Transcript of Wine Tour Vino&Hrana
PowerPoint PresentationProjekt
- regionalna konkurentnost
Slobodan apin
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija, vino je iva materija i
ivi svojim ivotom od svog burnog poetka – vrenja, pa do svoje
smirene starosti. Ono je, prije svega, ovjekova okrijepa, podrava
intimu prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj je ovjeka u
satima napora, brige, tuge i radosti.
*
U vinu lei istina, a u vinskom podrumu leimo mi!
Tehnologija proizvodnje vina
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Proizvoaem vina i drugih proizvoda od groa i vina, u smislu Zakona,
smatra se svaka fizika ili pravna osoba koja je upisana u Upisnik
proizvoaa groa, vina i vonih vina.
Vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili
djelominom alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svjeeg i za
preradu, u vino pogodnog groa.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Po boji:
Polusuha od 4 – 12 g/l šeera
Poluslatka od 12- 50 g/l šeera
Slatka > od 50 g/l šeera
Po svojstvima i tehnologiji proizvodnje:
Mirna vina
Pjenušava vina
Podjela vina:
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Termini za dojmove o mirisu vina:
Primarni mirisi - nastali od sorte groa, vino nikad ne miriše po
grou, ali vrlo esto miriše po drugom vou: breskva, marelica,
jabuka, malina, kupina, višnja, ananas...
Sekundarni mirisi - nastali u procesu alkoholne fermentacije, puno
su sloeniji, a najprepoznatljiviji su miris kvasca, maslaca,
vanilije, prepeenca itd.
Tercijarni mirisi - nastali su dozrijevanjem vina, to su miris po
medu, benzinu, petroleju itd.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Punoa je skup mnogih sastojaka u vinu koje oznaavamo kao suhu
tvar-ekstrakt i opisuje se kao prazno, slabo-puno, puno, jako puno
ili izvanredno puno vino.
Za intenzitet (kiselosti, slatkosti, gorkosti, pjenušavosti) moemo
rei da je neizraen, slabo izraen, dovoljno izraen ili previše
izraen.
Za harmoninost ukupnih opisanih senzacija govorimo da je: slaba ili
neskladna, srednje-jaka, prilino jaka, jaka i vrlo jaka
Termini za dojmove okusa vina:
Kiseo okus izazivaju organske i anorganske kiseline
Okus slatkoga izazivaju organski spojevi, šeeri i alkohol
Okus gorkoga
Alkoholnost - slaba, srednje-jaka, jaka i vrlo jaka
Sadraj kiselina - govorimo kiselkastom, blago kiselom i jako
kiselom vinu - koji je tipian za vina sa puno jabune, limunske,
vinske i ostalih kiselina.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Specifinosti mirisa odreenih vina:
jabuka, breskva, karamele, agrumi, maslac, med, zainsko bilje,
minerali itd.
Sauvignon
bazga, zelena rajica, dunja, ananas, badem, kopriva, pokošeno
sijeno itd.
Laški rizling
Frankovka
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Sortne arome
Citrusi - limun ,naranda, mandarina
Cvjetne - bagrem, glog
Barique - vanilija, kokos, marcipan, vosak, hrast, dim, prepeeni
tost
Teroar - kremen, menta, minerali
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Vino je, sa vonim aromama: zelena jabuka, breskva, tropsko voe sa
stanovitim cvjetnim notama. U ustima toplo, fino, zaobljeno,
skladno sa notom ivahne kiselosti.
Graševina
Najzastupljenija vinska sorta bijelog groa u kontinentalnim
vinogorjima Hrvatske našla je drugu domovinu. Potjee iz Francuske.
Uvrštena je meu preporuene kultivare u svim podregijama regije
kontinentalne Hrvatske.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Sauvugnon
Odleana vina
Frankovka
Cvjetne - bagrem, metvica
Boja - tamno rubinasta
Specifinosti mirisa odreenih vina:
Malvazija
Pošip
Plavac mali
Cabernet sauvignon
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Vino i hrana
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Vino je najkompleksnije pie koje je ovjek napravio i od drugih pia
razlikuje posebnim prednostima, prije svega raznovrsnosti boja,
sadraja šeera i sadraja ugljinog dioksida. Kad se na to doda preko
3500 sorti vinove loze, utjecaj razliitih klimatskih i zemljišnih
uvjeta, onda je jasno da je vino pie nad piima i kao takvo
nezamjenjivo u gastronomiji.
Slaganje vina i hrane je znaajan element vinske kulture. Vino je
pie koje se najbolje slae sa hranom i s njom se najbolje
nadopunjuje. Vino pobuuje apetit, uzdie okus hrane i doprinosi
dobrom raspoloenju za stolom.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Zadaa vina je uzvisiti gastronomski doivljaj!
• Kao aperitivna vina, najviše odgovaraju pjenušava vina, suhi
cherry, porto ili vermut. Moe se posluiti i novije bijelo vino s
vonim mirisom, svjeim okusom i umjerenim sadrajem alkohola.
• Bijela vina se uvijek slue prije crnih.
• Najprije se posluuju novija, lakša vina, a zatim punija, guša i
due odleana sa razvijenijim bukeom.
• Tijekom objeda se obino piju suha vina, ona koja nisu slatkasta i
ne sadre više od 4 g/l šeera.
Osnovna pravila sljubljivanja vina i hrane su:
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
• Uz tamna mesa (teletina, junetina, govedina, ovetina, divlja,
patka, guska) obavezno se slue lakša ili tea odleana crna
vina.
• Uz svjee mekane bijele sireve slue se dobra bijela vina, a uz
ostale sireve (polutvrde i tvrde) razna crna vina.
• Uz svjetla mesa (piletina, puretina, svinjetina, janjetina i
veina riba) posluuju se razna bijela suha vina.
• Bijela desertna vina koja su slatkog okusa preporuuju se uz
deserte i sireve s plemenitim pljesni.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
• Ne morate biti strunjak da biste u vinu uivali. Slijedite
vlastiti ukus, ali pazite na neke temeljne smjernice spajanja hrane
i vina.
• Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino ide uz tamno meso. Iako
ovo pravilo ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak
daje temelj za dobar izbor.
• Lagano vino - lagana hrana. Jedete li salate, ne pijte uz njih
jako crno vino jer e se jadna salata sasvim izgubiti. Isto tako ako
jedete nešto puno proteina ili nešto intenzivnijeg okusa kao što su
šparoge nije dobro uzeti bijelo vino pa ni slabije crno.
• Spojite regije. Izaberite vino koje dolazi iz istog podruja kao i
hrana (npr. fiš paprikaš – graševina)
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
• Vino uvijek mora biti slae od hrane/deserta. Što je hrana slaa,
to ete tee osjetiti okus vina. Tamna gorka okolada stoga ide dobro
uz slatko vino. S druge strane, slatka okolada utjecala bi na naše
nepce i vino bi nam ostavljalo gorak okus.
• Egzotina hrana i egzotino vino ne idu zajedno. Jedete li dobro
zainjenu indijsku veeru ne naruujte Cabernet Sauvignon, jer e
toplina alkohola i nota hrastovine pojaati zaine koje jedete.
Umjesto toga, uz egzotinu hranu punu zaina pijte vino koje ima
barem malo slatkoe. Vaše nepce e vam biti zahvalno.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
• Ako ide dobro uz groe, ide i uz vino.
Ako znate da odreena vrsta sira ide dobro uz svjee voe, razumno je
zakljuiti da e ii dobro i s vinom koje ima jaku vonu notu.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
• Ako ste u nedoumici, izaberite rose.
To je dobar kompromis za ljubitelje crnog vina koji preziru bijelo
vino. Španjolska kuhinja odlino se slae s roseom. Isto tako i
sushi.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
• Bitan je redoslijed posluivanja vina.
Mlado vino posluujemo prije starih i odleanih, slatka nakon
polusuhih, a poluslatka nakon suhih vina. Vina slabijeg bouqea
posluujemo prije vina s intenzivnijim bouqeom i aromama.
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
bijela suha vina -10 do 12°C
rose vina i opoli -11 do 14°C
crna vina -16 do 18°C
vrhunska vina, kasna berba i arhivska vina -12 do 13°C
desertna vina -15 do 16°C
pjenušava vina -6 do 8°C
Temperatura posluivanja vina:
Vino i poslovni ljudi
Nadam se da vam se predavanje svidjelo!
Vaš enolog
Slobodan apin