8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
1/22
UNIVERZITET CRNE GORE ARHITEKTONSKI FAKULTET PODGORICA
ORNAMENT I DEKOR
STUB KAO DEKORUM I NJEGOVA ORNAMENTIKA
SEMINARSKI RAD
PROFESOR: STUDENT:
Dr SLAVICA STAMATOVIĆ VUĈKOVIĆ d.i.a. RADENOVIĆ VANJA 31/13
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
2/22
2
SADRŢAJ:
UVOD –UOPŠTENO O STUBU............................................................................................................. ............3
EGIPATSKI STUB..............................................................................................................................................4
STUB JE PREMISBA GRĈKIH HRAMOVA....................................................................................................6
RIM – NARATIVNI STUB.............................................................................................................................. 10
RANOHRIŠĆANSKA I VIZANTIJSKA ARHITEKTURA – SNAGA I ĈVRSTINA KAMENOG STUB...11
ROMANIKA - MASIVNA ĈVRSTINA...........................................................................................................12
GOTIKA - SIMBIOZA STATUE I STUBA SE RAZLAŢE ............................................................................13
RENESANSA, GLAVNI ELEMENT FASADNOG SISTEMA – STILSKI REDOVI....................................15
BAROK..............................................................................................................................................................17
NEOKLASICIZAM I ROMANTIZAM – UPOTREPA GVOŢĐA..................................................................18
AHITEKTURA XX VIJEKA – OŢIVLJAVANJE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA...............................19
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
3/22
3
Uvod
Nije dokazano da je u prapoĉetku arhitektonskog stvaranja stub igrao ma kakvu znaĉajnu
ulogu; tavanica, obiĉno drvena, let jela je preko zidova. Ali, od onog momenta kada je
ĉovjek zaţeleo da stvori veći zatvoren prostor, a jedinstven, on je morao upotrebiti stub, itada se pojavljuju dvorane u kojima stubovi podupiru tavanicu. Od primitivnog stuba koji
je bio samo konstruktivan element za podupiranje tavanice, razvija se umetnički obrađen,
ukrašen stub. U svojoj najprimitivnijoj formi, stub je vjerovatno bio izraĊen od drveta.
MeĊutim, kada je ĉovjek traţio postojanije i ljepše gradivo za svoje monumentalne objekte
on je prihvato kamen: prve konstrukcije bile su po ugledu na drvene. Kada je kamen
postao glavno gradivo u
monumentalnoj arhitekturi,
kada je veština njegove
obrade dostigla izvestan
stepen savršenstva graditelji
prevazilze dotadašnje
praksu graĊenja stubova i
on postaje bitan element
izraţavanja u arhitekturi.
Sl.1 Duţdeva palata u Veneciji
U glavnom dijelu arhitektonskog objekta, u dijelu izmeĊu temelja i krova, ĉesto se
pojavljuju stubovi koji nose tavanicu, a njihovo oblikovanje je od izuzetnog znaĉaja za
razvoj arhitekture. Stubovi su u svojoj osnovi ĉesto okrugli, a njihova visina u odnosu na
veliĉinu preĉnika, raznolika je prema arhitekturama i stilovima. Klasiĉan stub je sastavljen
u većini sluĉajeva iz tri dijela: stope, tj. baze, manje ili više profilisane ili ukrašene, nakojoj poĉiva stablo(habitus), glavni vertikalni dio stuba, gladak ili izbrazdan vertikalnim
kanelurama razliĉitog presjeka, a koji se završava kapitelom koji neposredno podupire
donje djelove tavanice. Kapitel je dio stuba koji se najviše dekoriše. Njegov oblik i
dekoracija uglavnom odreĊuju stil i arhitekturu stuba.
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
4/22
4
Egipat
Egipatskoj arhitekturi ĉesto se pripisuje
stvaranje više stilova usled nekoliko
razliĉitih oblika egipatskih stubova koji su
vaţan element u odreĊivanju stila.
Stubovi su bili teški i masivni , njihova
visina je rijetko viša od šest puta njihove
debljine. Pet osnovnih vrsta dizajna je
korišćeno kao kapitel, koji su nastali
transponovanjem forme lotosa, papirusa
ili palme. Najraniji stubovi su kvadratni ili
mnogougaoni, nakon toga, postali su
okrugli, suţavaju se prema vrhu, na kojem
se kao krov nalazili ogromni kapitel. Oni
su izrezbareni i oslikani te predstavljaju
puni cvat na papirusu ili palmi , ili
predstavljaju lotosov cvijet .
Sl.2 prikaz stubova u Egiptu
Ako pogledamo vitke kanelirane stubove
koji se prema vrhu suţavaju ili polustubove u
obliku papirusa (sl. 3) : oni nisu tu samo da
dekorišu zidove uz koje su priljubljeni, već
da ih tumaĉe i da im, reklo bi se, daju ţivota.
Njihove proporcije, osećanje snage ilielastiĉnosti koje izraţavaju, razmak. medu
njima, stupanj do koga su istureni, sve to
uĉestvuje u všenju tog zadatka.
Sl.3 Papirusovi polustubovi, Zoserova grobljanska ĉetvrt
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
5/22
5
Još jedan faktor u osnovnoj zamisli i upotrebi ovih stubova je da naznaĉe simboliĉnu
namenu graĊevine. Papirusovi polustubovi na slici. vezani su za Donji Egipat i javljaju se
na sjevernoj palati Zoserove grobljanske ĉetvrti. Juţna palata ima stubove drukĉijeg oblika,
koji treba da podsjete na njenu vezu sa Gornjim Egiptom.
Sl.4 Prikaz egipatskih stubova
Još jedna bitna karakteristika egipatskih stubova je primjena boje, koja im daje ţivost (sl.4)
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
6/22
6
Stub je premisa grčkih hramova
Kod antiĉkih hramova i njihovih klasicistiĉkih replika proĉelja su oblikovana sveĉanim
nizom stubova, polustubova i pilastara kojima se prilazi stepeništem. U proĉeljima antiĉkih
graĊevina glavni je element arhitektonske ekspresije ponavljanje istog motiva – stuba.
Grĉku arhitekturu u osnovi moţemo smatrati jednim stilom iako se u okviru nje mogu
izdvojiti i tri posebna podstila ili stilska reda,a to su: dorski,jonski i korintski stilski red.
Dorski stilski red primjenjivan je kod objekata kada je trebalo izraziti snagu,ĉvrstinu i
robusnost. To je oliĉenje i muškosti u grĉkoj arhitekturi. Dorski stilski red se sastoji od
podnoţja koje saĉinjavaju stepenici, zatim stuba koji se sastoji od trupa ili stabla stuba sa
vertikalnim ţljebovima ili kanelurama i glave stuba ili kapitela
Stablo dorskog sluba postepeno se
suţava nagore, a ne nadole kao
minojsko-mikenski stub, a to
nedvosmisleno ukazuje na egipatski
uticaj. Ovdje po prvi put srećemo
kaneliranje koje sigurno pojaĉava
izraţajni karakter stuba. Kaneliran
stub izgleda jaĉi, elastiĉniji i
otporniji nego gladak; i to je prije
razlog, a ne naĉin kako je došlo do
kaneliranja, tako je ovaj naĉin obrade
postao trajan obiĉaj. A stabla stuba
ne samo da pokazuju izrazitije
suţavanje već i naroĉito snaţno
ispupĉenje ili krivinu po liniji
suţavanja, tako da i to izraţavaelastiĉnost i pritisak u poreĊenju sa
strogo geometrijskim
Sl.5 Posejdonov hram
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
7/22
7
blokovima glavnog vijenca. Ova krivina koja se zove etentazis osnovna je karakteristika
dorskog stuba; iako moţe da bude veoma neprim jetna, ona daje stubu neku „mišiĉavost‟,
nepoznatu egipatskim ili minoisko-mikenskim srubovima.
Posejdonov hram – vjerovatno posvećen Heri spada meĊu najbolje oĉuvana dorska
svetilišta. Zbog oblika stubova izgleda visok i zbijen. Naroĉito interesovanje izazivaju
unutrašnji nosaĉi tavanice u celi (sl. 5 ), dva reda stubova koji nose niz manjih stubova. ali
tako da nam se suţavanje ĉini neprekinuto uprkos arhitravu koji leţi izmedu jednih i
drugih. Ovakvi enterijeri na dva sprata postali su praktiĉna neophodnost za cele većih
dorskih hramova u V veku.
Kao savršeno otelovljenie klasiĉne dorske
arhitekture Partenon (sl.6) stoji u snaţnom
kontrastu prema Posejdonovom hramu u
Paestumu. Iako je mnogo većih dimenzija,
on se ĉini mnogo manje masivan. Štaviše,
glavni utisak koji ostavlja jeste utisak
vedre, uravnoteţene ljupkosti u okviru
stroge šeme dorskog reda.
Sl.6 Partenon
To je bilo postignuto opštim rasterećenjem i ponovnim prilagoĊavanjem srazmera: glavni
vijenac je niţi u odnosu na svoju širinu i na visinu stubova, sami stubovi su znatno vitkiji,
suţavanje i entasis su manje naglašeni, kapiteli manji i manje prošireni, dok je razmak
izmedu stubova postao širi ili se teret koji stubovi nose smanjio, pa nosaĉi zato obavljaju
zadatak tako da kod posmatraĉa stvaraju utisak lakoće. Javljaju se namjerna odstupanja od
strogo geometrijske pravilnosti projekta iz estetskih razloga, koja predstavljaju drugu
karakteristiku klasiĉnog dorskoga stila koja se moţe zapaziti na Partenonu bolje nego igdje
drugdje. Stubovi su nagnuti unutra, a razmak izmedu ugaonih stubova i prvih do njih je
manji od normalnog razmaka prihvaćenog za kolonadu u cjelini. Na njih se gledalo kao na
optiĉke korekcije izvedene s namjerom da stvore iluziju apsolutno ravnih horizontala i
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
8/22
8
vertikala. MeĊutim, ovo funkcionalno objašnjenje, na ţalost, nije valjano: da je ispravno,
mi bismo ova odstupanja mogli zapaziti samo posle paţljivog mjerenja; dok je ĉinjenica,
iako nenametljiva, da se ta odstupanja vide golim okom. Kod hramova na kojima nema
ovih dotjerivanja, stubovi ne izgledaju nagnuti upolje niti horizontalne linije izgledaju
,ulubljene. Odstupanja na Partenonu su, prema tome, oĉigledno bila izvedena s namjerom
da doprinesu njegovoj lepoti; ova odstupanja su pozitivni elemenat za koji se ţelelo da bude
zapaţen. Ĉinjenica je da zaista i doprinose - na naĉin koji je teško definisati - sveukupnoj
skladnosti graĊevine.
Jonski stub (sl.7) se od dorskoga ne
razlikuje samo tijelom već i duhom.
Oliĉenje je ţenstvenosti i ljupkosti u
grĉkoj arhitekturi. On poĉiva na kitnjasto
profilisanoj sopstvenoj bazi; stablo je
vitkije, a suţavanje i entasis su manji;
kapitel se odlikuje velikim dvostrukim
zavojcem ili volutom izmedu ehinusa i
abakusa; ova voluta je znatno šira od
širine stabla. Da ove pojedinosti doprinose
da dobijemo jedan entitet veoma razliĉit
od dorskoga stuba postaje nam jasno ĉim
se od dijagrama okrenemo stvarnoj
graĊevini.
Sl.7 Jonski stub
Jonski stub je lakši i graciozniji nego njegov roĊak sa kopna; njemu nedostaje mišićavost
ovoga drugoga. Umjesto toga on izaziva sećanje na izraslu biljku, na neko uobliĉeno
palmino drvo. A ova analogija s biljkom nije puka fantazija, jer mi imamo stare
prethodnike ili srodnike jonskoga kapitela koji je potvrĊuju da jonski stub ima praizvor u
Egiptu.
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
9/22
9
Sl.8 Erehtejon, Atina
Umjesto zapadnog proĉelja Erehtejon ima dva trema pripojena s obije strane, jedan veoma
veliki prema sjeveru i drugi manji prema Partenonu. Ovaj drugi je ĉuveni trem djevojaka,
ĉiji krov umjesto uobiĉajenih stubova nosi šest ţenskih figura (karijatida) na visokom
parapetu (sl.8). Ovdje prekrasna utanĉanost jonskoga reda zaista izraţava ţenstvenost (ali
ne i mekušnost), u poreĊenju s muškim karakterom Partenona, koji se diţe prekoputa.
Ornamentalni plastiĉni ukrasi na bazama i kapitelima
stubova i na okvirima vrata i prozora su nevjerovatno fini
i bogati; prema raĉunima zapisanim na graĊevini, njihova
izrada stajala je više od figuralne skulpture. Ovakav
naglasak na ornamentu reklo bi se da je karakteristiĉan za
kraj V veka. U to vrijeme pronaĊen je i korintski
kapitel, kao sloţena zam jena za jonski; on ima oblikizvrnutog zvona pokrivenog ukovrĊţanim izdancima i
lišćem biljke akantusa, koja kao da izbija iz završetaka
stabla stuba (sl. 9).
Sl.9 Korintski kapitel
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
10/22
10
Korintski stilski red je dobio naziv po gradu drţavi Korintu, sliĉan je jonskom stilskom
redu,glavna razlika ,u glavi stuba koji je raskošno oblikovan u vidu korpe ili košare,sa
obavijenim akantusovim listovima (akantus je mediteranska biljka). Ovaj stilski red je bio
simbol raskoši i bogatstva, naroĉito je bio omiljen kasnije u rimskom periodu. Najznaĉajnijiobjekti u ovom stilu su hramovi u Delfima i Epidaurusu.
Rim
U Rimu je korišćen k ompozitni ili složeni red koji je sloţen kombinacijom
zavojaka jonskog reda sa akantus listovimakorintskog reda. Zavojci na sloţenom redu su
veći mada red ima takoĊe i ehinus sa eg-end-dart ornamentikom izmeĊu zavojaka. Stub
sloţenog reda je 10 dijagonala (dijagonala stuba) visok što ga ĉini i najvitkijim od svih
stubova klasiĉne arhitekture. Do renesanse sloţeni red nije bio kategorisan k ao zaseban red
već kao kasnija rimska forma korintskog reda.
Sl.10 Razvoj reda od dorskog do kompozitnog
http://sh.wikipedia.org/wiki/Jonski_redhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Akantushttp://sh.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Ehinushttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Eg-end-dart&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Renesansahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Rimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Rimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Renesansahttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Eg-end-dart&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Ehinushttp://sh.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Akantushttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jonski_red
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
11/22
11
Narativni reljef je nastao iz ţelja rimskih imperatora da ov jekoveĉe
svoje najznamenitije podvige u ratu na monumentalnim oltarima,
slavolucima i stubovima.
Usamljeni, slobodno postavljeni stubovi sluţili su kao komemorativni
spomenici poĉev od helenistiĉkog doba; njihov najudaljeniji izvor moţda
su bili egipatski obelisci. Trajanov stub odlikuje se ne samo velikom
visinom (38 m uk1juĉujući i osnovu) već i neprekidnom spiralnom trakom
reljefa koji pok rivaju njegovu površinu (sl. 11) i priĉaju s epskom širinom
istoriju daĉkih ratova. Stub je bio krunisan statuom imperatora, a baza je
sluţila kao grobnica za njegov pepeo. Po broju figura i gustini
pripovedanja, ovaj friz predstavlja najambiciozniju kompoziciju friza
dotada.
U rimsko doba ovaj spomenik predstavljao je središte omanjeg dvorišta
koje su okruţavale javne graĊevine visoke bar dva sprata, ali ni to ne daje
potpun odgovor na naše pitanje niti objašnjava oĉigledni uspeh stuba, koji
je posluţio kao uzor za više drugih stubova istog tipa.
Sl.11 Trajanov stub
Ranohrišćanska i vizantijska
arhitektura
Jasno se osjeća nova estetika
ĉak i u ornamentalnim
detaljima kao što su profili i
kapiteli (sl.12). Motivi -
spirale, akantovo lišće i sliĉno
- sve je izvedeno iz klasiĉne
arhitekture, ali je utisak koji
ostavljaju iz osnove razliĉit; Sl.12 Crkva San Vitale u raveni
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
12/22
12
umjesto da aktivno ublaţava pritisak teţine na stablo stuba, kapitel je postao kao neka
šupljikava korpa ĉije neţne površinske šare skrivaju snagu i ĉvrstinu kamena.
Srednji vijek specifiĉan je po stubovima sa vanjske strane ukrašenih lišćem koji se spajaju
prema vrhu ĉineći tako oblik cvijeta. Ovakav naĉin ukrašavanja ne rijetko je dupliran.
Ovom ostvarenju sliĉna su ona koja danas još uvijek nalazimo u knjigama bajki; specifiĉno
prvo slovo teksta veoma je povećano i ukrašeno je biljnim i ţivotinjskim simbolima.
Spomenute primjerke nalazimo u starim knjigama srednjeg vijeka, ali, ako što smo
zakljuĉili, i dan danas. Stoga su takva slova obavijena odreĊenom atmosferom mistiĉnosti,
simboliĉnosti i profinjenosti. Korišćena upravo u bajkama, koje najĉešće zapoĉinju frazom
"Jednom davno...", doista stvaraju odreĊeni dojam uvjerljivosti.
Romanika
Polustubovi koji se diţu cijelom visinom
zida glavnog broad (sl.13) izgledali bi
starom rimskom posmatraĉu isto onakoneprirodno istegnuti. Oni kao da su
potisnuti uvis nekim ogromnim,
nevidljivim pritiskom i kao da hitaju da se
sretnu s popreĉnim lucma koji dijele
poluobliĉasti svod glavnog broda. Njihov
ritam koji se stalno ponavlja pokreće nas
prema istoĉnom kraju crkve i njenoj apsidi
i deambulatorijumu punom svetlosti (sada
zamraĉenim ogromnim oltarom kasnijeg
datuma).
Sl. 13 Glavni brod i hor,crkve St-Sernin, Toulouie
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
13/22
13
Sl.14 Portal crkve St Gilles
Pogledamo li na srednji portal crkve u St Gilles du Gardu (sl. 356), jedno od najvećih
remek - djela romaniĉke umjetnosti, odmah nam pada u oĉi klasiĉni karakter
arhitektonskog okvira s njegovim slobodnim stubovima, ukrašeni meander i mesnatim
akantovim ornamentom.
Gotika - simbioza statue i stuba se razlaže
Kruti obliĉasti oblik stuba «pozajmljen» za ljudsku figuru uzrokovao je da ove skulpture
budu apstraktnije nego romanske prethodnice, no one neće dugo odrţati tu nepomiĉnosti i
neprirodnu srazmeru. Simbioza statue i stuba se razlaže, širina figure i njihova detaljno
obraĊena postolja zasenjuju stub. Osa tela je slobodna, blago kriva u obliku slova S.
Mi doţivljujemo ovaj dvostruki deambulatorijum ne kao niz posebnih odeljaka već kaoneprekinuti (iako rašĉlanien) prostor, ĉiji je oblik za nas ocrtan mreţom vitkih lukova,
rebara i stubova. Funkcija crkve, na kraju krajeva, nije samo da zatvori maksimum prostora
minimumom materijala; za majstora koji je gradio hor St Denisa tehniĉki problemi
zasvoĊavanja morali su biti nerazdvojno povezani sa kanonim ljepote, harmonije,
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
14/22
14
prikladnosti itd U samoj stvari, njegov projekt
obuhvata razne elemente koji izraţavaju funkciju
iako je odista ne vrše, kao na primjer visoki stubovi
(zvani .podupiraĉi .) koji prividno prenose teţinusvoda do poda crkve.
koji podupiru svod. Ono po ĉemu se ovaj enrerijer
odmah razlikuje od prethodnih jeste njegova lakoću u
oba smisla; arhitektonski oblici su ljupki, skoro bez
teţine, nasuprot masivnoj romaniĉkoj ĉvrstini
Sl.15 Deambulatorijum crkve St Denis, Pariz
Duždeva palata u veneciji predstavlja rijedak primjer upotrebe dva nivoa kolonada. Gornja
kolonada je udvojena u odnosu na donji raster, pa svojom ĉipkastom strukturom doprinosi
utisku lakoće cijelog objekta.
Sl.16 Duţdeva palata u Veneciji
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
15/22
15
Statue sa sa dovratnika ovih portala, kao što je
grupa prikazana na sl.predstavlja ranu fazu zrele
gotiĉke skulpture. U tom trenutku, simbioza
statue i stuba počela je da se razlaže. Sirina
figura, jako istureni baldahini iznad njih i njihova
detaljno obraĊena postolja doslovno su potisnula
stubove u senku.
Sl.17 katedrala u Chartresu
Renesansa – glavni element renesansne umjetnosti bili su stilski redovi. Oni su bili
presudni uĉesnici u struktuirisanju fasadnog sistema, a prenosno su oznaĉavali prisustvo
ĉov jeka. Klasiĉan stub, za razliku od srednjovekovnog stuba ili stupca, taĉno odreden i sam
sebi dovoljan, a njegovi detalji i srazmera mogu se mijenjati samo u ograniĉenoj meri
(klasiĉari su ga smatrali za organski sklop koji se moţe uporediti s ljudskim telom).
Renesansa je po mnogo ĉemu zanimljivo razdoblje, pa tako i po ornamentici. Motivi koji
se koriste su, kao i za vrijeme antike, veoma specifiĉni. Karakteristiĉni su stubovi koji
nemaju konstruktivnu ulogu već samo estetsku, oni su zapravo prilijepl jeni na fasadu kojoj
daju ritmiĉnost i simetriju. Na taj naĉin se cjelina dijeli na djelove pa objekat djeluje
skladno i proporcijski ureĊeno.
Na proĉelju crkve S. Francesko se nalaze tri sliĉne niše koje imaju na svojim stranama
stubove rasporedene po šemi koja je oĉigledno izvedena iz slavoluka antiĉkog Rima (sl.18).Ovi stubovi nisu dio zida; mada su djelimiĉno uklopljeni u njega, oni su tako jako istureni
da ih vidimo kao posebne jedinice. Primećujemo i da su postavljeni na odvojene blokove, a
ne na platformu koja nosi zidove i ne bi imali šta da nose da glavni vijenac nije isturen
tako da natkriva svaki kapitel. Ti ispusti više istiĉu vertikalnu podjelu proĉelja nego
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
16/22
16
horizontalnu, i mi oĉekujemo da svaki stub nosi neki vaţan dio gornjeg sprata što nije
sluĉaj.
Sl.18 Crkva S. Francesco
Kod MikelanĊela je sve
naopako, pa je isti sluĉaj is sa
stubovima koji ne pripadaju
nikakvom dotada poznatom
redu. Niko se prije njega nije
usudio da ugraĊuje stubove u
zid jer u klasiĉnom sistemu
nosaĉa i greda, stubovi (ili
pilastri) moraju da budu
istureni van zida na koji su
postavljeni da bi se podvukli
njihovi posebni identiteti.
Svrha ovih novina je svakako
prije izraţajna nego
funkcionalna; zidovi su
utisnuti izmedu stubova i tako
od predvorja stvaraju neku
vrstu odeljenja sa povećanim
pritiskom, u kome posmatraĉdoţivljava gotovo fiziĉka
naprezanja. Ova kombinacija
Sl.18 Stepenište Laurentina
zida i stuba odiše plastiĉnm snagom i izraţajnošću.
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
17/22
17
Barok
Ciborijum crkve Sv. Petra (sl.19)
sjajan je spoj arhitekture i vajarstva.
Njeno najneobiĉnije obiljeţ je su
tordirani stubovi koji podupiru jednu
platformu. Ovi stubovi su pronalazak
pozne antike i bili su, u mnogo
manjim razmerama, korišteni i u
staroj bazilici Sv. Petra.
Sl. 19 Bernini - Tordirani stubovi
Bernini moţe da tvrdi da je imao najboljeg mogućeg prethodnika za primjenu tog motiva.
Ĉitava konstrukcija je tako oţivljena izraţajnom snagom da na nas deluje kao najĉistiji
barokni stil.
Johann Fischer prvi veliki arhitekta
poznog baroka u srednjoj Evropi,
vezan je najneposrednije za italijansku
tradiciju. Njegov projekt crkve Sv.
Karlo Boromejski u Beĉu (sl.20)
kombinuje proĉelje Borominijeve
crkve St. Agnese i portik Panteona s
jednim parom ogromnih stubova
izvedenih od Trajanovog stuba koji
ovdje zamenjuju kule na fasadi.Sl. 20 crkva Sv. Karlo Boromejski
Tim nepromenijivim elementima umjetnosti Rimske imperije uklopljenim u elastiĉne
oblike svoje crkve, Fischer von Ertach izraţava, smelije no ijedan italijanski barokni
arhitekta, moć hrišćanske vjere da apsorbuje i preinaĉi sjaj antike.
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
18/22
18
Sl.21 Istoĉno proĉelje Luvra
Tema Luvra zahtijevala je
jedinstveni red samostalnih
stubova, a on je, medutim, imao tri
sprata - teškoća koja je vješto
riješena na taj naĉin što je
prizemlje shvaćeno kao podijum
hrama, a dva gornja sprala
povuĉena iza paravana kolonade.
Ĉitav projekt kombinuje
velelepnost i eleganciju na naĉin koji njegovu slavu ĉini potpuno opravdanom.
Neoklasicizam i romantizam – upotreba gvožđa
U ovom period nailazimo posle
na postepeno uvoĊenje novih
vrsta materijala i tehnika koji će
imati veliki uticaj na arhitektonski
stil krajem vijeka. Najvaţnije je
bilo gvoţĊe.
Jedan od ĉuvenih ranih primjera
za to je ĉitaonica St Genevieve u
Parizu Henrija Labroustea .U
ĉitaonici jedan niz stubova od
livenog gvoţĊa nosi dva
Sl. 22 ĉitaonica St Genevieve, Parizu
poluobliĉasta svoda koji lete na lukovima od kovanog gvoţĊa (sl. 22). Labrouste je odluĉio
da ostavi taj gvozdeni skelet nepokriven i da se ponese sa teškoćom da ga poveţe s
masivnim stilom obnovljene renesanse na svojoj graĊevini. Ako njegovo rešenje i ne
sjedinjuje potpuno ta dva sistema, ono im bar omogućuje da ţive jedan kraj drugog.
Gvozdeni nosaĉi koji imaju oblik korintskih stubova vitki su koliko novi materijal
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
19/22
19
dozvoljava, gledani zajedno oni ostavljaju utisak pregrade, koji poriĉe njihov konstruktivni
znaĉaj. Da bi im dao veću teţinu, Labrouste ih je umjesto neposredno na pod stavio na
visoka postolja od ĉvrste graĊe. S estetske strane lukovi su predstavljali veću teškoću, jer
Labrouste nije imao naĉina da im da onako moćan izgled kakav su imali njihovi zidani
preci. On je tu otišao u drugu krajnost, izbušivši u njima ĉipkaste vreţe kao da su čist
ornament. Ova arhitektonska - nasuprot ĉisto tehniĉkoj - upotreba otvorenih gvozdenih
elemenata ima neko svojstvo vedrine i neţnosti.
Arhitektura XX vijeka
Trebalo je srušiti autoritet istorijskih stilova ako je industrijska era trebalo da stvori istinski
savremeni stil. Pokazalo se da je taj autoritet izvanredno postojan. Ĉak i takav pionir
konstrukcija od livenog gvoţĊa kao što je bio Labrouste nije mogao da arhitekturaine
podupiraĉe zamišlja drugaĉije nego kao stubove, sa svojevrsnim kapitelima i podnoţjima,
prije nego kao metalne šipke i cijevi.
Sullivanov prvi oblakoder je monumentalan, ali
na jedan vrlo netradicionalan naĉin. Ustrojstvo
spoljašnjosti istovremeno odraţava i izraţava
unutrašnji ĉeliĉni kostur pomoću vitkih, dugaĉkih
stubova od opeke koji se uzdiţu izmeĊu prozora
od osnovice do potkrovlja. Oni ostavljaju utisak
jedne uspravne rešetke uokvirene ugaonim
stupcima i naglašenim horizontolama potkrovlja i
mezanina. To je. razume se, samo jedna od
mnogih mogućih „koţa‟ koje bi se mogle prevući preko konstruktivnog kostura; vaţno je što odmah
primetujemo da je ovaj zid izveden iz kostura pod
njim, da nije samostalan.
Sl.23 Sullivanov oblakoder
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
20/22
20
Stub kao retorički element u arhitekturi je naziv za “krasnoreĉive”, besedniĉke,
govorniĉke elemente u monumentalnoj arhitekturi koji “govore” o njenom sadrţaju, ali
najĉešće ne vrše ni konstruktivnu niti funkcionalnu ulogu. Nisu ĉesti u današnjoj
arhitekturi, ali, tokom istorije, ovaj element je opravdavan kao vaţeće sredstvo izraţavanja.U Ledoux-ovom projektu za svečanu kapiju u Bournville-u, stubovi koji nose luk su
konstruktivno retoriĉki, izraţajno, oni podvlaĉe apstraktnost otvora i definišu otvor kolskog
prolaza.
Sl.24 Vila Savoja
Vila Savoja liĉi na nisku, ĉetvrtastu kutiju postavljenu na šipove - stubove od armiranog
betona koji ĉine sastavni dio graĊevinskog kostura i javljaju se ponovo da bi razdijelili
prozorsku traku koja se pruţa duţ svake strane kutije. Le Korbizije kod vile Savoja rešava
problem vizuelno olakšavanja formi koje se oslanjaju na tanane stubove pa je postignut je
utisak oslobaĊanja od zemljine teţe a cijela graĊevina odaje utisak prozraĉne lakoće.
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
21/22
21
Pjer LuiĊi Nervi
Sl.25
Sl.26
U 1940 on je razvio ideju armiranog betona,
što mu je omogućilo stvaranje struktura koje
su odisale snagom, jednostavnošću i
veličanstvom. (sl. 25,26,27)
Sl.27
8/16/2019 Stub kao ornament i dekorum
22/22
22
LITERATURA:
1. Đţon Samerson ‟KLASIĈNI JEZIK ARHITEKTURE ‟
2. H. W. Janson „‟ISTORIJA UMJETNOSTI‟
3. Ramon Rodrigez Ljera „KRATKA ISTORIJA ARHITEKTURE‟
4.
Owen Jones „THE GRAMMAR OF ORNAMENT FOUNDATION „ 5. Peter Gesel i Gabriele Lojthojzer ARHITEKTURA U 20.vijeku‟
6. Miloš R. Perović „ISTORIJA MODERNE ARHITEKTURE’
7. Kenet Frempton „‟MODERNA ARHITEKTURA‟‟ – / Orion Art Beograd 2004
8. Vladimir Mako „‟ ESTETIKA – ARHITEKTURA‟‟
9. Endru T. Kamings „‟SVE O SIMBOLIMA‟‟ Narodnaknjiga ALFA 2004 Beogra
10. Slike korišćene u seminarskom radu preuzete su :
- Iz knjige H. W. Janson „’Istorija umjetnosti’
- sa interneta:
http://www.flickriver.com/photo
http://www.greatbuildings.com
http://www.studyblue.com
http://www.pinterest.com
http://architecturalguidance.blogspot.com
http://www.delfi.rs/knjige/autor/5250_ramon_rodrigez_ljera_delfi_knjizare.htmlhttp://www.flickriver.com/photohttp://www.greatbuildings.com/http://www.studyblue.com/http://www.pinterest.com/http://architecturalguidance.blogspot.com/http://architecturalguidance.blogspot.com/http://architecturalguidance.blogspot.com/http://www.pinterest.com/http://www.studyblue.com/http://www.greatbuildings.com/http://www.flickriver.com/photohttp://www.delfi.rs/knjige/autor/5250_ramon_rodrigez_ljera_delfi_knjizare.html