Download - Rusija Hrvatska enciklopedija

Transcript
Page 1: Rusija Hrvatska enciklopedija

491

nih ki na. Raz vo ju nac. pro duk cije po go do vao je I. svj. rat jer je bio one mo gu !en uvoz fil mo va. Od re da te lja u car skoj su se Ru si ji naj vi-"e is ti ca li Jev ge nij F. Bauer, Vla di mir Ros tis la vo vi! Gar din, V. E. Me-jer ho ljd, J. A. Pro ta za nov, a prev la da va le su adap ta cije kla si# nih rus. ro ma na, sa lon ske me lod ra me i pus to lov ni fil mo vi, dok je re $i ju ka-rak te ri zi rao sta ti# ni kaz. stil. Na kon Lis to pad ske re vo lu cije mno gi su fi lm. dje lat ni ci emig ri ra li u Za pad nu Eu ro pu. Sna $an po ti caj raz-vo ju fil ma da la je iz ja va V. I. Le nji na o iz nim noj va$ nos ti film. umjet-nos ti; ki ne ma tog ra fi ja je bi la na cio na li zi ra na, 1918. bi li su os no va ni ko mi te ti za up ra vu nad fil mom, po tom raz li #i te film. "ko le (naj gla-so vi ti ja je VGIK u Mosk vi). Prem da je film. proiz vod nja bi la de cen-tra li zi ra na po re pub li ka ma, Mosk va je po sta la sre di" te film. $i vo ta u SSSR-u. Zbog te" kih ekon. uvje ta (gra %an ski rat, ekon. izo li ra nost SSSR-a) proiz vod nja se raz vi ja la spo ro, ali ipak nep re kid no. Afir mi-ra le su se avan gar dne ide je o fil mu, za #e te u ra dio ni ci L. V. Ku lje "o-va. Slije di li su ga D. Ver tov, S. M. Ej zen "te jn i V. I. Pu dov kin, ko ji su monta$u smat ra li os nov nim kon struk cij skim ele men tom film. umjet nos ti, a i re vo luc. fil ma, poj ma ko ji se raz vio pod utje ca jem ten den ci ja prak ti ci ra nih u ka za li" tu Pro let kul ta, ko je su prok la mi ra-le op ti mal ni pre kid s tra di ci ja ma bur $oas ke umjet nos ti. Od re da te-lja jo" su se is ti ca li F. M. Er mler, do ku men ta ris ti ca Es fir #ub te sku pi-na FEKS, ko ja se sup rot stav lja la fu tu ris ti# kim ten den ci ja ma (G. M. Ko zin cev, L. Z. Trau be rg, S. J. Jut kje vi!). Pot kraj 1920-ih de bi ti ra-li su B. V. Bar net i M. S. Don skoj. To je bi lo »zlat no do ba« so vj. ki ne-ma tog ra fije; ta da su na sta la ne ka re me k-dje la svj. nije mo ga fil ma, pre te $i to zao kup lje na po vije" !u rad ni# ko ga pok re ta, ra tom, re vo lu-ci jom i po rat nim dru" tv. prom je na ma, a ta ko %er i te melj ni ra do vi iz pod ru# ja teo rije fil ma (Ej zen "tej na i Pu dov ki na). Zbog ma te ri jal nih prob le ma prije laz na zvu# ni fi lm bio je spor; pr vi zvu# ni fil mo vi bi li su snim lje ni 1931. U sta lji nis ti# kom su raz dob lju avan gar dis ti# ke ten den cije bi le kri ti zi ra ne kao for ma lis ti# ke te je od 1934. do sre di ne 1950-ih ap so lut no prev la da va la poe ti ka so ci ja li st. rea liz ma (npr. re-da telj S. A. Ge ra si mov). U pro ce su dje lo mi# ne li be ra li za cije na kon Sta lji no ve smr ti (1953) bio je sma njen dr$. nad zor nad fil mom, pa su se od sred. 1950-ih jav lja li fil mo vi (M. K. Ka la to zo va, G. N. $uh ra ja, S. F. Bon dar !u ka, M. I. Ro ma) ko ji su ne" to kri ti# kije te re $ij ski in-ven tiv nije te ma ti zi ra li re vo lu cio nar na i rat na zbi va nja. Vr hu nac tak vih ino va tiv nih ten den ci ja mo der nis ti# ki su fil mo vi A. A. Tar-kov skog i, u cr ta nom fil mu, J. B. Nor "tej na; u cr ta nom su se fil mu jo" is ti ca li F. S. Hit ruk i Ivan Pet ro vi! Iva no v-Va no. Tije kom 1960-ih i 1970-ih ra "i re ne su bi le i ek ra ni za cije knji$. dje la (Ko zin cev, J. J. Hej fic, A. S. Mi hal ko v-Kon !a lov ski, Ni ki ta S. Mi hal kov). U tran zi cij-skom se raz dob lju sma njio pos jet ki ni ma i os la bi lo je za ni ma nje za rus. fil mo ve; sve se vi "e proiz vo de fil mo vi ko ji imi ti ra ju zap. ko mer-ci jal ne $an ro ve, od ko jih ne ki pos ti $u iz nim ne ko mer ci jal ne us pje-he. Od no vih re da te lja oso bi to se is ti #u Alek san dr Ni ko la je vi! So ku-rov i An drej Zvja gin cev.

Rusi! (Rosa), Stijepo, hrv. knji $ev nik (Dub rov nik, 1687 – Dub rov nik, 6. VIII. 1770). Sve !e ni# ku slu$ bu te pos lo ve #u va ra stol-ne crk ve i opa ta obav ljao u Dub rov ni ku. Po du #a vao je arit me ti ku i pi sa nje. U Dub rov ni ku, Ko to ru i dru gim gra do vi ma u Dal ma ci ji, Is tri i Ita li ji dr $ao je pro po vije di na tal. je zi ku. Bio je #lan dub ro va#-ke Aka de mije is praz nih. Od nje go vih lat. dje la spo mi nju se pri ru# ni-ci iz lo gi ke i teo lo gije, poz drav ni go vor dub ro va# ko mu nad bis ku pu i dva pis ma. Od hrv. dje la naj poz na ti ja mu je poh val na pjes ma rus. ca ru Pet ru Ve li ko mu (Pe tar Aleksiovi%, ali ti 15 zla me nja dije la i !es ti Pet ra Par vo ga, ca ra i sa mod r "ca ru sin sko ga, 1717). Na vod no je pi sao i dje la na bo$ ne te ma ti ke (mo lit ve, ka te kiz me, $i vo to pi se sve ta ca), prep je va vao psal me i pjes me G. Ma ri na, ali ni" ta od to ga nije sa #u-va no. Na hrv. je zik pre veo je No vi zav jet (No vi uvjet), ko ji je os tao u ru ko pi su. Za $i vo ta mu je tis kan sa mo &i vot gos po di na Je zu sa Kris ta (1764), proz ni si nop ti# ki pri kaz Isu so va $i vo ta pre ma #e ti ri ma evan-%e lji ma, po dije ljen u 61 pog lav lje.

Rusija (Rossijskaja Fe de ra ci ja – Ros si ja; "#$$%&$'() *+ ,+ -(.%) – "#$-$%)), dr $a va u ist. dije lu Eu ro pe i sjev. dije lu Azije; obuh va !a 17 075 400 km2 (pov r "i nom naj ve !a na svije tu). U smje-ru is tok–za pad pro te $e se u du lji ni od 9000 km, a sje ver–jug 4000 km. Pru $a se iz me %u Sje ver no ga le de nog mo ra na sje-ve ru, Ti hog ocea na na is to ku, Ki ne (3645 km) i DNR Ko re je (19 km) na ju-gois to ku, Mon go lije (3543 km) i Ka zah-

sta na (6846 km) na ju gu, Gru zije (723 km) i Azer baj d$a na (284 km) na ju go za pa du, Uk ra ji ne (1576 km), Bje lo ru sije (959 km), Le to nije (217 km) i Es to nije (294 km) na za pa du, Fin ske (1313 km) i Nor ve"-ke (196 km) na sje ve ro za pa du. Na za pa du iz la zi i na Bal ti# ko mo re, a na ju go za pa du na Cr no i Azov sko mo re te na Kas pij sko je ze ro. Obuh va !a i Ka li njin grad sku ob la st, ek skla vu iz me %u Polj ske (206 km) i Lit ve (227 km). R. se pro te $e kroz 11 vre men skih zona.

Pri rod na obi lje! ja. Ru si ja se sas to ji od zap. ni zin skog (70% te ri-to ri ja) i ist. go ro vi tog dije la. Ni zin ski dio zau zi ma go le ma rav ni ca ko ja je Ura lom (Na rod na go ra, 1895 m) raz dije lje na na Is to# noeu-rop sku (Rus ku) i Za pad no si bir sku ni zi nu. Naj ni $i dio Rus ke ni zi-ne, Pri kas pij ska ni zi na, le $i mjes ti mi# no 28 m ni $e od mor ske ra zi-ne. Jed no li# nu Rus ku rav ni cu pre ki da ne ko li ko uz vi si na, od ko jih su naj poz na tije Val daj ska (347 m), Sred njo rus ka (290 m), Pri vol "ka (332 m) i Ti man ska uz vi si na (463 m), Sje ver ni Uva li (294 m) i Ob-"#ij Si rt (404 m). Iz me %u rije ke Je ni sej na is to ku i Ura la na za pa du pru $a se pros tra na, naj ve !im dije lom go to vo pot pu no rav na, Za-pad no si bir ska ni zi na. Go ro vi ti dio Ru sije sas to ji se od pros tra nih vi so kih rav nja ka Sred njo si bir sko ga vi so# ja iz me %u rije ka Je ni sej i Le na te od ju$ nih i ist. si bir skih pla ni na, me %u ko ji ma se is ti #u Al-taj (4506 m), Kuz njec ki Ala tau, Za pad ni i Is to# ni Sa jan, Sta no voj-sko, Ver ho jan sko, Ko lim sko, Anjuj sko i Ana dir sko gor je, gorje &er-sko ga i Kam #at ke (Klju #ev ska Sop ka, 4750 m), D$ug d$ur i Si ho te Alin. Na ju gu eur. dije la Ru sije na la zi se Ve li ki Kav kaz s El bru som (5642 m), naj vi "im vrhom Ru sije. Ve !i dio Ru sije gra %en je od kris ta-li# nih pret kam brij skih stije na, ko je su pok ri ve ne pa leo zoj skim i me-zo zoj skim nas la ga ma. Za ka le don sko ga na bi ra nja na sta lo je Sa jan sko gor je i Kuz njec ki Ala tau, za her cin skog Ural, Al taj, a za al pin sko ga na bi ra nja – gor ja Da le kog is to ka i Kav kaz. Glav na su pod ru# ja ak-tiv nih vul ka na po luo tok Kam #at ka i oto# je Ku rili.

Kli ma je kon ti nen tal na, izu zev "i ju$. po lo vi cu Da le kog is to ka s mon sun skom kli mom. Pros je# ne sije #anj ske tem pe ra tu re iz no se u ist. Si bi ru od –35 do –50 °C (ap so lut ni mi ni mum –72,2 °C), na pod-ru# ju Sje ver no ga Kav ka za od 0 do –5 °C, a sr panj ske u step skim kra je vi ma 24 do 35 °C, na kraj njem sje ve ru (sjev. oba la Si bi ra) 1 do 2 °C. Raz dob lje bez smr za va nja iz no si 60 do 75 da na na ju$. gra ni ci tun dre, 110 do 120 da na u ste pa ma zap. Si bi ra i 180 do 200 da na u pod no$ ju sjev. Kav ka za. Go di" nja ko li #i na obo ri na sma nju je se od za pa da pre ma is to ku; u eur. dije lu iz no si 700 do 600 mm, u ist. dije-lu 150 do 100 mm; na kraj njem is to ku i u pla nin skim kra je vi ma go-di" nje pad ne 700 do 1000 mm. Naj vi "e obo ri na ima pod ru# je Kav-ka za (do 3200 mm go di" nje).

Rije# na mre $a sas to ji se ugl. od ve li kih rije ka, ko je ve !i nom utje-#u u Sje ver no le de no mo re (Sje ver na Dvi na, Pe #o ra, Ob, Je ni sej, Le na, In di gir ka, Ko li ma). U Ti hi ocean ulije va ju se Amur, Ana dir i dr., u At lan tski ocean Don (Azov sko mo re), Dnje par (Cr no mo re), u Kas pij sko je ze ro Vol ga i Ural. Naj du lje su rije ke Le na (4400 km), Ir ti" (4248 km), Ob (3650 km), Vol ga (3531 km), Je ni sej (3487 km) i Amur (2824 km). Rije ke se hra ne vo dom ko ja na sta je ota pa njem snije ga i ljet nim, odn. je sen skim ki "a ma, a na Da le kom is to ku mon-sun skim ki "a ma. Za le %e ne su na ju gu eur. dije la do mje sec da na, a u sjev. Si bi ru 8 do 9 mje se ci. Osim pri rod nih (Kas pij sko i Baj kal sko jeze ro, La do ga, One ga) ima i go le mih umjet nih aku mu la cij skih je-ze ra (Ri bin sko, Kuj bi "ev sko, Kam sko, Cim ljan sko, No vo si bir sko, Brat sko).

Ve ge ta ci ja se iz mje nju je zo nal no od sje ve ra pre ma ju gu; po #i nje s ar kti# kim pus ti nja ma, ko je se pre ma ju gu na stav lja ju u tun dre, "u mo-tun dre, "u me, "u mo-ste pe, ste pe, po lu pus ti nje i pus ti nje. 'um-ski po jas mjes ti mi# no je "i rok 1500 do 2000 km. U pla nin skim kra je-vi ma, oso bi to na Kav ka zu i Al ta ju, ve ge ta ci ja je ras po re %e na u vi sin-skim zo na ma. Ob ra %e no je 13% pov r "i ne, pod "u ma ma je 51%, a vo de prek ri va ju 13% te ri to rija.

Sta nov ni" tvo. U Ru si ji $i vi 142 753 551 st. (2006; pre ma po pi su 145 166 731 st., 2002), od to ga 2/3 u eur. dije lu. S pros je# nom gu sto-!om na se lje nos ti od 8,4 st./km2 ub ra ja se u naj r je %e na se lje ne dr $a-ve svije ta. Na se lje nost se unu tar dr $a ve ja ko raz li ku je; naj ve !a je u sre di" njem (Mosk va, 141 st./km2) i ju$. dije lu (Pret kav kaz je; In gu "e ti-ja, &e #e ni ja, Sje ver na Ose ti ja; 70 do 90 st./km2) eur. Ru sije, u in dus-trij ski raz vije nim pod ru# ji ma Ura la i ju$. dije lo va zap. Si bi ra, dok je az. dio (Si bir i Da le ki is tok) vrlo rijet ko na se ljen (0,02 do 3 st./km2). Uz Ru se, ko ji #i ne 79,8% (2006) sta nov ni" tva, $i vi jo" vi "e od sto ti-nu na ro da i na rod nos ti; naj vi "e je Ta ta ra (5,6 mil. ili 3,8%), Uk ra ji na-ca (2,9 mil. ili 2,0%, a 2,9% pre ma po pi su 1989), Ba" ki ra ca (1,1%), &u va "a (1,1%), &e #e na (0,9%), Ar me na ca (0,8%), Mor dvi na ca (0,6%), Ava ra (0,6%), Bje lo ru sa (0,6%) i Ka za ha (0,5%). Pre te $i ti dio sta nov-

RUSI – RUSIJA

RUSIJA, grb

Page 2: Rusija Hrvatska enciklopedija

492

RUSIJA

RU

SIJA

, adm

inis

trativ

na p

odje

la

Page 3: Rusija Hrvatska enciklopedija

493

RUSIJA

RUSIJA – 1. Klju!evska Sopka na Kam!atki; 2. delta rijeke Lene, Sibir; 3. rijeka Ob na jugozapadu Sibira; 4. jezero Ladoga; 5. kremlj u Rostovu; 6. zamrznuta rijeka Volga kraj Volgograda; 7. Veliki Kav kaz s vrhom Elbrus; 8. unutra"njost trgova!kog centra GUM u Mosk vi, sagra#enoga 1890–93; 9. spomenici ruskoj znanosti u izlo$benom centru VVC u Moskvi

1 2

3 4

5 6

7 8 9

Page 4: Rusija Hrvatska enciklopedija

494

RUSIJA

RUSIJA – 1. Kremlj u Moskvi; 2. muzej Ermita! i toranj zgrade Admiraliteta, Sankt Peterburg; 3. Lenjinov trg u Novosibirsku; 4. postaja podzemne !eljeznice u Moskvi; 5. unu tra"njost Ruskoga muzeja, Sankt Peterburg; 6. crkva sv. Lazara, 1667., Suzdalj; 7. Lenjinov mauzolej na Crvenom trgu u Moskvi; 8. zgrada Moskovskoga dr!avnog sveu#ili"ta M. V. Lomonosova

1 2

3 4

5 6

7 8

Page 5: Rusija Hrvatska enciklopedija

495

ni! tva pra vos lav ne je vje roispovijesti, a zna tan je i broj mus li ma na ("e #e ni, Ta ta ri, In gu !i, Ba! kir ci i dr.), a ima i $i do va, pro tes ta na ta i dr. Slu$ be ni je je zik rus ki, uz ko ji je u ve %i ni re pub li ka slu$ be nim prog la !en i dru gi je zik ra !i ren u toj re pub li ci. Ru si ja je bro jem sta-nov ni ka sed ma u svije tu. Sta nov ni! tvo se po ve %a va lo sve do 1993. god. (148,6 mil. st.), a od ta da se zbog ve li ko ga ne ga tiv no ga pri rod-nog pri ra! ta ja (–5,9‰ u raz dob lju 1995–2004) sma nju je. U raz dob-lju 1995–2004. R. je ima la po zi tiv nu mig ra cij sku bi lan cu od 2,2‰ (do se lja va nje Ru sa iz biv !ih so vj. dr $a va), ali ne do volj no vi so ku ka ko bi na dok na di la ve lik pri rod ni gu bi tak. Naj vi !e lju di, pre te $i to Ru-sa, do se lja va se iz Ka zah sta na (51 945 st., 2005), Uk ra ji ne (30 760) i Uz be kis ta na (30 436 st.), a ise lja va se u Nje ma# ku (21 458 st.), Uk ra ji-nu (12 640 st.) i Ka zah stan (12 437 st.). Na ta li tet iz no si 10,2‰ (2005), mor ta li tet 16,1‰, a pri rod ni pri ra! taj – 5,9‰ (u In gu !e ti ji i Da ges ta-nu pri rod ni je pri ra! taj vrlo vi sok, oko 10‰). Smr tnost do jen #a di sma nji la se sa 18,1‰ (1992) na 11,0‰ (2005). Zbog ne ga tiv no ga pri-rod nog pri ra! ta ja po pu la ci ja ubr za no sta ri; u do bi je do 14 god. 15,3% (2005; 22,3% u 1993), od 15 do 59 god. 67,4%, a sta rije je od 60 god. 17,3%. Sve u#i li! ta se na la ze u svim ve %im gra do vi ma; naj poz na-ti ja su i naj ve %a u Mosk vi (o sn. 1755) i San kt Pe ter bur gu (o sn. 1819). U po ljo pri vre di, ri bar stvu i !u mar stvu ra di 10,8%, u in dus tri ji, ru-dar stvu i gra &e vi nar stvu 26,2%, a u us lu$ nim dje lat nos ti ma 63,0% za pos le no ga sta nov ni! tva (2005). Glav ni je i naj ve %i grad Mosk va s 10 425 100 st. (2006). Os ta li su mi li jun ski gra do vi San kt Pe ter burg (pr. Le njin grad; 4 580 600 st.), No vo si bir sk (1 397 000 st.), Je ka te-rin bu rg (pr. Sver dlov sk; 1 308 400 st.), Ni$ ni Nov go rod (pr. Gor ki; 1 283 600 st.), Sa ma ra (pr. Kuj bi !ev; 1 143 300 st.), Omsk (1 138 800 st.), Ka zanj (1 112 700 st.), "e lja bin sk (1 093 000 st.), Ros tov na Do nu (1 054 900 st.) i Ufa (1 029 600 st.); ve %i su gra do vi jo! Pe rm (993 300 st.), Vol go grad (991 600 st.), Kras no jarsk (920 900 st.), Sa ra tov (850 100 st.), Vo ro ne$ (846 300 st.), Kras no dar (710 400 st.) i To lja ti (704 900 st.). U gra do vi ma $i vi 73,0% sta nov ni! tva (2006).

Gos po dar stvo. Pot kraj 1992. u Ru si ji je za po #e la ma sov na pri va ti-za ci ja dr$. imo vi ne, u okvi ru prije la za sa so ci ja lis ti# ko ga na ka pi ta lis ti#-ko (tr $i! no) gos po dar stvo. Pri va ti za ci ja je bi la obi lje $e na stva ra njem u$ih bo ga tih sku pi na blis kih dr$. vrhu, a re zul ti ra la je po ras tom kri-mi na la, dru! tv. kri zom i dras ti# nim soc. ras lo ja va njem. U raz dob lju 1991–98. BDP bio je sma njen za prib li$ no 35%, a sto pa ne za pos le nos-ti do seg nu la je 24% (pre ma proc je ni Svjet ske ban ke 1998. si ro ma!-no je bi lo 21% sta nov ni! tva). Pri va ti za ci jom je pro mije njen i sas tav BDP-a, u ko jem je u raz dob lju 1994–2006. sma njen ud jel in dus trije i ru dar stva (s 59% na 34%) te ud jel po ljop riv re de, !u mar stva i ri bar-stva (s 23% na 6%), a po ve %an je ud jel us lu$ no ga sek to ra (s 18% na 60%). God. 2005. vrijed nost BDP-a iz ra #u na na pre ma tr$i! no mu te #a ju i te ku %im cije na ma bi la je 783 mlrd. USD (BDP po sta nov ni-ku bio je 5400 USD); vrijed nost BDP-a iz ra #u na na pre ma pa ri te tu ku pov ne mo %i bi la je 1600 mlrd. USD (BDP po sta nov ni ku bio je 11 100 USD). Za bi lje $e ne su i sto pe ras ta BDP-a od 6,5% (2004. i 2005) te 7,4% (2006). U pri va ti za ci ji je do! lo do okrup nja va nja kom pa ni-ja, pa ta ko 20 vo de %ih pri vr. kon glo me ra ta stva ra oko 65% BDP-a (naj ve %a rus. kom pa ni ja Gaz prom, proiz vo &a# i dis tri bu ter pli na, 2006. bi la je po tr$i! noj ka pi ta li za ci ji tre %a kom pa ni ja u svije tu). God. 2006. sto pa ne za pos le nos ti iz no si la je 18%, a si ro ma! no je bi lo oko 10% sta nov ni! tva. R. pos je du je raz no li ka pri rod na bo gat stva, a pre ma ud je lu u svj. za li ha ma zna #aj na je po pri rod nom pli nu (45%), ug lje nu (23%), ura ni ju (14%), naf ti (6%) i dr. God. 2003. rus. ud jel u svj. proiz vod nji naf te izno sio je 11,4% (421,4 mil. t), !to je dru go mjes-to, iza Sau dij ske Ara bije (s 12,8% tj. 474,8 mil. t). Po #et kom 2000-ih pro da jom naf te i pli na R. je os tva ri va la oko 65% dr$. pro ra #u na (iz-voz naf te i pli na #i ni oko 75% ukup no ga iz vo za). Znat ne pri ho de R. os tva ru je pro da jom raz li #i tih vrsta oru$ ja; 2001–05. rus. ud jel u ukup nom iz vo zu kon ven cio nal no ga nao ru $a nja u svije tu bio je oko 31% (pr vo mjes to, is pred SA D-a s 30%). Oko 80% uvo za #i ne industr. ro ba, teh no lo gi ja i op re ma, a 8% uvo za otpa da na $i ta ri ce (R. je me&u vo de %im uvoz ni ci ma hra ne u svije tu). 'i ta ri ce su vo de %e i u rus koj po ljop ri vr. po nu di, uz dr vo, !e %er, #aj, vo %e, pov r %e, div lja# i ri bu. U in dus tr. po nu di prev la da va ju ru dar stvo, naf ta, plin i ener ge-ti ka, ke mi ka lije, stro jog rad nja, bro dog rad nja, proiz vod nja vo zi la, po ljop ri vr. stro je va i med. op re me, te ro ba !i ro ke pot ro! nje. Tije-kom 2006. oko 46% vanj. trgo vi ne R. je os tva ri va la sa ze mlja ma EU-a, a oko 35% s biv !im sov jet skim i eur. so ci ja lis ti# kim dr $a va-ma; zna #aj ni vanj skot r go vin ski par tne ri po sta ju Ki na, Ja pan, SAD i In di ja (pu na kon ver ti bil nost rub lja us po stav lje na je 1. VII. 2006). Od kra ja 1999. vanj ski dug sma njen je za tre %i nu i pot kraj 2006. iz no-sio je 105 mlrd. USD. De viz ne za li he po ve %a ne su s 4,5 mlrd. USD

(1995) na 260 mlrd. USD (2006) i naj ve %e su u Eu ro pi (ub ra ja ju se me &u pet naj ve %ih u svije tu).

Pro met. U po ve zi va nju go le ma pros to ra ove ze mlje ve li ku ulo-gu ima $elj. mre $a, ko jom se od vi ja lo 41,4% ukup no ga rob nog pro-me ta 2005. R. ima 85 000 km $elj. pru gâ (2005), a od to ga je 50,6% elek tri fi ci ra no. Nje zi nim pod ru# jem vo di Tran ssi bir ska $elj. pru ga, naj ve %a u svije tu. Gus to %a $elj. mre $e raz r je &u je se od za pa da pre-ma is to ku. Du lji na unut ra! njih vo de nih pu to va iz no si 102 000 km (2005). Uz plov ne ka na le (Vol go-bal ti# ki vo de ni put, Bje lo mor-sko-bal ti# ki ka nal, ka nal Vol ga–Don–Cim ljan sko je ze ro–Don–Azov-sko mo re) u kra je vi ma bez ces ta i $e ljez ni ca ve li ku pro met nu ulo gu ima ju rije ke. Za po mor. pro met va $an je Sje ver ni mor ski put, ko ji spa ja eur. dio Ru sije s Da le kim is to kom. Ces tov na je mre $a du ga 871 000 km, od to ga je 84,7% as fal ti ra no (2004). Glav no i naj ve %e #vo ri! te $e ljez ni# ko ga, ces tov nog i vrlo raz vije no ga zra# nog pro me-ta jest Mosk va. Za tran spo rt naf te i pli na ko ris ti se 64 000 km naf to-vo da i #ak 160 000 km pli no vo da (2005). Naj gu! %a je mre $a u sre di!-njem i ju$. dije lu Ru sije; oni vo de iz bo ga tih le $i! ta (ju$. Si bir i dr.) pre ma lu ka ma Kas pij sko ga je ze ra, Cr no ga i Bal ti# ko ga mo ra te dr-$a va ma sr. Eu ro pe. Zra# ni pro met ima ve li ku va$ nost u prije vo zu put ni ka zbog ve li kih uda lje nos ti. Za po mor. pro met va $an je Sje ver-ni mor ski put, ko ji spa ja eur. dio Ru sije s Da le kim is to kom. Glav ne su mor ske lu ke No vo ro sij sk (iz voz naf te), San kt Pe ter bu rg, Tuap-se, Ar han gelj sk, Mur man sk, Ka li njin grad, Vi bo rg, Vi so ck, Vos to#-ni, Vla di vos tok, Na hod ka, Pet ro pav lov sk-Kam #at ski.

No vac. Nov #a na je je di ni ca ru balj (R; RUB); 1 ru balj = 100 kop-jejki.

Po vijest. Pr vi tra go vi na se lje nos ti Ru sije mo gu se pra ti ti ve% od pa leo li ti ka na pros to ru sred nje ga to ka Vol ge, a pos tup nim se pov la-#e njem le da tije kom me zo li ti ka i neo li ti ka ona pro !i ri la i pre ma sjev. dije lo vi ma Ru sije. Na raz voj neo li ti# kih kul tu ra uve li ke je utje cao re ljef, zah va lju ju %i ko je mu su se one raz vi ja le pod utje ca jem po du-nav skih neo li ti# kih kul tu ra u ne ko li ko pri li# no iz dvo je nih kul tur-no-ze mljo pis nih cje li na (dnje par ska kul tu ra, kul tu ra Vol ga-O ka, dnje par sko-do njec ka kul tu ra, za pad no si bir ska kul tu ra, kul tu ra Ka-ma itd.). Pos lje di ca pro do ra in doeur. na ro da pot kraj III. ili po#. II. tisu%lje%a pr. Kr. bi lo je uni! te nje no si te lja neo li ti# kih i eneo li ti#-kih kul tu ra (sred njod nje par ska kul tu ra, fat ja nov ska kul tu ra, pol tav-ska kul tu ra, des no-dnje par ska kul tu ra, kul tu ra ka ta kom bnih gro-bo va itd.) te po #e tak bron #a no ga do ba. Od II. ti su% lje %a pr. Kr. na nje zi nu pod ru# ju obi ta va li su na ro di ko ji su go vo ri li in doeu rop-skim i ura loal taj skim je zi ci ma te upot reb lja va li bron #a ne pred me-te, da bi ve% od VIII. st. pr. Kr. ov la da li teh no lo gi jom ob rad be $e ljez-ne ru de. Tije kom I. ti su% lje %a pr. Kr. u por je# ju sred nje i gor nje Vis le, gor nje ga to ka rije ke Prut, Dnjes tra, Ju$ no ga Bu ga, sred njeg i gor-nje ga Dnjep ra, Prip ja ta i Za pad no ga Bu ga do! lo je do pos tup nog ob li ko va nja Sla ve na kao sku pi ne in doeur. ple me na. Us po red no s nji ma na ste pa ma uz Vol gu i Dnjes tar $iv je lo je iran sko no mad sko ple me Sar ma ta, a na pod ru# ju ju$. Ru sije i uz sjev. oba lu Cr no ga mo-ra tra# ko ple me Ki me ri ja ca, ko je su oko VIII. st. pr. Kr. s to ga pros to-ra po tis nu li Ski ti. Pod vla! %u skit skih ple me na taj je pros tor bio pri-bli$ no sve do III. st. pr. Kr., ka da su ga os vo ji li Sar ma ti. Pod utje ca jem he le niz ma iz gr#. ko lo ni ja oni su u II. st. pr. Kr. us po sta vi li ple men-ski sa vez na Cr no me mo ru. U Si bi ru su tije kom III. st. pr. Kr. $iv je-la sa jan sko-al taj ska ple me na, ko ja su u II. st. pr. Kr. po ko ri li Hu ni.

Bu du %i da je tije kom sta rog i po#. sred nje ga vije ka pros tor da-na! nje Ru sije bio ve li ko tran zit no pod ru# je, pre ko sla ven skih i sar-mat skih pod ru# ja pre la zi li su mno gob roj ni az. no mad ski na ro di na pu tu iz sr. Azije pre ma Za pa du, odn. pre ma Rim sko mu Car stvu. Naj poz na ti ji me &u nji ma bi li su Hu ni, ko ji su oko 370. pre! li Vol gu i Don, a za vla da vi ne Ati le u V. st. ve li ke dije lo ve da na! nje ga rus. te-ri to ri ja uk lju #i li u sas tav svo je ga go le mog eu roa zij sko ga kra ljev stva. Ve% za Ati li ne vla da vi ne u ju$ nu su Ru si ju pro di ra li mon gol ski na-ro di i na ro di tur kij ske je zi# ne sku pi ne – Ha za ri, al taj ski Tur ci, Ava-ri, Pe #e ne zi i dr. Na kon slo ma hun sko ga kra ljev stva, ju$. dije lo vi ma eur. Ru sije za gos po da ri li su al taj ski Tur ci, a na kon ras pa da Tur sko-ga Ka ga na ta Ha za ri, ko ji su u VII. st. na pod ru# ju ome &e nu Kas pij-skim i Cr nim mo rem na ju gu, rije kom Ura lom na is to ku, sred njom Vol gom i Okom na sje ve ru te Bu gom i Dnjep rom na za pa du os no-va li Ha zar ski Ka ga nat. Is to# no od njih na se li li su se tije kom VIII. st. Pe #e ne zi te za pos je li kra je ve sje ver no od Kas pij sko ga je ze ra, iz me-&u Vol ge i Ura la.

Na pod ru# ju da na! nje Ru sije, Bje lo ru sije i Uk ra ji ne ob li ko va la su se pot kraj sta ro ga vije ka (III–V. st.) mno gob roj na is to# nos lav. ple-me na. Me &u nji ma su naj poz na ti ji Po lja ni i Ru si na sr. to ku Dnjep-

RUSIJA

Page 6: Rusija Hrvatska enciklopedija

496

ra, Vo li nja ni, Uli !i i Ti ver ci na gor njem to ku Dnjes tra i Ju" no ga Bu ga, Drev lja ni i Dre go vi !i na sred njem i do njem to ku Prip ja ta, Rad mi !i na sred njem i do njem to ku So "a, Se ver ja ni na pros to ru iz-me #u gor nje ga to ka Su le, sred nje ga to ka Des ne te do nje ga to ka Sej-ma, Vja ti !i na gor njem i do njem to ku Oke, Kri vi !i na gor njem to-ku Dnjep ra, Vol ge i Za pad ne Dvi ne te Ilj men ski (Nov go rod ski) Sla ve ni na pros to ru uz Ilj men sko je ze ro. Nji ho va ple men ska sre di$-ta raz vi la su se tije kom VII. i VIII. st. na nor man skim trg. pu to vi ma iz me #u sjev. Eu ro pe i Bi zan ta uz to ko ve ve li kih rije ka. Me #u nji ma se po seb no is ti !u %er ni gov, Smo len sk, Po lo ck, Ros tov, Nov go rod, La do ga i Kijev. Na kon pro pas ti hun sko ga kra ljev stva, is to! nos la-ven ska su ple me na stvo ri la, na $i ro ko me pod ru! ju is to! no od Dnjes-tra i sje ver no od Azov sko ga mo ra, ple men ski sa vez An ta (do po!. VII. st. pod An ti ma su se pod ra zu mije va li Sla ve ni), ko ji su 560. raz-bi li Ava ri, a nje go ve pos ljed nje os tat ke uk lo ni li po!. VII. st. Na kon avar ske seo be na Bal kan ski po luo tok pot kraj VI. st., na sred njem je to ku Dnjep ra bio us po stav ljen tije kom is to ga sto lje &a niz no vih ple-men skih sa ve za, me #u ko ji ma je naj va" ni ji bio sa vez Ru sa, Po lja na i Se ver ja na sa sre di$ tem u Kije vu. Pod ru! je to ga sa ve za na zi va lo se u za pad nja! kim i biz. iz vo ri ma »u nut ra$ njom Ru si jo m« pre ma ime-nu jed nog od tih tri ju ple me na. Is to dob no se na sje ve ru da na$ nje Ru sije ob li ko vao dru gi zna !a jan sa vez pod vod stvom Ilj men skih Sla ve na sa sre di$ tem u Nov go ro du. Iz tih dva ju sa ve za raz vi le su se tije kom dru ge pol. VIII. i pr ve pol. IX. st. Kijev ska i Nov go rod ska Kne "e vi na. Uz ta dva sa ve za raz vi li su se i mno gob roj ni dru gi ple-men ski sa ve zi ne poz na ta ime na, ko jih pos to ja nje pot vr #u ju ar heol. na la zi (kul tu ra tzv. »palj !a tih fi bu la«), a na ju gu su se, iz me #u Kijev-ske Kne "e vi ne na sje ve ru, do nje ga to ka Dnjes tra na za pa du, Cr no-ga mo ra na ju gu te do njeg i sred nje ga to ka Dnjep ra, odn. Ha zar sko-ga Ka ga na ta na is to ku, pot kraj IX. st. do se li li Pe !e ne zi. Naj kas nije do pol. IX. st. Kijev ska Kne "e vi na pro $i ri la se na pod ru! ja sus jed-nih sjev. ple me na Drev lja na, Dre go vi !a i priv re me no Ilj men skih Sla vena.

Is to dob no sa $i re njem Kijev ske Kne "e vi ne pre ma sje ve ru, na pod ru! je da na$ nje Ru sije prod r li su Var ja zi (Nor ma ni), ko ji su pod vod stvom Rju ri ka os vo ji li Sta ru La do gu (862), po tom Nov go rod (870), a sa mo tri go di ne pos lije gra do ve Po lo ck, Ros tov i Be loo ze ro (873). 'i re njem pre ma ju gu su ko bi li su se s kijev skim kne zom As kol-dom, ko ji im je 875. preo teo Po lo ck i ze mlju Kri vi !a. Na kon krat ko-traj ne vla da vi ne Rju ri ko va si na Igo ra (879) vlast u Nov go ro du preu zeo je Oleg Mud ri (?–912/913). Za nje go ve je vla da vi ne za po !e-lo $i re nje var ja$ ke vlas ti pre ma ju gu. Pos tup no je preu zeo nad zor nad gra do vi ma uz Dnje par, a 882. po bije dio je As kol da, os vo jio Kijev te pre nio ona mo kne "ev sko sje di$te.

Ru si ja u do ba Kijev ske (Ve li ke) Kne !e vi ne (882–1240). Nakon uje-di nje nja Nov go ro da i Kije va, Oleg Mud ri na met nuo je vlast Drev-lja ni ma, Se ver ja ni ma i Rad mi !i ma (883–885), a 907. pri po jio je Kijev skoj Kne "e vi ni pod ru! je Hr va ta, Du lje ba, Ti ve ra ca i dio pod-ru! ja Vja ti !a. Ta je kne "e vi na sve do po!. XI. st. bi la tek la bav sa vez raz li !i tih kne "e vi na pred vo #e nih kijev skim ve li kim kne zom (pri-mus in ter pa res). Za vla da vi ne Ole go va nas ljed ni ka Igo ra (912/913–945) Kijev ska Kne "e vi na po ko ri la je Uli !e, a po tom se u dru gom ra tu pro tiv Ha za ra pro $i ri la na Krim (913–914. i 944–945), na ko-jem je Igor os no vao o Kije vu ovis nu Tmu ta ra kan sku Kne "e vi nu. 'i re nje Kijev ske Kne "e vi ne pre ma Cr no mu mo ru zaus ta vi lo je Bi-zan tsko Car stvo dva ma ra to vi ma (941., 944), a Igor je po gi nuo pri li-kom gu $e nja us tan ka Drev lja na. Vlast u kne "e vi ni po tom je preu ze la nje go va sup ru ga kne gi nja Ol ga (945–964) u ime nji ho va ma lo ljet no-ga si na Svja tos la va Igo re vi !a. Prem da je 946. po ko ri la Drev lja ne, po ku $aj $i re nja kne "e vi ne pre ma Cr no mu mo ru zaus ta vi li su Pe !e-ne zi. Una to! to mu, u!vr sti la je sre di$ nju vlast uvo #e njem up rav-no-po rez nih okru ga (po gos ti), kris ti ja ni za ci jom ze mlje te na pos ljet-ku us po sta vom pr vih po li ti! kih, trgo va! kih i mi sij skih ve za s Bi zan tskim Car stvom (naj kas nije 957) i Sve tim Rim skim Car stvom Nje ma! ke Na rod nos ti (959). Nje zin sin Svja tos lav Igo re vi! (964–972) po ra zio je Ha za re (965), po tom dov r $io po ko ra va nje Vja ti !a (966) za po !e to ve& za vla da vi ne Ole ga Mud ro ga te priv re me no os-vo jio Bu gar sko Car stvo (968/969–971). Bu du &i da je pot kraj "i vo ta po dije lio kne "e vi nu me #u si no vi ma Ja ro pol kom (Kijev), Ole gom (Drev lja ni) i Vla di mi rom Svja tos la vi !em (Nov go rod), na kon nje go-ve smr ti iz bio je prijes tol ni rat u ko jem je po bije dio Vla di mir (978–1015). Ra to vi ma pro tiv Po lja ka (981), po bu nje nih Vja ti !a (981–982), li tav skih Jat vja ga (983), Ra di mi !a, po vol $kih Bu ga ra (985) i Bije lih Hr va ta (992) bi lo je za vr $e no te rit. ob li ko va nje Kijev ske Kne "e vi-ne, ko ja je u to do ba obuh va &a la sve ze mlje od ist. oba la Bal ti! ko ga

mo ra do sjev. oba la Cr no ga mo ra te od gor nje ga to ka Prip ja ta na za-pa du pa sve do pod ru! ja gor nje ga to ka Vol ge na is to ku. Zav r $et-kom $ire nja Kijev ske Kne "e vi ne iz svo je jez gre (»u nut ra$ nja Ru si-ja«) na pod ru! ja sus jed nih slav. ple me na ime Rus na met nu lo se kao na rod no ime za sve Is to! ne Sla ve ne okup lje ne u toj kne "e vi ni ko-jom je vla dao Vla di mir kao knez »cije le Ru sije«. Ta da je bi lo za vr $e-no ob li ko va nje pro fe sio nal nih voj ni ka (dru !i ni ki) ve li ko ga kne za i ma njih kne "e va te ve li kih ze mljo pos jed ni ka (bo lja ri) i up ra vi te lja gra do va u vla da ju &u dru$ tv. sku pi nu te pret va ra nje slo bod nih se lja-ka (smer de) u kme to ve, !i ji se dru$ tv. po lo "aj go to vo prib li "io po lo "a-ju do tad ma lob roj no ga slo ja ro bo va (ho lo pa). Na kon kr $te nja i "e-nid be Anom (988), ses trom biz. ca ra Ba zi li ja II., Vla di mir je 989. prog la sio kr $&an stvo slu" be nom vje rom te poz vao biz. sve &e ni ke da or ga ni zi ra ju rus. Crk vu. Na kon nje go ve smr ti iz bio je prijes tol ni rat u ko jem se Kijev ska Kne "e vi na ras pa la na dva dije la. Nje zi nim ju". dije lo vi ma vla dao je kao ve li ki knez Svja to po lk I. Prok le ti (1015–19) po$to je po bio bra &u Bo ri sa, Gle ba i Svja tos la va, a u sje ver nom je dije lu ze mlje kao nov go rod ski knez vla dao jo$ od 1015. Ja ros lav Mud ri. Prijes tol ni rat za vr $io je pob je dom Ja ros la va Mud ro ga (1019–54). Prem da je ni zom ra to va pro tiv Polj ske, Lit ve, Pe !e ne ga i Bi zan ta osi gu rao Kijev skoj Kne "e vi ni sta tus is to! noeur. ve le si le, te-ri to ri jal no ju pro $i rio na do tad neo vis nu Tmu ta ra kan sku Kne "e vi nu (1036), !vr stom vla da vi nom osi gu rao kult. nap re dak, po rast pis me-nos ti, ko di fi ka ci ju obi !aj no ga pra va (! RUS KA PRAV DA) te osi gu rao neo vis nost rus. Crk ve o ca rig rad skom pat ri jar hu (bez nje go ve pri-vo le po sta vio je 1051. rus. sve &e ni ka Ila rio na na po lo "aj kijev sko ga met ro po li ta), nije us pio zaus ta vi ti ras pa da nje Kijev ske Kne "e vi ne na sa mos tal ne te ri to rije (kne "e vi ne) pod vla$ &u spo red nih gra na di-nas tije Rju ri ko vi &a (vot "i na) ni ti sprije !i ti do se lje nje nep ri ja telj ski i plja! ka$ ki ras po lo "e nih Ku ma na na pod ru! je do njih to ko va Dnjes-tra i Dnjep ra, odak le &e sve do pol. XIII. st. ug ro "a va ti ju". dije lo ve Kijev ske Kne "e vi ne, a pov re me no prije ti ti i sa moj prijes tol ni ci. Prem da je Ja ros lav po dije lio kne "e vi nu me #u si no vi ma, ub r zo je me #u nji ma i nji ho vim po tom ci ma, uk lju !u ju &i i !la no ve spo red-nih og ra na ka vla da ju &e di nas tije, iz bio du go go di$ nji prijes tol ni rat, ko ji je bio pra &en mno gob roj nim su ko bi ma za stje ca nje $to ve &e ga bro ja ob las ti (ud je la). Ras pa da nje dr "a ve pos pje $io je pro dor Ku ma na (Po lo va ca), ko ji su od 1068. pus to $i li ju". kra je ve i ki da li pro met ne i trg. ve ze Kije va s Cr nim mo rem. Tije kom tih ra to va Kijev skom su Kne "e vi nom kao ve li ki kne zo vi vla da li Iz jas lav Ja ros la vi! (1054–73., 1077–78), Svja tos lav (1073–76), Vse vo lod (1078–93) te Svja to po lk (1093–1113). Prem da su se za Svja to pol ka na op &em sa bo ru rus. kne-zo va u gra du Lju be !u 1097. iz mi ri le gla ve obi te lji me #u sob no za ra-&e nih og ra na ka di nas tije Rju ri ko vi &a, ras pad Kijev ske Kne "e vi ne priv re me no su zaus ta vi li tek nje go vi nas ljed ni ci na prijes to lju, pe re-

RUSIJA

RUSIJA od XI. do XIII. st.

Page 7: Rusija Hrvatska enciklopedija

497

jas lav ski knez Vla di mir Vse vo lo do vi! Mo no mah (1113–25) i nje gov sin Mstis lav (1125–32). Je din stvo ze mlje no mi nal no se zad r "a lo i za nji ho vih nas ljed ni ka Ja ro pol ka (1132–39), Vse vo lo da (1139–46), Igo-ra (1146), Iz jas la va II. Mstis la vi !a (1146–65), Ju ri ja Vla di mi ro vi !a Dol go ru ko ga (1155–57), Iz jas la va (1157–58) i Ras tis la va (1159–68), a na kon nje go ve smr ti Kijev ska se Kne "e vi na ras pa la na feud. re pub li-ku No vo go rod (od 1136. sa mos tal na) te de se tak kne "e vi na – Po lo! ku, Vla di mir sko-Vo linj sku (od 1199. Ga li! ko-Vo linj ska), Tu ro vo-Pin sku, Kijev sku, Smo len sku, Ros tov sko-Suz dalj sku (od 1157. Vla di mir-sko-Suz dalj ska), #er ni gov sku, Rjazanj sku, Novgorodseversku i Pe re-jas lav sku. Me $u nji ma naj sna" ni ja je bi la Vla di mir sko-Suz dalj ska Kne "e vi na, !i ji je knez An drej Bo go ljup ski (1157–74) iz vla di mir ske gra ne Rju ri ko vi %a os vo jio Kijev (1169) te prem jes tio sje di& te ve li ko-ga kne za u Vla di mir. Nje go vi nas ljed ni ci iz gra di li su u toj kne "e vi-ni ja ku osob nu sre di& nju vlast os la nja ju %i se na gra $an stvo i sit no voj. plem stvo. Dok su os ta lim biv &im kijev skim kne "e vi na ma vla da-li !la no vi spo red nih gra na izum r le gl. li nije di nas tije Rju ri ko vi %a, u Kijev skoj je Kne "e vi ni bi la us po stav lje na aris tok rat ska vlast kne "e-va, bolja ra i crkv. ve li ko dos toj ni ka.

Ru si ja u do ba vla da vi ne Mon go la (1240–1480). Prek ret ni ca u dru& tve no-polit. raz vo ju rus. ze ma lja bio je pro dor Mon go la. Ia ko su Mon go li u bit ki na rije ci Kal ki 1223. raz bi li zdru "e nu voj sku rus. kne zo va i Ku ma na ca, po ko ra va nje nji ho vih ze ma lja za po !eo je tek 1237. Ba tu-kan ko ji je, na kon po ko ra va nja Po vol &ke Bu gar ske (1236), os vo jio Rja zanj sku i Vla di mir sko-Suz dalj sku Kne "e vi nu (1237) te pri si lio Nov go rod sku re pub li ku da priz na mon gol sku vla st, na po-vrat ku je po ko rio Smo len sku Kne "e vi nu, ist. dije lo ve #er ni gov ske te Novgorodseversku Kne "e vi nu (1238). U dru go me po ho du (1239–40) os vo jio je Pe re jas lav sku, Kijev sku i Ga li! ko-Vo linj sku Kne "e vi-nu te raz ru &io Kijev. Os vo je ne rus. kne "e vi ne Mon go li ni su pri po ji-li svo je mu car stvu, ko je se u to do ba ve li kim dije lom pro sti ra lo na pod ru! ju da na& nje ju". Ru sije, ve% su ih pri si li li na va zal ni od nos; on je pod ra zu mije vao mon gol sko pra vo na da nak rus. kne zo va te pra vo na ime no va nje po je di na ca na vla da ju %e po lo "a je u rus. kne-"evi na ma (jar lik). Taj od nos zad r "ao se i u do ba Zlat ne Hor de, mon-gol ske dr "a ve sa sre di& tem u Sa ra ju na do njem to ku Vol ge, na sta le pot kraj XIII. st. ras pa dom Mon gol sko ga Car stva. Ra zo re no i opus-to &e no pod ru! je da na& nje Ru sije ota da je nag lo zaos ta ja lo pre ma ta-da& njim eur. ze mlja ma. Pro pa da nje me $u sob no raz je di nje nih i !esto za ra %e nih rus. kne "e vi na za mon gol ske vla da vi ne is ko ris ti la je sus jed na Lit va, ko ja je na kon smr ti ga li! ko-vo linj sko ga kne za Da ni la Ga li cij sko ga 1264. za po !e la po ko ra va nje rus. kne "e vinâ. Do dru ge pol. XIV. st. os vo ji la je Po lo! ku, Tu ro vo-Pin sku, Smo len sku, #er ni-gov sku, Novgorodseversku, Pe re jas lav sku, Kijev sku i Ga li! ko-Vo-linj sku Kne "e vi nu. Go to vo is to dob no s Li tav ci ma na pod ru! je Nov go rod ske re pub li ke prod r li su 've $a ni (1240) i Nje ma! ki vi te&-ki red (1242), ko je je zaus ta vio Alek san dar Nev ski, po to mak vla di-mir sko ga ve li koga kne za An dre ja Bo go ljup sko ga. Zah va lju ju %i pot-po ri Mon go la on je s prijes to lja 1252. zba cio bra ta An dre ja te kao vla di mir ski ve li ki knez zav la dao Vla di mir sko-Suz dalj skom Kne "e-vi nom. Nas lije dio ga je brat Ja ros lav (1264–71), na kon !ije je smr ti iz bio prijes tol ni rat iz me $u tver ske i mos kov ske gra ne vla di mir skih Rju ri ko vi %a za nas lov vla di mir sko ga ve li koga kne za, ko je ga su Mon go li ov las ti li da za njih ubi re da nak od svih Ru sa. Tije kom ra ta Da ni lo Alek san dro vi!, sin Alek san dra Nev skog i ro do na !el nik mos-kov ske gra ne vla di mir skih Rju ri ko vi %a (pos lije naz va ne po nje m Da ni lo vi !i), os no vao je 1276. Mos kov sku Kne "e vi nu, iz ko je %e se s vre me nom raz vi ti Ru si ja. Za vla da vi ne nje go va si na Ju ri ja Da ni lo vi !a, mos kov sko ga (1303–25) i vla di mir sko ga ve li ko ga kne za (1317–25), iz Vla di mi ra je u Mosk vu bi lo pre se lje no sje di& te rus. mit ro po li ta. Rat mos kov skih i tver skih kne zo va za vr &io je pob je dom mos kov-sko ga kne za Iva na Da ni lo vi !a Ka li te (1328–41), za !ije je vla da vi ne Mosk va po sta la is tak nu to rus. po li ti! ko i crkv. sre di& te. Za nje go va nas ljed ni ka i unu ka Dmit ri ja Iva no vi !a Don sko ga (1359–89), pr vo-ga vla da ra Mosk ve ko ji je no sio nas lov mos kov sko-vla di mir sko ga ve li ko ga kne za, za po !e la je bor ba za os lo bo $e nje Ru sa od mon gol-ske vrhov ne vlas ti. Od biv &i 1368. i 1370. lit. na pa da je na Mosk vu, kao i na pa de nji ho va sa vez ni ka Tve ra, te osi gu rav &i zap. gra ni ce Mos kov ske Kne "e vi ne, su ko bio se s Mon go li ma te ih u dvije bit ke te& ko po ra zio (1368., 1370). Prem da su Mon go li 1382. spa li li Mosk-vu, ni su us pje li za nje go vih nas ljed ni ka sprije !i ti &i re nje Mos kov ske Kne "e vi ne na sus jed ne rus. ze mlje te afir ma ci ju nje zi ne prijes tol ni-ce u vjer sko sre di& te Ru sa. Ta ko su za vla da vi ne Va si li ja I. Dmit rije-vi !a (1389–1425), ko ji je spret no is ko ris tio su ko be Zlat ne Hor de s perz. vla da rom Ti mu rom (1389., 1391., 1395), bili prik lju !e ni Mosk vi te ri-

to ri ji kne "e vi na Mu rom i Ni" ni Nov go rod, a za vla da vi ne Va si li-ja II. Va si lje vi !a (1425–62) bi la iz bo re na sa mos tal nost Rus ke pra vo-slav ne crk ve 1448 (pra vo da pat ri jar ha bi ra rus. si nod bez pot vr de ca ri grad sko ga pat ri jar ha), a ve% 1458. osa mos ta lje nje Mos kov ske mit-ro po lije od Kijev ske (mit ro po lit Mosk ve i cije le Ru sije). Us pon Mos-kov ske Kne "e vi ne na sta vio se i za vla da vi ne Iva na III. Va si lje vi !a (1462–1505). Os vo jiv &i Ja ros lav ljsku (1463) i Ros tov sku Kne "e vi nu (1474) te feud. re pub li ku Nov go rod (1478) su ko bio se sa Zlat nom Hor dom i 1480. od ba cio mon gol sko vrhov ni& tvo. Po tom se okre-nuo &i re nju Mos kov ske Kne "e vi ne pre ma za pa du. Pr vo je os vo jio Tver sku Ve li ku Kne "e vi nu (1485), a zatim se za ra tio s Nje ma! kim vi te& kim re dom i polj sko-lit. dr "a vom, ko joj je 1503. preo teo biv &u #er ni gov sku Kne "e vi nu te Novgorodseversku Kne "e vi nu i grad Go melj (vra %en 1537). Is to dob no je nas to jao po di %i me $u na rod ni ug led svo je kne "e vi ne pa se zbog to ga, na po ti caj iz Ri ma, o"e nio na kon 1469. ne %a ki njom pos ljed nje ga biz. ca ra, Zoe (So fi jom) Pa leo-log, te uveo na dvo ru biz. dvor sku eti ke tu.

Ru si ja u do ba Mos kov ske (Ve li ke) Kne !e vi ne (1480–1598). Pod-vr ga va ju %i rus. ze mlje Mosk vi, nje zi ni ve li ki kne zo vi po sta li su pred-stav ni ci ve li ko rus. dr "av nos ti. Oni su prev la da li feud. anar hi ju, ko ja je sla bi la ob ram be nu sna gu ze mlje i us po ra va la gosp. raz voj, i uda ri-li te me lje cen tra li zi ra noj mo nar hi ji. Glav ni su im os lon bili raz vije ni gra do vi, Crk va sa svo jom cen tra li zi ra nom or ga ni za ci jom te plem-stvo, ko je je kao nak na du za voj. slu" bu od dr "a ve stje ca lo ze mlju sa se lja ci ma. Za raz li ku od sred njo vj. vot !i ne, ta kav pos jed (pomes tje) nije bio nas lje dan i nije se mo gao otu $i ti. Taj se sus tav &i rio na &te tu do tad mno gob roj nih se lja ka podvr gnu tih iz rav no dr "a vi ("er no so#-nije) i bo lja ra, ko ji ma su ve li ki kne zo vi oti ma li dio pos je da i se lja ka. Us po red no s okup lja njem ze ma lja na sta nje nih Ru si ma mos kov ski su kne zo vi po !e li pod vr ga va ti svo joj vlas ti i ne rus ke na rod nos ti. Mos kov ska Ve li ka Kne "e vi na, a pos lije Rus ko Car stvo, po sta la je mno go na cio nal na dr "a va, u ko joj je vo de %u ulo gu imao vla da ju %i sloj Ve li ko ru sa. Mosk vi su bi li prik lju !e ni i go le mi pos je di od Bije lo-ga mo ra do Ura la, na se lje ni ug ro-fin skim i mon gol skim na ro di ma. Us po stav lja le su se ve ze sa za pad noeur. mo nar hi ja ma (po seb no s ca-rem u Be !u), a re ne san sni maj sto ri sud je lo va li su u iz grad nji mos-kov sko ga Krem lja.

Te rit. &i re nje Mos kov ske Kne "e vi ne na sta vi lo se i za Va si li ja III. Iva no vi !a (1505–33) ko ji je os vo jio Pskov (1510), Ver hov sku i Se ve-rin sku Kne "e vi nu (1514), Smo len sku Ze mlju (1514) te Rja zanj (1521). Po rast sna ge i te ri to ri ja Mos kov ske Kne "e vi ne po tak nuo je nje zi na ve li ko ga kne za Iva na IV. Va si lje vi !a Groz no ga (1533–84) da se okru-ni za pr vo ga rus. ca ra 1547. Car ski je sta tus preu zeo um jes to pro pa-lo ga Bi zan ta, &to je ideo lo& ki u!vr stio teo ri jom o Mosk vi kao Tre-%em Ri mu, odn. teo ri jom o za ko ni tom nas ljed ni ku car ske dr". ide je. On je spret no is ko ris tio ras pad mon gol ske Zlat ne Hor de te po ko rio Ka zanj ski (1552) i As tra han ski Ka nat (1556), a Si bir ski je Ka nat u me $uv re me nu pri si lio na va zal ni od nos pre ma Ru si ji (1555). Ti me je cije li tok Vol ge bio uk lju !en u te ri to rij Mos kov ske Kne "e vi ne, od nos no no vou te me lje no ga Rus ko ga Car stva. Na por Iva na IV. da stek ne &i rok iz laz na Bal tik nije bio us pje &an zbog otpo ra Polj ske i 'ved ske (Li von ski rat, 1558–83), no po ho dom ko za! kog ata ma na T. Jer ma ka (oko 1580) za po !e lo je po ko ra va nje Si bi ra na sta nje no ga ta tar sko-mon gol skim i dr. na ro di ma. Iva no vu vla da vi nu obi lje "i li su i po ku &a ji mo der ni za cije zas tar je le sred njo vj. up ra ve. Ra di os tva-re nja to ga ci lja vla dao je au tok rat ski, svim sred stvi ma nas to jao je slo mi ti bo lja re (os. kr va vo u Nov go ro du 1570), stva rao je se bi iz rav-no pod re $e nu voj sku (! OP RI# NI CI) i ja !ao ni "e plem stvo, a is to dob-no je kme to ve sve !vr &%e ve zi vao uz ze mlju. Pro veo je re for me u za-ko no dav stvu (Sudebnik) i up ra vi te us tro jio pr vu re do vi tu voj sku (! STREL CI). U ze mlji se u!vr stio feud. sus tav, u ko jem su kme to vi mog li na pus ti ti svo je ga gos po da ra i prije %i dru go mu sa mo jed nom go di& nje ako su is pu ni li svo je ob ve ze. Oni su sno si li i dr". te re te, jed-na ko kao i grad. sta nov ni& tvo (po sad skije) i mno gob roj ni dr". se lja ci. Una to! ne kim po zi tiv nim re for ma ma, te ror i ra to vi do ve li su zem-lju u gosp. kri zu, ko ja se na sta vi la tije kom cije le vla da vi ne nje go va si na Fjo do ra I. Iva no vi !a (1584–98) s ko jim je izum r la di nas ti ja Rju-ri ko vi %a. Bu du %i da je bio nes po so ban vla dar, Ru si jom je kao naj-mo% ni ji dvor ja nin vla dao nje gov &ur jak Bo ris Go du nov, po to nji rus. car (1598–1605). Bo ris je na sta vio pro vo di ti cen tra li za tor sku po li-tiku Iva na IV. te se u bor bi pro tiv bo lja ra ta ko $er os la njao na dvor-sko plem stvo. Nas ta vio je po li ti ku te rit. &i re nja Ru sije ta ko da je u ra tu pro tiv 'ved ske 1595. vra tio za Li von sko ga ra ta iz gub lje na pod-ru! ja u Fin skom za lje vu i na Ka re lij skoj prev la ci, pro &i rio rus. pos je-de u Si bi ru te utvr dio ju". gra ni ce ze mlje. Na nje gov po ti caj bi la je

RUSIJA

HE, IX, 32

Page 8: Rusija Hrvatska enciklopedija

498

os no va na 1589. u Mosk vi pat ri jar !i ja, "i me je osi gu rao neo vis nost rus. Crk ve. Una to" tim us pje si ma, nje go va be zob zir na po li ti ka pre-ma se lja ci ma, ko ju je po naj vi !e obi lje #i la zab ra na na pu! ta nja vlas te-lin stva iz 1597., te glad 1601–03. izaz va li su u ze mlji mno gob roj ne us tan ke.

Ru si ja u »do ba ve li ke smut nje« (1605–1613). Za vla da vi ne Bo ri-sa Go du no va ja vio se na polj sko-rus. gra ni ci pro tu car Dmit rij II. Sa-moz va nac (1605–06), ko ji je uz po mo$ polj sko-lit. plem stva na pao Mosk vu te se, na kon uboj stva Bo ri so va si na ca ra Fjo do ra (1605) i nje go ve maj ke, prog la sio ca rem. S ob zi rom na to da bo lja ri i Pra vo-slav na crk va ni su bi li za do volj ni pot pa da njem Ru sije pod sna #an polj. utje caj, Dmit rij je stra dao u uro ti na "e lu ko je se na la zio car Va-si lij %uj ski (1606–10). Bu du $i da se za prijes tol nih ra to va ras pa la sre-di! nja car ska vla st, tu su "i nje ni cu po naj bo lje is ko ris ti li bo lja ri ko ji su sa mo volj no na me ta li no va da va nja pod lo# no mu se lja! tvu. No vi na me ti izaz va li su ne mi re na ju gu ko ji su ub r zo pre ras li u se lja" ki rat (1606–07) pod vod stvom I. I. Bo lot nji ko va, "ije su sna ge ug ro zi le i sa mu prijes tol ni cu. Una to" to mu, na kon ugu !e nja us tan ka polit. sta nje u ze mlji nije se smi ri lo s ob zi rom na to da su Ru si ju ve$ 1609. na pa li Po lja ci te, na kon os vo je nja Mosk ve (1610), po sta vi li za no vo-ga rus. ca ra Vla dis la va Va su (pos lije polj. kralj Vla dis lav IV.). U polj-sko-rus. su kob umije !a la se i %ved ska, ko ja je 1611. os vo ji la Nov go-rod. Do preok re ta je do! lo 1611., ka da je pod vod stvom pog la va ra Ni# nje ga Nov go ro da K. M. Mi nji na i kne za Dmit ri ja Mi haj lo vi "a Po #ar sko ga bi la or ga ni zi ra na no va voj ska ko ja je u bit ki kraj Mos-kve dok raj "i la 1612. polj. vla da vi nu u Ru si ji. Bu du $i da je car sko prije sto lje bi lo is pra# nje no, Ze malj ski sa bor (Zem ski so bor: pred stav-ni ci bo lja ra, dvor ja na, Crk ve, gra do va i slo bod nih se lja ka) izab rao je za no vo ga rus. ca ra Mi hai la Fjo do ro vi "a Ro ma no va (1613–45).

Ru si ja za vla da vi ne di nas tije Ro ma nov (1613–1917). Prem da je ve$ za Mi hai lo ve vla da vi ne bio pok re nut rat pro tiv %ved ske i Polj-ske, on je, una to" rus. pob je da ma (bit ka kraj Psko va 1615; os lo bo &e-nje Ve li ko ga Nov go ro da 1617), mo rao sa %ve &a ni ma (1617) i Po lja ci-ma (1618) sklo pi ti ne po vo ljan mir ko jim je Ru si ja u ko rist %ved ske

iz gu bi la iz laz na Bal ti" ko mo re, a u ko rist Polj ske Smo len sku i 'er-ni gov sku ze mlju. U no vom ra tu na za pa du pro tiv Polj ske Mi hail nije us pio pov ra ti ti iz gub lje ne dije lo ve Ru sije (1632–34), a na is to ku je R. du bo ko prod r la u Si bir te ga na ju gu zau ze la prib li# no do Baj-kal sko ga je ze ra, a na is to ku prib li# no do rije ke Ko li me. Za vla da vi-ne Alek se ja I. Mi haj lo vi "a (1645–76) bi lo je dov r !e no os vo je nje Si bi-ra (izu zev pod ru" ja !to ga je zau zi mao na rod 'uk "a i pod ru" ja Kam "at ke) te pok re nut du gi rat s Polj skom (1654–67) tije kom ko je-ga je R. is ko ris ti la us ta nak ukr. he te ma na B. Hmelj nic ko ga i 1654. uje di ni la Uk ra ji nu s Ru si jom. Una to" po "et nim rus. us pje si ma rat je za vr !io rus. pri pa ja njem tek dije la Uk ra ji ne (lije va oba la Dnjep ra i Kijev). Is to dob no je Alek sej I. ra to vao pro tiv %ve &a na (1656–58), no bez ve $ih te rit. us pje ha. Na vanj sko polit. pla nu R. je za nje go ve vla-da vi ne pris tu pi la pro tuos man. Sve toj li gi te za po "e la vo di ti ak tiv nu eur. po li ti ku, na unut ra! njo polit. po lju pro vo &e na je cen tra li za ci ja up ra ve na !te tu bo lja ra ra di stva ra nja ap so lut ne mo nar hije, pri "em je car u#i vao pot po ru dvor sko ga plem stva, gra &an stva i Crk ve. God. 1649. Ze malj ski sa bor do nio je no vi za ko nik (Ulo !e nie) ko jim je bi la u"vr !$e na sre di! nja vla st, po bolj !an po lo #aj plem stva, a po gor !an se lja! tva. Tak vo po gor !a nje se lja" ko ga po lo #a ja te pri ti sak rus. plem-stva i up ra ve na ne rus ke na ro de Po vol #ja i slo bod ne Ko za ke na Do-nu izaz va li su ve li ki us ta nak S. Ra zi na (1670–71) na pod ru" ju iz me-&u Do na i Ura la. Us ta ni ci su priv re me no os vo ji li Ca ri cin, As tra han, Sa ma ru i Sa ra tov, no na kon po ra za pod Sim bir skom u lis to pa du 1670. us ta nak je bio ugu !en. Po li ti ka !i re nja Ru sije na sus jed ne te ri-to rije na sta vi la se za Fjo do ra III. Alek se je vi "a (1676–82), Iva na V. Alek se je vi "a (1682–96) i Pet ra I. Alek se je vi "a (1696–1725). U su ko bu s Os man skim Car stvom i Krim skim Ka na tom (1695–96) Pe tar I. os-vo jio je priv re me no Azov (do 1711), a u Sje ver nom ra tu sa %ved skom (1700–21) po bije dio je u od lu" nim bit ka ma kraj Pol ta ve (1709) i po-kraj po luo to ka Han ko (1714), ta ko da je mi rom u Nysta du (1721) Ru si ji pri po jio Es to ni ju, Li vo ni ju, Ka re li ju i In gri ju. Tije kom ra ta os no vao je San kt Pe ter bu rg (1703) kao no vu rus. prijes tol ni cu. U ra-tu s Per zi jom (1722–23) zau zeo je zap. oba lu Kas pij sko ga je ze ra. Us-

RUSIJA

RUSIJA, !irenje od XVI. do XX. st.

Page 9: Rusija Hrvatska enciklopedija

499

po red no s pret va ra njem Ru sije u no vu eur. ve le si lu Pe tar je ra dio na pret vor bi mo nar hije feud. ti pa, na !e lu s ca rem i bo ljar skom du-mom, u ap so lu tis ti! ku dr "a vu s ja kim dvor skim plem stvom, pa je 1711. za mije nio bo ljar sku du mu sa se bi pod lo" nim Dr "av nim se na-tom i pot pu no preus tro jio up ra vu i sud stvo. Stvo rio je mo der nu re-gu lar nu voj sku te re for mi rao unut ra# njo po li ti! ki i te rit. sus tav uvo-$e njem gu ber ni ja. Dru ge su re for me zah va ti le Crk vu (os nu tak Sv. si no da), gra do ve (znat na sa moup ra va) i plem stvo (ta be la o ran go vi-ma). Svi su ple mi %i bez raz li ke bi li ob vez ni na voj nu i up rav nu slu"-bu, pris tu pa! nu i da ro vi tim po je din ci ma iz dru gih slo je va, ko ji su s us pje hom u slu" bi stje ca li nas ljed no plem stvo. Ve li ku je po zor nost Pe tar I. ob ra tio gos po dar stvu i pros vje ti. Po ti cao je trgo vi nu, raz vi-jao pro met i for si rao ma nu fak tu ru, ko ju je po ma gao kre di ti ma, pro-tek cio nis ti! kim ca ri na ma i osi gu ra njem rad ne sna ge (pri pi si va nje dr". se lja ka po du ze %i ma te doz vo la ma po du zet ni ci ma da ku pu ju se-lja ke od ve le pos jed ni ka). Os ni va le su se pr ve lai! ke i voj. #ko le, pre vo-di la te hn. dje la i iz ra dio pro je kt za rus. Aka de mi ju zna nos ti (o sn. 1725). Na kon Pet ro ve smr ti pro tiv ni ci re for mi uza lud su za vla da vi ne Ka-ta ri ne I. (1725–27), Pet ra II. Alek se je vi !a (1727–30), Ane Ivanovne (1730–40), Iva na VI. An to no vi !a (1740–41), Jeli sa ve te (Elizabete) Pet rov-ne (1741–61) i Pet ra III. Fjo do ro vi !a (1761–62) po ku #a va li po nov no us po sta vi ti aris to krat sku oli gar hi ju. Nji ho va nas to ja nja de fi ni tiv no su dok raj !e na za ca ri ce Ka ta ri ne II. Ve li ke (1762–96) ko ja je na sta vi-la pro vo di ti po li ti ku Pet ra I. Alek se je vi !a. Sud je lo va la je u tri pod je-le Polj ske (1772., 1793., 1795) i stek la Bje lo ru si ju, ve lik dio Uk ra ji ne i Lit ve. Us pje# nim ra to vi ma s Os man skim Car stvom (1768–74., 1787–92) pro #i ri la je Ru si ju na cr no mor sku oba lu od Dnjep ra do Dnjes tra, Cr no ga mo ra i Ku ba na. God. 1783. stek la je i pod ru! ja oko Azov sko ga mo ra s Kri mom i Ker !kim vra ti ma, gdje je G. Po-tem kin pro veo ko lo ni za ci ju. Us po red no sa #i re njem rus. te ri to ri ja nas to ja la je po put svo jih ve li kih pret hod ni ka mo der ni zi ra ti up ra-vu, ali je do pus ti la da se po ja !a ju dru# tv. sup rot nos ti. Na kon slo ma se lja! kog us tan ka pod vod stvom don sko ga ko za ka J. I. Pu ga !o va

(1773–75), po lo "aj se lja# tva jo# se vi #e po gor #ao, a pri vi le gi ji pov la# te-nih u!vr #%i va li su se i le ga li zi ra li (1785. pri vi le gi ji dvor sko mu plem-stvu i gra do vi ma). Za krat kot raj ne vla da vi ne Pav la I. (1796–1801) R. se na vanj sko po lit. pla nu prik lo ni la Na po leo nu I. Bo na par teu, a za Alek san dra I. (1801–25) prid ru "i la se 1805. tre %oj a za tim i !et vr toj koa li ci ji pro tiv Na po leo na, s ko jim je pos lije Alek san dar I. sklo pio 1807. mir u Til si tu, i pod re di la se kon ti nen tal noj blo ka di. Una to! sklop lje no mu mi ru, na kon sa mo pet go di na do# lo je u lje to 1812. do ob no ve nep ri ja telj stva te Na po leo no va po ho da na Ru si ju. Na kon kr va vih bi ta ka kraj Smo len ska i Bo ro di na Fran cu zi su us pje li za po-sjes ti Mosk vu, ali se ni su zad r "a li du go u njoj jer je ona, po za po vije-di Alek san dra I., bi la eva kui ra na i spa lje na. Fra nc. vojska, iz lo "e na ra zor no mu dje lo va nju rus. zi me, os ku di ci i gla di, te iz ne nad nim na-pa di ma rus. pos troj bâ pred vo $e nih vrhov nim za pov jed ni kom M. I. G. Ku tu zo vom, do "iv je la je pri pov la !e nju iz Ru sije ka tas tro fu. Po-raz franc. voj ske u Ru si ji is ko ris tio je Alek san dar I., ko ji je preu zeo vo de %u ulo gu u anti franc. koa li ci ji eur. si la i na !e lu sa vez ni! kih po-stroj ba u#ao u Pa riz 1814. Osim #to je imao ve li ku ulo gu u sla ma nju Na po leo no ve Fran cus ke, Alek san dar I. na sta vio je ek span zio nis ti!-ku po li ti ku svo jih pret hod ni ka te Ru si ji prik lju !io Is to! nog ru zij sko Kra ljev stvo (1801), po tom za pad nog ru zij sko kra ljev stvo Ime re ti te kne "e vi ne Meg re ls ku, Gu rij sku, Sva het sku i Ab hasku (1804–10), Fin sku (1809), Be sa ra bi ju (1812), Da ges tan (1813), Azer baj d"an (1813) te tzv. Kon gres nu Polj sku (1815). Nas lije dio ga je sin Ni ko la I. (1825–55) po# to je ugu #io po bu nu de kab ris ta ko ji su po du pi ra li nje go va li be ral nije ga bra ta Kon stan ti na. Za nje go ve vla da vi ne R. je na sta vi-la bor bu s Os man skim Car stvom o!e ku ju %i da %e nje go vim ras pa-dom ste %i gos pod stvo nad Bos po rom i Dar da ne li ma te prev last na Bal ka nu (! IS TO& NO PI TA NJE); zbog to ga je Ni ko la I. po ma gao sve pro tu osman. us tan ke bal kan skih na ro da (sr pski, gr !ki). Is to dob no je ugu #io polj. us ta nak (1830–31) te in ter ve ni rao pro tiv ma d". re vo-lu cije (1848–49). U po ku #a ju da slo mi Os man sko Car stvo (Krim ski rat, 1853–56) su ko bio se s nje go vim za# tit ni ci ma (Ve li ka Bri ta ni ja, Fran cus ka, Pije mo nt), ko ji ni su "e lje li iz laz Ru sije na Sre do ze mlje. Una to! au tok ra ci ji, u nje go vo su do ba na sta li no vi pok re ti (sla ve no-fi li i »za pad nja ci«) i do# lo je do kult. nap ret ka ko ji su obi lje "i li rus. pis ci A. S. Pu# kin, M. J. Ljer mon tov i N. V. Go golj. Kri za priv red no--soc. sus ta va i s tim po ve zan po rast se lja! kih ne mi ra, po tom po raz u Krim skom ra tu i gub lje nje pri ja# nje ga me $u nar. po lo "a ja nat je ra li su Alek san dra II. (1855–81) na pro ved bu du go o!e ki va ne re for me: 1861. uki nuo je kmet stvo. Se lja ci su stek li osob nu slo bo du, ali su zem-lju do bi le seos ke op %i ne. Pro ve de ne su i os ta le gra$. re for me (iz-borna up ra va, mo der no pra vo su $e, voj. re for ma, de mok ra ti za ci ja sve u!i li# ta). Nas tav lje no je #i re nje na is tok. God. 1860. bio je ute me-ljen Vla di vos tok te utvr $e na gra ni ca s Ki nom, po tom je bi la utvr $e na u sr. Azi ji gra ni ca s Per zi jom (i po to njim Af ga nis ta nom), zbog !e ga se R. su ko bi la s Ve li kom Bri ta ni jom, a na pos ljet ku je 1867. SAD-u bi la pro da na Aljas ka s Aleu ti ma (ko ja je u sas ta vu Ru sije bi la od 1741). Na kon du gih bor bi bio je pa ci fi ci ran 1859. Kav kaz, a 1863. ugu #en je polj. us ta nak. Osim to ga, R. se ak tiv no uk lju !i la u bal kan-ski pro tuos man. us ta nak (1875–78). Us po red no s pro vo $e njem re-for mi te te rit. #i re njem car stva, na pod ru! ju Ru sije ja vi lo se ne ko li ko opor be nih sku pi na: re vo luc. de mok ra ti (A. I. Ger cen, N. G. &er ni-#ev ski i N. A. Dob ro lju bov) i na rod nja ci, od ko jih su ne ki, ra zo !a ra-

RUSIJA

RUSIJA, Bitka kraj Poltave 1709., djelo P. D. Martina, Sankt Peterburg, Ermita!

RUSIJA, jedrenjaci na Nevi u Sankt Peterburgu, XVIII. st. RUSIJA, prizor povla"enja Napoleonove vojske iz Rusije 1812., Pariz, Musée de l’Armée

Page 10: Rusija Hrvatska enciklopedija

500

ni mi ro lju bi vim i naj !e" #e neus pje lim nas to ja nji ma pop rav lja nja dru" tv. prob le ma, prib je ga va li ide ji re vo luc. te ro ra. Jed na od tih sku-pi na (Na rod na vo lja) iz ve la je aten tat u ko jem je 1881. bio ubijen Alek san dar II. Nas lije dio ga je Alek san dar III. (1881–94), ko ji je ob no-vio rep re siv ni re $im. U dru goj pol. XIX. st. R. je pod re di la sred-njoaz. ka na te i ta ko se prib li $i la In di ji, "to je po ja !a lo rus ko-brit. ne-pri ja telj stvo, za po !e to ve# za iz bi ja nja Ru sije na sjev. gra ni ce Per zije i Af ga nis ta na. Una to! su par ni" tvu s Aus tro-U gar skom Mo nar hi jom oko Bal ka na, R. je os ta la u sa ve zu tri ju car sta va (Tro car ski sa vez Ru sije, Nje ma! ke i Aus tro-U gar ske) sve do pa da O. E. L. Bis mar-cka 1890. Po tom se R. prib li $i la Fran cus koj, te je 1893. bio us po stav-ljen rus ko-franc. sa vez. Alek san dra III. nas lije dio je pos ljed nji rus. car Ni ko la II. (1894–1917). Za nje go ve se vla da vi ne gra di la tran ssi bir-ska $e ljez ni ca zah va lju ju #i ko joj je R. traj no in teg ri ra la Si bir. Na Da-le kom is to ku su ko bi la se s Ja pa nom (Rus ko-ja pan ski rat 1904–05), ko ji je po ka zao nje zi nu voj. sla bo st. Prob le me u sr. Azi ji us pje la je rije "i ti spo ra zu mom s Ve li kom Bri ta ni jom (1907), "to je i otvo ri lo put polit. sa vez ni" tvu uo !i I. svj. ra ta. Na kon neus pje lih in ter ven ci-ja na Bal ka nu (anek sij ska kri za 1907–08. zbog BiH, Bal kan ski ra to vi 1912–13), uk lju !i la se u I. svj. rat na stra ni An tan te. Tije kom 1890-ih R. je do $iv je la jak gosp. raz voj (po se bi ce te" ka in dus tri ja i pro met), po naj vi "e zah va lju ju #i no voj po li ti ci mi nis tra fi nan ci ja S. Wit tea, ko-ji je omo gu #io ulaz inoz. ka pi ta la. Go sp. raz voj po tak nuo je raz voj dru" tve no-polit. $i vo ta, "to se po naj bo lje o!i to va lo u stva ra nju pr-vih mo der nih po lit. stra na ka (so ci jal de mok ra ti 1898., so ci ja l-re vo lu-cio na ri ili »e se ri« 1902). U pr voj rus koj re vo lu ci ji (1905), ko ja je iz bi-la na kon po ra za u ra tu s Ja pa nom, or ga ni zi ra li su se i li be ral ni »ka de ti« (kon sti tu cio nal ni, tj. us tav ni de mok ra ti). Up la "en re vo lu ci-jom, car je iz dao Lis to pad ski ma ni fest (30. X. 1905) ko jim je za jam !io os nov na gra%. pra va i naj a vio sa ziv skup "ti ne (Du me). Me %u tim, do no "e njem Te melj nih za ko na (6. V. 1906), odn. oktroi ra nog us ta va, og ra ni !io je ov las ti Du me i pre nio ih na svo je Car sko vije #e (tzv. pri-vid ni par la men ta ri zam). Una to! dru" tve no-polit. su ko bi ma, na sta-vio se gosp. raz voj Ru sije. God. 1906. rus. pre mijer P. A. Sto li pin pro-veo je pot pu nu pri va ti za ci ju ze mlji" nih pos je da, odn. op #in skih pos je da, "to je da lo nov za mah raz vo ju po ljop riv re de, a sa mim ti me i cje lo kup no ga rus. gos po dar stva. Una to! to mu, u I. svj. ra tu iz bi le su na vid je lo sve teh no lo" ke i gosp. sla bos ti Ru sije, ta ko da je R. ne-zaus tav lji vo do $iv lja va la po ra ze i trpje la ve li ke ljud ske te te rit. gu bit-ke. To je do ve lo do slo ma dr $a ve i pa da mo nar hije u Ve lja! koj re vo-lu ci ji 1917. Da na 15. III. 1917. Ni ko la II. je ab di ci rao, a vlast u ze mlji preu ze la je priv re me na vla da A. F. Ke ren sko ga. Nemo# no ve vla de da gos po dar ski, so ci jal no i po li ti! ki sta bi li zi ra Ru si ju te da ju po" te-di od dalj nje ga sud je lo va nja u I. svj. ra tu do ve la je do no vo ga polit. prev ra ta u Ru si ji. Da na 7. stu de no ga 1917 (25. lis to pa da po sta ro me ju li jan skom ka len da ru) bolj "e vi ci su oru $a no svr gnu li rus. priv re-me nu vla du A. F. Ke ren sko ga u Pet rog ra du (! LIS TO PAD SKA RE VO-LU CI JA). Na kon stu pa nja na vlast bolj "e vi! ka je par ti ja uki nu la gra-%an sko-de mo kr. us ta no ve na sta le u Ve lja! koj re vo lu ci ji i prog la si la us po sta vu so vj. vlas ti, uki nu #e ka pi ta lis ti! ko ga i uvo %e nje so ci ja lis-ti! ko ga, odn. ko mu nis ti! ko ga dru" tvenoga po ret ka. Ve# tije kom pro ved be re vo lu cije 7. i 8. X. za po !e lo je zas je da nje Dru go ga sve rus-ko ga kon gre sa sov je ta rad ni! kih i voj ni! kih de pu ta ta, na ko jem su

bolj "e vi ci uz pot po ru ese ra (!la no vi polit. stran ke ko ja se zau zi ma la za fe de ra tiv nu de mo kr. re pub li ku) ob ja vi li svr ga va nje priv re me ne vla de, prog la si li tri dek re ta (o mi ru, o ze mlji i o us po sta vi so vj. vlas-ti) i sas ta vi li no vu vla du (Sov jet na rod nih ko me sa ra) na !e lu s V. I. Le nji nom. Po" to su skr "i li pro tiv ni ke vjer ne priv re me noj vla di u Pet rog ra du i Mosk vi, bolj "e vi ci su us po sta vi li svo ju vlast i u dru-gim ve #im gra do vi ma Ru sije te zab ra ni li sva ku opor be nu dje latnost (glav no ga polit. pro tiv ni ka, par ti ju ka de ta, sta vi li su iz van za ko na, a nje zi ne du$ nos ni ke uhi ti li). Una to! us pje si ma u re vo lu ci ji, bolj "e vi-ci su na iz bo ri ma za Us ta vot vor nu skup "ti nu 25. XI. do bi li sa mo oko 25% gla so va i zas tup ni! kih mjes ta. Us ta vot vor na skup "ti na u Pet rog ra du 18. I. 1918. od bi la je prih va ti ti niz ul ti ma tiv nih zah tje va bolj "e vi ka, "to je pro du bi lo polit. ras kol, uz ro ko va lo vojno ras pu" ta nje skup "ti ne 19. I. 1918. i iz bi ja nje gra%. ra ta (1918–22). Da na 31. I. 1918. Tre-#i sve rus ki kon gres sov je ta rad ni! kih i vojni!kih de pu ta ta prog la sio je Rus ku Sov jet sku Fe de ra tiv nu So ci ja lis ti! ku Re pub li ku (Rus ka SFSR; od 30. XII. 1922. Sa vez Sov jet skih So ci ja lis ti! kih Re pub li ka – SSSR). Do o$uj ka 1918. sov jet ska je vla da us po sta vi la vlast na ve li-kom te ri to ri ju Ru sije, zak lju !i la pri mir je s Nje ma! kom te pro ve la na cio na li za ci ju ba na ka i po du ze #a. So vj. vlast proi zi" la iz Lis to pad-ske re vo lu cije na" la se u me %u nar. izo la ci ji, a ve li ki dije lo vi dr$. te ri-to ri ja bi li su pod oku pa ci jom si la An tan te i nje zi nih sa vez ni ka ili pod nad zo rom ca ris ti! kih i dru gih sna ga koje su se bo ri le pro tiv re-vo lu cije (bje lo gar dij ci). Zah va lju ju #i uvo %e nju tzv. sus ta va rat no ga ko mu niz ma (1918–22), po tom no voos no va noj Cr ve noj ar mi ji, ko ju su vo di li is kus ni biv "i car ski !as ni ci, i us po sta vi kaz ne nih tije la za pro gon polit. neis to mi" lje ni ka (&EKA) bolj "e vi ci su tije kom 1919. i 1920. pos tup no os va ja li dije lo ve biv "e ga Rus kog Car stva. Ru si ja je kao fe de ral na je di ni ca u sas ta vu SSSR-a bi la sve do nje go va ras pa da u pro sin cu 1991. (! SA VEZ SOV JET SKIH SO CI JA LIS TI& KIH RE PUB LI KA)

Neo vis nost Ru sije os tva re na je ras pa dom SSSR-a (21. XII. 1991) i os tav kom so vj. pred sjed ni ka M. S. Gor ba !o va (25. XII. 1991), te je u me %u nar. od no si ma R. po sta la sljed ni ca SSSR-a. Geo po li ti! ki je R. proi zi" la iz Rus ke SFSR, ko ja je u Sov jet skom Sa ve zu obuh va #a-la 76% te ri to ri ja i oko 50% sta nov ni" tva (1991). Od svib nja 1990. B. Jelj cin bio je na !e lu Rus ke SFSR (12. VI. 1990. prog la sio je nje zi nu su ve re no st); po bije dio je na pr vim iz rav nim pred sjed ni! kim iz bo ri-ma u lip nju 1991. Rus kom je ini ci ja ti vom 21. XII. 1991. os no va na Za-jed ni ca neo vis nih dr $a va, na sta lih ras pa dom SSSR-a. Za Jelj ci no ve vla da vi ne (do 1999), R. je za po !e la prije laz na tr$i" no gos po dar stvo; bi la je u dru" tv. kri zi, obi lje $e noj po ras tom si ro ma" tva, ko rup cije i kri mi na la, te polit. na pe tos ti zbog su par ni" tva pred sjed ni! ke vlas ti i par la men ta. Po!. lis to pa da 1993. voj ska je suz bi la po ku "a je opor be da pros vje di ma i zau zi ma njem par la men ta iz nu di Jelj ci no vu os tav ku (pre ma slu$ be nim iz vo ri ma po gi nu lo je oko 200 lju di), a 12. XII. 1993. bio je do ne sen us tav ko jim su os na $e ne pred sjed ni! ke ov las ti. Dr-$av nu si gur nost po seb no je ug ro $a va lo ja !a nje po je di nih au to no-mis ti! kih i se pa ra tis ti! kih te$ nji (u Ba" kor tos ta nu, Ta tar sta nu i dr.); naj iz ra $e nije su one bi le u &e !e ni ji, u ko joj je 1994–96. i od 1999. rus. voj ska ra to va la pro tiv se pa ra tis ti! kih sna ga, pri !em je stra dao i ve lik broj ci vi la. U 1990-ima R. je nas to ja la od r $a ti voj no-polit. utje-caj tije kom su ko ba na Bal ka nu (u Hr vat skoj, BiH i na Ko so vu), te na Kav ka zu (po mo# Ar me ni ji u su ko bu s Azer baj d$a no m); voj no se an ga $i ra la u ra tu u Tad $i kis ta nu, te u mi rov nim ope ra ci ja ma u Mol da vi ji (Tran sdnjes tar sko pod ru! je) i Gru zi ji (Ab ha zi ja, Ju$ na Ose ti ja). S ve #i nom je biv "ih so vj. re pub li ka R. zak lju !i la si gur nos ne spo ra zu me, a u po je di ni ma je za dr $a la voj. ba ze (Ar me ni ja, Kir gis-tan, Uk ra ji na i dr.). Po!. 1990-ih R. je sa SA D-om na sta vi la pre go vo-re o sma nje nju nuk lear nog oru$ ja, a od 1997. os tva ru je si gur nos nu su rad nju sa Sje ver noat lan tskim sa ve zom. S Ki nom je zak lju !i la spo-ra zu me o gra ni ci i pog ra ni! noj si gur nos ti (1991., 1997). Jelj cin, re iza-bran 1996., pot kraj 1999. od stu pio je s vlas ti, a za mije nio ga je V. Pu-tin (izab ran je 2000. i 2004). Po!. 2000-ih R. je od r $a la polit. utje caj iz vo zom naf te i pli na u Za pad nu Eu ro pu (ta ko %er u Uk ra ji nu, Gru-zi ju i dr.), a os ta la je svjet ski zna !a jan iz voz nik oru$ ja (po seb no u In-di ju i Ki nu). U su par ni" tvu je sa SA D-om zbog "i re nja Sje ver noat-lan tsko ga sa ve za na pos tso vjetske ze mlje, te zbog po ras ta amer. utje ca ja u Kas pij skoj re gi ji i sr. Azi ji. Pog ra ni! ni i te rit. spo ro vi s Ki-nom okon !a ni su spo ra zu mi ma iz 2001. i 2005., dok je Ja pan na sta-vio pot ra $i va ti ju$. Ku ril ske otoke.

Po li ti! ki sus tav. Pre ma Us ta vu od 12. XII. 1993. R. je fe de ra ci ja s pred sjed ni! kim sus ta vom vlas ti. Pred sj. fe de ra cije dr $av ni je pog la-var i vrhov ni za pov jed nik oru $a nih sna ga; bi ran je na man dat od 4 god. na op #im, taj nim i iz rav nim iz bo ri ma, a mo $e bi ti bi ran dva pu ta uzas top no. Kan di dat za pred sjed ni ka mo ra bi ti rus. dr $av lja-

RUSIJA

RUSIJA, napad na Zimski dvorac u Petrogradu, velja!a 1917.

Page 11: Rusija Hrvatska enciklopedija

501

nin sta ri ji od 35 god., ko ji je u ze mlji bo ra vio naj ma nje 10 go di na. Pred sj. zas tu pa dr !a vu u ze mlji i ino zem stvu, "ti ti nje zi no je din stvo i neo vis no st, osi gu ra va dje lo va nje tije la vlas ti na svim ra zi na ma i de fi ni ra ci lje ve vanj ske i unu tar. po li ti ke. Pred la !e par la men tu kan-di da te za su ce Vr hov no ga i Us tav no ga su da te dr!. od vjet ni ka. Pred sj. ima pra vo za ko no dav ne ini ci ja ti ve, mo !e ras pus ti ti Du mu i ras pi sa ti re fe ren dum. Izvr "nu vlast obav lja Vla da, ko ja se sas to ji od pred sjed ni ka vla de, ko je ga ime nu je pred sjed nik dr !a ve, uz sug las-nost Du me, te zam je ni ka pred sjed ni ka i sa vez nih mi nis ta ra, ko je ime nu je pred sj. dr !a ve, na prijed log pred sjed ni ka vla de. Pred sj. dr-!a ve ima pra vo pred sje da nja ra dom vla de te od lu #u je o nje zi nu ras-pu" ta nju. Naj va! nije su ov las ti sa vez ne vla de iz rad ba i up rav lja nje dr!. pro ra #u nom te osi gu ra nje pro vo $e nja od lu ka na cje lo kup no-me te ri to ri ju sa vez ne dr !a ve. Za ko no dav nu vlast ima Sa vez na skup-"ti na (Fe de ral’noe sob ra nie), ko ju #i ne dva do ma: Dr !av na du ma (Go su dar stven naj a du ma) i Vije %e fe de ra cije (So vet fe de ra cii). Du ma ima 450 zas tup ni ka, ko je bi ra ju gra $a ni iz rav no na op %im iz bo ri-ma, na man dat od 4 go di ne. Kan di di ra ti se mo gu svi rus. dr !av lja ni s nav r "e nom 21 god. !i vo ta. Vije %e fe de ra cije ima 178 zas tup ni ka, ko je bi ra ju za ko no dav na i izvr "na tije la sa vez nih je di ni ca, za raz dob-lje od 4 go di ne. Bi ra# ko je pra vo op %e i jed na ko, a ima ju ga svi dr !av-lja ni s nav r "e nih 18 god. !i vo ta. Naj vi "u sud be nu vlast ima ju Vr hov-ni sud (Ver hovnyj sud), kao naj vi "e re dov no sud be no tije lo, te Us tav ni sud (Kon sti tu cionyj sud), ko ji #i ni 19 su da ca, a bri ne se za us kla $e nost prav nih aka ta s Us ta vom fe de ra cije. Su ce Vr hov no ga i Us tav no ga su da ime nu je Vije %e fe de ra cije na prijed log pred sjed ni-ka dr !a ve, a kan di da ti mo ra ju bi ti prav ni ci s nav r "e nih 35 god. !i vo-ta (za su ce Vr hov no ga su da), odn. 45 god. !i vo ta (za su ce Us tav no-ga su da). R. je ad mi nis tra tiv no po dije lje na na 88 sa vez nih je di ni ca: 21 re pub li ku (res pub li ka), 7 pok ra ji na (kraj), 48 pod ru# ja (ob la st’), 2 sa vez na gra da (Mosk va i San kt Pe ter bu rg), 1 au to nom no pod ru# je (av to nom naj a ob la st’) i 9 au to nom nih okru ga (avtonomnyj okrug). Sve su sa vez ne je di ni ce svr sta ne u se dam sa vez nih okru ga, ko ji su sub jek ti fe de ra cije, na #e lu su im izas la ni ci "to ih ime nu je pred sj. fe-de ral ne dr !a ve. Pri mar na im je za da %a nad zor prim je ne sa vez no ga za ko no dav stva u sa vez nim je di ni ca ma. Na cio nal ni blag dan: Dan Ru sije, 12. lip nja (1990).

RUSIJA, table XXXIV–XXXV. i XXXVI.

Rusinek [ru&i'nek], Micha!, polj. knji !ev nik (Kra kov, 29. IX. 1904 – Var "a va, 6. I. 2001). Stu di rao po lo nis ti ku i eko no mi ju u Kra-ko vu. Na kon II. svj. ra ta obav ljao raz li #i te du! nos ti u knji !ev nim i kult. in sti tu ci ja ma. Prem da je de bi ti rao kao pjes nik, ba vio se ugl. pro zom i dra mom. Na jus pje li ji mu je ro man Ad mi ra lo vo pro lje !e (Wios na ad mi ra"a, 1953), pos ve %en Kr zyszto fu Ar cis zewskom, voj-ni ku i pus to lo vu iz XVII. st.

Rusini (ta ko $er Ru te ni, /za/kar pat ski Ru si/ni/, Rus na-ci), is to# nos lav. na rod bez ma ti# ne dr !a ve; ne" to vi "e od mi li jun pri-pad ni ka na sta nje no je naj vi "e u Uk ra ji ni (tran skar pat ska pok ra ji na s gl. gra dom U! go ro dom), za tim u Slo va# koj (pod ru# je Pre "o va), Polj skoj, sje ve roi st. Ru munj skoj, ist. Mad !ar skoj, Sr bi ji (pok ra ji na Voj vo di na), te u ma njem bro ju u (e" koj, Hr vat skoj i Bos ni i Her ce-go vi ni. Ve %e ru sin ske za jed ni ce !i ve i u SA D-u, Ka na di, Aus tra li ji te u za pad noeur. ze mlja ma. R. sa mi se be naj #e" %e na zi va ju Rus na ci-ma, dok je na ziv Ru sin kao nac. ime naj uv r je !e ni ji, oso bi to u Eu ro-pi. Dije le se na ne ko li ko za seb nih re gio nal nih sku pi na: na Isto#nim Kar pa ti ma, u Uk ra ji ni i Ru munj skoj !i ve Hu cu li, ko ji za se be tvr de da su po tom ci ne po ko re nih polj. ple mi %a iz kas no ga sr. vije ka. Za-pad no od Hu cu la, u sre di" njem i ju!. dije lu ru sin skih Kar pa ta, !i vi boj kov ska za jed ni ca ko ja je ona mo stig la vje ro jat no mig ri ra ju %i iz Ga li cije i Bu ko vi ne. Jo" za pad nije, u Polj skoj, !i vi lem kov ska za jed-ni ca. Lem kov ski su R. 1930-ih bi li iz lo !e ni ag re siv noj po li ti ci asi mi-la cije s polj. Uk ra jin ci ma, ko joj su se, kao i u kas ni jim po ku "a ji ma, sna! no odu pi ra li. Po je di ne se re gio nal ne sku pi ne od li ku ju et nog raf-skim i di ja lek tal nim po seb nos ti ma. Ru sin ski et no na cio nal ni i kult. iden ti tet u ve zi je s vjer skom pri pad no" %u gr ko ka to li #an stvu i pra-vo slav lju. Ru sin ski je zik pri pa da sku pi ni is to# nih (pre ma dru gim tu ma-#e nji ma za pad nih) slav. je zi ka i ima vi "e di ja le ka ta na ko je su znat no utje ca li sus jed ni sla ven ski i nes lav. je zi ci. U sklo pu ru sin sko ga nac. pre po ro da u XIX. i XX. st. nas to ja lo se rije "i ti pi ta nje stva ra nja je-din stve no ga stan dar dno ga je zi ka za sve Ru si ne. Ru sin ski su in te lek-tual ci u Pot kar pat ju ta da za po #e li pro ces je zi# ne ko di fi ka cije, ko ji jo" uvijek tra je. Da nas pos to ji vi "e ina #i ca stan dar dno ga je zi ka, ko ji-ma se slu !e pri pad ni ci ru sin ske ma nji ne u raz li #i tim dr !a va ma. U Uk ra ji ni ru sin ski nije priz nat. U Slo va# koj je je zik ta mo" nje ru sin-

ske ma nji ne ko di fi ci ran 1920-ih, dok lem kov ski je zik u Polj skoj jo" uvijek nije ko di fi ci ran. Ru sin ski di ja le kt u Voj vo di ni i Hr vat skoj bio je stan dar di zi ran ve% u pr voj pol. XX. st. (Gra ma ti ka ba# ko-ru-sin sko ga je zi ka – Gra ma ti ka ba# van sko-rus kej be $e di, 1923., Gav rii la Kos telj ni ka, po #e tak je stan dar di za cije) i na njem se raz vi la znat na knji !ev no st. Na ru sin skom je zi ku od 1922. iz la ze #a so pi si, a od 1921. iz la zi Na rod ni ka len dar. Emi ti ra se ra dij ski i te le vi zij ski prog ram (u No vom Sa du i Vu ko va ru), od vi ja se na sta va u "ko la ma, gim na zi ji i na Ka ted ri za ru sin ski je zik i knji !ev nost No vo sad sko ga sve u#i li" ta. Uk ra ji na, u ko joj !i vi naj ve %i broj Ru si na, jo" uvijek ne priz naj e po-sto ja nje ru sin ske na cije, a slu! be na vlast smat ra ih Uk ra jin ci ma. Po#. 1990-ih okol ne dr !a ve u ko ji ma !i ve Ru si ni priz na le su im ma-njin ska pra va, a 1995. u Pre "o vu je prih va %e na dek la ra ci ja o ru sin-skom je zi ku. Iz van ru sin skih ma ti# nih pros to ra (Uk ra ji na, Polj ska, Slo va# ka) pos to ji or ga ni zi ra na ru sin ska di jas po ra u Mad !ar skoj, Sr bi-ji (Voj vo di na), Hr vat skoj, Ru munj skoj, (e" koj i Sjevernoj Ame rici.

rusinski jezik, slav. je zik #i ja je kla si fi ka ci ja spor na. Ne ki ga smat ra ju uk ra ji ni zi ra nim is to# nos lo va# kim nar je# jem, dok je pre-ma dru gi ma to prije laz ni ukr. go vor ko ji je pret r pio jak is to# nos lo-va# ki utje caj. Ka rak te ris ti# ne su oso bi ne: ref le ks *or, *ol, *er, *el u ra, la, re, le (braz da, gla va, breg, vlje #ic »vu %i«), ro, lo (kro #aj, mlo da), oro, olo, ere (#e re va »crije vo«); *dj, *tj, *kt’ u dz, c (po moc »po mo %«) ili u d%/%, # (med %a »me $a«, ma #o ha »ma %e ha«); *! u ar (ba rz »br z«), or (gor di »gr di«), er (ve rh »vr h«); *" ima ref le ks ov/ol (vo vk »vu k«, kol ba-sa »ko ba si ca«) i lu, lo (dlo bac »du ba c«) itd. Je zik ima stal ni nag la sak (na pret pos ljed njem slo gu). U lek si ku su prim jet ni utje ca ji su sjed-nih je zika.

Rusinyol i Prats [r)usi*+'l ,], Santiago, "panj. sli kar i knji-!ev nik "panj. i ka ta lon sko ga je zi# no ga iz ra za (Bar ce lo na, 25. II. 1861 – Ara njuez, 13. VI. 1931). Po #eo kao sli kar kra jo li ka. U Sit ge su kraj Bar ce lo ne zas no vao je go di" nji umj. fes ti val, a u Bar ce lo ni, u ka va ni Els Quat re Ga ts, krug umjet ni ka, ko je mu je pri pa dao i P. Pi cas so. Kao pjes nik po #eo je pod Bau de lai reo vim utje ca jem (zbir ke pje sa-ma Mo lit ve – Ora cio ns, 1897; Na pu$ te ni vrt – El ja rdí aban do nat, 1900; Cvr# ci i mra vi – Ci ga les y for mi gues, 1901). Dio bo ga te knji !ev nok ri-ti# ke pro ze ob ja vio je u knji zi Doj mo vi o umjet nos ti (Im pre sio nes del ar te, 1897), u ko joj su ob jav lje na i nje go va poz na ta pa ri" ka Pis ma iz mli na 1890–1892 (Car tas des de el mo li no 1890–1892). Dram ska su mu se dje la za !i vo ta #es to iz vo di la na ka ta lon sko me i u prije vo di-ma na "pa njol ski (npr. Cvjet ne ig re u Can pro si – Els Jo cs Flo ra ls de Can pro sa, 1903) i dr.

rusizam (rus. #$%&'(), rije# ili sin tag ma u ne kom je zi ku pre-uze ta iz rus ko ga, dje lo mi# no ili pot pu no pri la go $e na na fo no lo" koj, or tog raf skoj, mor fo lo" koj i se man ti# koj ra zi ni u je zi ku pri ma te lju. Hr vat ski je je zik preu zi mao rije #i iz rus ko ga kao je zi ka da va te lja iz tri ju iz vo ra. Pr vi su iz vor bi li rje# ni ci iz ko jih su u XIX. st. hrv. lek si-kog ra fi preu zi ma li rus. rije #i pri la go $a va ju %i ih hrv. je zi ku (npr. rije-$i ti). Dru gi je iz vor bi la rus. knji !ev nost XIX. st. U prije vo di ma su se preu zi ma le rus. rije #i, pri la go $e ne na svim #e ti ri ma ra zi na ma, za ko je u hr vat sko me ne ma ek vi va len ta (npr. ba la laj ka, bor $#, ka za #ok, ste pa, troj ka, vot ka). U XX. st. u hr vat ski su u" le i rus. rije #i iz po li ti-ke (sov je tiz mi i rije #i iz pos tso vj. do ba), rije #i ve za ne uz oru! je, sve-mir ska is tra !i va nja itd. (npr. bolj $e vik, glas no st, gu lag, kol hoz, kom so-mo lac, ka la$ nji kov, koz mo naut, pe res troj ka).

Rusjan, Edvard, slov. kon struk tor zra kop lo va i le ta# (Tr st, 6. VI. 1886 – Beog rad, 9. I. 1911). U Go ri ci je za vr "io sred nju "ko lu, a kod svo jeg oca izu #io ba# var ski za nat. Od mla-dos ti se za ni mao za zra-kop lov stvo; 1909. sag ra-dio je uz po mo% bra ta Jo" ka nji hov pr vi zra-ko plov, ko ji nije us pio uz let je ti. Taj su zra ko-plov preg ra di li u dvo-kril ac zva n Eda I, te je nji me E. Rus jan po le-tio 25. XI. 1909. Bio je to pr vi us pje "an let jed-no ga zra kop lo va sag ra-$e nog u Aus tro-U gar-skoj Mo nar hi ji. Po tom su bra %a u Go ri ci sag ra-di la jo" ne ko li ko zra ko-

RUSIJA – RUSJAN

Edvard RUSJAN