REPUBLIKA HRVATSKA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA …bpz.hr/_Data/Files/150526123410263.pdf · Upravni...

REPUBLIKA HRVATSKABRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAUPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠAKLASA: 351-03/15-01/04URBROJ: 2178/1-03-15-2Slavonski Brod, 25. svibanj 2015. god.

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije, kao koordinatorprovedbe javne rasprave, temeljem članaka 16. do 21. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti izainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 64/08), te Odluke Ministarstvazaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 315-03/15-02/16, Urbroj: 517-06-2-1-2-15-6, od 5. svibnja 2015.godine), donosi

O B A V I J E S To provedbi javne rasprave u postupku procjene utjecaja na okoliš zahvata: Autocesta A5 granica

Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek granica Bosna i Hercegovina, dionica Sredanci – granicaBosna i Hercegovina, most Sava

1. Studija o utjecaju na okoliš: Autocesta A5 granica Republike Mađarske – Beli Manastir –Osijek granica Bosna i Hercegovina, dionica Sredanci – granica Bosna i Hercegovina, mostSava (u daljnjem tekstu: Studija), nositelja zahvata Hrvatske autoceste d.o.o., Širolina 4,Zagreb, koju je izradio IPZ d.d. iz Zagreba, Prilaz baruna Filipovića 21, upućuje se na javnuraspravu na osnovu Odluke Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

2. Javna rasprava i javni uvid u cjelokupnu dokumentaciju Studije, se provodi od 3.lipnja do zaključno sa 3. srpnja 2015. god., svakog radnog dana od 8,00 do 14,00 satiu prostorijama Općine Oprisavci, Oprisavci 68.Na javnom uvidu biti će izložena cjelovita Studija i ne-tehnički sažetak Studije, a s danompočetka javne rasprave i objavljeni javnosti i zainteresiranoj javnosti na internetskimstranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode (www.mzoip.hr), te sažetak na stranicamaBrodsko-posavske županije (www.bpz.hr).

3. Javno izlaganje sa nazočnim predstavnicima nositelja zahvata i izrađivačimadokumentacije, na kojem će se raspravljati i neposredno odgovarati na postavljena pitanjanazočne javnosti i zainteresirane javnosti, održati će se dana 17. lipnja 2015. godine(srijeda) u 11,00 sati u zgradi Općine Oprisavci, Oprisavci 68.

4. Ova Obavijest se objavljuje u „Glasu Slavonije“, te na oglasnim pločama Brodsko-posavske županije i Općine Oprisavci.

5. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi o Studiji se mogu upisati u knjigu primjedbi koja će bitdostupna na mjestu javne rasprave ili se mogu dostaviti pisano, poštom ili osobno, zavrijeme trajanja javne rasprave, zaključno sa 3. srpnja 2015. godine, na adresu: Brodsko-posavska županija, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, PetraKrešimira IV. br. 1, Slavonski Brod, uz naznaku „Studija- Autocesta A5“.Primjedbe i prijedlozi koji ne budu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obziru pripremi izvješća o javnoj raspravi.

NARUČITELJ: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Širolina 4

IZRAĐIVAČ: INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d. Prilaz baruna Filipovića 21, Zagreb

OIB: : 94810978461

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:

AUTOCESTA A5 granica REPUBLIKE MAĐARSKE - OSIJEK - - granica BiH

Dionica: Sredanci - granica BiH

Most "Sava" NE-TEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE

Zagreb, ožujak 2015.

ipz

NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studije o utjecaju na okoliš za zahvat:: AUTOCESTA A5 granica REPUBLIKE MAĐARSKE – BELI MANASTIR - OSIJEK - granica BiH Dionica: Sredanci - granica BiH Most "Sava" 1

“INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD” d.d. 10000 ZAGREB, Prilaz baruna Filipovića 21



Ires ekologija d.o.o.

Dr. sc. Toni Safner

Turizam

Petra Peleš,

mag. oecol. et prot. nat.

mag. ing. agr.

Divljač i lovstvo

Marko Doboš, mag. oecol. et prot. nat

Bioraznolikost Boris Božić,mag. oecol. et prot. nat. Jelena Likić, prof. biologije

Mr. sc. Marijan Gredelj Koordinacija i

uređivanje Mirko Mesarić, dipl. ing. biologije

Dunja Delić, mag. oecol.

Klimatološke značajke

i Kvaliteta zraka

Ivana Gudac, mag. ing. geol. Inženjersko-geološke,

seizmotektonske i

hidrogeološke značajke,

Georaznolikost

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Tlo i poljoprivredno

zemljište

Ana Lekić, mag. ing. silv.

Šumski ekosustavi i

šumarstvo

Vanjski suradnici Ivana Gašparović, mag.ing.prosp.arch.

Krajobrazna obilježja Ivan Tolić, mag.ing.prosp.arch. Maja Bilušić, mag.ing.arh

Kulturno-povijesna baština

Amelio Vekić, dipl.arheol.

Zagreb, ožujak 2015.

Predsjednica Uprave: Irena Kršinić, dipl. ing. građ.



Sadržaj

1. OPIS ZAHVATA ..................................................................................... 10

1.1. UVOD ......................................................................................................................... 10

1.2. OPIS ZAHVATA ......................................................................................................... 12

1.3. GEOMEHANIKA ......................................................................................................... 15

1.4. OPREMA MOSTA ...................................................................................................... 15

1.5. MONTAŽA .................................................................................................................. 16

1.6. ANALIZA PROMETA .................................................................................................. 16

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ................................................... 18

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU............................. 20

3.1. PODACI O JEDINICAMA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE .............................. 20

3.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................................................................ 20

3.3. PRIRODNE ZNAČAJKE ............................................................................................. 22

3.3.1. Bioraznolikost ................................................................................................................ 22

3.3.1.1. Zaštićena područja prirode ........................................................................................................... 22 3.3.1.2. Ekološka mreža ............................................................................................................................ 22 3.3.1.3. Staništa i vegetacija ...................................................................................................................... 26 3.3.1.4. Biljne vrste .................................................................................................................................... 26 3.3.1.5. Životinjske vrste ............................................................................................................................ 26

3.3.2. Georaznolikost .............................................................................................................. 26

3.4. INŽENJERSKO – GEOLOŠKE, SEIZMOTEKTONSKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ................................................................................................................. 27

3.5. VODNA TIJELA NA PODRUČJU ZAHVATA .............................................................. 29

3.6. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE I KVALITETA ZRAKA ................................................. 33

3.7. BUKA .......................................................................................................................... 34

3.8. GOSPODARSKE ZNAČAJKE .................................................................................... 34

3.8.1. Tlo i poljoprivredno zemljište ......................................................................................... 34

3.8.2. Šumski ekosustavi i šumarstvo ..................................................................................... 35

3.8.3. Divljač i lovstvo.............................................................................................................. 35

3.8.4. Turizam ......................................................................................................................... 35

3.9. INFRASTRUKTURA ................................................................................................... 35

3.10. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA ................................................................. 37

3.11. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE ............................................................................ 38

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM

GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................... 39



4.1. UTJECAJ NA PRIRODNE ZNAČAJKE ...................................................................... 39

4.2. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA STANJE VODNIH TIJELA ...................................... 41

4.2.1. Utjecaji tijekom izgradnje zahvata ................................................................................. 41

4.2.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................................................. 41

4.3. UTJECAJ NA KLIMU I KAKVOČU ZRAKA ................................................................ 43

4.4. UTJECAJ NA RAZINU BUKE ..................................................................................... 43

4.5. UTJECAJ NA GOSPODARSKE ZNAČAJKE ............................................................. 44

4.5.1. Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište .......................................................................... 44

4.5.2. Utjecaj na šumske ekosustave i šumarstvo ................................................................... 44

4.5.3. Utjecaj na divljač i lovstvo ............................................................................................. 45

4.5.4. Utjecaj na turizam ......................................................................................................... 45

4.6. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I PROSTOR U ODNOSU NA PROMETNE TOKOVE .................................................................................................................... 45

4.7. UTJECAJ NA KULTURNO - POVIJESNU BAŠTINU ................................................. 46

4.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE ............................................................... 46

4.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ................................................................................. 46

4.10. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU .......................................................................... 46

4.11. MOGUĆI GUBICI OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGUĆE KORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ.................................................................................................. 47

4.12. USKLAĐENOST ZAHVATA S MEĐUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANIČNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ I/ILI SMANJENJU GLOBALNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ................................................. 49

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA

OKOLIŠA .............................................................................................. 51

5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I GRAĐENJA ........................ 51

5.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA .......................................... 53

5.3. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...................................... 54

5.4. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 54

6. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU

MREŽU ................................................................................................. 57

6.1. UVOD ......................................................................................................................... 57

6.1.1. Razlozi izrade studije .................................................................................................... 57

6.1.2. Cilj provedbe glavne ocjene zahvata ............................................................................. 57

6.2. PODACI O PODRUČJU EKOLOŠKE MREŽE NA KOJE ZAHVAT MOŽE IMATI UTJECAJ .................................................................................................................... 58

6.2.1. Opis područja ekološke mreže na koje je moguć utjecaj ............................................... 58

6.2.2. Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže ........................................................................... 59

6.2.2.1. Stanišni tipovi ................................................................................................................................ 60 6.2.2.2. Divlje vrste .................................................................................................................................... 61

6.3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU .............................................. 62



6.3.1. Mogući pojedinačni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke

mreže .......................................................................................................................... 63

6.3.2. Utjecaj zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže ................................................ 68

6.4. MJERE UBLAŽAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA ZAHVATA NA CILJEVE OČUVANJA I CJELOVITOST PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE .............................. 69

6.4.1. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu tokom pripreme i

izgradnje zahvata ........................................................................................................ 69

6.4.2. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu nakon izgradnje

zahvata ........................................................................................................................ 69

6.4.3. Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže ..................................................... 70

6.5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 70

7. NAZNAKA BILO KAKVIH POTEŠKOĆA .............................................. 72

8. POPIS LITERATURE ............................................................................ 73

8.1. OPĆENITO ................................................................................................................. 73

8.2. INTERNETSKE BAZE PODATAKA ........................................................................... 77

9. PROPISI I ZAKONI ............................................................................... 78

9.1. PROPISI ..................................................................................................................... 78

9.2. ZAKONI ...................................................................................................................... 79

9.3. UREDBE .................................................................................................................... 79

9.4. MEĐUNARODNI UGOVORI I EUROPSKE DIREKTIVE ............................................ 80

10. GRAFIČKI PRILOZI .............................................................................. 80

10.1. Pregledna situacija M 1:25000

10.2. Situacija 1:5000

10.3. Uzdužni profil 1:2000/200

10.4. Normalni poprečni profil u srednjem polju M 1:50

10.5. Presjek upornjaka M 1:100

10.6. Presjek stupišta M 1:100

10.7. Uzdužni presjek mosta M 1:500



1. OPIS ZAHVATA

1.1. UVOD Autocesta A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir – Osijek – granica BiH dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora Vc i jedan od najvažnijih ogranaka TEM/TER projekta. Unutar AGR sustava glavnih europskih cesta promatrani cestovni pravac nominiran je kao E73 i promatrano u širim razmjerima ima funkciju povezivanja sjevera Europe s Jadranom i od vitalnog je značenja u gospodarskom povezivanju, pri prometu ljudi i dobara te u transferu ostalih vidova ljudske djelatnosti. Prometni koridor Vc pruža se od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjeeuropskog prostora. Na sjevernom dijelu koridora Vc, koji prolazi teritorijem Republike Hrvatske, nalazi se autocesta A5 koja se proteže od granice s Republikom Mađarskom do granice s Bosnom i Hercegovinom. U prometnoj mreži Republike Hrvatske ovaj cestovni pravac predstavlja okosnicu istočnog dijela države i spaja Osječko – baranjsku županiju s koridorom X (Slika 1.), odnosno autocestom A3, Bregana – Zagreb – Lipovac. Predmetna autocesta, osim kraćeg, bržeg i ugodnijeg putovanja između istočnog i primorskog dijela Republike Hrvatske i u budućnosti će uvelike pridonijeti gospodarskom razvoju krajeva kroz koje prolazi. Autocesta A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir – Osijek – granica BiH, duljine 88,6 km podijeljena je na sljedeće dionice:

Granica Republike Mađarske – Beli Manastir, duljine 5,0 km;

Beli Manastir – Osijek, duljine 24,6 km;

Osijek – Đakovo, duljine 32,5 km;

Đakovo – Sredanci, duljine 23,0 km;

Sredanci – granica Bosne i Hercegovine, duljine 3,5 km Dionica Đakovo – Sredanci puštena je u promet 2007. godine, dok je dionica Osijek – Đakovo puštena u promet u travnju 2009. godine. Autocesta na granici prema BiH prelazi široku inundaciju rijeke Save u km 88+530,75, premoštenu jedinstvenom konstrukcijom ukupne duljine L=660,0m. Most preko rijeke Save nalazi se u sklopu dionice Sredanci – granica Bosne i Hercegovine koja je krajem 2014. puštena u promet do čvora Svilaj. Puštanje cijele dionice u promet ovisno je o izgradnji u prvom redu mosta preko rijeka Save, objekta visokogradnje na graničnom prijelazu „Svilaj“ te nastavno dinamici dovršetka radova na dionici Svilaj – Odžak duljine cca 11,0 km u Bosni i Hercegovini.



Slika 1. Izgled budućeg mosta preko rijeke Save

Za predmetni zahvat u prostoru dosad je ishođeno:

Rješenje o prihvatljivosti za okoliš zahvata: autocesta granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH (Koridor Vc) u sklopu koje se nalazi most preko rijeke Save na dionici Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom (Klasa: UP/I-351-02/03-06/0102, urbroj: 531-05/4-AM-04-6, Zagreb, 05. veljače 2004.);

Lokacijska dozvola (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I-350-05/06-01/260, ur.broj: 531-06-2-1-07-32 KM, Zagreb, 27. srpnja 2007.) za dionicu Sredanci – granica BiH, u sklopu koje se nalazi i most preko rijeke Save. Sastavni dio navedene lokacijske dozvole je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kao jedan od posebnih uvjeta, čime su potvrđene propisane mjere zaštite;

Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I-350-05/10-01/49, ur.broj: 531-06-10-2 KM, Zagreb, 07. svibnja 2010.);

Građevinska dozvola (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-361-03/12-01/81, ur. broj: 531-04-1-066-12-3, Zagreb 20. lipnja 2012.) za most preko rijeke Save, za koju je u međuvremenu zatraženo produljenje;

Rješenje za izgradnju mosta preko rijeke Save (Federalno ministarstvo prostornog uređenja Bosne i Hercegovine, Rješenje Broj: UPI/03-23-2-420/10, 07. srpanj 2011.);



Saglasnost Broj: 03-23-2-780/12 za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica na koridoru Vc (Federalno ministarstvo prostornog uređenja Bosne i Hercegovine, 13. lipanj 2012.);

Hrvatske autoceste d.o.o. su 30. listopada 2014. podnijele zahtjev za provedbu postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, te je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 05. prosinca 2014. izdalo Rješenje (Klasa: UP/I 612-07/14-60/113, Ur.broj: 517-07-1-1-2-14-5) kojim se propisuje obaveza provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Obzirom da je procedura procjene utjecaja zahvata na okoliš za zahvat most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH (koridor Vc), dionica: Sredanci – granica BiH provedena 2003. i 2004. godine u sklopu procjene utjecaja zahvata na okoliš za cijelu autocestu A5, kada zakonska regulativa Republike Hrvatske nije bila u potpunosti usklađena sa zakonskom regulativom EU, istu je, temeljem uputa Jaspers misije u RH, istu je potrebno obnoviti sukladno zakonskoj važećoj regulativi RH i EU, u svrhu apliciranja za EU fondove. Studijom utjecaja na okoliš obrađena je i Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

1.2. OPIS ZAHVATA Autocesta na granici prema BiH prelazi široku inundaciju rijeke Save u km 88+530,75, premoštenu jedinstvenom konstrukcijom ukupne duljine L=660,0m. Rasponski sklop mosta „Sava“ je kontinuirana greda preko sedam polja s dvostruko spregnutim poprečnim presjekom sastavljenim od čeličnog sanduka i betonske donje i gornje (kolničke) ploče. Na dispoziciju mosta općenito, utjecali su: -uvjeti plovidbe i definirani plovni profil (traženi plovni put širine 91m i visine 7,0m iznad kote VpV 89,21m.n.m.). -širina rijeke Save na toj lokaciji iznosi ~300 naviše, ovisno o vodostaju. -širina inundacije rijeke Save na toj lokaciji iznosi ~500m. -obrambeni nasip za zaštitu od poplave, kojeg autocesta treba prijeći, poštujući uvjete Hrvatskih voda (HR) i Agencije za vodno područje rijeke Save (BiH).



Slika 2. Predviđeni uvjeti plovidbe ispod planiranog mosta „Sava“

Projektiraju se dvije istovjetne građevine za lijevi i desni trak autoceste, a u tehničkom opisu govori se o jednoj građevini. Tlocrtno je objekt u pravcu, a niveleta je u vertikalnoj kružnici R=10000m, s prilaznim tangentama nagiba 2%. Niveleta je na mjestu mosta definirana plovnim profilom i zaštitnom visinom za održavanje nasipa s obje strane inundacije. Tjeme nivelete nalazi se točno u sredini srednjeg raspona, tj. konstrukcija je simetrična oko svoje polovice. Poprečni pad kolnika konstantan je i iznosi 2,5%. Otvori rasponskog sklopa su 70,0 + 85,0 + 100,0 + 130,0 + 100,0 + 85,0 + 70,0 = 640,0m između osi upornjaka. Čelični polusanduk promjenjive je visine od 3300mm do 5500mm. Prilazne konstrukcije se montiraju dizalicama s terena, glavni otvor se montira konzolno s plovnog objekta, a kasnije se na pomičnoj skeli betonira ploča kolnika na licu mjesta. Ukupna širina mosta je 13,50+2,0+13,5=29,0m. Predviđene su tri vozne trake po 3,50 m bez zaustavne trake, sa zaštitnim prometnim pojasevima od 0,5 m s obje strane kolnika, tako da je širina asfaltnog zastora 12,0m. Slijedi granitni rubnjak i betonska monolitna pješačka staza ukupne širine 0,75 m, a na mjestu rasvjetnog stupa proširena dodatnih 0,45 m. Na krajevima konzola predviđena je kruta odbojna ograda tipa BN4 širine 0,40m, visine 1,0m. Na mostu nije predviđen pješački promet. Kota nivelete nalazi se na unutrašnjim rubovima kolnika na udaljenosti 2,0 m od osi zelenog pojasa. Razmak osi lijevog i desnog kolnika od osi autoceste je konstantan i iznosi 6,0m.



Cijeli objekt je jedna dilatacijska cjelina, prijelazne naprave nalaze se samo na upornjacima. Rasponski sklop ima po jedan masivni stup u stupištu na koji se oslanjaju dva ležaja. Ležajevi su predviđeni kao lončasti, svi uzdužno pomični osim na stupu S3, koji sam prima spora opterećenja od temperature i reologije. Pomoću prijenosnika udara aktivira se i stup S4 za preuzimanje brzih opterećenja od potresa u smjeru mosta i kočenja. Prijenosnik udara je hidraulična naprava (shock transmission unit, STU) koja blokira nagli pomak (potres, kočenje, udar broda...) tako da pridržava konstrukciju, a omogućava spori pomak (temperatura, reologija...) bez pojave znatne sile. Uređaj radi na principu brzog prolaska viskozne tekućine kroz mali otvor, što stvara otpor, dok spori pomaci stvaraju samo zanemariv otpor. Kod stupa S4 ugrađuju se četiri uređaja nominalne nosivosti 3000kN i dopuštenog pomaka ±150mm. Za poprečni presjek kontinuiranog sklopa odabran je spregnuti sandučasti nosač promjenjive visine. Presjek je sandučasti s horizontalnom donjom pločom ukrućenom torzijski krutim trapeznim rebrima, dok je gornja betonska ploča poprečno nagnuta 2,5%. Ležajni okviri posebno su, znatno, ojačani kako bi omogućili podizanje konstrukcije pri zamjeni ležajeva. Uzduž čeličnog presjeka predviđena je ugradnja revizijske staze širine 800mm s obostranim rukohvatom. Konstrukcija se oslanja na lončaste ležajeve, koji se postavljaju na kvadre iz “trikosala” ili sitnozrnog betona. Kvaliteta čelika je S355J2G3 za sve dijelove konstrukcije, beton kolničke ploče je klase C35/45, beton donje ploče je klase C40/50, armatura je kvalitete B500b (RA500/560), a čelik za prednapinjanje je kvalitete Pst 1660/1860 MPa. Kolnička ploča: Predviđena je izrada poprečno prednapete AB kolničke ploče "in situ" u punoj širini od 12,90m. Iznad hrpta glavnog nosača debljina ploče iznosi 40cm, u sredini polja 28cm, a na kraju konzole 25cm. Ploča se spreže s čeličnim sandukom preko moždanika koji se zavaruju na pojasne lamele sanduka s dodatkom gipke armature. Glavna armatura u ploči je u poprečnom smjeru mosta, a iznad srednjih ležaja (gdje je ploča u vlaku) u uzdužnom i poprečnom smjeru. Kolnik je obostrano zaštićen krutom odbojnom ogradom tipa BN4. Rubnjaci su granitni. Ploča se izvodi na licu mjesta po pojedinim sekcijama uz pomičnu oplatu. Vijenci su monolitni i izvode se nakon završetka gradnje, na posebnoj pomičnoj oplati. Kolnička konstrukcija sastoji se od:

-pokrovni sloj splitmastiks SMA 16, debljine d=4,5cm ( u statičkom proračunu uzet s debljinom d=6,0cm radi korekcije nivelete uslijed netočnosti izvedbe)

-zaštitni sloj asfaltbetona AC 11 bin debljine d=3,5cm -hidroizolacija, debljine d=1,0cm tako da je ukupna debljina zastora 9,0 cm. Pri postavljanju kolničkog zastora potrebno je ostaviti rešku na spoju s betonskom stazom, koja se kasnije zapunjava posebnom bitumenskom smjesom. Asfaltni slojevi predviđeni su s modificiranim bitumenom PmB 45/80-65 zbog pojave kolotraga. Gornju površinu AB ploče kolnika potrebno je zaštititi odgovarajućom hidroizolacijom prije izvođenja asfaltnih slojeva. Hidroizolacija se smije postavljati samo u povoljnim vremenskim uvjetima (nipošto u velikoj vlazi i po hladnoći), jer od kakvoće izvedbe ovisi trajnost mosta. Postavljanju prethodi površinska obrada ploha koja obuhvaća čišćenje cementne skramice, mrlja od ulja i uklanjanje stršećih zrna agregata većih od dva mm, te sušenje. Naročitu pažnju treba posvetiti izvođenju završetka hidroizolacije na početku i na kraju mosta.



Ploča kolnika armirana je mekom armaturom (B500B), a izvedena je u betonu klase C35/45. Pješačke staze izvode se od betona klase C40/50. Donji ustroj: Predviđeno je šest stupnih mjesta, različitih dimenzija, ovisno o visini, rasporedu ležajeva, i opterećenju (udar broda, faza montaže itd.). Predviđa se oblaganje svih stupova granitnom kamenom debljine 15cm, radi zaštite od plutajućih objekata (leda, granja i pjeskarenja nanosom). Stupovi su punog eliptičnog presjeka, dimenzija prilagođenih dimenziji ležajeva na pojedinim pozicijama, a riječni stupovi imaju stranice izvedene u nagibu, zbog estetskih razloga. Upornjaci su monolitne izvedbe, potkovastog oblika, jedinstveni za oba mosta, s ugrađenim prijelaznim napravama. Temelj je pravokutni, dimenzija 28,20*6,95*2,50m, s 12 pilota promjera 150cm, duljine 18,0m. Predviđa se ugradnja vrata i stepeništa za pristup u unutrašnjost upornjaka i rasponskog sklopa. Predviđeno je oblaganje rezanim kamenom svih vidljivih ploha upornjaka. Oblaganje stupova i vidljivih ploha upornjaka izvodi se prema priloženoj skici. Predviđena je kamena obloga od rezanog kamena debljine cca. 15cm, postojanog na mraz, upijanje vode i utjecaj atmosferilija, a uz dovoljnu čvrstoću na pritisak. Bušeni piloti su predviđeni sa zaštitnom čeličnom košuljicom promjera Ø150cm, debljine 5mm, duljine 4,0m. Bušenje pilota upornjaka predviđeno je s 1. faze nasipa izvedenog na kotu temeljenja upornjaka. Iskop svih stupišta predviđen je uz zaštitu građevne jame pomoću čeličnih talpi duljine L=9,0-12,0m i crpljenja vode. Svi radovi u koritu Save izvode se standardnim strojevima s plutajuće platforme. Iza upornjaka, do visine prijelaznih ploča, izvode se klinovi od šljunčanog (probranog kamenog) materijala u nagibu 1:3. Visina nasipa iza upornjaka iznosi max. 10,0m. Stupovi se izvode od betona klase C30/37, piloti od betona klase C25/30, temelji od betona klase C25/30, zidovi upornjaka od betona klase C30/37, prijelazne ploče od betona klase C25/30, ležajni blokovi od betona klase C40/50, a sve armirano čelikom B500b (RA500/560).

1.3. GEOMEHANIKA Istražni radovi su obuhvatili bušenje istražnih bušotina dubina po 30,0m na mjestima oba upornjaka i svih stupišta, te dvije istražne bušotine dubina 25,0 i 30,0m ispod pristupne rampe na upornjaku U1. Na mjestu stupišta S2 planirana bušotina nije izvedena zbog nepristupačnosti terena i visokih vodostaja, a ista će se po potrebi izvesti naknadno, dok je bušotina na mjestu stupišta S5 umjesto planiranih 30,0m zbog kvara na bušačoj garnituri izvedena do dubine 26,5m. Za sve pilote su izvedeni proračuni dopuštenih nosivosti, odnosno projektne otpornosti koji su pokazali da projektirani piloti (broj, duljina i promjer pilota na svim osloncima) zadovoljavaju uvjete pojedinih metoda proračuna.

1.4. OPREMA MOSTA Prihvat i odvodnja voda s površine mosta obavit će se pomoću slivnika koji se postavljaju uz betonsku stazu na nižoj strani. Slivnici s tipskim rešetkama moraju biti dvodijelni tako da mogu skupljati eventualnu procjednu vodu, te također moraju imati umetak u kojem će se zadržavati nečistoća.



Odvodnja mosta sastavni je dio zatvorenog sustava odvodnje autoceste. Cijevi odvodnje završavaju u revizijskim oknima najbližima mostu. Cijevi za instalacije, odnosno priprema za polaganje kabela, vode se po unutrašnjosti sanduka desnog mosta. Rasvjeta mosta sastoji se od dekorativne rasvjete rukohvata ograde, na duljini i razmaku rasvjetnih tijela prema posebnom projektu. Rasvjeta plovnog otvora sastoji se od rasvjete podgleda mosta i stupova do plovnog otvora. Također je predviđena svjetleća plovna signalizacija.

1.5. MONTAŽA Čelični presjek prilagođen je predviđenom načinu montaže - montiranje dizalicama s terena uz pomoć privremenih stupova za prilazne konstrukcije i konzolnoj montaži srednjeg otvora. Predviđena je višekratna uporaba privremenih oslonaca, polje po polje, bez sprezanja za vlastitu težinu, a faze gradnje su detaljno opisane u statičkom proračunu.

1.6. ANALIZA PROMETA

Predmet analize prometa je izgradnja Mosta "Sava" kod mjesta Svilaj. Most "Sava" je međugranični most (granica se pruža koritom rijeke Save) između republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te povezuje autocestu u Koridoru Vc kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Od mosta "Sava" prema interregionalnom čvoru Sredanci (spoj autocesta A3 i A5) gradi se autocestovni spoj koji je u visokom stupnju dovršenosti tako da se tijekom 2015. godine očekuje dovršetak velike većine radova, a manji dio će biti usklađen s dovršetkom mosta. Slična je status radova južno od rijeke Save, gdje se također gradi autocestovni spoj od Mosta "Sava" do čvora Odžak koji je također u viskom stupnju završenosti (ljeto 2015.) te će manji završni dio biti izveden u skladu s dovršetkom Mosta "Sava". S obje strane granice nalazit će se po granični prijelaz, čvor za silazak vozila s autoceste i postaja čeone cestarinske naplate. U svrhu izrade prometne analize predviđen je dovršetak izgradnje mosta preko rijeke Save do prosinca 2017. godine kada bi i most i spojne dionice trebale biti dovršene i pušteni u promet. Brojenje i anketiranje prometa je obavljeno 30. rujna 2010. (utorak). Istraživanja su provedena za vrijeme dnevnoga svjetla, od 8:00 – 18:00 h, a dan i datum odgovaraju uvjetima prosječnih vrijednosti toka s obzirom na godišnji prosjek. Osnovne prometne značajke na postojećim državnim cestama u Republici Hrvatskoj D7, D520, autocestama A3 i A5, te magistralnim cestama kroz Bosnu i Hercegovinu M17 i M14.1, opisane su pomoću PGDP-a (prosječni godišnji dnevni promet) i PLDP-a (prosječni ljetni dnevni promet – od 1. srpnja do 31. kolovoza). Podaci o PGDP-u i PLDP-u dobiveni su analizom podataka automatskih brojila prometa na lokacijama razmatranog prostora. Mreža prometnica obuhvaća postojeće prometnice s kojih će se preusmjeriti promet na planirane projekte. Mreža je podijeljena na kategorije: autoceste, državne i magistralne ceste. Za dvosmjerne dvotračne ceste, ovisno o geometriji ceste, dnevni kapacitet se kreće u rasponu od 7.000 do 12.000 vozila, a brzina slobodnog toka od 50 do 90 km/h. Za autoceste dnevni kapacitet iznosi 40.000 vozila, a za brze ceste 30.000 vozila na dan. Prosječna brzina slobodnog toka za autocestu iznosi 120 km/h. Same prometne zone kojima je definiran model, određene su na razini naselja i regija. Zapadno od područja obuhvata nalazi se vanjska zona Slavonski Brod koja simulira daljinska putovanja



autocestovnim pravcem A3 iz smjera zapada. Vanjska zona Istočna RH predstavlja sva daljinska putovanja autocestovnim pravcem A3 iz smjera istoka. Nakon provedene ankete prometa, anketni zapisi su uneseni u računalo i formirana je baza podataka. Nakon obrade podataka, tj. ispravljanja ili eliminacije netočnih podataka, svakom izvoru i cilju putovanja dodijeljena je jedna prometna zona. Na taj je način oformljena matrica putovanja koja je dodijeljena na mrežu. Na temelju analize može se zaključiti da su prometno najopterećenije lokacije na autocesti A3 s PGDP-om ≥ 9.000 voz/dan u zoni čvorova Sredanci, Velika Kopanica i Babina Greda. Na državnoj cesti D7 sjeverno od autoceste A3 zabilježen je PGDP od 2362 voz/dan, dok se PGDP na D7 na lokacijama između A3 i Slavonskog Šamca (granica RH i BiH) kreće u razini od oko 2300 voz/dan. Na autocesti A5 sjeverno od čvora interregionalnog čvora Sredanci zabilježen je PGDP u razini 2735 voz/dan. Na magistralnim cestama kroz BiH PGDP se kreće od 5441 voz/dan na M17 do 2715 voz/dan na M14.1. Prognoza prometa Prognoza prometa napravljena je temeljem analize proteklih trendova porasta prometa. Analizom podataka o automatskom brojenju prometa u razdoblju od 2002. do 2013. iz publikacija "Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske", Hrvatske ceste, Prometis, 2003. - 2014., procijenjen je protekli trend porasta prometa.

Promet u 2013. godini definiran je prema dostupnim podacima iz naprijed navedenih izvora. Prema projekcijama glavnih makroekonomskih veličina (realan rast BDP-a prema HNB je procijenjen na -0,7% u 2014. i 0,2% u 2015. godini – izvor http://www.hnb.hr) i značajnom porastu PLDP-a u odnosu na 2013. godinu kad Republika Hrvatska nije bila punopravna članica EU, izrađivač je predvidio porast prometne potražnje u razdoblju 2014. - 2017. godine na razini 1,0%. Za dugoročnu prognozu nakon 2018. godine prema projekcijama MMF-a predviđena je stopa od 2% (Izvor: http://www.imf.org/ external/np/ms/2014/030314a.html) U analizi nije provedena procjena eventualnog porasta prometa uvjetovana izgradnjom cjelokupnog Koridora Vc kroz BiH, koji bi prema trenutni predviđanjima JP Autoceste FBiH d.o.o., trebao bit dovršen najkasnije do 2025. godine. Do kraja 2014. godine sagrađeno je 102 km autoceste u Koridoru Vc kroz BiH, a ostalo je još 233 km da bi autocesta u Koridoru Vc kroz BiH bila dovršena.

http://www.imf.org/external/np/ms/2014/030314a.htm



2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA U fazama izrade planske dokumentacije trase koridora Vc u razdoblju 2000 – 2005. godine izvršena je detaljna analiza šireg koridora prostora i utjecaja autoceste na taj prostor s ciljem optimalnog pozicioniranja trase autoceste u prostoru. Analiza je, između ostalog, obuhvatila:

prirodne osobitosti prostora

način korištenja prostora

lokacije prirodnih i arheoloških lokaliteta

prometnu i energetsku infrastrukturu

gospodarske sadržaje

ekološke aspekte itd. U svrhu izrade potrebnih analiza i definiranja najoptimalnijeg koridora prometnice oformljene su Stručna radna skupina za utvrđivanje međudržavnih kontaktnih točaka na koridoru Vc i optimalno prometno rješenje Jadransko – jonske autoceste (od strane Republike Hrvatske) i Komisija za utvrđivanje kontaktnih točaka na putevima i autoputevima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (od strane BiH) koje su temeljem Protokola o suradnji između Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske (Zagreb, 15. svibnja 2007.) usuglasile prijedlog kontaktnih točaka na koridoru Vc na rijeci Savi kod Svilaja (Zagreb, 15. svibnja 2007.) na temelju Elaborata izrađenom od strane Instituta građevinarstva Hrvatske d.d., Poslovni centar Osijek (siječanj 2007., br. 4-44-00-02/2007.). Temeljem predmetnog eleborata definirana je kontaktna granična točka autoceste u koridoru Vc između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u široj zoni naselja Svilaj (Prnjavor Slavonski) – Novi Grad, kao točka koja je određena presjecištem crte međudržavne granice na rijeci Savi i pravca koji je sa strane Republike Hrvatske određen točkama: A (x=4996183.502, y=6525967.727) i B (x=4995875.332, y=6525413.185) (Gauss-Krügerova projekcija, 6. zona) i sa strane Bosne i Hercegovine određen točkama: C (x=4995081.604, y=6523984.898) i D (x=4994155.721, y=6522318.803) (Gauss-Krügerova projekcija, 6. zona) Tlocrtni položaj mosta „Sava“ određen je tim pravcem. U razdoblju 2008. – 2010. godine prilikom analize prijelaza rijeke Save u trasi međunarodnog koridora Vc razrađena su različita rješenja premoštenja rijeke i inundacija s ciljem postizanja optimalnog rješenja konstrukcije mosta. Zbog plovnosti rijeke Save bilo je potrebno zadovoljiti gabarite plovnog puta prema zahtjevu Agencije za plovne puteve, odnosno svijetli otvor od minimalno 100 m i najnižu točku intradosa rasponske konstrukcije na koti 96,21 mnm, što je zadovoljeno glavnim rasponima svih razrađenih konstrukcija. Na razini idejnih projekata razrađene su sljedeće varijante rasponskih konstrukcija glavnog mosta:

Monolitna sandučasta armirano – betonska konstrukcija građena postupkom slobodne gradnje

Spregnuta konstrukcija

Čelična sandučasta konstrukcija

Čelična rešetkasta konstrukcija s montažnom armiranobetonskom pločom kolnika



Za inundacioni dio mosta u svim je inačicama predviđena spregnuta rasponska konstrukcija. Sve razrađene inačice u potpunosti zadovoljavaju tehničke uvjete predviđene važećim propisima, standardima i pravilima struke, u skladu sa zahtjevima Investitora glede uporabne vrijednosti, trajnosti i održavanja. Nakon detaljnih analiza stručnih timova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, investitora Hrvatskih autocesta d.o.o. te projektanta Inženjerskog projektnog zavoda d.d. sa hrvatske strane te Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine te međunarodnog revizorskog tima na čelu sa prof. dr. Milenkom Pržuljom, univ. dipl. inž. građ. (DDC Ljubljana), kao najoptimalnije rješenje odabran je most sa spregnutom rasponskom konstrukcijom za kojeg je tijekom 2009.-2010. temeljem Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru Vc (Sarajevo, 1. prosinca 2010.) izrađen glavni projekt te ishođena građevinska dozvola (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-361-03/12-01/81, ur. broj: 531-04-1-066-12-3, Zagreb 20. lipnja 2012.) za most preko rijeke Save koji je potvrđen i od strane nezavisnog međunarodnog revidentskog tima. Federalno ministarstvo prostornog uređenja Bosne i Hercegovine izdalo je 13. lipnja 2012. Saglasnost Broj: 03-23-2-780/12 za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica na koridoru Vc kojim je dalo svoju potvrdu da je glavni projekt izrađen sukladno prethodno definiranim sporazumima.



3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1. PODACI O JEDINICAMA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE Predmetni zahvat most preko rijeke Save duljine je 660 m i nalazi se na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U Republici Hrvatskoj zahvat se nalazi u Brodsko – posavske županije na području Općine Oprisavci, dok se na području Bosne i Hercegovine zahvat nalazi u Posavskom kantonu na području Općine Odžak.

Tablica 1. Upravne i samoupravne jedinice te katastarske čestice na kojima se nalazi zahvat

REPUBLIKA HRVATSKA Županija: Brodsko - posavska

Općina/Grad: Općina Oprisavci

Katastarska općina: k.o. Svilaj

BOSNA I HERCEGOVINA Entitet: Federacija Bosne i Hecegovine

Kanton: Posavski

Općina: Odžak

Katastarska općina: k.o. Novi Grad

3.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Područje predmetnog zahvata "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom " nalazi se u prostoru koje je regulirano sljedećim dokumentima prostornoga uređenja:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, 1997; Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13))

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, 1999; Izmjena i dopuna Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 84/13))

Prostorni plan Brodsko-posavske županije („Službeni glasnik“ Brodsko-posavske županije br. 04/01, 06/05, 11/08, 05/10, 09/12)

Prostorni plan Općine Oprisavci („Službeni glasnik“ Brodsko-posavske županije br. 15/03, 11/09)

Na području Bosne i Hercegovine zahvat je reguliran sljedećim dokumentom prostornog uređenja:

Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028. godine (kolovoz 2012.)



Općina Odžak na području Federacije Bosne i Hercegovine nema donesen Prostorni plan te se na području općine primjenjuju mjere iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine. U procesu izrade Studije o utjecaju na okoliš ishođeno je Mišljenje Ministarstva graditeljstva i

prostornog uređenja o usklađenosti zahvata sa važećom prostorno – planskom dokumentacijom

(Klasa: 350-02/15-02/21, Urbr: 531-6-1-15-2 KM, Zagreb, 25. ožujka 2015.)

Slika 3 Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o usklađenosti zahvata sa važećom prostorno – planskom

dokumentacijom



3.3. PRIRODNE ZNAČAJKE

3.3.1. Bioraznolikost

3.3.1.1. Zaštićena područja prirode U širem području zahvata nalaze se dva zaštićena područja prirode: Značajni krajobraz Gajna koji je od zahvata udaljen 8.850 m zračne udaljenosti i 11.400 m uzvodno tokom rijeke Save, te posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina koji je od zahvata udaljen 10.000 m zračne udaljenosti i 18.160 m uzvodno tokom rijeke Save.

Slika 4. Kartografski prikaz zaštićenih područja u odnosu na predmetni zahvat

3.3.1.2. Ekološka mreža Predmetni zahvat se jednim svojim dijelom nalazi unutar područja značajnog za očuvanje vrsta i stanišnih tipova HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice. Prema rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: UP/I 612-07/14-60/13, URBROJ: 517-07-1-1-2-14-5, izdanog 5.12.2014.) za predviđeni zahvat ne može se isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te je za isti bilo potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.



Slika 5. Rješenje o potrebi provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Ministarstva zaštite okoliša i

prirode (1.dio).




prirode (2.dio).




prirode (3.dio).

Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, koja se kao poglavlje 6 nalazi unutar ovoga dokumenta izradio je Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava, Jagodno 100a,10410 Velika Gorica.



3.3.1.3. Staništa i vegetacija

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) u Prilogu I. (Stanišni tipovi u Republici Hrvatskoj) navodi Nacionalnu klasifikaciju staništa (NKS) RH. Danas kao važeću koristimo treću nadopunjenu verziju Nacionalne klasifikacije staništa (NKS III). Prema službenoj karti staništa (Izrađivač: OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 2004.) na području zahvata u bufferu od 1.000 m nalaze se sljedeći stanišni tipovi:

A.2.3. Stalni vodotoci

C.2.2. Vlažne livade srednje Europe

D.1.1. Vrbici na sprudovima E.1.1. Poplavne šume vrba E.9.3. Nasadi širokolisnog drveća

U samom toku Save u stanišnom tipu A.2.3. Stalni vodotoci nalazit će se tri stupa mosta od kojih je jedan na teritoriju Republike Hrvatske. Ukupna površina temelja stupa (S3) je 33,8 x 15,8 m.

3.3.1.4. Biljne vrste Prilikom terenskoga obilaska područja zahvata zbog nepovoljnog vegetacijskog perioda nije bilo moguće odrediti većinu vrsta. Na mjestu zahvata u uskome pojasu mezofilne živice uočene vrste su lijeska (Corylus avellana), svib (Cornus sanguinea), mladice bijele topole (Populus alba), kupina (Rubus sp.)… U pojasu poplavnih šuma uz rijeku uočene su vrste vrba (Salix spp.), bijela topola (Populus alba), američki jasen (Fraxinus americana), čivitnjača (Amorpha fruticosa), uljevita bućica (Echinocystis lobata). Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (DZZP, 2005) šire područje zahvata potvrđeno je ili potencijalno stanište sljedećim ugroženim vrstama biljaka: troperkasta vrbica i cjelolisna pavitina.

3.3.1.5. Životinjske vrste Iako ne postoji cjelovita inventarizacija faune na području zahvata, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske (Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Crvena knjiga vodozemaca i gmazova,) i postojećih stručnih studija obližnjih područja, na širem području izgradnje mosta stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih svojta.

3.3.2. Georaznolikost

Prema publikaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode, Zaštićena geobaština Republike Hrvatske (2008), u blizini zahvata nema zaštićenih geolokaliteta.



3.4. INŽENJERSKO – GEOLOŠKE, SEIZMOTEKTONSKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE

Geološke značajke istraživanog područja Na području zahvata prevladavaju sedimenti poplavnog područja tj. može se reći da predjelom dominiraju aluvijalne naslage, koje su izgrađene od pijesaka i šljunka koje predstavljaju propusne slojeve, te praha i gline koji izgrađuju polupropusne omeđujuće slojeve. Rezultirajući litološki sastav naslaga je prilično raznolik, ali s uočljivim regionalnim značajkama. U zapadnim i jugozapadnim predjelima dominiraju gruboklastični nanosi rijeke Bosne koji izgrađuju brojne šljunčano-pješčane vodonosne slojeve, a granulometrijski sastav kojih postaje sve sitniji idući prema sjeveru. U sjevernim i istočnim predjelima dominiraju sitnoklastične glinovito-prašinaste frakcije, ali u istočnim je predjelima ipak nazočan markantan relativno plitki (do oko 50 m dubine) šljunčani vodonosnik. U geotektonskom smislu područje pripada središnjem dijelu slavonsko-srijemske depresije. U njoj su istaložene debele naslage neogena i kvartara. Seizmotektonske značajke istraživanog područja Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske (Herak, 2011.) za povratno razdoblje od 95 godina, istraživano područje se nalazi u području agR= 0,08 g, dok se na Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje 475 godina istraživano područje nalazi u području agR= 0,16 g. Potresi su u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo događanje na određenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budućeg potresa ni na koji način ne ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Hidrogeološke značajke istraživanog područja Područje istraživanja se nalazi u panonskom dijelu Hrvatske gdje dominiraju aluvijalni vodonosnici, međuzrnske poroznosti. Oni su formirani unutar sedimentacijskih bazena rijeke Save. Prirodna ranjivosti vodonosnika u panonskom dijelu utemeljena je na sedam hidrogeoloških parametara: dubini do podzemne vode, efektivnoj infiltraciji padalina, obilježjima nesaturirane zone vodonosnika, obilježjima saturirane zone vodonosnika, svojstvima tla, hidrauličkoj vodljivosti vodonosnika i nagibu topografske površine. Na temelju rezultata postupka, područje je podijeljeno u šest kategorija ranjivosti, u rasponu od vrlo niske do vrlo visoke. Prema navedenom, područje istraživanja pripada području u kojem je prirodna ranjivost vodonosnika povišena. Hidrogeološka situacija Istraživano područje se nalazi na području sliva Biđ, koje se jedno od četiri velika slijeva rijeke Save na području Brodsko-posavske županije. Sava ima tipični kišno-snježni režim kojeg karakterizira glavni maksimum u ožujku, a sekundarni u prosincu. Glavni se minimum, jako izražen, javlja u kolovozu, a sekundarni vrlo slabo izražen, u siječnju.



Na području između Sikirevaca i rijeke Save u vertikalnom razrezu naslaga ističu se tri šljunkovito-pjeskovita sloja. Najplići vodonosni sloj, sastavljen od prašinastog i zaglinjenog šljunka, nalazi se na dubinskom intervalu 10-25 m. Ispod njega slijedi sloj tvrde plastične gline debljine 3-4 m. Drugi šljunkovito-pjeskoviti sloj mjestimice je vezan glinovitim vezivom. Od trećeg vodonosnog sloja izoliranje slojem tvrde plastične gline debljine 3-7 m na dubinskom intervalu 40-50 m. Ustanovljena je relativno visoka transmisivnost vodonosnika i mogućnosti zahvaćanja znatnih količina podzemnih voda, ali uz visoki sadržaj željeza i mangana. Dublji vodonosnik je relativno ujednačene debljine u cijelom prikazanom području, pojavljuje se na dubini od oko 70 do oko 120 m, ali s raznolikim udjelom sitnijih frakcija. Općenito se može uzeti da prevladavaju pijesci sa šljunkom, u kojima se postotak sitnijih frakcija mijenja u prostoru. Hidrogeološke značajke naslaga na desnoj obali rijeke Save u Bosni i Hercegovini su slične značajkama na lijevoj obali rijeke Save. Vodocrpilišta U blizini istraživanog područja se nalaze dva vodocrpilišta na udaljenostima otprilike od dva i 15 km. Na otprilike dva km udaljenosti od istraživanog područja nalazi se vodocrpilište Slavonski Prnjavor. Na lokalitetu Slavonski Prnjavor utvrđena je izdašnost bunara od oko 100 l/s, a kvaliteta vode zadovoljava odredbe Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Predmetni zahvat ne prolazi kroz šire vodozaštitno područje kojim se štiti navedeno vodocrpilište. Također nizvodno od istraživanog područja, na otprilike 15 km udaljenosti, nalazi se vodocrpilište Sikirevci. Zaštita od poplava i hidrotehnički zahvati u širem području obuhvata Prema Provedbenom planu obrane od poplava, istražno područje pripada području malog sliva Brodska Posavina koje zauzima površinu od 110.000 ha te su duž njegove južne granice, rijeke Save, izgrađene brojne vodne građevine. Planirani zahvat nalazi se na dionici D.2.2. branjenog područja. Nizvodni početak dionice je lijevoobalni nasip kod čuvarnica Novi Grad , a završetak je na kraju naselja Oprisavci kod Zapadnog lateralnog kanala Biđ polja ukupne dužine 16,73 km, a namijenjen je zaštiti od poplave dijela Biđ polja. Slaba mjesta obrambenog sustava su putni prijelazi (rampe) preko nasipa gdje je prijelaz niži od krune nasipa za cca 80 cm, te dionica od Oprisavaca do Svilaja. Prema interaktivnoj Karti opasnosti od poplava (Hrvatske vode), na užem dijelu planiranog zahvata, opasnost od poplava je velika. Inženjersko – geološke značajke istraživanog područja Istražni radovi za potrebu izrade glavnog projekta mosta preko rijeke Save obuhvatili su bušenje istražnih bušotina dubina po 30,0m na mjestima oba upornjaka i svih stupišta, te dvije istražne bušotine dubina 25,0 i 30,0m ispod pristupne rampe na upornjaku U1. Na mjestu stupišta S2 planirana bušotina nije izvedena zbog nepristupačnosti terena i visokih vodostaja, dok je bušotina na mjestu stupišta S5 umjesto planiranih 30,0m zbog kvara na bušačoj garnituri izvedena do dubine 26,5 m. U bušotinama su u površinskim slojevima (do dubina 4,5m do 5,5m na hrvatskoj strani, odnosno do dubina 6,5m do 7,0m na strani BiH) registrirani slojevi glina i prahova (CH, CI, CL/CI, MI, ML) srednje i teškognječive konzistencije. Ispod njih se rasprostiru slojevi pjeskovito prašinastih mješavina (SFs) mjestimično na većim dubinama s primjesama sitnog šljunka, a u podini svih bušotina registrirani su slojevi zaglinjenih šljunaka (GC), pretežno vrlo dobro zbijeni.



3.5. VODNA TIJELA NA PODRUČJU ZAHVATA Vodna tijela predstavljaju najmanja tijela za upravljanje vodama a izdvojena su za opisivanje stanja voda, definiranje ciljeva u zaštiti voda, definiranje problema i mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva, definiranje programa monitoringa i praćenje te izvještavanje o rezultatima provedbe. Na području utjecaja mosta na Savi izdvojena su dva vodna tijela:

površinsko vodno tijelo o vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRI010002,

podzemno vodno tijelo o vodno tijelo istočna slavonija - sliv Save - DSGIKCPV 29.

Površinske vode Teritorij Republike Hrvatske hidrografski pripada slivu Jadranskog mora i slivu Crnog mora i prema članku 31. Zakona o vodama podijeljen je na dva vodna područja:

Vodno područje rijeke Dunav

Jadransko vodno područje.

Promatrano područje pripada slivu rijeke Dunav, podslivu rijeke Save. Tipizacija površinskih vodnih tijela - rijeka određena je na temelju obveznih obilježja za tipizaciju rijeka: nadmorska visina, veličina sliva i geologija u kombinaciji s izbornim obilježjima. U tablici 2. prikazan je pregled tipa tekućice na području zahvata.

Tablica 2. Pregled tipova tekućice na području zahvata

Šifra Nacionalni

kod Naziv i opis tipa

Veličina

slivnog

područja

(km2)

Nadmorska

visina

(m n.m.)

Geološka

podloga

DSRI010002 T09B

Nizinski vodotoci donjeg

toka vrlo velikih tekućica u

silikatnoj podlozi (Savski

sliv)

>10 000 < 200 silikati

Rijeka Sava Na prostoru Brodsko - posavske županije pod vodnim je površinama 6.955 ha, odnosno 3,4% cjelokupnog prostora. Nizinski dio uz rijeku Savu čini oko 50% prostora županije. To nisko zaravnjeno zemljište uz rijeku Savu, veće je vlažnosti i još uvijek potpuno nezaštićeno od visokih voda Save. Sava je treća po dužini pritoka Dunava. Njen riječni bazen pokriva dio Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i sjeverne Srbije. Ona je po protoku najveća pritoka Dunava i druga pritoka po veličini slivnog područja. Rijeka Sava ima dva glavna izvora, oba u sjeverno-zapadnoj, alpskoj regiji Slovenije:



Sava Dolinka nastaje u močvari Zelenci pokraj Kranjske Gore, dok je drugi izvor vodopad Savica. Nakon spajanja ova dva toka, rijeka uglavnom teče kroz istočnu Sloveniju, sjeverno od Ljubljane, kroz Hrvatsku – pored Zagreba – a zatim granicom između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prije nego što uđe u Srbiju i spoji se s rijekom Dunav u Beogradu. Plovna je od Siska (583 km od ušća u Dunav) za manje teretne brodove. Rijeka Sava je od velikog značaja za dunavski sliv zbog svoje velike biološke i krajobrazne raznolikosti. Posjeduje najveći kompleks aluvijalnih močvara dunavskog sliva (Posavina – centralni bazen Save) i veliki nizinski kompleks šuma. Rijeka Sava je jedinstven primjer rijeke gdje su poplavne nizine još uvijek netaknute, i koje umanjuju utjecaj poplava čime pozitivno djeluje na bioraznolikost šireg područja. Uz rijeku Savu nalaze se dva močvarna područja zaštićena međunarodnom Ramsarskom konvencijom (Lonjsko polje i Crna Mlaka), te niz lokacija zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode. U rijeku Savu se na području županije ulijevaju četiri velika slijeva njenih pritoka – sliv Šumetlica-Crnac, sliv Orljava, sliv Jelas i sliv Biđ. Most čija je izgradnja predmet procjene utjecaja zahvata na okoliš, smješten je u nizinskom dijelu vlažnih livada uz poplavne šume vrba i intenzivno obrađivane oranice. Prisutnost stalnog vodotoka na samoj lokaciji zahvata modificira vegetaciju u smjeru hidrofitskih zajednica. Budući da most prelazi preko rijeke Save, lokaciju zahvata karakterizira prvenstveno heliofitska vegetacija uz rub rijeke u kojoj dominira šumska vegetacija aluvijalnih šuma iz sveze Alno-Padion. Podzemne vode Razvoj podzemnih vodonosnika izravno ovisi o strukturno-geološkim i geomorfološkim obilježjima prostora prema kojima se područje Republike Hrvatske podijeljeno na panonski i krški dio. Za ocjenu prirodne ranjivosti vodonosnika u panonskom dijelu primijenjen je SINTACS postupak, utemeljen na sedam hidrogeoloških parametara: dubini do podzemne vode, efektivnoj infiltraciji padalina, obilježjima nesaturirane zone vodonosnika, obilježjima saturirane zone vodonosnika, svojstvima tla, hidrauličkoj vodljivosti vodonosnika i nagibu topografske površine. Na temelju rezultata postupka, područje je podijeljeno u šest kategorija ranjivosti, u rasponu od vrlo niske do vrlo visoke. Na vodnom području rijeke Dunav utvrđeno je 15 grupiranih vodnih tijela podzemne vode u panonskom dijelu vodnog područja. Od toga osam vodnih tijela sadrži vodnosnik međuzrnske poroznosti. Većina grupiranih vodnih tijela ima prekogranični karakter, tj. prostiru se u susjedne države: Sloveniju, Mađarsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. U tablici 3. prikazani su osnovni podaci za vodno tijelo.

Tablica 3. Osnovni podaci za vodno tijelo

Ko

d

Ime

gru

pir

ano

g

vod

no

g t

ijela

po

dze

mn

e vo

de

Po

rozn

ost

Po

vrši

na

(km

2 )

Pro

sječ

ni g

od

išn

ji

do

tok

po

dze

mn

e

vod

e

(*10

6 m

3 /g

od

)

Pri

rod

na

ran

jivo

st

Eko

sust

avi

ovi

sni

o p

od

zem

no

j vo

di

(pre

ma

Nac

ion

aln

oj

eko

lošk

oj m

reži

)

Tip

eko

sust

ava

DS

GIK

CP

V_2

9

Isto

čna

Sla

von

ija -

sliv

Sav

e

međ

uzrn

ska

3328

,1

379

Već

inom

um

jere

na

ranj

ivos

t

Dvo

rina

Gaj

na

Sav

a-Š

titar

Spa

čvan

ski b

azen

Vod

eni,

kopn

eni



Analiza stanja vodnih tijela Stanje površinskog vodnog tijela Karakteristike površinskog vodnog tijela rijeke Save DSRI010002 prikazano je u tablici 4. prema Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2013. – 2015., a stanje vodnog tijela prikazano je u tablici 5.

Tablica 4. Karakteristike vodnog tijela DSRI010002

KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA DSRI010002

Šifra vodnog tijela Water body code

DSRI010002

Vodno područje River basin district

Vodno područje rijeke Dunav

Podsliv Sub-basin

područje podsliva rijeke Save

Ekotip Type

T09B

Nacionalno / međunarodno vodno tijelo National / international water body

HRBH

Obaveza izvješćivanja Reporting obligations

nacionalno, Savska komisija, ICPDR

Neposredna slivna površina (računska za potrebe PUVP) Immediate catchment area (estimate for RBMP purposes)

135 km2

Ukupna slivna površina (računska za potrebe PUVP) Total catchment area (estimate for RBMP purposes)

53200 km2

Dužina vodnog tijela (vodotoka s površinom sliva većom od 10 km2) Length of water body (watercourses with area over 10 km2)

62.7 km

Dužina pridruženih vodotoka s površinom sliva manjom od 10 km2

Length of adjoined watercourses with area less than 10 km2 11.2 km

Ime najznačajnijeg vodotoka vodnog tijela Name of the main watercourse of the water body

Sava



Tablica 5. Stanje vodnog tijela DSRI010002 (tip T09B)

Stanje Pokazatelji Procjena

stanja

Granične vrijednosti koncentracija pokazatelja

za*

procijenjeno stanje

dobro stanje

Ekološko stanje

Kemijski i fizikalno kemijski elementi kakvoće koji podupiru biološke elemente kakvoće

BPK5 (mg O2/l) vrlo dobro < 4,0 < 7,1

KPK-Mn (mg O2/l) vrlo dobro < 8,0 < 10,1

Ukupni dušik (mgN/l)

dobro 3,0 - 4,6 < 4,6

Ukupni fosfor (mgP/l)

vrlo dobro < 0,25 < 0,41

Hidromorfološko stanje loše 40% - 60% <20%

Ukupno stanje po kemijskim i fizikalno kemijskim i hidromorfološkim elementima

loše

Kemijsko stanje dobro stanje

*prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13)

Stanje podzemnog vodnog tijela

Za procjenu rizika sa stanovišta kakvoće podzemnih voda korištene su sljedeće analize:

procjena rizika ovisno o rezultatima kemijskih analiza na točkama opažanja,

procjena rizika ovisno o površini sliva koji se nalazi u susjednoj državi (područje koje ne

kontroliraju hrvatska tijela).

Stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela DSGIKCPV _29–ISTOČNA SLAVONIJA–SLIV SAVE

prikazano je u tablici 6.

Tablica 6. Stanje vodnog tijela DSGIKCPV _29– ISTOČNA SLAVONIJA –SLIV SAVE

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Vodni put Vodni putovi i luke na unutarnjim vodama su u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Agencije za vodne putove i lučkih uprava. Agencija je nadležna za planiranje razvitka vodnih puteva, za njihovu izgradnju, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju i



tehničko održavanje. Vodni putevi na području rijeke Dunav dio su europskog plovnog sustava i kao takav moraju se graditi i uređivati u skladu sa standardima koji su propisani za pojedine kategorije plovnosti. Rijeka Sava je međunarodni vodni put od granice sa Srbijom do Siska, u duljini od 383,2 km i to IV. klase plovnosti do Slavonskog Broda, odnosno III. Na slici 66. prikazana je karta plovnih puteva na vodnom području rijeke Sava.

3.6. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE I KVALITETA ZRAKA Brodsko-posavska županija nalazi se u području umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima pripada razredu Cfb, umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom. Najbliža meteorološka postaja je u Slavonskom Brodu od mjesta zahvata udaljena 35 km zračne udaljenosti. Temperatura zraka U tridesetogodišnjem nizu prosječnih temperatura zraka između 1961.-1990., srednja godišnja temperatura zraka u Sl. Brodu iznosila je 10,5°C, dok je prema nizu 1971.-2000. god. ona iznosila 10,7°. Oborine Prosječna godišnja količina oborina na ovom području iznosi oko 780 mm. U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta, a iznosi prosječno 93,5 mm u srpnju, dok se sporedni maksimum javlja krajem jeseni, najčešće u studenom prosječno 70,5 mm. Glavni minimum oborine javlja se sredinom jeseni, najčešće u listopadu 48,8 mm), dok se sporedni minimum javlja krajem zime u veljači, a iznosi prosječno 38,8 mm. Vjetar U godišnjoj ruži vjetrova na području Slavonskog Broda prevladavaju strujanja iz dva suprotna smjera i to iz smjera zapad jugozapad i istok sjeveroistok te njihovih susjednih smjerova strujanja koji su prisutni od jeseni do proljeća. Ljeti prevladava strujanje iz smjera zapad jugozapad, smanjuje se učestalost iz smjera istok sjeveroistok, a povećava iz smjera sjevera. U prijelaznim godišnjim dobima, u proljeće i jesen dominira podjednak udio vjetra iz smjerova istok sjeveroistok i zapad jugozapad. Tijekom godine najveću učestalost imaju vjetrovi jačine 1-3 bofora. Insolacija, naoblaka, magla, mraz Podaci o insolaciji i naoblaci postoje samo za meteorološku postaju Slavonski Brod. Ukupno trajanje insolacije u Sl. Brodu iznosi 1.835,1/sat, a srednja godišnja vrijednost naoblake iznosi 6,5 desetina. U Slavonskom Brodu prosječan godišnji broj dana s maglom iznosi 100 dana što je uvjetovano položajem na rijeci Savi, dok se mraz na području Županije godišnje pojavljuje prosječno 48,7 dana. Kvaliteta zraka Dvije postaje za praćenje kakvoće zraka najbliže mjestu zahvata nalaze se u Slavonskome Brodu, te su u sustavu Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Očekivano je kako se vrijednosti na mjernim postajama značajno razlikuju od vrijednosti na području zahvata jer se mjerne postaje nalaze u urbaniziranom području, a na kakvoću znatno utječe rad rafinerije nafte u Bosanskome Brodu (udaljenost 3,5 km od mjernih postaja). U Slavonskome Brodu, kao i u drugim gradovima kontinentalne Hrvatske najveći problem predstavlja razdoblje jeseni i zime kada se zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta (slab vjetar, visoka vlažnost zraka i niska temperatura) bilježi najviše prekoračenja propisanih vrijednosti. Zbog toga se može reći



da je problem onečišćenja zraka povezan s hladnim dijelom godine, dok je u toplom dijelu godine kvaliteta zraka zadovoljavajuća.

3.7. BUKA Jedan od negativnih utjecaja izgradnje autoceste je povećanje razine buke u okolici ceste. Taj utjecaj se očituje i u fazi izgradnje i u fazi eksploatacije. U fazi izgradnje buku stvaraju građevinski strojevi i eventualno miniranje, a u fazi eksploatacije promet na autocesti. Utjecaj buke u fazi izgradnje je privremen i najčešće ograničen na nekoliko mjeseci, dok je buka koju stvara promet na autocesti trajna i kontinuirana (24 sata na dan). Za razliku od buke u fazi izgradnje koju je teško predvidjeti jer ovisi o primijenjenoj tehnologiji, buka u fazi eksploatacije može se proračunati s velikom točnošću. Buka koja se generira na cesti ovisi o količini i strukturi prometa te tehničkim karakteristikama ceste. Za maksimalnu dozvoljenu razinu buke uzima se prema “Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” (str. 840. tablica 1. Zona 4. sl.list. 145/04) za noć 50 dB, a za dan 65 dB. Kako dozvoljena razina buke za noć daje veći kriterij, tako se ta uzima u proračun. Na temelju proračuna dobivene su zone u kojoj je prikazano širenje buke od 25 dB do maksimalno dozvoljenih 50 dB. Na predmetnoj dionici pojas razine 50 dB ne postoji (nema širenja buke u toj razini), a pojas od 40 dB je širine 240 m lijevo i desno od osi prometnice. Prema svemu navedenom, te prema naseljenosti u području zahvata proizlazi da neće biti potrebno izvesti barijere za zaštitu od buke.

3.8. GOSPODARSKE ZNAČAJKE

3.8.1. Tlo i poljoprivredno zemljište Opće značajke pedosfere područja utjecaja zahvata Pedofiziografske značajke Unutar buffer zone od 1.000 m od predmetnog zahvata utvrđeno je da dominiraju tla koja spadaju u red hidromorfnih tala. U red hidromorfnih tala svrstana su sva tla kojima postanak i razvoj obilježava povremeno ili trajno prekomjerno vlaženje podzemnom vodom unutar 1,0 m dubine tla. Uz navedeni način vlaženja, može se javiti i dopunsko vlaženje dugotrajnom i vrlo dugotrajnom stagnirajućom površinskom vodom, koja podrijetlom može biti oborinska, poplavna ili slivena s viših terena. Stagnirajuća oborinska voda javlja se u uvjetima prisutnosti slabo propusnog ili nepropusnog horizonta unutar soluma tla. Poplavna voda javlja se uz veće vodotoke prilikom njihova izlijevanja iz korita ili iz zone inundacije te ima vrlo veliki utjecaj na trajanje stagniranja površinske vode u tlu. Od tipova tala iz hidromorfnog reda dominiraju fluvisol i ritska crnica. Postojeće stanje Brodsko-posavska županija važno je područje za poljoprivrednu proizvodnju u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha poljoprivrednih površina, a u Brodsko-posavskoj županiji je 115.421 ha poljoprivrednih površina od kojih su 103.515 ha obradive površine što predstavlja 89,68% ukupnih poljoprivrednih površina. U strukturi korištenih obradivih površina najveći udjel je oranica i vrtova s 58.088 ha (81,12%) što potvrđuje da u Brodsko-posavskoj županiji postoji znatno intenzivnija obrada poljoprivrednog zemljišta u odnosu na prosjek Republike Hrvatske (73%), što je posljedica prirodnih i agroekoloških uvjeta. U strukturi zasijanih površina najveći dio čine žitarice (65%), industrijsko bilje (12,7%), krmno bilje 11,6% te povrće (10,7%).



Osim gospodarski i tradicionalno značajnih pšenice i kukuruza, u posljednje se vrijeme u zapadnom se području Županije povećava proizvodnja pivarskog ječma i uljane repice. Iako Državni zavod za statistiku više ne publicira statističke pokazatelje stočnog fonda po županijama ipak se 2007. i 2008. godine (tablica 23.) bilježi povećanje broja ovaca za 2.807 ili 24%, broja konja za 130 ili 17%, te broja peradi za 16.940 komada, odnosno 2%. Izlaskom na teren utvrđeno je aktualno stanje površina pod poljoprivredom u vidu zastupljenosti mozaika kultiviranih površina u zoni od 1.000 m koji zauzimaju ukupnu površinu od 51,18 ha. Unutar analizirane zone prevladavaju oranice te je uočen linijski nasad višegodišnjih drvenastih voćnih kultura.

3.8.2. Šumski ekosustavi i šumarstvo

Izgradnja mosta predviđena je u Općini Oprisavci u blizini mjesta Sredanci, gdje šume zauzimaju ukupno 501 ha površine. Most će biti smješten u nizinskom dijelu vlažnih livada uz poplavne šume vrba i intenzivno obrađivane oranice.

Prisutnost stalnog vodotoka na samoj lokaciji zahvata modificira vegetaciju u smjeru hidrofitskih zajednica. Budući da most prelazi preko rijeke Save, lokaciju zahvata karakterizira prvenstveno heliofitska vegetacija uz rub rijeke u kojoj dominira šumska vegetacija aluvijalnih šuma iz sveze Alno-Padion. Klasičan raspored vegetacije uz rijeku čine u prvom nizu kompleks bijelih vrba (Salix alba), a u drugom topola (Populus nigra) s primjesom poljskih jasena (Fraxinus angustifolia).

3.8.3. Divljač i lovstvo Izgradnja mosta predviđena je u Općini Oprisavci u blizini mjesta Sredanci, gdje šume kao važno stanište divljači zauzimaju ukupno 501 ha površine. Lovište „Sokol“ Oprisavci, gdje je predviđen zahvat, zauzima površinu od 1.244 ha. Glavna vrsta krupne divljači na ovom području je srna obična, a od sitne divljači to su: zec obični i fazan, a od ostalih vrsta divljači to su: divlja svinja, jazavac, divlja mačka, kune, lisica, čagalj, tvor, trčka skvržulja, divlje patke, vrana siva, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica, šljuka bena, šljuka kokošica, divlja guska, prepelica pućpura, golub divlji grivnjaš.

3.8.4. Turizam

U mjestu Oprisavci postoje eko-etno imanja koja svoju ponudu nastavljaju na zaštićeni krajolik Gajna. Prepoznatljivost ponude temelji se na etnološkoj autentičnosti u arhitekturi, gastronomiji, očuvanju kulturne i prirodne baštine. Značajan element turističke ponude kraja čine lovni i ribolovni turizam. U Donjim Andrijevcima također postoje obiteljska gospodarstva koja se bave seoskim turizmom. U mjestu Velika Kopanica postoje turistički kapaciteti kao što su hostel, seosko turističko gospodarstvo s ribnjakom a predviđena je i izgradnja auto kampa.

3.9. INFRASTRUKTURA Područje uz rijeku Savu u zoni obuhvata zahvata sastoji se pretežno od poljoprivrednih i šumskih površina te na njemu nisu postojale infrastrukturne građevine. Izgradnjom autoceste A5, dionice Sredanci – granica BiH praktično do samog mosta (u ožujku 2015. godine puštena je u promet poddionica čvor „Sredanci“ – čvor „Svilaj“, dok su na ostatku dionice izgrađene prometne površine, ali je trasa zatvorena za promet do izgradnje mosta) cijelo područje opremljeno je novom prometnom infrastrukturom (autocesta i poljski putevi uz trasu autoceste) te infrastrukturnim instalacijama koje se nalaze u sustavu autoceste (instalacije odvodnje, elektroinstalacije, telekomunikacijska kanalizacija).



Prometna infrastruktura Most "Sava" dio je autoceste A5: granica Republike Mađarske - Beli Manastir – Osijek – granica BiH, duljine 88,6 km, odnosno njene dionice Sredanci – granica BiH u Republici Hrvatskoj, odnosno autoceste A1 u Bosni i Hercegovini. Dionica Sredanci – granica BiH izgrađena je do mosta, a u promet je u ožujku 2015. godine puštena poddionica od čvora Sredanci (A3) do čvora Svilaj (ŽC 4210). U Bosni i Hercegovini na most se nastavlja dionica autoceste A1 Svilaj – Odžak koja je trenutno u izgradnji. Najbliži čvorovi na autocestama su:

čvor „Svilaj“ u Republici Hrvatskoj udaljen od mosta cca 1,5 km koji spaja autocestu A5 sa županijskom cestom ŽC 4210 (A. G. Grada Slavonski Brod – Trnjanski Kuti – Oprisavci – D7) te najbližim naseljima Svilaj i Prnjavor.

čvor „Svilaj“ (budući) u Bosni i Hercegovini udaljen od mosta cca 300 m koji se spaja na magistralnu cestu M-14.1 te najbližim naseljima Donji Svilaj i Novi Grad.

Sa obje strane rijeke Save na krunama zaštitnih nasipa postoje servisni putevi koji služe za potrebe održavanja nasipa. Projektom mosta omogućen je dovoljan slobodni profil na mjestima prelaska mosta preko krune nasipa tako se promet može i dalje tim putevima nesmetano odvijati. Plovni put Planiranom izgradnjom plovnog kanala Sava – Dunav predviđa se potpuna revitalizacija plovnog puta rijekom Savom. Iz tog je razloga jedan od uvjeta prilikom projektiranja mosta bio omogućavanje nesmetanih uvjeta plovidbe na definiranom vodnom putu. Sukladno uvjetima Lučke kapetanije Slavonski Brod omogućen je plovni put širine 91 m i visine sedam m iznad kote VpV (89,21 m.n.m.). Granični prijelaz U sklopu dionice Sredanci – granica BiH predviđen je zajednički granični prijelaz u km 87+175 sa svom potrebnom infrastrukturom. Dosad su na graničnom prijelazu završeni radovi na prometnim površinama dok radovi na objektima visokogradnje još nisu započeli. Elektroenergetska infrastruktura U široj zoni zahvata nema postojećih ni planiranih elektroenergetskih vodova izuzev onih koji su u funkciji same autoceste. Najbliža trafostanica u trasi autoceste nalazi se u sklopu graničnog prijelaza „Svilaj“ cca 1.200 m od početka zahvata. Unutar samog zahvata predviđena je elektroopskrba prometne signalizacije i opreme, rasvjete mosta te dekorativne rasvjete plovnog puta. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje U zoni zahvata nema postojećih vodoopskrbnih sustava. Najbliži magistralni vodoopskrbni cjevovod prolazi uz trasu županijske ceste ŽC 4210 između naselja Svilaj i Prnjavor s odvojkom od čvora „Svilaj“ prema graničnom prijelazu „Svilaj“. Šira zona obuhvata zahvata nalazi se unutar vodozaštitne zone vodocrpilišta „Prnjavor“ zbog čega je izgrađen zatvoreni sustav odvodnje u sustavu autoceste. U široj zoni zahvata od rijeke Save prema ŽC 4210 nalazi se postojeći sustav melioracijskih kanala. Na mjestima gdje trasa autoceste presijeca predmetne kanale izgrađeni su armirano-betonski propusti. Budući da se sam most "Sava" sastoji od dva odvojena objekta odvodnja mosta je koncipirana na način da se svaki objekt odvodnjava odvojeno. Most je dužine 640 m - od toga u uzdužnom smjeru 320,0 m pada prema Republici Hrvatskoj, a 320,0 m pada prema BiH. Cjevovod koji pada prema Republici Hrvatskoj se nastavno spaja na cjevovod na trasu autoceste, odakle se sve vode odvode prema separatoru u st. 87+610. Dimenzioniranje cjevovoda koji gravitira od sredine mosta prema Bosni i Hercegovini (do prvog slijepog okna) je potpuno identično, jer su padovi na mostu simetrični.



Infrastruktura plinoopskrbe U široj zoni zahvata nema postojećih ni planiranih plinoopskrbnih sustava. Najbliže postojeće instalacije plinoopskrbe nalaze se u naseljima Svilaj, Prnjavor i Novi Grad. Telekomunikacijska infrastruktura Telekomunikacijski kabeli postavljeni su u sklopu opreme autoceste te su predviđeni i u sustavu opreme mosta. Postojeća i planirana građevinska područja U široj zoni zahvata nema postojećih ni planiranih građevinskih područja. Najbliža građevinska područja se u naseljima Svilaj, Prnjavor i Novi Grad na udaljenosti od minimalno dva km od zahvata. Najbliža građevinska područja na području Bosne i Hercegovine nalaze se u naseljima Donji Svilaj i Novi Grad na udaljenosti minimalno jedan km od zone zahvata.

3.10. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Podaci o stanju kulturne baštine temelje se evidenciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu, prostorno planskoj dokumentaciji (Prostorni plan uređenja Općine Oprisavci) te na rezultatima provedenih terenskih istraživanja promatranog područja. Arheološki lokaliteti i zone 1. ZOLJANI, “Bregovi” - prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište. Nalazi se na oko 500 m sjeverozapadno od centra sela Zoljana, na povišenom terenu koji dominira okolinom. Pronađeni su nalazi prapovijesne keramike i kamenih predmeta koji pokazuju da se radi o prapovijesnom naselju.

2. ZOLJANI, “Čemešac”, - prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište. Nalazi se na oko 300 m zapadno od centra sela Zoljana., smješteno na izrazito povišenom platou s tri strane okružen vodenim tokovima, a na zapadnoj strani nalazi se velika močvarna depresija. Preko lokaliteta prolazi cesta koja spaja sela Zoljane i Stružane.

3. ZOLJANI, “Vrtla”, - prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište. Nalazi se na oko 800 m južno od centra sela Zoljana, smješteno na blago povišenom platou. Nedaleko od lokaliteta, 100 metara južnije, prolazi cesta koja spaja sela Svilaj i Prnjavor.

4. PRNJAVOR – SVILAJ, “Popovača”, - srednjevjekovno arheološko nalazište. Nalazi se na oko 1.500 m istočno od centra sela Svilaj i 1.500 metara zapadno od centra sela Prnjavora. Smješteno je na blago povišenoj lesnoj gredi uz samu cestu koja spaja sela Svilaj i Prnjavor. Prikupljeni nalazi kao i toponim “Popovača” upućuju na postojanje arheološkog nalazišta, koje na temelju nalaza keramike pripisuje se srednjevjekovnom razdoblju.

5. NOVIGRAD, „Gradina“ - prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište. Nalazi se uz obalu Save, između njenog korita i sela Novi Grad i duljine je oko jedan km. Radi se o naselju koje je, prema nalazima egzistiralo od približno 1300 – oko 750. godine prije Krista.

Povijesne sakralne građevine 1. Novigrad, kapela u naselju (S1) 2. Prnjavor, kapela u naselju (S2)



3. Crkva Imena Marijina, Svilaj, (S3) 4. Zoljani , kapela u naselju (S4) Povijesne stambene građevine 5. Svilaj, župni stan (ST1)

3.11. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE Tipološka obilježja krajobraza na širem području zahvata Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, područje zahvata nalazi se na prostoru Nizinskog područja sjeverne Hrvatske. Ovu regiju karakterizira agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Unutar šireg područja zahvata su dominantne karakteristike agrarnog krajobraza kroz elemente poljoprivrednih površina kao nositelja plohe. Kao elementi antropogenog utjecaja se pojavljuju putevi, autocesta i hidromelioracije. Kao nositelj volumena se pojavljuje element šumske vegetacije u obliku rascjepkane strukture. Prostorom dominira rijeka Sava s nasipom kao linijski elementi. S obzirom na reljefna obilježja područje definiraju široke panoramske vizure. Kao prostorna barijera pojavljuje se element nasipa, koji s druge strane predstavlja linijski potez širokih vizura ukoliko je točka motrišta. Osnovna kvaliteta panoramskih vizura jest međuodnos različitih krajobraznih elemenata koji definiraju različitu tipologiju krajobraza. Panoramske vizure omogućavaju sagledivost cjeline i njenu estetsku percepciju.

Uslijed izraženog antropogenog utjecaja krajobraz se u širem području može definirati kao pretežno antropogeni s reduciranim prirodnim elementima. Prostor se ne ističe raznolikošću elemenata i struktura.



4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA

4.1. UTJECAJ NA PRIRODNE ZNAČAJKE Vrste utjecaja Utjecaj na staništa i biološku raznolikost tijekom gradnje mosta može se očitovati u slijedećem:

Izuzimanje i prenamjena postojećih staništa na području samog zahvata uslijed izgradnje infrastrukture mosta

Fragmentacija staništa i populacija.

Privremeno ili trajno smanjenje kakvoće staništa na mjestu i izvan neposrednog područja zahvata: bukom, vibracijama, svjetlom, privremenim odlaganjem građevinskog (inertnog) otpada, kretanjem vozila (mehanička promjena strukture staništa nasipavanjem prilaznih puteva), kretanjem ljudi i mehanizacije po staništu, zaprašivanjem te ispušnim plinovima građevinske mehanizacije.

Usmrćivanje jedinki uslijed gaženja

Pojačano širenje stranih i invazivnih vrsta.

Promjene u svojstvima kakvoće vode (zamućenje)

Akcidentne situacije (dospijevanje naftnih derivata u okoliš i sl.)

Utjecaj na staništa i biološku raznolikost tijekom korištenja mosta može se očitovati u slijedećem:

Trajno izuzimanje i prenamjena postojećih staništa na području samog zahvata uslijed postojanja infrastrukture mosta

Fragmentacija staništa

Trajno smanjenje kakvoće okolnih staništa izvan neposrednog područja zahvata uslijed buke, svjetlosti i ispušnih plinova koji proizlaze iz prometovanja motornim vozilima i same prisutnosti ljudi u području.

Akcidentne situacije (nesreće vozila)

Zaštićena područja prirode Značajni krajobraz Gajna od zahvata je udaljen 8.850 m zračne udaljenosti i 11.400 m uzvodno tokom rijeke Save, dok je posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina od zahvata udaljen 10.000 m zračne udaljenosti i 18.160 m uzvodno tokom rijeke Save. Uzimajući u obzir veliku udaljenost predmetnog zahvata od najbližih zaštićenih područja prirode, s obzirom na smještaj i vrste utjecaja koji proizlaze iz zahvata tijekom gradnje i korištenja mosta, ne očekuje se utjecaj na zaštićena područja prirode. Ekološka mreža Utjecaj na područje ekološke mreže detaljno je procijenjen u poglavlju 6. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Staništa i vegetacija Usporedbom satelitskih snimki i terenskim obilaskom područja zahvata izrađena je karta staništa na temelju koje je procijenjen utjecaj na stanišne tipove.



Mogući utjecaji tijekom izgradnje i korištenja

Najveći utjecaj koji proizlazi iz zahvata je trajno zauzimanje i prenamjena staništa. Ako izuzmemo površinu za cestovni promet kao izuzeto antropogeno stanište, zahvat izgradnje mosta prelazit će preko pet poluprirodnih i prirodnih stanišnih tipova: D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih krajeva, I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva, A.2.3. Stalni vodotoci, D.1.1./ E.1.1. Vrbici na sprudovima/ Poplavne šume vrba i C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe. U samom toku Save u stanišnom tipu A.2.3. Stalni vodotoci nalazit će se tri stupa mosta od kojih je jedan na teritoriju Republike Hrvatske. Ukupna površina temelja stupa (S3) je 33,8 x 15,8 m čime se ukupno prenamjenjuje 534,04 m2 ovoga tipa staništa u Hrvatskoj, a uzmu li se u obzir i druga dva stupa, tada je prenamijenjena površina otprilike dva puta veća. Postavljanjem stupova u korito rijeke mijenjaju se lokalne hidrodinamičke karakteristike toka. Kako bi se spriječilo navedeno, ispod mosta je planiran nabačaj lomljenog kamena čime će se promijeniti postojeća tekstura riječnoga dna. Osim trajnog izuzimanja, prilikom postavljanja stupova doći će do perturbacije riječnih sedimenata i zamućenja vode na mjestu zahvata i na dijelu nizvodnoga toka, što ovisi o brzini sedimentacije. Fragmentacija neće značajno negativno utjecati na stanišne tipove jer se radi o relativno maloj površini zahvata, te će protok gena vrsta koje tvore stanište i koje ga naseljavaju biti moguć.

Biljne vrste

Tijekom terenskog obilaska područja, uočeno je da su prisutna staništa pod velikim utjecajem čovjeka, te se zbog toga na njima može pronaći veliki broj invazivnih vrsta kao što je čivitnjača (Amorpha fruticosa), cigansko perje (Asclepias siriaca), uljevita bućica (Echinocystis lobata) i dr. Životinjske vrste Ribe Na riblje vrste najznačajniji negativni utjecaji proizlaze iz trajnog zauzimanja dijela staništa, kao i zbog privremene promjene kvalitete staništa. Zauzimanje i prenamjena staništa dolaze iz postavljanja stupova mosta, kao i nasipanja riječnoga dna lomljenim kamenom kako bi se spriječio odnos sedimenta. S obzirom na ukupnu površinu izuzetoga staništa, taj utjecaj neće biti značajan. Tijekom radova postavljanja stupova mosta doći će do perturbacije sedimenata, kao i do zamućenja stupca vode što će biti privremen utjecaj. Infrastruktura mosta neće utjecati na migracijske putove migrirajućih vrsta riba. Sisavci Sisavci u području zahvata najugroženiji su trajnim izuzimanjem i prenamjenom staništa. Mali sisavci kao što su miševi i rovke potencijalno su ugroženi gaženjem tijekom radova izgradnje mosta. Zamućenje vode prilikom postavljanja stupova u vodotoku utjecat će na sposobnost pronalaska hrane, ali kako je taj utjecaj privremen, smatra se kako neće značajno negativno djelovati na vidre. Ptice Ptice su najugroženije tijekom sezone gniježđenja jer prilikom uklanjanja vegetacije može doći do uništavanja gnijezda s podmlatkom. Također, ptice koje gnijezde u obližnjoj vegetaciji koja neće biti uklonjena, zbog nemira u staništu koje proizlazi iz buke i prisutnost ljudi mogu napustiti gnijezda. S obzirom na obuhvat zahvata i vrstu utjecaja koji proizlaze iz njega, ukoliko se poštuju predložene mjere zaštite, zahvat neće značajno negativno djelovati na ptice u području zahvata. Gmazovi i vodozemci



Vrste gmazova i vodozemaca najugroženije su direktnim izuzimanjem staništa. S obzirom na obuhvat zahvata i vrstu utjecaja koji proizlaze iz njega, zahvat neće značajno negativno djelovati na populaciju gmazova i vodozemaca na širem području zahvata. Kumulativni utjecaji Predmetni je most čiji dio pripada susjednoj Bosni i Hercegovini. Most je dio koridora buduće autoceste između Budimpešte i Ploča te se njegov kumulativni utjecaj u odnosu na cijeli zahvat ne smatra značajnim. Prekogranični utjecaji Utjecaje koji proizlaze iz izgradnje predmetnoga mosta teško je ograničiti teritorijalnim područjem samo jedne države jer se radi o pograničnom mostu. Utjecaji koji proizlaze tijekom radova na teritoriju Republike Hrvatske, prvenstveno zamućenje vode, neposredno će djelovati na vodeni okoliš rijeke Save na teritoriju Bosne i Hercegovine i obrnuto.

4.2. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA STANJE VODNIH TIJELA Lokacija zahvata mosta na Savi s paralelnim putevima pripada vodnom tijelu podzemne vode DSGIKCPV _29– istočna Slavonija–sliv Save i površinskom vodnom tijelu rijeka Save DSRI010002. Dio trase koja pripada vodnom tijelu rijeke Save nalazi se u obalnom dijelu i prelazi korito rijeke Save.

4.2.1. Utjecaji tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izgradnje na mjestu prelaska preko vodotoka rijeke Save moguć je negativan utjecaj koji se sastoji od zamućenja ili onečišćenja vodotoka. Najveća opasnost prijeti u slučaju akcidentnih situacija, tijekom kojih može doći do nekontrolirane emisije onečišćujućih tvari iz strojeva i vozila te zbog neadekvatnog skladištenja otpada nastalog na gradilištu. Dobrom organizacijom gradilišta i pridržavanjem odgovarajuće regulative, a osobito posebnih uvjeta građenja Hrvatskih voda, ovi se negativni učinci mogu izbjeći. Potencijalni negativni utjecaj na podzemne vode mogući su uslijed ispiranja onečišćujućih tvari iz otpada kroz tlo tijekom građenja ili nekontroliranih istjecanjem mineralnih ulja, goriva i maziva iz neispravnih radnih strojeva. Pridržavanjem propisa i uvjeta građenja ovi se utjecaji mogu izbjeći.

Hidromorfološko stanje vodnog tijela DSGIKCPV _29– istočna Slavonija–sliv Save ima procjenu loše. Izgradnja zahvata neće imati utjecaj na promjenu hidromorfološkog stanja, odnosno neće doći do promjene u hidromorfološkim uvjetima u nasipu rijeke Save. Kemijsko stanje vodnog tijela ima ocjenu dobro stanje. S obzirom na uvjete izgradnje zahvata ne očekuje se degradacija ukupnog stanja vodnog tijela. Izgradnja zahvata most na Savi imat će utjecaj na plovni put rijekom Savom koji će biti značajniji tijekom izgradnje obzirom da postavljenu mehanizaciju kojom će se s pontona provoditi radovi na izgradnji stupova, te postavljene građevinske jame.

4.2.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Negativni utjecaj na površinske i podzemne vode moguć je tijekom odvijanja prometa uslijed trošenja gornjeg sloja ceste, kotača i drugih dijelova vozila, gubitka goriva i maziva vozila i upotrebe sredstva za posipavanje kolnika u zimskom razdoblju.



Značajne onečišćenje voda moguća su slučaju prometnih nezgoda (sudara ili izlijetanja s ceste, prevrtanja). Kemijsko stanje površinskih i podzemnih voda je dobro, a predviđenim rješenjem odvodnje oborinskih voda s prometnica ne očekuje se pogoršanje stanja.

Odvodnja Zbog osjetljivosti vodnih tijela i sprečavanja njihovog onečišćenja posebna je pažnja posvećena njihovoj zaštiti. Projektom je predviđena odvodnja oborinskih voda.

Unutarnja odvodnja Sustav unutarnje odvodnje je zatvoren, nepropustan te u cijelosti kontroliran, a rješava se odvođenjem oborinskih voda s prometnice uz pročišćavanje u separatorima i objektima visoke učinkovitosti koji su smješteni iza separatora. Poprečnim nagibima kolnika oborinska se voda slijeva do rigola. Nagibi bankina i bermi usmjereni su prema rigolu pa tako sva oborinska voda dospijeva preko slivnih rešetki u slivna okna poprečno spojenim cijevima dovodi u glavni kanal, položen u trupu prometnice. Odvodna cijev se vodi po obodu ceste.

Vanjska odvodnja Vanjska odvodnja, odnosno zaštita usjeka i nasipa ceste do pribrežnih voda koje nekontrolirano dotiču prema pokosu i nožici nasipa vrši se obuhvatnim trapeznim kanalima položenim uz nožicu nasipa i na vrhu usjeka. Skupljena voda kanalima se odvodi do propusta putem kojeg se provodi ispod trupa ceste na drugu stranu. Ispuštanje vode koja se prikuplja obodnim kanalima predviđeno je u okolni teren, na mjestima kojima ispuštanje vode ne ugrožava pokose nasipa.

Odvodnja mosta na Savi Na mostu će se izgraditi zatvoreni sustav odvodnje. Voda se iz slivnika vodi poprečnim odvodnim cijevima do uzdužnih cijevi smještenih u unutrašnjosti sanduka, koji vodu odvode do separatora na krajevima mosta na obalama.

Utjecaj na plovni put

Izgradnja mosta na Savi imat će umjereni utjecaj na plovni put rijekom Savom obzirom na postavljanje dva stupa u koritu Save. Rijeka Sava je međunarodni vodni put od granice sa Srbijom do Siska, u duljini od 383,2 km i to IV. klase plovnosti do Slavonskog Broda. Vodni putevi na području rijeke Dunav dio su europskog plovnog sustava i kao takav moraju se graditi i uređivati u skladu sa standardima koji su propisani za pojedine kategorije plovnosti. Za maksimalno umanjenje utjecaja na plovni put Savom potrebno je signalizaciju postaviti sukladno Zakonu o plovidbi i lukama u unutarnjim vodama (NN 109/07 i 132/07).



4.3. UTJECAJ NA KLIMU I KAKVOČU ZRAKA

Utjecaj tijekom gradnje Utjecaj na klimatske prilike područja prilikom gradnje mosta se ne očekuje. Građevinski radovi su ograničenog trajanja tako da pojačana aktivnost tijekom toga vremena ne može utjecati na promjenu klimatskih karakteristika razmatranoga područja.

Utjecaj tijekom korištenja Utjecaj mosta kojim prometuju vozila u trajnoj upotrebi na klimu područja se ne očekuje jer su svi utjecaji lokalni. Mikroklimatske prilike bit će izmijenjene zbog izmjene staništa. Promijenit će se u manjoj mjeri temperaturne karakteristike, količina vlage, a na mjestima gdje most zamjenjuje šumsku zajednicu i osvijetljenost, ali taj utjecaj strogo je lokaliziran na površinu ispod mosta.

4.4. UTJECAJ NA RAZINU BUKE

Općenito Jedan od negativnih utjecaja izgradnje autoceste je povećanje razine buke u okolici ceste. Taj utjecaj se očituje i u fazi izgradnje i u fazi eksploatacije. U fazi izgradnje buku stvaraju građevinski strojevi i eventualno miniranje, a u fazi eksploatacije promet na cesti. Utjecaj buke u fazi izgradnje je privremen i najčešće ograničen na nekoliko mjeseci, dok je buka koju stvara promet na autocesti trajna i kontinuirana (24 sata na dan). Za razliku od buke u fazi izgradnje koju je teško predvidjeti jer ovisi o primijenjenoj tehnologiji, buka u fazi eksploatacije može se proračunati s velikom točnošću. Buka koja se generira na prometnici ovisi o količini i strukturi prometa te tehničkim karakteristikama ceste. Za maksimalnu dozvoljenu razinu buke uzima se prema “Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” (tablica 1. Zona 4. sl.list. 145/04) za noć 50 dB, a za dan 65 dB. Kako dozvoljena razina buke za noć daje veći kriterij, tako se ta uzima u proračun. Na temelju gore navedenog načina proračuna razine buke i dozvoljenih razina buke napravljen je sljedeći proračun veličine razina buke za dan i noć na prometnici, te širina zone utjecaja za razinu noćne buke od 25 dB do 50 dB. Iz tog proračuna je vidljivo da zona u kojoj je buka viša od dozvoljenih 50 dB ne postoji, a zona buke razine 40 dB se širi lijevo i desno od osi prometnice u pojasu širine 240 m. Prema svemu navedenom, te prema naseljenosti u području zahvata proizlazi da neće biti potrebno izvesti barijere za zaštitu od buke.

Utjecaj na razinu buke tijekom pripreme i građenja Utjecaj buke na okoliš, unutar lokacije zahvata kao i u području utjecaja zahvata, započeti će s prvim radovima na izgradnji, uključivanjem građevinskih strojeva i mehanizacije kao privremenih izvora buke. Kao glavni izvori buke očekuju se: Građevinski strojevi:



Utjecaj buke od građevinskih strojeva definiran je kroz gornje granice razina zvučnih snaga grupa građevinskih strojeva, što može biti jedan od kriterija za ocjenu tehničke opremljenosti izvoditelja za kvalitetno obavljanje povjerenih građevinskih radova. Cestovna transportna sredstva: Cestovna transportna vozila uključena u izgradnju značajan su izvor buke, kako na gradilištu, tako i uzduž transportnih puteva, što uključuje cestovne pravce u dolasku i odlasku.

Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja Buka i vibracije s građevine, nakon puštanja u redovit rad i korištenje, a koja će se širiti unutar lokacije zahvata i u području utjecaja zahvata, potjecat će od rada slijedećih izvora: Također je potrebno spomenuti i održavanje habajućeg sloja prometnice kao preduvjeta sprečavanja dodatnog negativnog utjecaja.

4.5. UTJECAJ NA GOSPODARSKE ZNAČAJKE

4.5.1. Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište S obzirom na prirodu zahvata i utvrđenog stanja na terenu ne očekuje se značajna daljnja prenamjena poljoprivrednog tla. Direktni zahvat na tlo je postavljanje dva potporna stupa za most. Projekt na Hrvatskoj strani mosta predviđa postavljane dva potporna stupa dimenzija 33,8 m x 11,3 m tako da bi ukupno prenamijenjena površina iznosila 763,88 m2. S obzirom na činjenicu da se potporni stupovi planiraju na živicama i poplavnim šumama vrba ne dolazi do prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Ukoliko se uzimaju u obzir i prilazne ceste s obje strane mosta kao i granični prijelazi na obje strane, doći će do povećane emisije štetnih plinova. Pojavu emisije krutih čestica u poljoprivredno tlo treba očekivati unutar zone dominantnog negativnog utjecaja. Emisija teških metala u poljoprivredno tlo može dovesti i do njihovog ispiranja u podzemnu vodu, ili se putem uzgajanih biljaka uključuju u lanac animalne i ljudske ishrane. Na područjima sa zastojima prometa, u ovom slučaju graničnih prijelaza, treba očekivati znatno veću emisiju teških metala, kao i općenito krutih čestica, u usporedbi s dijelovima ceste normalnog protoka prometa, odnosno, poljoprivredno zemljište na takvim mjestima izloženo je znatno većem riziku od onečišćenja štetnim tvarima u odnosu na zemljišta na području normalnog protoka vozila.

4.5.2. Utjecaj na šumske ekosustave i šumarstvo Utjecaj na šume i šumska zemljišta očituje se kroz trajni gubitak manjih šumskih površina, odnosno postojeće vegetacije poplavnih šuma vrba na području samog zahvata uslijed izgradnje infrastrukture mosta. Posljedica prenamjene je fragmentacija staništa, koja posljedično uzrokuje gubitak stabilnosti šumskog ekosustava. Očekuje se izravan negativan utjecaj na šumsku vegetaciju kroz smanjenje šumskih sastojina, a degradacijom prirodnih staništa i klimazonalne vegetacije otvorit će se mogućnost širenja alohtone (unesene, strane) vegetacije. Tijekom građenja mosta, očekuju se utjecaji građevinske opreme pri organizaciji gradilišta, manevriranju te dovoženju i odvoženju materijala i opreme za izgradnju kao i utjecaji samih građevinskih radova. Najveća opasnost prijeti u slučaju akcidentnih situacija, tijekom kojih može doći



do nekontrolirane emisije onečišćujućih tvari iz strojeva i vozila te zbog neadekvatnog skladištenja otpada nastalog na gradilištu.

4.5.3. Utjecaj na divljač i lovstvo Tijekom građenja mosta, očekuju se utjecaji građevinske opreme praćeni bukom pri organizaciji gradilišta, manevriranju te dovoženju i odvoženju materijala i opreme za izgradnju kao i utjecaji samih građevinskih radova, što može uznemiriti divljač, koja će potražiti mirnija i sigurnija mjesta. Najveća opasnost prijeti u slučaju akcidentnih situacija, tijekom kojih može doći do nekontrolirane emisije onečišćujućih tvari iz strojeva i vozila te zbog neadekvatnog skladištenja otpada nastalog na gradilištu. Ukoliko se radovi odvijaju u reproduktivnom periodu za divljač, utjecaj na populacije je veći. Noćni rad na gradilištu dodatno negativno utječe na populacije divljači u okolici zahvata. Premda je utjecaj uznemiravanja divljači vremenski ograničen na vrijeme gradnje mosta, on se u malo izmijenjenom intenzitetu nastavlja i nakon izgradnje zbog aktiviranja prometa.

4.5.4. Utjecaj na turizam Prometovanje predmetnim mostom koji je dio infrastrukture budućeg Vc koridora će dovesti do povećanja razine buke u prostoru koja će ovisiti o vrsti vozila i broju vozila, te brzini kretanja. Kako se radi o pograničnome mostu, pretpostavlja se prometovanje velikoga broja vozila različitih kategorija malom brzinom kretanja. S obzirom na smještaj zahvata u prostoru u odnosu na naseljena mjesta, smatra se kako neće biti značajnih negativnih utjecaja na postojeće i potencijalne turističke značajke Izgradnja mosta, u sinergiji s izgradnjom autoceste A5, povećat će cestovni promet u području, čime se otvaraju nove mogućnosti razvoju postojećega turizma. Veći broj ljudi u području znači i veći postotak ljudi koji namjenski ili prilikom slučajnog zaustavljanja dolaze i koriste turističku ponudu.

4.6. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I PROSTOR U ODNOSU NA PROMETNE TOKOVE Autocesta A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir – Osijek – granica BiH dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora Vc i jedan od najvažnijih ogranaka TEM/TER projekta. Unutar AGR sustava glavnih europskih cesta promatrani cestovni pravac nominiran je kao E73 i promatrano u širim razmjerima ima funkciju povezivanja sjevera Europe s Jadranom i od vitalnog je značenja u gospodarskom povezivanju, pri prometu ljudi i dobara te u transferu ostalih vidova ljudske djelatnosti. Most preko rijeke Save na promatranoj autocesti direktna je poveznica prostora Republike Hrvatske s prostorom Bosne i Hercegovine. Realizacijom zahvata izgradnje mosta u prvoj fazi postići će se prvenstveno bolje prometno povezivanje graničnih područja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Trenutna povezanost ovih prekosavskih područja odvija se mostovima u Slavonskom Brodu odnosno u Slavonskom Šamcu. Izgradnjom mosta i njegovim direktnim spojem na županijsku cestu ŽC 4210 (čvor „Svilaj“) u Republici Hrvatskoj odnosno na magistralnu cestu M-14.1 u BiH (čvor „Svilaj“) omogućit će se mnogo bolja regionalna povezanost te se može očekivati značajnije povećanje prekogranične fluktuacije lokalnog stanovništva što će se pozitivno odraziti i na lokalnu ekonomsku suradnju i trgovinu. Globalno gledajući, realizacijom zahvata te dovršetkom autoceste A1 kroz područje Bosne i Hercegovine ostvarit će se direktna veza Istočne Slavonije s Dalmacijom (Ploče) čime bi došlo do značajnijeg preusmjeravanja prometnih tokova na toj poveznici s autocesta A3 i A1 na autocestu u koridoru Vc. Također se može očekivati značajan priljev turističkog prometa tijekom ljetnih mjeseci iz područja Istočne i Sjeveroistočne Europe na predmetni prometni pravac.



S druge strane, izgradnjom mosta i dovršetkom dionica autoceste u BiH predmetni koridor postaje glavna prometna poveznica teritorija BiH sa Zapadnom Europom (autocestom A3), odnosno Istočnom i Sjeveroistočnom Europom (autocesta A5)

4.7. UTJECAJ NA KULTURNO - POVIJESNU BAŠTINU Postojanje arheoloških lokaliteta u zoni šireg, neizravnog utjecaja otvara mogućnost otkrića novih arheoloških lokaliteta tijekom zemljanih radova u zoni utjecaja. Novi građevinski zahvati u zoni utjecaja i očekivane promjene mogli bi izazvati negativni utjecaj na stanje arheoloških lokaliteta (direktna fizička ugroženost) ukoliko se ne izvrše prethodna arheološka istraživanja. Planirana gradnja mosta nije u direktnoj koliziji sa zaštićenim i evidentiranim graditeljskim i arheološkim nasljeđem.

4.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE Završetkom izgradnje mosta prestaje dio negativnih utjecaja na pojedine sastavnice okoliša u smislu onečišćenja zraka, tla i voda, stvaranja buke i narušavanja krajobrazne slike zbog prisutnosti strojeva. Trajne promjene ostaju u vidu promjene karaktera i namjene prostora što se direktno odražava na fizičke promjene krajobrazne slike područja kroz vizualnu i estetsku percepciju provedenog planiranog zahvata. S obzirom na procijenjen umjeren utjecaj planiranog zahvata, konačna ranjivost zone ocijenjena je kao prosječna čime planirani zahvat predstavlja prihvatljivo rješenje. Sukladno procijenjenom utjecaju planiranog zahvata izgradnje mosta na nasip, posebnu pažnju je potrebno posvetiti njegovoj tehničkoj i biološkoj sanaciji.

4.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO Izgradnjom mosta doći će do bolje povezanosti kako Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tako i s obzirom da se radi o dijelu Vc koridora koji će povezivati Budimpeštu s Pločama i do značajnijeg povećanja prometa. Sa sociološkog aspekta ta povezanost manifestirat će se većim brojem vanjskih, tj. međunarodnih migracija. S obzirom na dosadašnju povezanost ove dvije države, ne očekuju se trajne migracije, nego se pretpostavlja da će biti privremene. Uzevši u obzir prirodu zahvata te neposredno otvaranje novih stalnih radnih mjesta na graničnim prijelazima očekuje se boljitak socio-gospodarskih značajki u vidu smanjenja nezaposlenosti na području županije. Uz otvaranje stalnih radnih mjesta, očekuje se i otvaranje privremenih radnih mjesta za vrijeme izvođenja radova na izgradnji mosta. Sektori u kojima se očekuje povećanje zaposlenosti su Javna uprava i obrana, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i Građevinarstvo. Izgradnja mosta pozitivno će utjecati na socio-gospodarske značajke stanovništva Brodsko-posavske županije u vidu otvaranja novih trajnih i privremenih radnih mjesta, kao i razvojem uslužnih djelatnosti u području predmetnog zahvata.

4.10. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU Budući da je širi prostor obuhvata zahvata bez postojeće infrastrukture ne očekuje se značajniji utecaj izgradnje zahvata na postojeći infrastrukturni sustav, osim naravno na cestovnu infrastrukturu. Utjecaj



zahvata potrebno je sagledati zajedno s utjecajem cijele dionice autoceste Sredanci – granica BiH na okolno područje. Najveći utjecaj prolazak autoceste područjem između autoceste A3 na sjeveru i rijeke Save na jugu očekuje se na sustavu postojećih melioracijskih kanala od kojih će mnogi biti regulirani uz izgradnju propusta u trupu autoceste koji omogućuju nesmetano funkcioniranje melioracijskog sustava. Izgradnjom zatvorenog sustava odvodnje kojim je odvodnja s mosta "Sava" povezana s odvodnjom trase autoceste na ostatku dionice Sredanci – granica BiH značajno se umanjuje mogućnost negativnog utjecaja zahvata na prostor budućeg vodocrpilišta Prnjavor. Budući da je sva novoizgrađena infrastruktura isključivo u funkciji autoceste ne može se očekivati njen pozitivan utjecaj na okolni prostor u smislu moguće koristi od novoizgrađenih infrastrukturnih sustava za lokalno stanovništvo.

4.11. MOGUĆI GUBICI OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGUĆE KORISTI ZA

DRUŠTVO I OKOLIŠ Financijska analiza Glavna svrha financijske analize je da se izračunaju financijski parametri projekta. To se obično radi s gledišta vlasnika infrastrukture, tj. u ovom slučaju Hrvatskih autocesta d.o.o. Analiza se vodi smjernicama razvijenim od Europske Komisije za ovakvu svrhu (The guide to cost-benefit analysis of investment projects, 2008 version, Directorate General Regional Policy i Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis, Working Document No. 4, DG Regio). Analiza uspoređuje dva scenarija:

– scenarij "sa projektom", koji uključuje izgradnju Mosta "Sava" kod Svilaja; – scenarij "bez projekta" koji pretpostavlja nastavak postojećeg stanja, održavanje postojeće

mreže na sadašnjoj razini i manji kapacitet za budući promet.

Pri analizi izgradnje, promatrano je razdoblje 25 godina od početka eksploatacije. Provedena financijska analiza usmjerena je na vrednovanje profitabilnosti projekta u odnosu na uloženi kapital. Korištena je metodologija diskontiranog tijeka novca. Rezultati analize su izraženi u obliku sljedećih indikatora: – neto sadašnja vrijednost (NPV), suma diskontiranih troškova i koristi. Ova vrijednost pokazuje u

kojoj je mjeri projekt isplativ; – interna stopa povrata (IRR) je ona stopa pri kojoj su diskontirani troškovi jednaki diskontiranim

koristima. Rezultati analize: FNPV: -11,863 milijuna € FIRR: -4,45% Diskontna stopa: 4% Referentno razdoblje: 2015. -2042. R (funding-gap rate) – 95,59% MAx CRpa (maximum co-funding rate) - 85% EU grant – 11,033 milijuna € (81,25% investicije građenja)



Rezultati analize za državni kapital nakon uključenja pomoći: FNPV: -1,779 milijuna € FIRR: 0,65% U sklopu analize osjetljivosti, promatran je efekt promjene investicijskih troškova i ušteda (vremenskih ušteda i operativnih troškova upravljanja vozilom) u varijacijama od -20% do +20%. Izračunati su i faktori elasticiteta promjene tih varijabli na financijske pokazatelje. Varijacije investicijskih troškova imaju značajan utjecaj samo na FNPV (faktor elasticiteta 1,05), dok financijski parametri nisu osjetljivi prema promjenama vrijednosti vremena ili operativnih troškova. Analiza osjetljivosti je pokazala da se utjecaj varijacija investicijskih troškova na ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENPV) može okarakterizirati kao kritičan. Društveno-ekonomska analiza Ocjena je izvršena oduzimanjem troškova prijevoza na postojećoj mreži "sa investicijom" od troškova koji se javljaju u slučaju "bez investicije" na postojećoj mreži. Varijanta "sa investicijom" uključuje izgradnju Mosta "Sava". U slučaju "sa investicijom" postoje dvije vrste prometnih tokova:

a) promet koji se preusmjerava s postojeće mreže na nove dionice autoceste, b) promet koji nastavlja koristiti postojeću mrežu.

U slučaju a) korisnici bi se trebali doživjeti slijedeće koristi:

kraće vrijeme putovanja,

manje operativne troškove i

smanjenje rizika od nesreća. U slučaju b) korisnici bi se trebali okoristiti ponajprije kroz:

kraće vrijeme putovanja

manje operativne troškove. Korist koja bi se također javlja je i ostatak vrijednosti građevine na kraju razdoblja evaluacije. Troškovi koji se javljaju su:

investicijski troškovi

veći troškovi održavanja uslijed širenja prometne mreže Analiza uspoređuje dva scenarija:

– scenarij "sa projektom", koji uključuje izgradnju Mosta "Sava" kod Svilaja; – scenarij "bez projekta" koji pretpostavlja nastavak postojećeg stanja, održavanje postojeće

mreže na sadašnjoj razini i manji kapacitet za budući promet. –

U troškove građenja uračunati su troškovi cijelog Mosta "Sava" (24,444 milijuna €). Troškovi održavanja uključuju troškove održavanja cijelog mosta i troškove održavanja buduće autoceste u Koridoru Vc na potezu od interregionalnog čvora Sredanci (Republika Hrvatska) do čvora Odžak (spoj s magistralnom cestom M14.1) u Bosni i Hercegovini, koja se pušta u promet zajedno s mostom (globalni projekt). Pri analizi izgradnje, promatrano je razdoblje 25 godina od početka eksploatacije. Rezultati analize: ENPV: 129,098 milijuna € EIRR: 29,24% B/C: 5,23 Diskontna stopa: 4%



Referentno razdoblje: 2015. -2042. U sklopu analize osjetljivosti, promatran je efekt promjene investicijskih troškova i ušteda (vremenskih ušteda i operativnih troškova upravljanja vozilom) u varijacijama od -20% do +20%. Izračunati su i faktori elasticiteta promjene tih varijabli na ekonomske pokazatelje. Niti jedna varijacija troškova ili ušteda nema kritičan utjecaj na ekonomske pokazatelje. U varijanti kad bi promet kroz cijelo projektno razdoblje (2015. – 2042. godine) ostao na istoj razini, tj. imao porast 0%. Ekonomski pokazatelji bi imali pozitivne predznake: EIRR 20,64% i ENPV 72,951 milijuna €.

Zaključak Formiranje modela planirane prometne ponude oslanja se na razlikovanje dva stanja prometne mreže u razmatranom vremenskom presjeku:

– mreža bez investicije (postojeća mreža, razina izgrađenosti mreže do tog trenutka), – mreža s investicijom (sadrži novi most i spojne ceste).

Analiza troškova i koristi pokazala je važnost pomoći EU fondova za izgradnju predmetne infrastrukture. Može se zaključiti da je realizacija projekta Mosta "Sava", iz perspektive potrebe za prostornim povezivanjem u skladu s EU smjernicama koje definiraju razvoj cestovne mreže područja u kojem se predmetni zahvat nalazi. Provedena prometna analiza, kao i financijsko-ekonomsko vrednovanje dokazuju da je projekt prihvatljiv za financiranje bespovratnim sredstvima EU fondova.

4.12. USKLAĐENOST ZAHVATA S MEĐUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE

HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANIČNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ I/ILI SMANJENJU GLOBALNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

S obzirom da je zahvat u na samoj granici Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom prilikom razrade projekta i realizacije zahvata bila je potrebna puna suradnja dvije države kako bi se u projekt implementirale sve smjernice zaštite okoliša u obje države. Također je potrebno napomenuti da su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) u pravni poredak Republike Hrvatske prenete brojne direktive Europske unije iz područja zaštite okoliša i prirode važeće na cijelom području EU. Sve mjere zaštite propisane u ovoj Studiji u skladu su s navedenim Konvencijama, zakonima i direktivama, odnosno obvezama Republike Hrvatske kao potpisnice. Za predmetni zahvat u Republici Hrvatskoj je tijekom 2003. i 2004. godine proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš u sklopu zahvata: autocesta granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH (Koridor Vc) te je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (Klasa: UP/I-351-02/03-06/0102, urbroj: 531-05/4-AM-04-6, Zagreb, 05. veljače 2004.). Sve propisane mjere zaštite okoliša primijenjene su prilikom izrade idejnih i glavnih projekata. U Bosni i Hercegovini zahvat most preko rijeke Save obrađen je Studijom o utjecaju na okoliš LOT 1: Deonica Svilaj – Doboj Jug (Karuše) (IPSA Institut, Sarajevo, lipanj 2007.).



Na osnovu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru Vc od 01. listopada 2010. godine, Federalno ministarstvo prostornog uređenja Bosne i Hercegovine izdalo je Rješenje za izgradnju mosta na rijeci Savi na koridoru Vc (Rješenje br. UPI/03-23-2-420/10 od 07. srpnja 2011. godine) čime je potvrđeno da je zahvat u skladu s važećom prostorno – planskom dokumentacijom na području Bosne i Hecegovine. Federalno ministarstvo prostornog uređenja Bosne i Hercegovine izdalo je također i Suglasnost za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica na koridoru Vc (Suglasnost Broj: 03-23-2-780/12 od 13. lipnja 2012.) kojim je potvrđeno da su prilikom izrade glavnog projekta poštivane mjere zaštite propisane u Studiji o utjecaju na okoliš čime su pokriveni i mogući prekogranični utjecaji zahvata.



5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I GRAĐENJA Opće mjere zaštite okoliša

1. Projektnom dokumentacijom prije početka gradnje odrediti mjesta za odlaganje građevinskog i

otpadnog materijala, mjesta za parkiranje i manevarsko kretanje mehanizacije, s ciljem

minimiziranja oštećenja površina.

2. Provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan način,

odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje otpadnog materijala na okolno tlo,

te osigurati nepropusne kontejnere za otpad, sve u skladu s Pravilnikom o gospodarenju

otpadom (NN 23/14, 51/14)

3. Tijekom provođenja radova i organizacije gradilišta provoditi mjere opreza da ne dođe do

onečišćenja voda i okolnog terena naftom, uljima i mazivima, bitumenskim sredstvima te

drugim opasnim i štetnim tvarima.

4. Za potrebe gradilišta koristiti postojeće prometnice i puteve

5. Na gradilištu osigurati sanitarno-tehničke uvjete za boravak radnika, a sanitarne otpadne vode

zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki.

6. Lakozapaljivim materijalima i alatima koji izazivaju iskrenje rukovati sukladno propisima kako

ne bi došlo do požara, te osigurati potrebnu protupožarnu zaštitu.

Mjere zaštite prostora i prometnih tokova

7. Održavati postojeću mrežu cesta i putova koja će se koristiti tijekom izgradnje i po završetku

izgradnje obnoviti ih i dovesti minimalno u stanje u kakvom su bili prije početka izgradnje

zahvata.

Mjere zaštite prirodnih značajki Flora i fauna

8. Na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene građevinskim radovima zadržati

postojeću vegetaciju, posebno autohtono drveće i grmlje, kao staništa gmazova, gnjezdilišta

ptica i skloništa malih sisavaca.

Geološka baština



9. Ukoliko se prilikom gradnje naiđe na fosile i minerale koji predstavljaju zaštićenu prirodnu

vrijednost, obavezno izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode te poduzeti

nužne mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

10. Prije početka izgradnje provesti zaštitna arheološka istraživanja, a u slučaju pronalaska

kulturnih dobara provesti dokumentiranje i zaštitu nalaza i nalazišta.

11. Tijekom izvođenja zemljanih radova osigurati konzervatorski nadzor s ciljem utvrđivanja

ugroženosti potencijalnih lokaliteta, a prema potrebi bit će provedena i zaštitna arheološka

istraživanja.

Mjere zaštite gospodarskih značajki

12. Onemogućiti bilo kakvu manipulaciju gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim

kemikalijama koje se koriste u građenju, na način da one dospiju u tlo.

13. Uspostaviti trajnu suradnju sa stručnim službama lovoovlaštenika u svrhu sprečavanja

stradanja i zaštite divljači

14. Prilikom izrade glavnog projekta koristiti šumskogospodarsku osnovu u dijelu koji se odnosi na

šumsku infrastrukturu i karte požara radi korištenja postojećih i planiranja pristupnih cesta.

Mjere zaštite voda

15. Budući da trasa autoceste na dionici Sredanci – granica BiH prolazi zonom vodozaštite

planiranog vodocrpilišta Prnjavor primijeniti zatvoreni sustav odvodnje. Zona vodozaštite

proteže se sve do početka mosta preko rijeke Save.

16. Predvidjeti zaštitu gradilišta od mogućeg negativnog utjecaja poplavnih voda.

17. U okviru glavnog projekta odvodnje izraditi „Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje

oborinskih i onečišćenih voda u normalnim i izvanrednim okolnostima korištenja“.

Mjere zaštite od buke i svjetlosnog onečišćenja

18. Svu vanjsku rasvjetu izvesti s primjerenom kakvoćom svjetla i sjenilima koja onemogućavaju

vodoravan i uspravan rasap svjetlosti sukladno EU Direktivi o sprječavanju svjetlosnog

onečišćenja.

19. Radne strojeve i vozila redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane

emisije buke.



Mjere zaštite infrastrukture

20. U fazi projektiranja potrebno je s nadležnim infrastrukturnim tvrtkama utvrditi točnu lokaciju i

tehnička rješenja prelaganja infrastrukture na lokacijama sjecišta trase s istom.

Mjere zaštite krajobraza

21. Kao sastavni dio Glavnog projekta za izvedbu planiranog zahvata izraditi projekt krajobraznog

uređenja od strane ovlaštene stručne osobe.

22. Sve površine oštećene građevinskim aktivnostima nakon završetka radova sanirati i urediti u

skladu s projektom krajobraznog uređenja kojim je predviđeno rješenje biološke rekultivacije.

23. Postojeću vegetaciju na rubnim područjima planiranog zahvata sačuvati u najvećoj mogućoj

mjeri, posebno autohtone vrste, kako bi se smanjio utjecaj na šire područje, te zbog vizualne

barijere prema predmetnom zahvatu.

Mjere zaštite od iznenadnih događaja

24. U slučaju akcidentnih situacija prilikom kojih dolazi do naglog i nekontroliranog unošenja

štetnih i opasnih tvari za vode u okolni prostor prometnice, poduzimati aktivnosti prema

Županijskom planu intervencija u zaštiti okoliša i Operativnom planu mjera za slučaj

izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda nositelja zahvata.

5.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA

Mjere zaštite prirodnih značajki

25. Tijekom održavanja zelenih pojaseva uz prometnicu uklanjati invazivne biljne vrste.

Mjere zaštite voda

26. Redovito održavati cestu i sustav odvodnje što uključuje čišćenje i praćenje funkcionalnog

stanja sustava unutarnje odvodnje i sustava za pročišćavanje otpadnih voda uz odgovarajuće

zbrinjavanje otpada (taloga) koji nastaje pročišćavanjem oborinskih voda.

27. Prilikom održavanja prometnice u zimskom razdoblju koristiti ekološki prihvatljiva sredstva radi

zaštite voda. Upotrebu sredstava svesti na minimum odgovornim predviđanjem stanja kolnika.

Mjere zaštite prostora i prometnih tokova

28. Zbog sigurnosti prometa redovito održavati vegetaciju uz rub prometnice (bankine, pokosi...).



5.3. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Praćenje stanja voda

Praćenje stanja okoliša tijekom izgradnje i korištenja zahvata Poštujući princip kombiniranog pristupa zaštite voda program praćenja stanja okoliša sastoji se od

praćenja emisija u otpadnim vodama nakon pročišćavanja i relevantnih parametara stanja vodnog

tijela. Parametri koji su odabrani za praćenje otpadnih voda s prometnice su oni koji se mogu nalaziti u

otpadnim vodama s obzirom na karakter zahvata, a prate se prema odgovarajućim posebnim

propisima (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda NN 80/13 i 43/14, Uredba o

standardu kakvoće voda NN 73/13).

Praćenje emisija Nakon pročišćavanja otpadnih voda s prometnice, a prije ispuštanja u recipijent pratiti minimalno

slijedeće parametre: fizikalno-kemijski pokazatelji, BPK5, KPKCr, TOC, ukupni ugljikovodici, pesticidi,

PAH, bakar, cink, kadmij, ukupni krom, mangan, nikal, olovo željezo, sulfati i ukupni fosfor.

Granične vrijednosti i učestalost ovog monitoringa propisani su posebnim propisima.

5.4. ZAKLJUČAK

Planirani zahvat "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH (koridor Vc) – dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom" nalazi se na graničnom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno na području Brodsko – posavske županije, Općina Oprisavci sa hrvatske strane te na području Posavskog kantona u Općini Odžak sa BiH strane. Predmetni most je duljine 660,00 m. Zaštićeni dijelovi prirode u široj zoni zahvata Značajni krajobraz Gmajna te ornitološki rezervat Bara Dvorina nalaze se na udaljenosti 11 400 m odnosno 18 160 m uzvodno tokom rijeke Save te se na njih zbog karakteristika zahvata i dovoljne udaljenosti ne očekuje negativan utjecaj. Zahvat izgradnje mosta prelazit će preko pet poluprirodnih i prirodnih stanišnih tipova: D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih krajeva, I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva, A.2.3. Stalni vodotoci, D.1.1./ E.1.1. Vrbici na sprudovima/ Poplavne šume vrba i C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe. Fragmentacija neće značajno negativno utjecati na stanišne tipove jer se radi o relativno maloj površini zahvata, te će protok gena vrsta koje tvore stanište i koje ga naseljavaju biti moguć. U koritu rijeke Save, zbog postavljanja stupova, osim trajnog izuzimanja, prilikom postavljanja stupova doći će do pertubacije riječnih sedimenata i zamućenja vode na mjestu zahvatai na dijelu nizvodnog toka. Zbog planiranog nabačaja lomljenog kamena ispod mosta doći će do promjene postojeće teksture riječnog dna. Izgradnjom zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na populacije biljnih i životinjskih vrsti. Tijekom izgradnje na mjestu prelaska preko vodotoka rijeke Save moguć je negativan utjecaj koji se sastoji od zamućenja ili onečišćenja vodotoka. Najveća opasnost prijeti u slučaju akcidentnih situacija, tijekom kojih može doći do nekontrolirane emisije onečišćujućih tvari iz strojeva i vozila te zbog neadekvatnog skladištenja otpada nastalog na gradilištu. Potencijalni negativni utjecaj na podzemne



vode mogući su uslijed ispiranja onečišćujućih tvari iz otpada kroz tlo tijekom građenja ili nekontroliranih istjecanjem mineralnih ulja, goriva i maziva iz neispravnih radnih strojeva. Izgradnjom zahvata ne očekuje se promjena hidromorfološkog stanja vodnog tijela DSGIKCPV_29- istočna Slavonija – sliv Save koji ima procjenu loše. Ne očekuje se degradacija ukupnog kemijskog stanja vodnog tijela koje trenutno ima ocjenu dobro stanje. Izgradnja zahvata most na Savi imat će utjecaj na plovni put rijekom Savom koji će biti značajniji tijekom izgradnje obzirom da postavljenu mehanizaciju kojom će se s pontona provoditi radovi na izgradnji stupova, te postavljene građevinske jame. Tijekom korištenja predviđa se umjereni utjecaj s obzirom na postavljanje dva stupa u korito rijeke Save. Negativni utjecaj na površinske i podzemne vode moguć je tijekom odvijanja prometa uslijed trošenja gornjeg sloja ceste, kotača i drugih dijelova vozila, gubitka goriva i maziva vozila i upotrebe sredstva za posipavanje kolnika u zimskom razdoblju. Značajne onečišćenje voda moguća su slučaju prometnih nezgoda (sudara ili izlijetanja s ceste, prevrtanja). Kemijsko stanje površinskih i podzemnih voda je dobro, a predviđenim rješenjem odvodnje oborinskih voda s prometnica ne očekuje se pogoršanje stanja. Utjecaj na klimatske prilike područja prilikom gradnje i korištenja mosta se ne očekuje. Utjecaj buke je također sveden na minimum zbog relativno velike udaljenosti zahvata od naseljenih područja. Predviđa se prenamjena zemljišta na hrvatskoj strani površine cca 760 m2 uglavnom na površinama pod živicama i poplavnim šumama vrba. Izgradnjom zahvata predviđa se prenamjena, odnosno trajni gubitak šumskog staništa veličine 0,57 ha (poplavne šume vrba). Izgradnjom zahvata neće se smanjiti lovna površina u mjeri koja bi značajno utjecala na lovnu aktivnost te opstanak svih vrsta divljači u okolici niti će imati značajnog utjecaja u ometanju migracije divljači. Realizacija zhavata u sinergiji s izgradnjom autoceste A5, povećat će cestovni promet u području, čime se otvaraju nove mogućnosti razvoju postojećega turizma. Veći broj ljudi u području znači i veći postotak ljudi koji namjenski ili prilikom slučajnog zaustavljanja dolaze i koriste turističku ponudu. Izgradnjom mosta i njegovim direktnim spojem na županijsku cestu ŽC 4210 (čvor „Svilaj“) u Republici Hrvatskoj odnosno na magistralnu cestu M-14.1 u BiH (čvor „Svilaj“) omogućit će se mnogo bolja regionalna povezanost te se može očekivati značajnije povećanje prekogranične fluktuacije lokalnog stanovništva što će se pozitivno odraziti i na lokalnu ekonomsku suradnju i trgovinu. Globalno gledajući, realizacijom zahvata te dovršetkom autoceste A1 kroz područje Bosne i Hercegovine ostvarit će se direktna veza Istočne Slavonije s Dalmacijom (Ploče) čime bi došlo do značajnijeg preusmjeravanja prometnih tokova na toj poveznici s autocesta A3 i A1 na autocestu u koridoru Vc. Također se može očekivati značajan priljev turističkog prometa tijekom ljetnih mjeseci iz područja Istočne i Sjeveroistočne Europe na predmetni prometni pravac. Planirana gradnja mosta nije u direktnoj koliziji sa zaštićenim i evidentiranim graditeljskim i arheološkim nasljeđem. Procjenjuje se umjeren utjecaj planiranog zahvata na krajobraz prvenstveno zbog vizuelne izloženosti mosta i pristupnih nasipa te je posebnu pažnju potrebno posvetiti tehničkoj i biološkoj sanaciji nasipa. Izgradnja mosta pozitivno će utjecati na socio-gospodarske značajke stanovništva Brodsko-posavske županije u vidu otvaranja novih trajnih i privremenih radnih mjesta, kao i razvojem uslužnih djelatnosti u području predmetnog zahvata. Budući da je širi prostor obuhvata zahvata bez postojeće infrastrukture ne očekuje se značajniji utecaj izgradnje zahvata na postojeći infrastrukturni sustav, osim naravno na cestovnu infrastrukturu. Analiza troškova i koristi kroz vrednovanje novčano mjerljivih utjecaja pokazuje ukupne koristi od izgradnje mosta (svedeno na neto sadašnju vrijednost). Ocjena prihvatljivosti zaata kroz vrednovanje novčano nemjerljivih utjecaja zahvata je pozitivna. Uvažavajući sve procijenjene, mjeram zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša detaljno je propisano gospodarenje okolišem tijekom i za vrijeme gradnje te tijekom korištenja mosta.



Zaključno, sa stanovišta ove Studije, zahvat „Most „Sava“ na autocesti A5: granica R.

Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH, dionica: Sredanci – granica BiH“ prihvatljiv je

za okoliš uz provođenje propisanih mjera zaštite.



6. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU

6.1. UVOD

6.1.1. Razlozi izrade studije

Razlog izrade studije Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu je planirano poduzimanje zahvata "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom". Za navedeni zahvat Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) nije određena obvezna procjena njegova utjecaja na okoliš.

Međutim, prema uputi Ministarstva zaštite okoliša i prirode provodi se procjena utjecaja predmetnog zahvata na okoliš, čime ova Glavna ocjena postaje sastavni dio studije o utjecaju na okoliš te se provodi u zajedničkom postupku.

Člankom 24., 25. i 28. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), te člankom 20. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) za planirane zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na ekološku mrežu (Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13) - za planirani zahvat potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ocjena je obvezna za planirani zahvat u prirodi koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ekološku mrežu.

Postupak je započeo podnošenjem Zahtjeva za provođenje postupka Prethodne ocjene nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode 30. listopada 2014. godine. Ministarstvo je Rješenjem (Klasa: UP/I 612-07/14-60/113, Ur.broj: 517-07-1-1-2-14-5 od 5. prosinca 2014.), a temeljem stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode, utvrdio da "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom“ može imati značajan negativan utjecaj na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

Rješenjem je utvrđena obveza provedbe postupka Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Stoga je kroz postupak Glavne ocjene potrebno pribaviti rješenje nadležnog tijela o dopuštenju zahvata s mjerama ublažavanja mogućih štetnih posljedica na ekološku mrežu.

Ekološka mreža propisana je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a obuhvaća tzv. ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti: „Ekološka mreža se proglašava u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, drugih divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, od osobitog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku.“

Temeljem pribavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, a prema ustanovljenim područjima ekološke mreže Natura 2000 (Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) utvrđeno je da se planirani zahvat nalazi unutar Područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS):

o Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311)

6.1.2. Cilj provedbe glavne ocjene zahvata

Ova je Studija izrađena u svrhu procjene mogućih utjecaja izgradnje zahvata "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom" na područje ekološke mreže Natura 2000, tj. na ciljeve



očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, te u svrhu prijedloga mjera zaštite koje bi moguće negativne utjecaje zahvata spriječile ili svele na prihvatljivu mjeru. Studija je namijenjena Ministarstvu zaštite okoliša i prirode koje uz konzultaciju s Državnim zavodom za zaštitu prirode donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, dostatnosti mjera ublažavanja štetnih posljedica za ekološku mrežu i programa praćenja stanja okoliša u odnosu na ekološku mrežu. U pogledu predmetnog zahvata "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom", ključno je da korištenje planiranih objekata i aktivnosti ne smiju smanjivati biološku raznolikost na lokaciji zahvata i širem području, što se postiže primjereno projektiranim zahvatom s ekološki prihvatljivim učincima na prirodu te propisivanjem i provođenjem mjera za izbjegavanje negativnih utjecaja zahvata ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru. Cilj ove Studije je in-situ očuvanje ekosustava, prirodnih staništa i vrsta, domaćih ili divljih, kao temeljni uvjet zaštite biološke raznolikosti na lokalnoj i široj, regionalnoj razini.

6.2. PODACI O PODRUČJU EKOLOŠKE MREŽE NA KOJE ZAHVAT MOŽE IMATI UTJECAJ

6.2.1. Opis područja ekološke mreže na koje je moguć utjecaj

Predložena izgradnja zahvata "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom" preko rijeke Save nalazi se uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u neposrednoj blizini mjesta Sredanci gdje dolazi do križanja koridora autocesta A3 i A5. Ukupnom duljinom od 660 m i širinom od 29 m, most se djelomično svojom površinom nalazi u Području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311).

Uzimajući u obzir karakteristike zahvata, kao i odlike ovih područja ekološke mreže te ciljeve očuvanja u njima, a sve u skladu s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode, mogu se isključiti negativni utjecaji zahvata na Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove "Dvorina" (HR2000426) i "Gajna" (HR2000427) te Područje očuvanja značajno za ptice "Jelas polje" (HR1000005) koji se nalaze u široj okolini zahvata. Izrađivač studije smatra da se na navedena područja ne mogu očekivati nikakvi mjerljivi direktni i indirektni utjecaji zahvata zbog velike udaljenosti i zbog smještaja područja uzvodno od lokacije zahvata.

POVS područje "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311) Most na rijeci Savi nalazi se unutar POVS područja ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311) čiji su cilj očuvanja stanišni tipovi i vrste prisutne na području ekološke mreže (tablica 7.). Obzirom na značajke predmetnoga zahvata, a u skladu s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode, prethodnom ocjenom utvrđeno je da se ne mogu isključiti potencijalni negativni utjecaji na dotično POVS područje ekološke mreže koje će biti zahvaćeno za potrebe izgradnje mosta.



Tablica 7. Ciljevi očuvanja POVS područja ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311)

DIVLJE VRSTE

VRETENCA

rogati regoč (Ophiogomphus cecilia)

MEKUŠCI

obična lisanka (Unio crassus)

RIBE

bolen (Aspius aspius)

veliki vijun (Cobitis elongata)

vijun (Cobitis elongatoides)

dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi)

prugasti balavac (Gymnocephalus schraetzer)

bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi)

plotica (Rutilus virgo)

mali vretenac (Zingel streber)

veliki vretenac (Zingel zingel)

STANIŠTA

aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) (Natura kod - 91E0*)

prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion (Natura kod - 3150)

rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. (Natura kod - 3270)

Područje obuhvaća tok rijeke Save nizvodno od Zagreba do granice sa Srbijom. Sava južno i istočno od Zagreba poprima značajke prave nizinske rijeke. Meandrirajući stvara poplavna područja - velike komplekse aluvijalnih močvara i velikih nizinskih šumskih područja. Najmanji godišnji protoci na Savi pretežno se pojavljuju od kolovoza do studenog, dok su dulja razdoblja s malim vodama najčešća u kolovozu i rujnu, a samo rijetko u siječnju i veljači. Područje objedinjuje staništa većeg broja ribljih vrsta, uključujući i okolne zone koje su snažno utjecane hidrološkim režimom (močvarna staništa, vlažne livade, poplavne šume).

Ciljevi očuvanja ovog područja ekološke mreže opisani su u poglavlju 6.2.2.

6.2.2. Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže

U nastavku su opisani ciljevi očuvanja za područje ekološke mreže na koje se može očekivati utjecaj zahvata. Stanišni tipovi opisani su ovisno o biocenološkoj razini i kompleksnosti, prvenstveno oslanjajući se na Nacionalnu klasifikaciju staništa. Opisana je rasprostranjenost divljih svojti u Hrvatskoj, staništa svojti, vrijeme i mjesto razmnožavanja i migracije, brojnost (kod svojti s dostupnim podacima) i druge informacije bitne za procjenu ugroženosti vrste planiranim zahvatom.



6.2.2.1. Stanišni tipovi

1. Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

Jezera i bare s pretežno mutnom vodom, naročito bogatom otopljenim bazama (pH obično iznad 7) sa slobodnoplivajućim biljkama sveze Hydrocharition (uključujući i Lemnion) ili u dubljim, otvorenim vodama s zajednicama velikih mrijesnjaka sveze Magnopotamion, nastale su prirodnim putem, ali i umjetni kanali s više manje stajaćom vodom obrasli su istim tipovima vegetacije. Budući da je vegetacija vodenjara prirodna, ona ovisi samo o vodi. Prema dostupnim podacima, stanišni tip na ovom području ekološke mreže zauzima 15 ha (<2% ukupne površine ovog stanišnog tipa u Hrvatskoj). Budući da se radi o staništu uz stajaće vode, na području zahvata na obali rijeke, on nije prisutan.*

2. Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

Aluvijalne šume su šume uz vodotoke umjerenog do borealnog područja Europe, u kojima prevladavaju Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior, rasprostranjene od nizinskog (Alno-Padion) do brdskog pojasa (Alnion incanae). Tu spadaju i galerijske šikare i šume vrba (Salix alba, S. fragilis) i topola (Populus nigra). Iako su sve periodički poplavljene godišnjim podizanjem nivoa vode u vodotocima, stanište je za niskog vodostaja ocjedito i prozračno. (Topić i Vukelić; DZZP, 2009). Prema dostupnim podacima, na području ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311) stanišni tip zauzima do 239 ha (>15% ukupne površine ovog stanišnog tipa u Hrvatskoj).*

3. Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

Stanišni tip sastoji se od vegetacije jednogodišnjih pionirskih nitrofilnih vrsta koje obrastaju niske, muljevite obale rijeka koje povremeno plave. U proljeće i rano ljeto stanište je golo, a vegetacija se, osim u slučaju nepovoljnih prilika poput poplavne vode, razvija kasnije ljeti. U protivnom razvija se slabo ili izostaje. Može se pronaći na blago položenim odsječcima svih naših nizinskih rijeka. Stanište je ugroženo kanaliziranjem velikih rijeka i spuštanjem njihovih korita. (Topić i Vukelić; DZZP, 2009). Prema dostupnim podacima, na području ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311) stanišni tip zauzima do 300 ha (<2% ukupne površine ovog stanišnog tipa u Hrvatskoj).*



6.2.2.2. Divlje vrste

1. rogati regoč (Ophiogomphus cecilia)

Vrsta je česta u srednjoj, sjevernoj i istočnoj Europi, s istočnom granicom rasprostranjenosti u Rusiji. U zapadnoj i južnoj Europi ograničena je na niz izdvojenih populacija. U Hrvatskoj joj je areal ograničen na kontinentalni dio. Stanište rogatog regoča su spore rijeke pješčana dna. Predmetno područje ekološke mreže nastanjuje značajna populacija ove vrste, čija veličina po procjeni iznosi preko 15% nacionalne populacije.*

2. obična lisanka (Unio crassus)

Vrsta naseljava bistre rijeke i jezera, šljunkovitog ili šljunkovito-pjeskovitog dna. Osjetljiva je na promjene kemijskih parametara i degradaciju prirodnog toka rijeka. Također njen opstanak ovisi o prisutnosti određenih vrsta riba u staništu koje joj služe kao domadari za razvitak ličinke. Područje je bitno za očuvanje ove vrste u kontinentalnoj biogeografskoj regiji. U području se nalazi manje od 2% nacionalne populacije koja se veže uz nalazišta u uzvodnom dijelu područja (u razini Odranskog polja). Ostali nalazi su smješteni u pritokama, a ne koritu Save (Lajtner 2009, 2010).*

3. bolen (Aspius aspius)

Slatkovodna zrakoperka iz reda šaranki i porodice šarana (Cyprinidae). U Hrvatskoj obitava u rijekama Dunavu, Dravi, Savi i njihovim pritokama. Prema učestalosti je česta vrsta. Bentopelagička je vrsta koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Obično živi u čistim, tekućim dijelovima vodotoka. Mrijesti se od travnja do lipnja, u brzim tekućicama s pjeskovitim dnom. Smatra se tolerantnom vrstom bilo na umjereno onečišćenje bilo na promjene staništa. Populacija u predmetnom području ekološke mreže procijenjena je na preko 15% nacionalne populacije.*

4. veliki vijun (Cobitis elongata)

Slatkovodna zrakoperka iz reda šaranki i porodice vijuna (Cobitidae). Endem je dunavskog sliva. U Hrvatskoj obitava samo u rijekama Savi i Kupi. Prema učestalosti je sporadična vrsta. Javlja se samo u brzo tekućim vodama s pjeskovitim, šljunkovitim i kamenitim dnom, uglavnom u zoni lipljena, mrene i deverike. Uglavnom preferira tekuću vodu, međutim nalazi se i na mirnijim mjestima, stoga izgleda da brzina toka nije ključna prilikom izbora staništa. Predmetno područje ekološke mreže nastanjuje do 45% hrvatske populacije ove vrste.*

5. vijun (Cobitis elongatoides)

Slatkovodna zrakoperka iz reda šaranki i porodice vijuna (Cobitidae). Nastanjuje tekuće ili stajaće vode, od potoka do velikih rijeka i jezera. Preferira šljunčano, pjeskovito ili muljevito dno. Mrijesti od travnja do srpnja. Za razliku od velikog vijuna, obični vijun nije posebno rijetka ili ugrožena vrsta. Populacija u predmetnom području ekološke mreže po procjeni čini više od 15% nacionalne populacije. *

6. dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi)

Vrsta je rasprostranjena u gornjem i srednjem dijelu dunavskog sliva (Sava, Drava, gornji tok Dunava sjeverozapadno od Drave). Nastanjuje brdovite i planinske dijelove rijeka, od 150 do 1000 m nadmorske visine i bistre, kisikom bogate potoke. Ugrožava je regulacija i pregrađivanje vodotoka te onečišćenje voda.



U predmetnom području se nalazi više od 15% nacionalne populacije.*

7. prugasti balavac (Gymnocephalus schraetzer)

Slatkovodna zrakoperka iz reda grgečki i porodice grgeča (Percidae). Endem dunavskog sliva. Prema učestalosti je sporadična vrsta, a na specifičnim staništima vrlo brojan. Prilično je netolerantna vrsta i što se tiče onečišćenja i što se tiče degradacije i promjene staništa. Populacija u predmetnom području ekološke mreže po procjeni čini do 2% nacionalne populacije.*

8. bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi)

Slatkovodna zrakoperka iz reda šaranki i porodice šarana (Cyprinidae). Živi u srednjim i donjim tokovima rijeka. U Hrvatskoj živi u vodama Dunavskog sliva. Nastanjuje rijeke, dobro oksigenirane i ne previše hladne, osobito ako imaju podvodno bilje. Predmetno područje ekološke mreže nastanjuje velika populacija ove vrste, procijenjena na preko 15% nacionalne populacije.*

9. plotica (Rutilus virgo)

Plotica pripada redu šaranki i porodici šarana (Cyprinidae). Živi u gornjem i srednjem toku Dunava, od Bavarske do Mađarske, i u pritocima Tise u Rumunjskoj. Nije posebno osjetljiva na onečišćenje, već ju u najvećoj mjeri ugrožava pregradnja vodotoka te promjenu brzine strujanja vode. Predmetno područje ekološke mreže nastanjuje do 30% hrvatske populacije ove vrste.*

10. mali vretenac (Zingel streber)

Slatkovodna zrakoperka iz reda grgečki i porodice grgeča (Percidae). Endem dunavskog sliva. Nastanjuje dunavski sliv: Dunav, Dravu, Savu, Kupu, Sutlu i njihove pritoke. Vrlo slabo tolerira promjene kvalitete vode i uništavanje prirodnih staništa. Populaciju u predmetnom području ekološke mreže po procjeni čini preko 15% nacionalne populacije.*

11. veliki vretenac (Zingel zingel)

Slatkovodna zrakoperka iz reda grgečki i porodice grgeča (Percidae). Hrvatskoj naseljava rijeke Dunav, Savu, Dravu i Muru. Prema učestalosti je rijetka vrsta. Populaciju u predmetnom području ekološke mreže po procjeni čini preko 15% nacionalne populacije.*

6.3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU U ovom se poglavlju opisuju svojstva utjecaja i njihove posljedice na ciljeve očuvanja u području

ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311) tijekom i nakon izgradnje mosta "Sava"

na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BIH (Koridor Vc), dionica:

Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom. Utjecaji će se zasebno razmatrati za aktivnosti do kojih

će doći tijekom radova izgradnje, kao i na potencijalne utjecaje do kojih bi moglo doći nakon izgradnje

i tijekom održavanja prometne infrastrukture.



6.3.1. Mogući pojedinačni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Tablica 8. Utjecaji tijekom izgradnje zahvata na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže SAVA NIZVODNO OD HRUŠĆICE (HR2001311)

UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE

CILJEVI OČUVANJA

Vjerojatni utjecaji Procjena stupnja utjecaja

Posljedice značajnog utjecaja za stanje cilja očuvanja

DIVLJE VRSTE

rogati regoč (Ophiogomphus

cecilia)

Zaposjedanje površine staništa

0 S obzirom na biologiju vrste i da je zahvat lokaliziran na vrlo mali dio obale i korita rijeke, populacija neće osjetiti negativne posljedice uklanjanja obalne vegetacije. Radovi u koritu na izgradnji stupišta neće utjecati na promjenu struje vode koja bi se odrazila na reproduktivne aktivnosti i ličinački stadij jedinki nizvodno od zahvata. Za vrijeme izgradnje mosta aktivnosti na gradilištu mogu ometati jedinke u letu i preletu duž rijeke, no taj utjecaj neće značajno utjecati na populaciju. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).

Promjene u hidrauličkim svojstvima vodotoka

0

Unošenje nemira u vodeno i obalno

stanište -1

Akcidentne situacije -1



0 Reproduktivni ciklus obične lisanke ovisi o prianjanju ličinke glohidije za škrge riba prije stadija odrasle jedinke. Negativan utjecaj na riblju populaciju indirektno negativno utječe na populaciju obične lisanke, tj. njezin reproduktivni ciklus, koji traje u periodu svibnja i lipnja sa stadijem ličinke glohidije, koji traje pet tjedana (ovisno o temperaturi vode), no kako zahvat neće značajno utjecati na ribe niti ugrožavati populacije i migracije, indirektni utjecaj zahvata na običnu lisanku se ne očekuje. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


0


stanište 0



plotica

(Rutilus virgo)


0 Promjena u hidrauličkim svojstvima vode i unošenje nemira u vodeno stanište prilikom izgradnje mosta procijenjen je zanemarivim zbog vrlo uske lokaliziranosti zahvata. Radovi na izgradnji stupišta u vodi neće značajno utjecati na migraciju i kretanje jedinki duž vodotoka. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


0


stanište 0


veliki vijun (Cobitis elongata)

vijun

(Cobitis


-1

Radovi na izgradnji stupišta u vodi neće značajno utjecati na migraciju i kretanje jedinki duž vodotoka. Površina dna na kojoj se izvode stupišta je zanemariva u odnosu na površine pogodnih staništa za ove vrste. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti



UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE

CILJEVI OČUVANJA



elongatoides)

prugasti balavac (Gymnocephalus

schraetzer)

bjeloperajna krkuša

(Romanogobio vladykovi)

mali vretenac

(Zingel streber)



0

minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


stanište 0


dunavska paklara (Eudontomyzon

vladykovi)


0

Lokacija zahvata nije optimalno stanište ove vrste i svi mogući utjecaji su isključeni ili zanemarivog značaja.


0


stanište 0

Akcidentne situacije 0



STANIŠNI TIPOVI

Aluvijalne šume (Alno-Padion,

Alnion incanae, Salicion albae)


-1

Kako stanišni tip na lokaciji zahvata karakteriziraju šume i šikare vrba i topola u obalnom pojasu rijeke koje su povremeno plavljene, s ocjeditim i prozračnim tlom za vrijeme niskog vodostaja ne predviđa se da će zahvat izgradnje mosta utjecati na režim plavljenja ovih šumskih površina niti na hidrološke prilike šireg područja lokacije zahvata. Tijekom izvedbe zahvata očekuje se postepeno zaposjedanje 0,47 ha površine predmetnog staništa. Kako je procijenjeno da u predmetnom području ekološke mreže ima 239 ha aluvijalnih šuma, zahvat će uništiti 0,19% te površine.


0


Prirodne eutrofne vode s

vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion


0

Cilj očuvanja nije prisutan na lokaciji zahvata niti nizvodno u koritu Save zbog čega se ne očekuju negativni utjecaji zahvata.


0


Rijeke s muljevitim obalama obraslim

s Chenopodion rubri p.p. i

Bidention p.p.


0



0




Tablica 9. Utjecaji nakon izgradnje zahvata na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže SAVA NIZVODNO OD HRUŠĆICE

(HR2001311)

UTJECAJI NAKON IZGRADNJE (TIJEKOM KORIŠTENJA)

CILJEVI OČUVANJA



DIVLJE VRSTE

rogati regoč (Ophiogomphus

cecilia)

Trajni gubitak površine staništa

0 S obzirom na biologiju vrste i da je zahvat lokaliziran na vrlo mali dio obale i korita rijeke, populacija neće osjetiti negativne posljedice trajnog gubitka obalne vegetacije, osobito stoga što će se ona sukcesivno ponovno razviti ispod mosta. Stupovi u vodi neće izazvati promjenu struje vode koja bi se odrazila na reproduktivne aktivnosti i ličinački stadij jedinki nizvodno od zahvata. Za vrijeme korištenja zahvata promet na mostu može ometati jedinke u letu i preletu duž rijeke, no taj utjecaj neće značajno utjecati na populaciju. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


0


stanište -1

Akcidentne situacije

-1



0 Budući da izgrađeni most s tri stupišta u vodi neće značajno utjecati na ribe niti ugrožavati populacije i migracije, indirektni utjecaj zahvata na običnu lisanku se ne očekuje. Gubitak površine staništa u vodi (približno 1200 m2) je zanemariv, a samo trećina te površine je u području ekološke mreže. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


0


stanište 0


-1


plotica

(Rutilus virgo)


0 Utjecaj promjena u hidrauličkim svojstvima vode zbog prisustva tri stupišta u vodi neće značajno ometati migraciju riba i kretanje jedinki duž vodotoka, tj. neće predstavljati fragmentacijski učinak. Gubitak površine staništa u vodi (približno 1200 m2) je zanemariv, a samo trećina te površine je u području ekološke mreže. Unošenje nemira u stanište riba je zanemarivo budući da se promet odvija na mostu a vodeni medij ublažuje vibracije koje se šire ispod mosta. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


-1


stanište -1


-1




CILJEVI OČUVANJA



veliki vijun (Cobitis

elongata)

vijun (Cobitis

elongatoides)

prugasti balavac (Gymnocephalus

schraetzer)

bjeloperajna krkuša

(Romanogobio vladykovi)

mali vretenac

(Zingel streber)



0

Stupišta u vodi neće značajno utjecati na migraciju i kretanje jedinki duž vodotoka. Površina dna koju zauzimaju stupišta (približno 1200 m2) je zanemariva u odnosu na površine pogodnih staništa za ove vrste u Savi. Akcidentne situacije, ovisno o njihovoj prirodi, mogu biti minimalno i vrlo negativne, ovisno o stupnju mogućeg zagađenja vode (prevrtanje u vodu vozila koja prevoze tekuće ili krute topive terete).


0


stanište 0


-1

dunavska paklara

(Eudontomyzon vladykovi)


0

Lokacija zahvata nije optimalno stanište ove vrste i svi mogući utjecaji su isključeni ili zanemarivog značaja.


0


stanište 0


0

STANIŠNI TIPOVI

Aluvijalne šume (Alno-Padion,

Alnion incanae, Salicion albae)


-1 Ne predviđa se da će most utjecati na režim plavljenja ovih šumskih površina niti na hidrološke prilike šireg područja lokacije zahvata. Očekuje se da će se čišćenjem terena radi omogućavanja pristupa obali i kretanju strojeva pokrčiti površina od oko 0,47 ha aluvijalne šume. Kako je procijenjeno da u predmetnom području ekološke mreže ima 239 ha aluvijalnih šuma, zahvat će trajno uništiti 0,19% te površine. Ostali dio površine ispod mosta će se nakon radova prirodno obnoviti.


0


-1

Prirodne eutrofne vode s


0 Cilj očuvanja nije prisutan na lokaciji zahvata niti nizvodno u koritu Save zbog čega se ne očekuju




CILJEVI OČUVANJA



vegetacijom Hydrocharition

ili Magnopotamion


0

negativni utjecaji zahvata.


0

Rijeke s muljevitim obalama

obraslim s Chenopodion

rubri p.p. i Bidention p.p.


0



0


0

6.3.2. Utjecaj zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže U procjenu utjecaja zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže obuhvaćeno je područje ekološke mreže, područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311). Tijekom izvođenja radova izgradnje mosta zbog prisustva ljudi, mehanizacije i rada strojeva doći će do utjecaja ometanja faune, no kako su ciljevi očuvanja poglavito ribe, utjecaj unošenja nemira u staništa s posljedicom fragmentacije se može smatrati zanemarivim. Uklanjanje obalne vegetacije lokalno je ograničeno. Nakon izgradnje mosta, vegetacija ispod mosta će se razviti u prvotnu zajednicu. Stupišta u rijeci nisu značajna fragmentacijska barijera, kako fizički, tako ni stvaranjem novih strujanja vode oko stupova jer su razmaci između triju stupišta u vodi dovoljno veliki. Predmetni zahvat izgradnje mosta obuhvaća tri stupišta smještena u vodi, jedno na kopnu sa strane BIH te dva stupišta na kopnu na strani RH. S obzirom na to sagledan utjecaj na ekološku mrežu "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311). Utjecaj fragmentacije staništa u području ekološke mreže, tijekom i nakon izgradnje zahvata se može smatrati beznačajnim zbog velike dužine kopna ispod mosta koje omogućuje ponovni spoj obnovljene vegetacije i kretanje životinja. U kumulativnom smislu kad je riječ predmetnoj prometnici, most je objekt koji ima pozitivni utjecaj na životinje, jer otvara prolaz ispod prometnice uz obje obale rijeke.



6.4. MJERE UBLAŽAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA ZAHVATA NA CILJEVE

OČUVANJA I CJELOVITOST PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

6.4.1. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu tokom pripreme i izgradnje zahvata

1. Ne uklanjati vodenu i obalnu vegetaciju u gabaritima većim od površine neophodne za

izgradnju mosta.

2. Korištenje i rad mehanizacije u koritu rijeke ograničiti na što manje područje, a maksimalno primjenjivati plovnu mehanizaciju kod radova u vodi.

3. Spriječiti direktno onečišćenje vode izlijevanjem oborinskih voda s kolnika u rijeku. U tu svrhu izgraditi zatvoreni sustav odvodnje s taložnicama i ispustima u tlo na udaljenosti ne manjoj od 100 m od obale rijeke.

4. Minimalizirati buku i vibracije tijekom radova odabirom niskobučne opreme i strojeva, odgovornim i ekonomičnim korištenjem strojeva i vozila te pridržavanjem zakonskih ograničenja o emisiji buke u prostoru za vrijeme rada.

5. Površine za odlaganje materijala i strojeva na kopnenom dijelu zahvata ograničiti na minimalnu potrebnu površinu, a maksimalno koristiti pristupni put i zonu predviđenu za trasu prometnice koja se veže na predmetni most.

6. Lokacije za deponiranje materijala i neopasnog građevinskog otpada osigurati od plavljenja i ispiranja oborinama.

7. Otpad koji uključuje opasne tvari treba skladištiti u za tu svrhu predviđene kontejnere te zbrinuti putem ovlaštenih pravnih osoba.

8. Pretakanje goriva i ulijevanje goriva i ostalih tvari u radne i transportne strojeve vršiti na način da se spriječi istjecanje u okoliš. Servis strojeva vršiti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis i održavanje mehanizacije. Sa svim tekućim građevnim materijalom rukovati prema pravilima struke kako ne bi došlo do izlijevanja u vodotok.

6.4.2. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu nakon izgradnje zahvata

1. Najvišu dopuštenu brzinu prometovanja motornih vozila preko mosta temeljem analize

sigurnosti prometa ograničiti na 80 km/h kako bi se smanjila vjerojatnost akcidentnih situacija koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na rijeku Savu.

2. Površinu uklonjenih aluvijalnih šuma ispod mosta prepustiti ponovnom zarastanju kako bi se povratio kontinuitet te biljne zajednice na lokaciji.

3. Spriječiti direktno onečišćenje vode izlijevanjem oborinskih voda s kolnika u rijeku. U tu svrhu izgraditi zatvoreni sustav odvodnje s taložnicama i ispustima u tlo na udaljenosti ne manjoj od 100 m od obale rijeke.



6.4.3. Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže Provedenom analizom mogućih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže, utvrđeno je kako nije potreban program praćenja stanja ekološke mreže. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu pružit će dovoljnu sigurnost za očuvanje ciljeva i cjelovitosti područja ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311).

6.5. ZAKLJUČAK

Temeljem razmatranih mogućih utjecaja planiranog zahvata s obzirom na karakteristike zahvata, lokaciju zahvata i njegov smještaj u odnosu na područja ekološke mreže, možemo ustvrditi da je zahvat prihvatljiv za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, uz uvjet provedbe svih mjera ublažavanja štetnih utjecaja zahvata predloženih u ovoj Studiji. Obrazloženje: Planirani zahvat "Most "Sava" na autocesti A5: granica R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH (koridor Vc) – dionica: Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom" nalazi se unutar područja ekološke mreže "Sava nizvodno od Hrušćica" (HR2001311). Predmetni most je duljine 660,00 m. Zahvatom su predviđeni građevinski radovi pri postavljanju greda s preko sedam polja s dvostruko spregnutim poprečnim presjekom sastavljenim od čeličnog sanduka i betonske donje i gornje (kolničke) ploče. Građevinski radovi će biti suženi na izgradnju tri stupišta sa strane hrvatske granice. Od ta tri stupišta, dva će na kopnu direktno zahvatiti stanište kao cilj očuvanja ovog područja ekološke mreže. U trajanju izvođenja radova obalne vegetacija će biti trajno uklonjena, ali će doseg samog uklanjanja biti minimalan. Postavljanje stupova u riječno korito moglo bi dovesti do lokalnih i kratkotrajnih promjena u režimu vode ispod mosta, no taj utjecaj će biti minimaliziran postavljanjem nabačaja od lomljenog kamenja između stupišta u vodi. Predmetni zahvat nalazi se u području ekološke mreže značajnom za divlje svojte i stanišne tipove (POVS) "Sava nizvodno od Hrušćice" (HR2001311). Ne predviđaju se dugotrajne negativne posljedice na ciljeve očuvanja i ekološku mrežu. Svi pojedinačni utjecaji na ciljeve očuvanja ekološke mreže opisani su u tablicama 49. i 50.. Utvrđeno je kako planirani zahvat neće rezultirati fragmentacijom riječnog staništa unutar područja ekološke mreže, dok fragmentacija aluvijalnih šuma na trasi mosta ne dovodi u pitanje njihov opstanak. Utjecaj fragmentacije staništa u području ekološke mreže, tijekom i nakon izgradnje zahvata se može smatrati beznačajnim zbog velike dužine kopna ispod mosta koje omogućuje ponovni spoj obnovljene vegetacije i kretanje životinja. U kumulativnom smislu kad je riječ predmetnoj prometnici, most je objekt koji ima pozitivni utjecaj na životinje, jer otvara prolaz ispod prometnice uz obje obale rijeke. Izgradnja predmetnog mosta zbog metode izvedbe neće uzrokovati značajna zamućenja vode pa tako zahvat neće imati značajni doprinos kumulativno sa zamućenjima koje mogu stvarati drugi zahvati koji bi se mogli izvoditi u koritu rijeke istovremeno s gradnjom stupišta mosta.



Ovom se Studijom predlažu mjere ublažavanja posljedica izgradnje i korištenja predloženog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. Provođenjem predloženih mjera tijekom i nakon izgradnje mosta, štetne je utjecaje moguće svesti na minimum



7. NAZNAKA BILO KAKVIH POTEŠKOĆA Kod izrade ove Studije o procjeni utjecaja na okoliš nije bilo značajnih poteškoća s obzirom da su bile dostupne sve potrebne stručne podloge, idejni i glavni projekti kao i odgovarajuće baze podataka, a izvršena su i terenska istraživanja za određene sastavnice okoliša.



8. POPIS LITERATURE

8.1. OPĆENITO

1. Alegro, A. (2001): Vegetacija Hrvatske. Interna skripta. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

2. Analiza tržišta rada Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, 2014

3. Aničić I., Treer R., Safner R., Piria M., Tomljanović T., Šprem N., Matulić D. (2014.) Završno izvješće o provođenju programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu u 2014. godini za područje rijeke Save, Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

4. Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M.,

Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

5. Art. 19 of the Commission delegated regulation 480/2014

6. Bell M. (1990): Fisheries Handbook of Engeneering Requirements and Biological Criteria (Third Edition). Fish Passage and Development and Evaluation Program, Corps of Engineers, North Pacific Division, Portland, Oregon.

7. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2011., Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Zagreb



10. Boršić, I., Milović, M., Dujmović, I., Cigić, P., Rešetnik, I., Nikolić, T., Mitić, B. (2008):

Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2.

11. Bralić, I. (1999): Krajobrazno diferenciranje i vrednovanje s obzirom na prirodna obilježja,

Krajolik: Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, str. 101-109

12. Brkić, Ž, Briški, M. (2014): Izvorište Sikirevci Regionalnog vodovoda istočne Slavonije, elaborat

o zonama sanitarne zaštite, HGI-CGS, Zagreb.

13. Čivić, K. i sur., ur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-112.

14. Čmelik, Z. (2009): Regionalizacija voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, Agronomski

fakultet, Zagreb



15. Ćaleta, M. (2007): Ekološke značajke ihtiofaune nizinskog dijela rijeke Save. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet.

16. Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014.

17. Duplić, A. (2008): Slatkovodne ribe - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja, Svojte. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

18. Duplić, A. i sur. (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 ‐ stručna podloga. Državni zavod zaštitu prirode, Zagreb.

19. Elaborat o utjecaju zahvata na vodno tijelo, IRES Institut za istraživanje i razvoj održivih

ekosustava, 2015.

20. Filipčić A., Orešić D., Maradin M. (2012.) Utjecaj kontinentalnosti klime na dugogodišnje trendove količine padalina u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica Volumen 38 (2010. – 2011.) 15-24 Zagreb, 2012.

21. Franković, M. (2009): Znanstvena analiza vrste vretenaca (Odonata) s Dodatka II Direktive o

zaštiti divlje flore i faune, Technical report, Arkaarka, Obrt za poslovne usluge i savjetovanje, Zagreb.

22. Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis, Working Document No. 4, DG Regio

23. Geološki zavod-Ljubljana, Institut za geološka istraživanja-Zagreb, Geografski institut Prirodno-

matematičkog fakulteta-Sarajevo, Geozavod-Beograd (1969): Geologija i hidrogeologija sliva rijeke Save. Jugoslavija. Regulacija i uređenje rijeke Save.

24. HEATCO, Developing Harmonised European Approaches for Transport Costing and Project Assessment, 2006

25. Herak i dr. (2012).Karte potresnih područja Republike Hrvatske za povratna razdoblja od Tp=

95 i 475 godina. Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu elaborat

26. Hrvatske ceste, Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske, Prometis, (2014. g.) Zagreb

27. Hrvatske vode (2015): Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, sektor D-

srednja i donja Sava. Branjeno područje 2, područje malog sliva Brodska Posavina.

28. Husnjak, S. (2014): Sistematika tla, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

29. Izvješće o stanju kvalitete zraka na području Brodsko-posavske županije u 2014. godini, Brodsko-posavska županija, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, Slavonski Brod, veljača 2015.

30. Izvješće o stanju prostora Brodsko-Posavske županije 2009- 2013, Slavonski Brod, Studeni 2013.

31. Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb



32. Jurković, S. (1999): Perceptivne vrijednosti krajobraza Hrvatske – Studija za vizualno

determiniranje krajobraza, Krajolik: Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, str. 121-165

33. Karta staništa RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode,

2004, Zagreb.

34. Klobučar, G., Šerić Jelaska, L., Leljak Levanić, D., Lukša, Ž. (ur.): Zbornik sažetaka 11. Hrvatskog biološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem: 211. Hrvatsko biološko društvo 1885, Zagreb.

35. Kolak, I. (2010): Regionalizacija proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja u Republici

Hrvatskoj. Agronomski fakultet, Zagreb

36. Koščak, V., Aničić, B., Bužan, M. (1999): Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske – Poljodjelski krajobrazi, Krajolik: Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, str. 34-73

37. Kottelat, M. & Freyhof, J. (2007): Handbook of European Freshwater Fishes. Kottelat, Crnol,

Switzerland and Freyhof, Berlin, 1-645.

38. Lajtner, J., Klobučar, G. & Maguire, I. (2008): Izvješće za potrebe izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja; slatkovodni mekušci (Theodoxus transversalis i Unio crassus) i slatkovodni rakovi (Austropotamobius torrentium i Austropotamobius pallipes), Technical report, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb.

39. Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2009): NATURA 2000

Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2009. godine. Report for SINP, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb, 49 pp.

40. Maguire, I., Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2009): NATURA 2000

Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2009. godine. Report for SINP, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb, 49 pp.

41. Maguire, I., Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. i Jelić, M. (2010): Natura 2000 -

Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj, Istraživanja provedena tijekom 2010. godine. Ekološka udruga Emys, Donji Miholjac, 44 pp.

42. Mrakovčić, M. & Brigić, A., ur. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-253.

43. Mrakovčić, M., Ćaleta, M., Mustafić, P., Marčić, Z., Zanella, D. i Buj, I. (2010): Slatkovodne ribe – izvješće za potrebe izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

44. Nacionalna klasifikacija staništa RH (III. Dopunjena verzija), Državni zavod za zaštitu prirode,

2009.



45. Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

46. Odluka o donošenju Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2013.-2015. (NN

82/2013)

47. OIKON (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

48. OIKON (2011): Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb

49. Ortolano, L. (1997): Environmental Regulation and Impact Assessment

50. Porteus, J. D. (1996): Environmental Aesthetics, Routledge

51. Porteus, J. D. (1996): Environmental Aesthetics, Wiley&Sons

52. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture

53. Stanje onečišćenja okoliša Brodsko-posavske županije, APO d.o.o. 2009.

54. Studija o utjecaju na okoliš autoceste: GRANICA MAÐARSKE-BELI MANASTIR-OSIJEK-GRANICA BOSNE IHERCEGOVINE, Institut IGH, 2003.

55. Šegota T., Filipčić A. (2003.):Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, PMF Zagreb,

Geografski odsjek, Geoadria Volumen 8/1, Zadar

56. Škorić A. i sur., (1977.): Tla Slavonije i Baranje, Zagreb.

57. Šparica i dr. (1986): Tumač Osnovne geološke karte SFRJ, list Slavonski Brod mjerila 1:100.000. Rudarsko-geološki fakultet Beograd.

58. The guide to cost-benefit analysis of investment projects, 2008 version, Directorate General Regional Policy

59. Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema

Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-376.

60. Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

61. Urumović, K. (1974): Vodoopskrba istočne Slavonije, Hidrogeološki uvjeti i zalihe podzemnih

voda na regionalnim crpilištima Štitar i Županja. Fond dok. RGN fakulteta, Zagreb.

62. Urumović, K., Hlevnjak, B., Duić, Ž. (1999): Hidrogeološka istraživanja crpilišta Županja-Bošnjaci u 1999. godini, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb.

63. Vukelić, J. i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna ekološka

mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-263.

64. Vukelić, J. (2012): Šumska vegetacija Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Državni zavod za zaštitu prirode



65. Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. et al, 2008: Klimatski atlas Hrvatske / Climate

atlas of Croatia 1961–1990., 1971–2000.Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb

66. Zaštićena geobaština Republike Hrvatske, 2008, Državni zavod za zaštitu prirode.

67. Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije, 2011.-2013., Slavonski Brod, Ožujak 2011.

8.2. INTERNETSKE BAZE PODATAKA

1. Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža.

Zaštićena područja - http://www.dzzp.hr/

2. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), (http://www.dhmz.htnet.hr/)

3. Flora Croatica Database / Hrvatska flora / Flora of Croatia - http://hirc.botanic.hr/fcd/

4. IUCN Red List. - http://www.iucnredlist.org

5. hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr

6. Hrvatske vode, interaktivna Karta opasnosti od poplava

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

7. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije

(http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-6.html , http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-3.html)

8. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. - http://zasticenevrste.azo.hr/

9. Eurostat http://epp.eurostat.ec.europa.eu

10. http://www.lovac.info

11. Općina Oprisavci (http://www.opcina-oprisavci.hr/)

12. Ribe Hrvatske - http://www.ribe-hrvatske.com/index.php

13. Rijeke Hrvatske - http://www.crorivers.com/

14. Natura 2000 u Hrvatskoj - http://natura2000.dzzp.hr/natura/

15. Međunarodni monetarni fond- http://www.imf.org/ external/np/ms/2014/030314a.html

16. Turistička zajednica Brodsko-posavske županije,(http://www.tzbpz.hr/

http://www.dhmz.htnet.hr/

http://www.arkive.org/tracker/http:/www.iucnredlist.org



http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-6.html



http://www.lovac.info/

http://www.opcina-oprisavci.hr/

http://www.tzbpz.hr/



9. PROPISI I ZAKONI

9.1. PROPISI

1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

2. Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13)

3. Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96)

4. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00)

5. Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00)

6. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13)

7. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14)

8. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14)

9. Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 60/10)

10. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (str. 840. tablica 1. Zona 4. sl.list. 145/04)

11. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

12. Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, isprava o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda

(NN 01/05)

13. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 80/14)

14. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti

građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 1/11)

15. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

16. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)

17. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)

18. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08)

19. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o

mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09)

20. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10)



21. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, 1999, NN 50/99; Izmjena i dopuna Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 84/13))

22. Prostorni plan Brodsko-posavske županije („Službeni glasnik“ Brodsko-posavske županije br.

04/01, 06/05, 11/08, 05/10, 09/12)

23. Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028. godine (kolovoz 2012.)

24. Prostorni plan Općine Oprisavci („Službeni glasnik“ Brodsko-posavske županije br. 15/03, 11/09)

25. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN

143/08)

26. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, 1997; Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13))

27. Strategija upravljanja vodama (NN 91/09)

9.2. ZAKONI

28. Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14)

29. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13)

30. Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)

31. Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14)

32. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

33. Zakon o plovidbi i lukama u unutarnjih voda (NN 109/07, 132/07, NN 51/13, NN 152/14).

9.3. UREDBE

1. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

2. Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)

3. Uredba o kakvoći vode za kupanje (NN 51/10)

4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

5. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13)



9.4. MEĐUNARODNI UGOVORI I EUROPSKE DIREKTIVE

1. Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. Official Journal L 206, 22/07/1992 P. 0007 - 0050

2. Okvirna Direktiva 2000/60/EC o vodama

10. GRAFIČKI PRILOZI

10.1. Pregledna situacija M 1:25000 10.2. Situacija 1:5000 10.3. Uzdužni profil 1:2000/200 10.4. Normalni poprečni profil u srednjem polju M 1:50 10.5. Presjek upornjaka M 1:100 10.6. Presjek stupišta M 1:100 10.7. Uzdužni presjek mosta M 1:500

REPUBLIKA HRVATSKA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA …bpz.hr/_Data/Files/150526123410263.pdf · Upravni...

Documents

Transcript of REPUBLIKA HRVATSKA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA …bpz.hr/_Data/Files/150526123410263.pdf · Upravni...