedi regija ili provincija civis - oznaava grad ili naselje gdje mu je bilo prebivali+te prije

novaenja ako je vojnik - nemora niti rodni grad

ROBOVI NA NATPISIMA samo jedno ime oslobo6enici imaju 2 ili 2I. 8$%NI - ku;ni robovi - ro6eni od robova - nemaju gra6ansko pravo brak robova nije vrijedio u %imskoj dr1avi oslobo6enik ima obaveze prema osloboditelju ( npr salutatio - mora mu dati prvi

jutarnji pozdrav ili numenclator tj kada gospodar vodi roba u +etnju rob mu morare;i tko mu dolazi u susret


11/19

, # - ,is #anibus - #anima (za+titnici pokojnika) posve;en D od> st nadalje, # - ,is #anibus acrum -posve;eno bogovima #animaesto izabcivanje slova N - npr


12/19

o obja+njava se time da su legionari nosili gra6evinski materijal ili pomogli unjegovoj nabavi

o @> god provincijom ,almacijom vlada kribonijan koji zove 8II i KI legijuna ustanak protiv


13/19

4


14/19

senatorskom stale1u u vojnoj hijerarhiji odgovara vojniki tribun tj tribunusmilitum (T% ili T% #I2)& a vi+i od njega je tribunus legionis latidaivus (ima debljuvrpcu)

tribun pravu senatorsku slu1bu dobiva tek nakon >C godina vitezi :

o 8 $ - 8ir $gregiuso 8 P - 8ir Pre5ectissimuso 8 $# - 8ir $minentissimus

,%/!$ 8'"NI=*$ TIT/2$ *8$T'%

o Vuaestor - V& V8A$& V8A$o Vuaestor pro preatore - V P% P%& V P%' P%A$To Vuaestor provinciae - V P%& V P%'8o Vuaestor urbanus - V 8%. (u


15/19

'naj koji je najvi+e uinio za ,almaciju je ,IA.$2A %azne vrste sveaniki - senatorskih stale1a su 5arter arvalis& Iupercus

8IT$M*I TA2$X dio karijere je vezan za vojnu slu1bu

vjerske 5unkcije koje su rezervirane za njih su haruspeR i iupercus temeljne vite+ke 5unkcije

o prae5ectus cohortiso prae5ectus alaeo tribunis legionis augusticlavius (s u1om grimiznom vrpcomo tribunis cohortis urbanaeo tribunis cohortis vigilumo tribunis cohortis praetoriae

poslije vojske - u civilnom dijelu karijere mogu biti per5ekt ili prokurator od Augusta mogu biti upravitelji provincije npr& pre5ekt $gipta je izravno

odgovoran caru& a ne senatu 5unkcije rezervirane za viteza je upravljanje mornaricom u #I$N/ i

%A8$NIo prae5ectus classis ( #isenatiumE%avennatium)o prae5ectus praetorioo prae5ectus vigilumo prae5ectus urbio prae5ectus 5abrum

mogu imati 5unkcije svih va1nijih 5inancijskih dr1avnih inovnika tjP%'


16/19

Xene iz carske obitelji na natpisima se spominju kao razne #AT$% npr #ater enatus ,atacija:

o Po tome kada je koji car primio koju tituluo Po bitkama - nakon va1nijih bitka postaje imperatoro Po pokorenim narodima

PP - pater patria je na kraju carskih natpisa

GRAEVINSKI NATPISI Ime u N'# oznaava tko ih je dao postaviti& kada i za koliko novaca Porta& platea& 5orum& capitolium& moerium& clivi& campi& curia - razni gra6evinski

natpisi trgova& ulica& vrata& polja& uspona& trijemova& am5iteatara& teatara Poneki put pojedinci natjerani od cara da grade& no njae+;e svojevoljno& ali u svoju

korist Natpisom iskazuje sebi ast tj sam sebe velia& naje+;e pojedinac vi+eg stale1a *arakteristini glagoli

o 0 l "d i mn / per5ektuo 5acio& 5aciere - 5ecit ili aedi5icare - aedi5icevito 5aciundum curare i 5aciundum curavit su izrazi : pobrinuli su se da bude

izvr+eno glagoli za obnovu

o vetustate corruptum - iskvarene staro+;uo vetustate coalapsum - iskvarene& uru+eneo longa aetate neglectum - dugo vremena zanemareneo renovavit& restituit - obnovio

P (Pecunia sua) i , P (de pecunia sua) - od svojega novca , (de suo impensa sue) - na svoj tro+ak T/%$# A, AV/A# T'2$N,A# - ploa koja se u !ardunu iskoristila za

nadgrobnu plou sarko5aga (tj sanduka) koja spominje vodeni toranj koji je za !arduncrpio vodu iz B m O rimska milja - kratica je #P ( milia possum - BBB koraka) kod nas se najvi+e gradilo za vrijeme ,olabele valjkastog bolika mora biti itav miljkaz kako bi se znalo da li je cesta za vrijeme cara (ije se ime

nalazilo na vrhu) sagra6ena ili obnovljena kasniji miljokazi oko 0 st pokazuju degradaciju - slova primitivna& ruralni ,,, NNN - ,'#INI N'T%I T%I./ - vladanje triju careva u suglasju

EPIGRASKI SPOMENICI PRAVNE NARAVI Npr vojnike diplome Nakon osvajanja dr1ave svu raspolo1ivu mladost bi se ra+trkalo po provinciji kako ne

bi digli ustanak Najbolje sauvana diploma na svijetu je iz 2A8'N*'! .%',A %ade se u dva primjerka


17/19

Njome dobiveno gra6+ansko pravo esto se rpenosilo na 1enu& djecu s desne strane diplome su ljudi koji su dali potpise i peate - svi su !$N jer pi+e

peatikogaega ( na onoj iz l .roda su 0 akvilejca& iz 2jubljane& mad1arnajvjerovatnije veterani)

osim one iz l .roda postoji dobro sauvana iz iska i iz alone koja je skoro na isti

dan kao ona iz .roda natpis koji spominje 2/


18/19

Natpisi koji su se metali odbjeglim robovima oko vrata na kojima pi+e ne+to u stilu:dr1i me& ne daj da pobjegnem& vrati me mome gospodaru

TIT/2I PI


19/19

D Titula na 2umbardskoj pse5izmi ( 4ieremnamonos)

D Titule na natpisu iz Trogira (hieremnamonos& grammateos& logistos)

D

17078992-EPIGRAFIJA-SKRIPTA

Documents

Transcript of 17078992-EPIGRAFIJA-SKRIPTA