Wine Tour Vino&Hrana

PowerPoint PresentationProjekt
- regionalna konkurentnost
Slobodan apin
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija, vino je iva materija i ivi svojim ivotom od svog burnog poetka – vrenja, pa do svoje smirene starosti. Ono je, prije svega, ovjekova okrijepa, podrava intimu prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj je ovjeka u satima napora, brige, tuge i radosti.
*
U vinu lei istina, a u vinskom podrumu leimo mi!
Tehnologija proizvodnje vina
Proizvoaem vina i drugih proizvoda od groa i vina, u smislu Zakona, smatra se svaka fizika ili pravna osoba koja je upisana u Upisnik proizvoaa groa, vina i vonih vina.
Vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelominom alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svjeeg i za preradu, u vino pogodnog groa.
Po boji:
Polusuha od 4 – 12 g/l šeera
Poluslatka od 12- 50 g/l šeera
Slatka > od 50 g/l šeera
Po svojstvima i tehnologiji proizvodnje:
Mirna vina
Pjenušava vina
Podjela vina:
Termini za dojmove o mirisu vina:
Primarni mirisi - nastali od sorte groa, vino nikad ne miriše po grou, ali vrlo esto miriše po drugom vou: breskva, marelica, jabuka, malina, kupina, višnja, ananas...
Sekundarni mirisi - nastali u procesu alkoholne fermentacije, puno su sloeniji, a najprepoznatljiviji su miris kvasca, maslaca, vanilije, prepeenca itd.
Tercijarni mirisi - nastali su dozrijevanjem vina, to su miris po medu, benzinu, petroleju itd.
Punoa je skup mnogih sastojaka u vinu koje oznaavamo kao suhu tvar-ekstrakt i opisuje se kao prazno, slabo-puno, puno, jako puno ili izvanredno puno vino.
Za intenzitet (kiselosti, slatkosti, gorkosti, pjenušavosti) moemo rei da je neizraen, slabo izraen, dovoljno izraen ili previše izraen.
Za harmoninost ukupnih opisanih senzacija govorimo da je: slaba ili neskladna, srednje-jaka, prilino jaka, jaka i vrlo jaka
Termini za dojmove okusa vina:
Kiseo okus izazivaju organske i anorganske kiseline
Okus slatkoga izazivaju organski spojevi, šeeri i alkohol
Okus gorkoga
Alkoholnost - slaba, srednje-jaka, jaka i vrlo jaka
Sadraj kiselina - govorimo kiselkastom, blago kiselom i jako kiselom vinu - koji je tipian za vina sa puno jabune, limunske, vinske i ostalih kiselina.
Specifinosti mirisa odreenih vina:
jabuka, breskva, karamele, agrumi, maslac, med, zainsko bilje, minerali itd.
Sauvignon
bazga, zelena rajica, dunja, ananas, badem, kopriva, pokošeno sijeno itd.
Laški rizling
Frankovka
Sortne arome
Citrusi - limun ,naranda, mandarina
Cvjetne - bagrem, glog
Barique - vanilija, kokos, marcipan, vosak, hrast, dim, prepeeni tost
Teroar - kremen, menta, minerali
Vino je, sa vonim aromama: zelena jabuka, breskva, tropsko voe sa stanovitim cvjetnim notama. U ustima toplo, fino, zaobljeno, skladno sa notom ivahne kiselosti.
Graševina
Najzastupljenija vinska sorta bijelog groa u kontinentalnim vinogorjima Hrvatske našla je drugu domovinu. Potjee iz Francuske. Uvrštena je meu preporuene kultivare u svim podregijama regije kontinentalne Hrvatske.
Sauvugnon
Odleana vina
Frankovka
Cvjetne - bagrem, metvica
Boja - tamno rubinasta
Specifinosti mirisa odreenih vina:
Malvazija
Pošip
Plavac mali
Cabernet sauvignon
Vino i hrana
Vino je najkompleksnije pie koje je ovjek napravio i od drugih pia razlikuje posebnim prednostima, prije svega raznovrsnosti boja, sadraja šeera i sadraja ugljinog dioksida. Kad se na to doda preko 3500 sorti vinove loze, utjecaj razliitih klimatskih i zemljišnih uvjeta, onda je jasno da je vino pie nad piima i kao takvo nezamjenjivo u gastronomiji.
Slaganje vina i hrane je znaajan element vinske kulture. Vino je pie koje se najbolje slae sa hranom i s njom se najbolje nadopunjuje. Vino pobuuje apetit, uzdie okus hrane i doprinosi dobrom raspoloenju za stolom.
Zadaa vina je uzvisiti gastronomski doivljaj!
• Kao aperitivna vina, najviše odgovaraju pjenušava vina, suhi cherry, porto ili vermut. Moe se posluiti i novije bijelo vino s vonim mirisom, svjeim okusom i umjerenim sadrajem alkohola.
• Bijela vina se uvijek slue prije crnih.
• Najprije se posluuju novija, lakša vina, a zatim punija, guša i due odleana sa razvijenijim bukeom.
• Tijekom objeda se obino piju suha vina, ona koja nisu slatkasta i ne sadre više od 4 g/l šeera.
Osnovna pravila sljubljivanja vina i hrane su:
• Uz tamna mesa (teletina, junetina, govedina, ovetina, divlja, patka, guska) obavezno se slue lakša ili tea odleana crna vina.
• Uz svjee mekane bijele sireve slue se dobra bijela vina, a uz ostale sireve (polutvrde i tvrde) razna crna vina.
• Uz svjetla mesa (piletina, puretina, svinjetina, janjetina i veina riba) posluuju se razna bijela suha vina.
• Bijela desertna vina koja su slatkog okusa preporuuju se uz deserte i sireve s plemenitim pljesni.
• Ne morate biti strunjak da biste u vinu uivali. Slijedite vlastiti ukus, ali pazite na neke temeljne smjernice spajanja hrane i vina.
• Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino ide uz tamno meso. Iako ovo pravilo ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak daje temelj za dobar izbor.
• Lagano vino - lagana hrana. Jedete li salate, ne pijte uz njih jako crno vino jer e se jadna salata sasvim izgubiti. Isto tako ako jedete nešto puno proteina ili nešto intenzivnijeg okusa kao što su šparoge nije dobro uzeti bijelo vino pa ni slabije crno.
• Spojite regije. Izaberite vino koje dolazi iz istog podruja kao i hrana (npr. fiš paprikaš – graševina)
• Vino uvijek mora biti slae od hrane/deserta. Što je hrana slaa, to ete tee osjetiti okus vina. Tamna gorka okolada stoga ide dobro uz slatko vino. S druge strane, slatka okolada utjecala bi na naše nepce i vino bi nam ostavljalo gorak okus.
• Egzotina hrana i egzotino vino ne idu zajedno. Jedete li dobro zainjenu indijsku veeru ne naruujte Cabernet Sauvignon, jer e toplina alkohola i nota hrastovine pojaati zaine koje jedete. Umjesto toga, uz egzotinu hranu punu zaina pijte vino koje ima barem malo slatkoe. Vaše nepce e vam biti zahvalno.
• Ako ide dobro uz groe, ide i uz vino.
Ako znate da odreena vrsta sira ide dobro uz svjee voe, razumno je zakljuiti da e ii dobro i s vinom koje ima jaku vonu notu.
• Ako ste u nedoumici, izaberite rose.
To je dobar kompromis za ljubitelje crnog vina koji preziru bijelo vino. Španjolska kuhinja odlino se slae s roseom. Isto tako i sushi.
• Bitan je redoslijed posluivanja vina.
Mlado vino posluujemo prije starih i odleanih, slatka nakon polusuhih, a poluslatka nakon suhih vina. Vina slabijeg bouqea posluujemo prije vina s intenzivnijim bouqeom i aromama.
bijela suha vina -10 do 12°C
rose vina i opoli -11 do 14°C
crna vina -16 do 18°C
vrhunska vina, kasna berba i arhivska vina -12 do 13°C
desertna vina -15 do 16°C
pjenušava vina -6 do 8°C
Temperatura posluivanja vina:
Vino i poslovni ljudi
Nadam se da vam se predavanje svidjelo!
Vaš enolog
Slobodan apin

Wine Tour Vino&Hrana

Documents

Transcript of Wine Tour Vino&Hrana